Azo ti Jéhovah so A Kiri Ala na ndo ti Ala Asepela Lo na ndo Sese Kue
“Fade mbi mu na azo mbeni fini yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue, si ala kue adi iri ti Jéhovah.”—TSEPHANIA 3:9, NW.
1. Ngbanga ti nyen atokua ti vundu aga tâ tene na ndo Juda nga na ambeni mara nde?
SO TÂ kpengba tene si ayeke na yâ ti atokua ti fango ngbanga so Jéhovah amu na Tsephania ti fa! Atokua ti vundu so aga tâ tene na ndo Juda nga na kota gbata ti lo, Jérusalem, teti so, tongana a bungbi ala kue, amokonzi na mara ni asala pepe ye so bê ti Jéhovah aye. Amara so ayeke na tele ni, so na popo ni Philistie, Moab, na Ammôn ayeke dä, ayeke wara nga ngonzo ti Nzapa. Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so ala ke na sioni bê, ngbele ye asiècle mingi, mara ti Nzapa. Teti oko tene so, fade a yeke futi teti lakue lakue, Assyrie so ayeke ngangu ti komande ti sese kue.
2. A sala peut-être tene na azo wa na Tsephania 3:8, (NW)?
2 Ye oko, Juda ti giriri ayeke la ni na ambeni zo ti mbilimbili. Azo so ayeke ku na dongo tele fango ngbanga ti Nzapa na ndo azo ti sioni, na peut-être a yeke na ala si amu atene so: “‘Tongaso i ngbâ ti ku mbi,’ so ayeke tene ti Jéhovah, ‘juska na la ni so fade mbi londo ti gbu ye ti pekoni, teti ye so mbi leke ti fâ na ngbanga ayeke ti bungbi amara, si mbi bungbi oko aroyaume, ti tuku kota ngonzo ti mbi na ndo ti ala, ngonzo ti wâ ti mbi kue; teti fade sese kue afuti na lege ti wâ ti mbanda ti mbi.’”—Tsephania 3:8, NW.
“Mbeni Yanga ti Kodoro so Ayeke Nzoni-kue” Teti Zo Wa?
3. Tokua ti beku wa yingo apusu Tsephania ti fa?
3 Biani, Tsephania afa la ni peko ti atokua ti vundu ti Jéhovah. Me, na gbe ti yingo, lo mu nga mbeni pendere tokua ti beku. Ye so ayeke dë ande mingi bê ti azo so ayeke ngbâ lakue be-ta-zo na Jéhovah. Tongana ti so a fa na Tsephania 3:9 (NW), Jéhovah atene: “Na lâ ni kâ fade mbi mu na azo mbeni fini yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue, si ala kue adi iri ti Jéhovah, si ala sala na lo maboko na maboko.”
4, 5. (a) A lingbi ye wa asi na azo ti kirikiri? (b) Azo wa ayeke wara nzoni na lege ni, na ngbanga ti nyen?
4 Ye oko, ambeni zo ayeke duti ande dä so a mu na ala pepe yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue. Prophétie asala tene ti ala: “Mbi lungula ala na yâ mo, ala so atambela na be-kota na fandara.” (Sophonie 3:11) Tongaso, fade a lungula azo ti fandara so aba andia ti Nzapa na nene ni pepe na ayeke sala ye kirikiri. Na zo wa ayeke wara ande ye ti nzoni na lege ti ye so? Sophonie 3:12, 13 atene: “Me awazinga so ayeke na vundu, fade Mbi zia ala ti ngbâ na yâ mo, na ala wara ndo ti bata tele ti ala na iri ti L’Eternel. Fade tanga ti azo ti Israël asala sioni pepe wala asala mvene pepe; a wara menga ti handa na yanga ti ala pepe. Fade ala te kobe na ala wo tele, na zo ti mu mbito na ala ayeke pepe.”
5 Abe-ta-zo, mbeni tanga ni ti Juda ti giriri, alingbi ti wara ye ti nzoni. Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so ala sala ye alingbi na atene so: “I gi Jéhovah, i azo kue ti tâ be-ti-molenge so ayeke na ndo sese, i so i yeke bata kpengba-tene ti Lo mveni. I gi mbilimbili, i gi tâ be-ti-molenge. Peut-être fade ahonde i na lâ ti ngonzo ti Jéhovah.”—Tsephania 2:3, NW.
