Chapitre Bale Use
Jéhovah Ayeke Gbia
1, 2. (a) Ngonzo ti Jéhovah ayeke tï ande na ndo ti azo wa? (b) Fade Juda akpe sengo ndo teti siokpari ti lo, na e hinga ni tongana nyen?
BABYLONE, Philistie, Moab, Syrie, Etiopii, Égypte, Edom, Tyr, Assyrie, fade amara na agbata so kue ayeke wara ngonzo ti Jéhovah. Isaïe afa kozoni aye ti vundu so ayeke tï ande na ndo ti awato so. Me ti Juda a yeke tongana nyen? Fade azo ti Juda ayeke kpe sengo ndo teti siokpari ti ala? Mbaï afa na ngangu so a duti tongaso pepe!
2 Ba ye so asi na Samarie, kota gbata ti Israël, royaume ti akete mara bale oko. Mara ni abata pepe mbele ti lo na Nzapa. Lo kpe pepe asioni salango ye ti amara so angoro lo. Nde na so, azo ti Samarie angbâ ti “sala ye ti sioni si ngonzo ti L’Eternel alondo . . . Tongaso ngonzo asala L’Eternel mingi tene ti azo ti Israël na Lo lungula ala na gbele Lo.” Tongana a zi lo na ngangu na sese ti lo, “a lungula azo ti Israël na sese ti ala mveni, na a gue na ala na sese ti Assyrie.” (2 aGbia 17:9-12, 16-18, 23; Osée 4:12-14) Ye so asi na Israël ayeke sioni fä teti ita ti lo, royaume ti Juda.
Isaïe Afa Kozoni Gango Yangbato ti Juda
3. (a) Ngbanga ti nyen Jéhovah ake Juda, royaume ti akete mara use? (b) Ye nyen Jéhovah aleke na bê ti lo ti sala?
3 Ambeni gbia ti Juda oko oko aduti be-ta-zo, me mingi ni aduti tongaso pepe. Atä na gbe ti mbeni gbia be-ta-zo, tongana Yotham, mara ni avi peko ti lo kue pepe na vorongo ti wataka. (2 aGbia 15:32-35) Sioni ti Juda aga kota mingi ahon na gbe ti komandema ti Manassé, gbia so aye ti tuku mênë mingi, so na lege ti mbaï ti aJuif afâ na ngangu prophète be-ta-zo Isaïe na mungo yanga ti fâ yâ ti lo na scie. (Ba aHébreu 11:37.) Sioni gbia so “ahanda azo ti Juda na azo ti Jérusalem si ala sala sioni ahon amara kue so L’Eternel afuti ala na gbele amolenge ti Israël.” (2 Chronique 33:9) Na gbe ti komandema ti Manassé, kodoro ni abuba mingi ahon ngoi so ade la ni na gbe ti azo ti Canaan. Ni la, Jéhovah atene: “Ba, Mbi sala si kota sioye aga na ndo Jérusalem na Juda, na zo so amä tene ti sioye so, fade mê ti lo aso. . . . Fade Mbi mbô Jérusalem legeoko tongana zo ambô sembe, na lo vi yanga ni na sese. Fade Mbi ke tanga ti ye ti héritier ti Mbi, na Mbi zia ala na tïtî awato ti ala; fade ala ga ye so awato ti ala kue akamata na ngangu na agbu na ndo ti bira. Fade Mbi sala so teti ala sala ye so ayeke sioni na lê ti Mbi, na ala sala si ngonzo ti Mbi alondo.”—2 aGbia 21:11-15.
