Dutingo nde agbanzi lege na zo ti fa ndoye ti Chrétien?
TI DUTI mbeni Chrétien andu ye mingi ahon gi ti diko Bible, ti sambela na ti he abia ti Nzapa na alango ti dimanche. A ndu asalango ye teti Nzapa nga teti azo. Bible atene: “A lingbi e ndoye na tënë, wala na menga pëpe, me na kusala na tene-biani.” (1 Jean 3:18). Jésus ayeke lani na tâ gingo bê teti ambeni zo, na aChrétien aye ti mû tapande ti lo. Bazengele Paul awa giriri afon lo wamabe ti “wu na kusala ti Seigneur lakue”. (1 aCorinthien 15:58). Me kusala ti Seigneur ni ayeke nyen? A ndu tarango ti gbian yâ ti poroso ti ayanga-ti-komande teti nzoni duti ti awanzinga na ti azo so ayeke sala ngangu na ala? A yeke ye so Jésus asala lani?
Atâa so a wa Jésus ti sala tongaso, lo ke lani ti li na yâ atënë ti poroso wala ti mû mbage dä. Lo ke lani komandema na ndo aroyaume ti sese kue so Satan aye ti mû na lo, lo yeda pëpe ti yôro tele ti lo na yâ mbeni papa na ndo tënë ti futango lampo, na lo gboto tele ti lo na ngoi so azo aye ti soro lo ti ga gbia (Matthieu 4:8-10; 22:17-21; Jean 6:15). Ye oko dutingo nde ti lo lani akanga lege na lo pëpe ti sala kusala teti nzoni ti ambeni zo.
Jésus azia lê ti lo lani mbilimbili na ndo aye so ayeke ga na nzoni teti lakue lakue na ambeni zo. Atâa so lo mû kobe na azo saki oku na lo sava kobela ti azo, ye so adë bê ti ala gi teti kete ngoi; me fango tënë ti lo azi lege na azo kue ti wara adeba nzoni ti lakue lakue. Jésus aga mbeni zo so a hinga lo lani, pëpe tongana mbeni zo so ayeke gi lege ti ga na hungo tele na azo, me gi tongana ‘Wafango ye’. (Matthieu 26:18; Marc 5:35; Jean 11:28). Lo tene: “A dü Mbi teti so, na Mbi ga na sese teti so, si Mbi sala tënë ti témoin ti tene-biani.”—Jean 18:37.
Fango tënë ti mbeni ye so ayeke nzoni ahon tënë ti poroso
Tâ tënë so Jésus afa ni lani ayeke pëpe tënë ti poroso. Nde na so, tâ tënë so Jésus afa aluti mingi na ndo ti Royaume so lo mveni ayeke duti gbia ni (Luc 4:43). Royaume so ayeke mbeni ngorogbia ti yayu, na so fade ayeke mû place ti ayanga-ti komande kue ti azo na ayeke ga na siriri so aninga teti azo kue (Esaïe 9:5, 6; 11:9; Daniel 2:44). Tongaso, Royaume so ayeke gi tâ oko beku teti azo kue. A yeke kota ndoye pëpe ti fa mbeni mara ti tënë ti beku tongaso ahon gi ti wa azo ti zia bê ti ala na azo so alingbi ti mû maboko na ala kekereke pëpe? Bible atene: “Zia bê ti mo na amokonzi pëpe, wala na mbeni molenge ti zo pëpe, ala so alingbi sö mo pëpe. Tongana mbö ti lo ahon, lo kiri na sese. Na lâ ni mveni, ye so lo bi bê ti lo dä aga ye senge. Ngia ayeke na zo so Nzapa ti Jacob ayeke na lo ti sala na lo; zo so azia bê ti lo na L’Eternel, Nzapa ti lo.” (Psaume 146:3-5). Tongaso ahon ti tene lo to adisciple ti lo ti fa ye so a lingbi ti sala ti leke na angorogbia ti azo, Jésus afa lani na adisciple ti lo ti fa ‘nzo tënë ti royaume’.—Matthieu 10:6, 7; 24:14.
Tongaso, so ayeke kusala ti Seigneur so a hunda na aChrétien wafango tënë ti sala ni la. Ngbanga ti so a hunda na azo so ayeke duti ande na gbe ti Royaume ti Nzapa ti duti na ndoye na popo ti ala, Royaume ni ayeke sala nzoni na hunzingo biaku nzinga na lege so lo yeke kangbi amosoro ti sese na lege ni nga alingbi na azo kue (Psaume 72:8, 12, 13). Bâ nzo tënë so alingbi biani ti tene a fa ni la.