6. Ye wa asi na yâ kozo gango tâ tene ti prophétie ti Tsephania?
6 Na yâ kozo gango tâ tene ti prophétie ti Tsephania, Nzapa ase Juda so aduti na mabe pepe na ziango lege na Babylone, Ngangu ti Komande Sese Kue ti hon lo na ngangu na ti gue na lo na ngba na ngu 607 K.N.E. Ambeni Juif, so Jérémie na ambeni ayeke na popo ni, asö kuâ. Ambeni nga aduti lakue be-ta-zo na Jéhovah na ngoi so ala yeke na ngba. Na ngu 539 K.N.E., aMède na aPerse so gbia Cyrus akomande ala akinda Babylone. Ndulu na angu use na pekoni, Cyrus ato mbela so amu lege na mbeni tanga ti azo ti aJuif ti kiri na kodoro ti ala. Na pekoni, a kiri a leke temple ti Jérusalem na a kiri na kusala ti aprêtre si ala fa Ndia na mara ni. (Malachie 2:7) Tongaso, Jéhovah asala si tanga ni, so a kiri aleke lo, amaï, na ngoi kue so lo ngbâ be-ta-zo.
7, 8. Atene ti prophétie ti Sophonie 3:14-17 aga tâ tene na ndo azo wa, na ngbanga ti nyen mo kiri tene tongaso?
7 Na ndo ala so ayeke wara ande nzoni na lege ti ye so a kiri aleke, Tsephania afa kozoni: “Sala bia, O molenge-wali ti Sion; mo dekongo, O Israël; mo duti na ngia na mo sala ngia na bê ti mo kue, O molenge-wali ti Jérusalem. L’Eternel alungula ngbanga ti mo, Lo tomba wato ti mo awe. Gbia ti Israël, Jéhovah mveni, ayeke na popo ti i, fade i ba sioni mbeni pepe. Na lâ ni kâ, fade a tene na Jérusalem, ‘Mo sala mbito pepe, O Sion! Zia maboko ti mo awoko pepe. L’Eternel Nzapa ti i ayeke na popo ti i, fade Lo Ti Ngangu asö i. Fade Lo sala ngia mingi tene ti mo, Lo duti kpö na yâ ndoye ti Lo; fade Lo sala bia na ngia tene ti mo.’—Sophonie 3:14-17.
8 Atene ti prophétie so asala tene ti tanga ni so alondo na ngba na Babylone na a kiri na lo na sese ti akotara ti lo. Ye so asigigi polele na Sophonie 3:18-20: “Fade Mbi bungbi ala so aduti na vundu ngbanga ti fête so A diko lâ ni awe, ala so ayeke ti mo, ye ti zonga ahon ndo ti ala. Ba, na lâ ni ka, fade Mbi fâ ngbanga na ndo ala so asala ngangu na mo; fade Mbi sö ala so azin, na Mbi bungbi ala so a tomba ala awe. Fade Mbi sala si ala ga ye ti sepela na ye ti yango-iri, ala so kamela ti ala ayeke na ndo sese kue giriri. L’Eternel atene, Na lâ ni so lê ti i aba so Mbi kiri Mbi lungula i na yâ ngba ti i awe, na lâ ni kâ, fade Mbi ga na i na sese ni na fade Mbi bungbi i. Fade Mbi sala si i ga ye ti yango-iri na ye ti sepela na popo ti azo kue ti sese.”
9. Tongana nyen Jéhovah awara iri na ndo ye so andu Juda?
9 I bi bê kete na dongo bê ti amara so ayeke na tele ni, so ayeke la ni awato ti mara ti Nzapa! Babylone so ayeke na ngangu mingi ague la ni na azo ti Juda na ngba, na a ba so beku ti kiri ayeke dä oko pepe, na kodoro ti ala ayeke la ni yangbato. Ye oko, na lege ti ngangu ti Jéhovah a kiri na ala na kodoro ti ala na ngu 70 na pekoni, nga na oko ngoi ni so amu zendo ti futi amara so ayeke wato. So tâ iri si Jéhovah awara na kiringo na tanga ni so ayeke be-ta-zo! Lo sala si ala “ga ye ti yango-iri na ye ti sepela na popo ti azo kue ti sese.” So ye ti sepela teti Jéhovah nga teti ala so ayö la ni iri ti lo na gbele amara!
A Yä na Nduzu Vorongo ti Jéhovah
10, 11. Lawa kota mbage ti prophétie ti lekengo ye ti Tsephania ayeke ga tâ tene, na e hinga ni tongana nyen?