4. Fade Jéhovah asala nyen na Juda, na tongana nyen prophétie so aga tâ tene?
4 Tongana mbeni dusembe so azuku yanga ni na sese, si ye so ayeke na yâ ni atuku, fade a yeke lungula azo kue na kodoro ni. Prophétie ti Isaïe akiri asala tene ti dutingo yangbato so ayeke ku Juda na Jérusalem. Lo to nda ni tongaso: “Ba, L’Eternel asala si sese aga senge, na a futi; Lo gbian lê ti sese, na Lo tomba awakodoro ni kirikiri.” (Esaïe 24:1) Prophétie so aga tâ tene tongana aturugu ti Babylone so amu yâ ti kodoro na gbe ti Gbia Neboukadnetsar afuti Jérusalem na temple ti lo, nga tongana azo ti Juda akui mingi na lege ti épée, boma na kobela ti futi kodoro. A gue na mingi ti aJuif so asö kuâ na ngba na Babylone, na kete tanga ti ala so angbâ akpe na Égypte. Tongaso, a futi sese kue ti Juda na alungula azo ti lo kue na yâ ni. Atä anyama ti kodoro angbâ pepe. Sese ni so azia ni awe aga mbeni yando ti ye so afuti so gi anyama ti ngonda na andeke si alango dä.
5. Fade a zi mbeni zo oko na gbele ngbanga ti Jéhovah? Fa nda ni.
5 Fade mbeni zo oko ti awakodoro ti Juda ayeke wara mbeni ye ti nzoni na ngoi ti ngbanga so ayeke ga? Isaïe akiri tene: “Fade a yeke tongaso: ye so asi na azo fade asi na aprêtre; ye so asi na ngba fade asi na mveni ti lo; ye so asi na ngba-wali fade asi na mveni ti lo; ye so asi na zo ti vongo ye fade asi na zo ti kango ye; ye so asi na zo so amu koda na zo fade asi na zo so awara koda; ye so asi na zo so ahunda faïda na ndo koda fade asi na zo so afuta faïda na ndo koda ni. Fade sese aga senge biani, fade a futi kue, teti L’Eternel asala tene so awe.” (Esaïe 24:2, 3) Fade mosoro na amatabisi ti kusala na temple ayeke ga na kangbi oko pepe. Fade a zi mbeni zo oko pepe. Kodoro ni abuba lege ti lo mingi tongaso fade a gue na ala kue so ayeke sö kuâ, aprêtre, angba na amveni ti ala, awavongo ye na awakango ye.
6. Ngbanga ti nyen Jéhovah alungula deba nzoni ti lo na sese ni?
6 Ti tene azo amä yâ ti tene ni mbilimbili, Isaïe afa so kota kpale so aga ndulu ayeke futi ande ye kue, na lo fa nda ni: “Sese atoto, na ngangu ni ayeke hunzi; sese so awoko, na ngangu ni ayeke hunzi; akota zo ti sese awoko. Sese ni aga sioni nga na lege ti azo so aduti dä; teti ala ke ndia ni, ala zia lege ti kpengba-ndia ni, na ala ke mbele ti lakue lakue. Tongaso zonga afuti sese ni, na azo so aduti na sese ni awara ngbanga; tongaso a zö awakodoro ti sese ni, azo angbâ mingi pepe.” (Esaïe 24:4-6) Tongana ala wara giriri sese ti Canaan, azo ti Israël asi na mbeni “sese so dulait na ngu-lavu ayeke sua dä.” (Deutéronome 27:3) Ye oko, a lingbi Jéhovah angbâ lakue ti hiri deba nzoni na ndo ti ala. Tongana ala bata na be-biani andia na akomandema ti lo, fade sese ni ayeke “lë le-kobe,” me tongana ala vi peko ti ala na andia nga na akomandema ti lo, fade ala sala ngangu “gbä” na sese ni “alë le-kobe pepe” tongana ala fâ ni. (Lévitique 26:3-5, 14, 15, 20) Deba sioni ti Jéhovah ayeke ‘te sese ni.’ (Deutéronome 28:15-20, 38-42, 62, 63) Fadeso a lingbi Juda aku ti wara deba sioni so.
7. Na lege wa mbele ti Ndia ayeke duti mbeni deba nzoni teti azo ti Israël?
7 Ndulu na ngu 800 kozo na ngoi ti Isaïe, azo ti Israël alï na bê ti ala mveni na yâ ti songo ti mbele na Jéhovah na ala yeda ti sala ye alingbi na mbele so. (Exode 24:3-8) Atene ti yâ ti mbele ti Ndia ni afa so, tongana ala bata akomandema ti Jéhovah fade lo yeke hiri deba nzoni mingi na ndo ti ala, me tongana ala doro mbele ni, fade ala glisa deba nzoni ti lo na awato ti ala ayeke gue na ala na ngba. (Exode 19:5, 6; Deutéronome 28:1-68) Mbele ti Ndia so amu na lege ti Moïse alingbi ti ngbâ na ngangu teti mbeni ngoi so adiko ni pepe na so afa nda ni pepe. Lo yeke bata nzoni azo ti Israël juska na singo ti Messie.—aGalate 3:19, 24.
8. (a) Tongana nyen azo ti Israël ‘ake ndia’ na ‘azia lege ti kpengba-ndia’? (b) Na alege wa a yeke kozoni ngangu ti “akota zo” si ‘ahunzi’?
8 Ye oko, azo ti Israël ‘ake mbele ti lakue lakue.’ Ala “ke ndia” so Nzapa amu, ala bata ni pepe. Ala “zia lege ti kpengba-ndia ni,” na bango tongana ndia asalango ye so ague nde na ye so Jéhovah afa. (Exode 22:25; Ezéchiel 22:12) Nda ni la, fade a lungula mara so na sese ni. A yeke fa be-nzoni oko pepe na ngoi ti fango ngbanga so ayeke ga. Na popo ti akozo zo so ‘ngangu ti ala ayeke hunzi’ teti so Jéhovah ayeke lungula batango ndo ti lo nga na be-nzoni ti lo fade ayeke wara “akota zo.” A lingbi na atene so, na ngoi so futingo Jérusalem aga ndulu, azo ti Égypte kozoni nga na pekoni azo ti Babylone asala si agbia ti Juda aduti na gbe ti ngangu ti ala. Na pekoni, Gbia Yehoïakîn na ambeni zo ti sewa ti gbia ayeke na popo ti akozo zo so ague na ala na ngba na Babylone.—2 Chronique 36:4, 9, 10.
Ngia Alondo na Sese Ni
9, 10. (a) A ba kusala ti fango yaka tongana nyen na Israël? (b) So a tene zo oko oko ‘aduti na gbe ti vigne ti lo nga na gbe ti keke ti figue ti lo’ a ye ti fa nyen?
9 Mara ti Israël ayeke azo ti dengo yaka. Ngbele ye na ngoi so ala lï na Sese ti Zendo, azo ti Israël afono mbeni pepe na nduzu: ala duti ti fâ yaka na ti bata anyama. Tongaso, fango yaka ayeke kota ye na yâ andia so amu na Israël. A mu yanga ti bata mbeni wongo tele ti sabbat teti sese ni lakue na ngu mbasambala ni si sese akiri awara ngangu ti lo. (Exode 23:10, 11; Lévitique 25:3-7) Amatanga ota na yâ ngu oko oko so mara awara yanga ti sala ni alingbi na angoi nde nde ti fango yaka.—Exode 23:14-16.
10 Ayaka ti vigne asi singo na yâ sese ni kue. Mbeti ti Nzapa afa so vin, mbeni lengo ti vigne, ayeke matabisi ti Nzapa so “asala si bê ti zo aduti na ngia.” (Psaume 104:15) Zo oko oko ‘aduti na gbe ti keke ti vigne ti lo nga na keke ti figue ti lo,’ so ayeke tâ fä ti mosoro, siriri, na nzoni dutingo so ayeke na gbe ti komandema ti mbilimbili ti Nzapa. (1 aGbia 4:25; Michée 4:4) A ba nzoni fango le-kobe ti vigne tongana mbeni deba nzoni na a mu lege ti he bia na ti sala ngia. (aJuge 9:27; Jérémie 25:30) Me a yeke nga tâ tene so, tongana akeke ti vigne akui wala ayaka alë lengo pepe, na ayaka ti vigne aga asioni ndo so aki asigigi dä, a fa so Jéhovah alungula deba nzoni ti lo; a yeke ngoi ti kota vundu.