10 Ye oko, mbeni lekengo ye aduti dä na kozo siècle ti ngoi ti e, tongana Jésus abungbi na yâ tâ vorongo mbeni tanga ti Israël. A yeke la ni gbede ti ye so ayeke ga na pekoni, teti kota gango tâ tene ti lekengo ye ade na peko ti ga. Prophétie ti Mika atene kozoni: “Na lâ ti nda ni fade tene asi tongaso, A sala si hoto ti da ti L’Eternel aga li ti ahoto kue, na A yä hoto so na nduzu ahon ambeni hoto kue; na azo ague kâ tongana ngu so asua.”—Michée 4:1
11 Lawa si ye so ayeke si? Tongana ti so prophétie ni afa ni, “na lâ ti nda ni.” Biani, na ngoi ti “lâ ti nda ni” so. (2 Timothée 3:1) Ye so ayeke si ande kozoni na hunzingo ti bungbi ti aye ti fadeso, na ngoi so amara ayeke ngbâ ande lakue ti voro anzapa ti wataka. Mika 4:5 (NW) atene: “Fade azo kue atambela, ala oko oko, na iri ti nzapa ti ala.” Me ti atâ wavorongo ayeke tongana nyen? Prophétie ti Mika akiri tene: “Me ti e, fade e tambela na iri ti Jéhovah Nzapa ti e teti ngoi so adiko nda ni pepe, biani teti lakue lakue.”
12. Tongana nyen a yä tâ vorongo na lâ ti nda ni so?
12 Tongaso, na lâ ti nda ni so e yeke dä, ‘hoto ti da ti Jéhovah aluti ngangu na li ti ahoto kue.’ A kiri aleke tâ vorongo ti Jéhovah so ayo na nduzu, so aluti ngangu na ndo tanga ti alege kue ti vorongo. Tongana ti so prophétie ti Mika afa kozoni, “azo ague [na hoto so] tongana ngu so asua.” Na fade ala so amu lege ti tâ vorongo ayeke “tambela na iri ti Jéhovah Nzapa ti [ala] teti ngoi so adiko nda ni pepe, biani teti lakue lakue.”
13, 14. Lawa sese alï “na lâ ti nda ni,” na ye wa so andu tâ vorongo ayeke si ngbele ye na ngoi ni so?
13 Aye so ayeke sala si aprophétie ti Bible aga tâ tene afa so sese alï na “lâ ti nda ni,” na yâ lâ ti nda ni ti lo, na ngu 1914. (Marc 13:4-10) Mbaï afa so Jéhovah ato nda ti bungbi na yâ tâ vorongo mbeni tanga ti aChrétien be-ta-zo so asa yingo na ndo ti ala, ala so ayeke na beku ti yayu. Na peko ti bungbingo ala, a bungbi “azo mingi so asi singo” so alondo na “amara kue, ti akete mara kue, ti azo nde nde kue na ti yanga nde nde kue,” so ayeke na beku ti duti lakue lakue na ndo sese.—Apocalypse 7:9.
14 Ngbele ye na Kozo Bira so Amu Sese Kue juska laso, lege ti vorongo Jéhovah, so ala so ayö iri ti lo ayeke na yâ ni, azia pepe ti maï na gbe ti fango lege ti Nzapa. A londo na wungo ti ala so ayeke saki mingi pepe na peko ti Kozo Bira so Amu Sese Kue, awavorongo Jéhovah ayeke fadeso ndulu na kutu omene, na yâ ti akongrégation ndulu na 91 000 na yâ akodoro 235. Na ngu oko oko, ala mu angbonga ahon ngbundangbu oko ti sepela Jéhovah na gbele azo. A yeke polele so ayeke aTémoin ti Jéhovah si asala ye alingbi na atene ti prophétie ti Jésus: “Fade a fa nzo tene ti royaume so na sese kue so azo ayeke dä, tongana tene ti témoin na amara kue; na pekoni, fade nda ni aga.”—Matthieu 24:14, NW.
15. Tongana nyen Tsephania 2:3 (NW) ayeke ga tâ tene fadeso?
15 Sophonie 3:17 atene na ndo ni: “L’Eternel [“Jéhovah,” NW] Nzapa ti i ayeke na popo ti i, fade Lo Ti Ngangu asö i.” Tongana awakua ti Jéhovah ayeke maï na lege ti yingo na lâ ti nda ni so, a yeke mbilimbili ngbanga ti so lo ‘yeke na popo ti ala’ tongana Nzapa ti ngangu ahon kue. A yeke giriri tâ tene teti kiringo na Juda na kodoro ti lo, na ngu 537 K.N.E. Tongaso, e lingbi ti ba so Tsephania 2:3 (NW) awara kota gango tâ tene ti lo na ngoi ti e, teti a tene na yâ ni: “I gi Jéhovah, i azo kue ti tâ be-ti-molenge so ayeke na ndo sese.” Na ngu 537 K.N.E., tene “kue” andu la ni aJuif kue ti atanga ni so alondo na ngba na Babylone. Me na ngoi ti e andu atâ be-ti-molenge ti amara kue na ndo sese kue, ala so ayeda na fango tene na ndo sese na ayeke sua na mbage ti “hoto ti da ti L’Eternel [“Jéhovah,” NW].”