11, 12. (a) Na lege ti tapande wa Isaïe afa aye so ayeke si ande na lege ti fango ngbanga ti Jéhovah? (b) Sioni ye wa so ayeke si Isaïe afa pekoni?
11 Tongaso, a yeke na lege ni ti tene Isaïe amu tapande ti akeke ti vigne na ti alengo ni ti fa ye so ayeke si ande na yâ kodoro ni na pekoni so Jéhovah alungula deba nzoni ti lo: “Fini vin atoto, vigne ahule, azo so bê ti ala ayeke na ngia abima. Ngia ti tambourin awe, wuluwulu ti ala so asala ngia awe, na ngia ti harpe awe. Fade ala sala bia mbeni pepe tongana ala nyon vin, fade samba asui na yanga ti ala so anyon. A futi kodoro so azo azia awe; a kanga da oko oko kue si mbeni zo alï na yâ ni pepe. Azo atoto na lege ti kodoro teti vin atia; salango ngia kue amiro, ngia ti sese ni ahon awe. Na yâ kodoro ni, gi ye so afuti awe angbâ, na a pika porte ti yanga ti kodoro si a fâ kue.”—Esaïe 24:7-12.
12 Tambourin na ngindi ayeke apendere ye ti mozoko so ayeke sepela na Jéhovah na so zo ayeke fa na ngia ti lo na gigi. (2 Chronique 29:25; Psaume 81:3 [81:2, NW]) Fade a yeke mä toto ti ala pepe na ngoi so sengo ndo ti Nzapa ayeke ga. Fade kongo le-kobe ti vigne na ngia ayeke pepe. A yeke mä ande pepe toto ti aye so afa tene ti ngia na yâ Jérusalem so abuba awe, so fade yanga ti kodoro ni “afâ kue” na so “akanga” ada ni kue, si zo oko alingbi lï na yâ ni pepe. So tâ sioni ye so ayeke ku azo ti kodoro so giriri alë mingi!
Mbeni Tanga ni ‘Adekongo na Ngia’
13, 14. (a) Andia ti Jéhovah na ndo ti fango le-kobe ayeke so wa? (b) Ti fa so azo ayeke sö ande kuâ na yâ fango ngbanga ti Jéhovah, Isaïe asala kusala na andia wa na ndo afango le-kobe? (c) Atä ala hon ande na yâ angoi ti tara, azo ti Juda be-ta-zo alingbi ti hinga nyen?
13 Ti kö na lê ti a-olive, azo ti Israël ayeke pika yâ ti keke ni si lengo ni atuku. Na lege ti Ndia ti Nzapa, a gbanzi ala ti kiri ti ro alê ti olive so angbâ na yâ ti keke ni. Ala lingbi nga pepe ti ro alê ti rasin so angbâ na peko ti kongo le-kobe ti yaka ti vigne. A lingbi a zia tanga ti ale-kobe teti awanzinga, “teti awande, na amolenge so babâ ti ala ayeke pepe, na awomua.” (Deutéronome 24:19-21) Isaïe asala kusala na andia so azo ahinga ni, ti fa tene ti dengo bê so fade ambeni zo ayeke sö kuâ na yâ ngbanga ti Jéhovah so ayeke ga: “Fade ye so aga na popo ti azo ti sese ayeke legeoko tongana ye so aga tongana zo ayengi keke ti olive, na tongana zo aro lê ti vigne so angbâ na peko ti kongo lê ti vigne. Fade ala so ayä yanga ti ala, ala dekongo na ngia; ala so ayeke na tele ti kota ngu ti ingo, ala sepela kota ndo ti L’Eternel na kongo. Tongaso i so i yeke na mbage so lâ alondo dä, na i so i yeke na zoa ti kota ngu ti ingo, i mu gloire na L’Eternel, même na iri ti L’Eternel Nzapa ti Israël. Na nda ti sese kue, e mä bia, Gloire na Lo Ti Mbilimbili!”—Esaïe 24:13-16a.
14 Legeoko tongana ti so ambeni lengo angbâ na ndo keke wala na ndo keke ti vigne na peko ti fango le-kobe, legeoko nga ambeni zo ayeke ngbâ ande na peko ti fango ngbanga ti Jéhovah: ‘rongo lê ti vigne so angbâ na peko ti kongo lê ti vigne.’ Tongana ti so versê 6 afa, prophète ni asala tene awe ti azo so, na lo fa mbilimbili so “azo angbâ mingi pepe.” Biani, mingi pepe, me fade azo ayeke sö kuâ na yâ futingo ti Jérusalem na ti Juda, nga na pekoni, mbeni tanga ni ayeke sigigi na gbe ti ngba ti kiri ti duti na yâ kodoro ni. (Esaïe 4:2, 3; 14:1-5) Tongana azo ti mbilimbili ahon na yâ angoi ti ngangu, angoi ti tara, ala lingbi nga ti hinga so zingo ala na gbe ti ngba nga na ngia ayeke ku ala na pekoni. Fade ala so asö kuâ ayeke ba tene ti prophétie ti Jéhovah so aga tâ tene na ala yeke hinga so Isaïe ayeke giriri tâ prophète ti Nzapa. Fade ala si na ngia tongana ala ba tâ na lê ti ala gango tâ tene ti aprophétie ti kiringo ti leke ye. Atä ndo so akangbi ala dä, wala a yeke na yâ azoa ti Méditerranée na mbage ti Do, na Babylone “na mbage so lâ alondo dä” (wala na mbage ti Tö), wala na mbeni yongoro ndo nde, fade ala mu gloire na Nzapa teti ala yeke ngbâ na fini, na ala he bia so: “Gloire na Lo Ti Mbilimbili!”
A Lingbi ti Kpe Ngbanga ti Jéhovah Pepe
15, 16 (a) Tene ti ye so ayeke si ande na mara ti lo asala nyen na ndo Isaïe? (b) Ye nyen ayeke si ande na awakodoro ni so ayeke be-ta-zo pepe?
15 Ye oko, ti fadeso, a de ngoi ti salango ngia alingbi pepe. Isaïe akiri na azo ti ngoi ti lo na tâ ye so ayeke na gbele ala, lo tene: “Me mbi tene, Ngangu ti mbi awe, ngangu ti mbi awe! Vundu ayeke na mbi! Azo ti handa asala ye na lege ti handa; biani, azo ti handa asala ye na lege ti handa mingi. Mbito, na dû, na son, aku mo, O wakodoro ti sese. Na fade tene asi tongaso, zo so akpe wuluwulu ti mbito ni, fade lo tï na dû; na lo so asigigi na yâ dû ni, fade son agbu lo; teti A lungula fenêtre ti nduzu, na gere ti sese ayengi. A suru sese so, A fâ sese ni, A yengi sese so ngangu. Fade sese atambela kirikiri tongana zo so samba asala lo, na a yengi tongana gbanda; fade kengo-ndia ane sese ni mingi, fade sese ni atï, na fade a londo mbeni pepe.”—Esaïe 24:16b-20.