Atâ Wavorongo Ayeke Maï
16. So awakua ti Jéhovah ayeke maï fadeso, awato ti e ayeke sala ye peut-être tongana nyen?
16 Na peko ti ngu 537 K.N.E., bê ti mingi ti azo ti amara so ayeke na tele ni adö teti a kiri na awakua ti Nzapa na kodoro ti ala nga na yâ tâ lege ti vorongo. Ye oko, kiringo na ala aduti gi kete mbage ni. Mo lingbi ti bi bê ti mo na ye so ambeni zo, même awato ti mara ti Nzapa, ayeke tene fadeso tongana ala ba maïngo, nzoni duti na guengo na li ni so adö bê ti awakua ti Jéhovah laso? Kite ayeke dä pepe, ambeni ti awato so ayeke na a-oko bibe ti a-Farizien, tongana ala ba la ni azo ague mingi na Jésus. Ala tene: “Ba, azo kue ague na peko ti lo awe!”—Jean 12:19.
17. Mbeni wasungo mbeti atene nyen na ndo aTémoin ti Jéhovah, na guengo na li ni wa ala wara awe?
17 Wafango ye Charles S. Braden atene na yâ buku ti lo (These Also Believe): ‘A-Témoin ti Jéhovah asala si sese asi singo biani na fango tene ti ala. A lingbi ti tene na kite oko pepe so mbeni bungbi ti vorongo oko na sese afa pepe wâ na gbungo ngangu ahon aTémoin ti Jéhovah ti tara ti kangbi nzo tene ti Royaume. Biani, bungbi so ayeke gue ande lakue na li ni.’ Lo ba tâ ndo na lege ni! Na ngoi so lo sû atene so asala angu 50 awe, gi aTémoin ndulu na 300 000 si ayeke fa la ni tene na ndo sese. Ka lo tene nyen laso na gbele konongo ti kusala ti e fadeso, teti wungo ti e ahon ti kozo ni ndulu na fani 20, ndulu na kutu omene, so ayeke fa tene?
18. Yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue ayeke nyen, na Nzapa amu ni na azo wa?
18 Na lege ti prophète ti lo, Nzapa amu zendo: “Na lâ ni kâ fade mbi mu na azo mbeni fini yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue, si ala kue adi iri ti Jéhovah, si ala sala na lo maboko na maboko.” (Tsephania 3:9, NW) Na lâ ti nda ni so, a yeke aTémoin ti Jéhovah, si ayeke di iri ti Jéhovah, si ayeke sala na lo na beoko na lege ti kamba ti ndoye so alingbi ti buba pepe, so ti tene “maboko na maboko.” A yeke na ala si Jéhovah amu yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue. Ti tene yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue, a lingbi mo gbu nda ti tâ tene nzoni na ndo Nzapa na aye so lo leke ti sala. Gi Jéhovah oko si amu gbungo nda ti ye so na lege ti yingo ti lo ti nzoni-kue. (1 aCorinthien 2:10) Jéhovah amu yingo ti lo na azo wa? Gi “na ala so amä Lo.” (Kusala 5:32) Gi aTémoin ti Jéhovah si ayeke ndulu ti mä yanga ti Nzapa tongana Mokonzi na yâ aye kue. Nda ni la ala yeda na yingo ti Nzapa nga na yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue, tâ tene na ndo Jéhovah nga na apendere ye so lo leke ti sala. Na ala yeke mu yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue ti sepela na Jéhovah na ndo sese kue na mbeni lege so akono mingi na ayeke gue guengo na li ni.
19. Tenengo yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue andu nyen?
19 Ti tene yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue andu pepe gi ti mä na bê na tâ tene nga na ti fa ni na ambeni zo, me a lingbi dutingo ti zo kue ague legeoko na andia nga akpengba-ndia ti Nzapa. A-Chrétien so asa yingo na ndo ti ala amu li ni na yâ gingo Jéhovah na ala tene yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue. Na bi bê ti mo na ye kue so ala sala! Atä so wungo ti ala akiri na gbe ti 8 700, ambeni zo ndulu na kutu omene ayeke mu tapande ti mabe ti ala na gingo Jéhovah nga na tenengo yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue. A yeke ala ti azo mingi so asi singo, so wungo ti ala ayeke gue lakue na li ni ti amara kue, so afa na gigi mabe na yâ sadaka ti kota ngele ti Jésus, ayeke sala kusala ti nzoni-kue na yâ sedu ti temple ti yingo ti Nzapa na ndo sese, na so ayeke sö kuâ ande na yâ “kota ye ti vundu,” so na yâ ngoi kete ayeke tï na ndo sese ti kirikiri.—Apocalypse 7:9, 14, 15.