16 Bê ti Isaïe asi na kota vundu teti ye so mara ti lo ayeke ga ti wara. Ye so lo ba na tele ti lo asala si mawa agbu bê ti lo mingi, lo ba ni tongana mbeni vundu. Awakango zo asi singo na a zia kota mbito na yâ be ti azo ti kodoro ni. Tongana Jéhovah alungula ande batango ndo ti lo, fade azo ti Juda so ayeke be-ta-zo pepe ayeke duti na yâ kota mbito lâ na bï. Fade mbito ti kuâ ayeke gbu ala. Ala yeke wara lege oko pepe ti kpe kota kpale so ayeke tï na ndo ti ala ngbanga ti so ala zia akomandema ti Jéhovah na ala bi bê oko pepe na ndara ti lo. (aProverbe 1:24-27) Na lege ti tene ti mvene na ti handa so ayeke gue na lo na futingo, awakango zo atara ti fa na mara ni so ye kue ayeke ga ande nzoni. Atä so kue, fade ye ti vundu ayeke tï na ndo ti kodoro ni. (Jérémie 27:9-15) Fade awato ayeke londo na gigi, ala yeke ga ti gbu ye ti azo ti kodoro ni na ti gue na ala na ngba. Ye so kue amu vundu mingi na Isaïe.
17. (a) Ngbanga ti nyen mbeni lege ti kpe ayeke duti ande dä pepe? (b) Tongana a zi lege na yayu na ngangu ti sengo ndo ti Jéhovah, fade ye nyen asi na kodoro ni?
17 Ye oko, a lingbi prophète afa so mbeni lege oko ti kpe ayeke duti ande dä pepe. Atä ndo kue so azo akpe dä, fade a gbu ala. Peut-être ambeni alingbi ti kpe mbeni vundu oko, me mbeni nde ayeke tï na ndo ti ala. Mbeni tâ ndo ti bata tele ayeke duti dä pepe. Fade ala ga tongana mbeni nyama so atomba peko ti lo so awara lege ti kpe mbeni dû me a tï na yâ mbeni son. (Ba Amos 5:18, 19.) Fade a zi lege na yayu na ngangu ti sengo ndo ti Jéhovah na a yengi atâ gunda ti kodoro ni. Tongana mbeni zo so samba asala lo, kodoro ni ayengi na atï, siokpari ahon ndo ti lo na lo lingbi pepe ti londo mbeni. (Amos 5:2) Fango ngbanga ti Jéhovah ayeke biaku. Fade kota futingo ayeke buba kodoro ni kue.
Fade Jéhovah Akomande na yâ Gloire
18, 19. (a) “Ala mingi mingi ti nduzu” ayeke peut-être azo wa, na tongana nyen a bungbi ala na yâ mbeni “da ti kanga”? (b) “Na peko ti lâ mingi” na lege wa peut-être ayeke ba ande tene ti “ala mingi mingi ti nduzu”? (c) Tongana nyen Jéhovah ayeke ba lege ti “agbia ti sese”?
18 Fadeso prophétie ti Isaïe andu ye mingi ahon; lo sala tene ti gango tâ tene ti ndangba ni ti ye so Jéhovah aleke ti sala: “Na lâ ni kâ fade tene asi tongaso, fade L’Eternel afâ ngbanga na ndo ala mingi mingi ti nduzu so ayeke na nduzu, na ndo agbia ti sese na ndo sese. Fade a bungbi ala na ndo oko legeoko tongana a bungbi awakanga na dû ti kanga, fade a kanga ala na da ti kanga; na peko ti lâ mingi, fade a ga ti ba ala. Na lâ ni kâ, fade nze aga bengba, na fade lâ ayeke na kamela; teti fade L’Eternel Ti Sabaoth akomande na Hoto ti Sion, na Jérusalem, na fade gloire ayeke na gbele a-ancien ti Lo.”—Esaïe 24:21-23.
19 “Ala mingi mingi ti nduzu” asala peut-être tene ti ayingo sioni, “ala so akomande bingo ti sese so, na ayingo sioni ti yayu.” (aEphésien 6:12) A ninga awe, ala yeke sala ngangu na ndo akota yanga-ti-komande ti sese. (Daniel 10:13, 20; 1 Jean 5:19) Ye so ala gi ayeke ti sala si azo azia Jéhovah nga na lege ti vorongo ti lo so ayeke na sioni oko pepe. Na biani ala wara lege ti gbu azo ti Israël na yâ asioni salango ye ti amara so angoro ala, na tongaso ala lingbi na fango ngbanga ti Nzapa! Me fade Satan na ayingo sioni ti lo ayeke kiri tene na Nzapa na la ni so lo yeke ba ande lege ti ala na ti amokonzi ti sese, “agbia ti sese na ndo sese,” so lo yeke pusu ala ti vi peko ti ala na Nzapa na ti doro andia ti lo. (Apocalypse 16:13, 14) Na lege ti tene ti fä, Isaïe atene fade abungbi ala na “a kanga ala na da ti kanga.” “Na peko ti lâ mingi,” peut-être tongana a zi ande lege na Satan nga na ayingo sioni ti lo (me pepe “agbia ti sese na ndo sese”) teti kete ngoi na nda ti Komandema ti Ngu Saki Oko ti Jésus Christ, fade Nzapa ayeke ga na ndangba sengo ndo so alingbi na ala.—Apocalypse 20:3, 7-10.
20. Na ngoi ti giriri nga na ti laso, tongana nyen nga lawa Jéhovah “akomande”?
20 Tongaso mbage ti prophétie ti Isaïe so amu na aJuif mbeni pendere beku. Na ngoi so lo diko ni awe, Jéhovah ayeke ga na tingo ti Babylone ti giriri na lo yeke kiri na aJuif na ndo ti ala. Na ngu 537 K.N.E., tongana lo fa na gigi ngangu ti lo na kota yanga-ti-komande ti lo na lege so teti mara ti lo, a lingbi ti tene biani na Israël: “Nzapa ti mo akomande!” (Esaïe 52:7) Na ngoi ti e, Jéhovah “akomande” wala aga gbia na ngu 1914 tongana lo zia Jésus Christ Gbia na yâ Royaume ti Lo ti yayu. (Psaume 96:10) Lo kiri lo ‘komande’ na ngu 1919 tongana lo fa na gigi ngangu ti yanga-ti-komande ti lo na zingo Israël ti yingo na gbe ti ngba ti Babylone ti Kota.
21. (a) Na lege wa ‘fade kamela agbu nze so afa tele ti lo kue nga na lâ so asu na midi’? (b) Kota hiringo ndo wa ayeke ga ande tâ tene ti kota ahon?
21 Fade Jéhovah akiri “akomande” tongana lo futi biaku Babylone ti Kota na tanga ti bungbi ti aye ti sioni ti fadeso. (Zacharie 14:9; Apocalypse 19:1, 2, 19-21) Na pekoni, komandema ti Royaume ti Jéhovah ayeke su ngangu mingi si zango ti nze so asigigi kue na bï wala sungo ti lâ na midi ayeke lingbi pepe na gloire ti lo. (Ba Apocalypse 22:5.) A yeke tongana ti so kamela ayeke gbu ande ala ti haka tele ti ala na gloire ti Jéhovah ti aturugu. Jéhovah ayeke komande ande na ndo ye kue. Fade ngangu ti lo ti kota ahon kue na gloire ti lo ayeke duti polele teti azo kue. (Apocalypse 4:8-11; 5:13, 14) So tâ pendere beku! Na ngoi ni so, fade hiringo ndo so ayeke na Psaume 97:1 (NW) ayeke toto na ndo lê sese kue, na yâ gango tâ tene ti lo ti kota ahon: “Jéhovah lo mveni aga gbia! Zia sese aduti na ngia. Zia azoa mingi mingi asala ngia.”
[Foto na lembeti 262]
Fade a mä mbeni pepe mozoko na salango ngia na yâ ti kodoro ni
[Foto na lembeti 265]
Legeoko tongana ambeni lengo angbâ na yâ keke na peko ti fango le-kobe, fade ambeni zo asö kuâ na yâ fango ngbanga ti Jéhovah
[Foto na lembeti 267]
Bê ti Isaïe asi na kota vundu teti ye so ayeke tï ande na ndo mara ti lo
[Foto na lembeti 269]
Lâ wala nze ayeke lingbi ande pepe na gloire ti Jéhovah