20. Ye wa ayeke ku aChrétien be-ta-zo so asa yingo na ndo ti ala nga ala so abungbi aga azo mingi so asi singo?
20 Azo mingi so asi singo ayeke lï ande na yâ fini sese ti mbilimbili ti Nzapa. (2 Pierre 3:13) Jésus Christ nga na azo 144 000 so asa yingo na ndo ti ala, so a yä ala na popo ti akinda ti duti agbia na aprêtre ti yayu so, na tele ti Christ, ayeke duti fini bungbi ti ala so ayeke komande sese. (aRomain 8:16, 17; Apocalypse 7:4; 20:6) Fade ala so asö kuâ na yâ kota ye ti vundu ayeke leke mbeni fini sese na ala yeke ngbâ ti tene yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue so Nzapa amu. Ti biani, atene so andu ala: “Fade amolenge ti mo kue [ti koli na ti wali] aduti azo so Jéhovah afa ye na ala, na fade siriri ti amolenge ti mo awu mingi. Fade asala si mo kpengba na lege ti mbilimbili.”—Isaïe 54:13, 14, NW.
Kusala ti Fango Ye ti Kota Ahon na yâ Mbaï
21, 22. (a) Tongana ti so a fa na Kusala 24:15, fade azo wa a yeke hunda na ala ti manda yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue? (b) Fade ayeke sala ande kusala wa so ayeke nde ahon atanga ni kue na ndo sese na gbe ti komandema ti Royaume?
21 Fade a hunda ande na mbeni bungbi nde ti azo mingi ti manda yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue na yâ fini sese. A yeke azo so a sala tene ti ala na Kusala 24:15, so atene: ‘Fade londongo ti awakinda ayeke dä, azo ti mbilimbili na azo ti kirikiri.’ Giriri, azo ngbundangbu mingi aduti na fini na akui kozoni si ala wara tâ hingango ye ti Jéhovah. Tâ na lege ni, fade lo yeke kiri ala na fini. Na fade a lingbi ala kue amanda yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue.
22 So tâ pendere matabisi ti mu ande mbage na kota kusala ti fango ye so! A yeke duti ande biani kota kapa ahon kue ti fango ye na yâ mbaï kue ti azo, na a yeke sala ande ni na gbe ti fango lege na nzobe ti Gbia Christ Jésus so ayeke na yâ ngangu ti Royaume. Na nda ni, fade azo ayeke ba gango tâ tene ti Isaïe 11:9 (NW), so atene: “Fade sese asi singo biani na hingango ye ti Jéhovah tongana ti so ngu ahon ndo ti ngu-ingo kue.”
23. Ngbanga ti nyen mo yeke tene so e yeke na kota matabisi mingi ti duti azo ti Jéhovah?
23 So mbeni kota matabisi, na lâ ti nda ni so, ti leke tele ti e teti mbeni pendere ngoi tongaso so na yâ ni hingango ye ti Jéhovah ayeke si sese kue! Na so tâ kota matabisi si e yeke na ni fadeso ti duti azo ti Nzapa, ala so ayeke ba kota gango tâ tene ti atene ti prophétie so a sû na Sophonie 3:20! Na yâ ni, e wara dengo bê ti Jéhovah so: “Fade Mbi sala si i ga ye ti yango-iri na ye ti sepela na popo ti azo kue ti sese.”
Mo Yeke Kiri Tene Tongana Nyen?
• Prophétie ti lekengo ye ti Tsephania aga tâ tene tongana nyen?
• Tongana nyen tâ vorongo ayeke maï na lâ ti nda ni so?
• Kota kusala ti fango ye wa ayeke duti ande na yâ fini sese?
[Foto na lembeti 16]
Azo ti Jéhovah akiri na kodoro ti ala ti zia na sese vorongo so ayeke na sioni oko pepe. Mo hinga nda ti ye so laso?
[Afoto na lembeti 18]
Na tenengo “yanga ti kodoro so ayeke nzoni-kue,” aTémoin ti Jéhovah amu na azo tokua ti dengo bê ti Bible