Laso, aTémoin ti Jéhovah ayeke leke tele teti “kusala ti Seigneur” so na yâ akodoro 235. Na salango ye so ague oko na ye so Jésus akomande ti sala, ala yeke fa yekiango ndo na mbage ti ayanga-ti-komande kue (Matthieu 22:21). Me nga ala yeke sala ye alingbi na atënë ti Jésus so lo tene na adisciple ti lo: “I yeke ti sese so pëpe, me Mbi hiri i ti zia lege ti sese so.”—Jean 15:19.
Ambeni zo so lani amû mbage ti poroso agbian na peko ti so ala to nda ti manda Bible nzoni. Mbeni zo ti poroso ti kodoro ti Italie so ayeke membre ti ambeni bungbi ti Catholique so église ni afa lege na ni, bungbi so ayeke bâ ndo na ndo ti salango ye ti azo ti poroso, atene: “Mbi lï lani na yâ ti poroso na bibe so a lingbi mbeni zo asala kusala ti mû maboko na aye ti poroso nga na guengo na li ni ti azo.” Na peko ti so lo ke kusala ti mokonzi-gbata ti tene lo fa tënë ti Royaume tongana oko ti aTémoin ti Jéhovah, lo fa ngbanga ti nyen ngangu so azo so ayeke na nzoni bibe ayeke sala na yâ poroso ayeke tï na ngu. “Sese so ayeke ngbâ gi tongana ti so lo yeke, pëpe ngbanga ti so anzoni zo atara pëpe ti leke dutingo ti azo, me nde na so, ngangu so ala yeke sala tâ na bê ti ala kue ayeke tï na ngu ngbanga ti so azo ti sioni ayeke mingi.”
So atâ Chrétien amû mbage pëpe na aye ti poroso teti so ala yeke fa gi oko tâ beku na azo kue, a kanga lege na ala pëpe ti mû maboko na ti sala nzoni na ambeni zo na lege so azo alingbi ti bâ. Azo so ala yeke mû maboko na ala ti ga azo so ayeke duti na gbe ti Royaume ti Nzapa, amanda ti gbian asalango ye so ayeke buba fini ti zo. A mû maboko na ala ti mä yanga-ti-komande, ti leke fini ti sewa ti ala na ti duti na mbeni bango ndo so ayeke na lege ni na ndo ti mosoro. Na ye ti kota ahon, aTémoin ti Jéhovah amû maboko na azo ti lë mbeni nzoni songo na Nzapa.
Awafango tënë ti Royaume ti Nzapa aga na ye ti nzoni na azo ti kodoro so ala lango dä. Me mingi ahon so, ala yeke fa lege na azo ti zia bê na tâ ngorogbia so ayeke ga ande na siriri so aninga na azo kue so andoye Nzapa. Tongana ye ti peko ti dutingo nde ti ala, aChrétien so ayeke na ngangu ti mû maboko so alingbi, mara ti mungo maboko so ayeke nzoni na so angbâ teti lakue.
[Tënë/Foto na lembeti 7]
Lo zia lege ti poroso ti ga wafango tënë ti Royaume ti Nzapa
Na ngoi so lo de mbeni maseka-koli, Átila amanda, na mbage ti aprêtre ti paroisse ti lo ti Belém na Brésil, senda-ndara ti lege ti vorongo na ndo zingo zo na gbe ti aye ti ngangu. A nzere na bê ti lo ti mä so a yeke zi ande azo kue na gbe ti sioni komandema, na ye so apusu lo ti lï na yâ ti mbeni bungbi ti azo so ayeke tiri ti ke azo ti komande. Kâ, lo manda tongana nyen ti leke atambela ti fango na gigi ngonzo ti bê ti zo na tongana nyen ti wa azo ti ke ayanga-ti-komande.
Me lo wara ngia ti fa ye na akete molenge ti yâ ti bungbi so, na lo yeke fa ye ni na yâ ti buku Mango Yanga ti Kota Maître.a Buku ni afa tënë na ndo nzoni tambela nga na ndo mango yanga ti azo ti komande. Ye so apusu Átila ti hunda tele ti lo ngbanga ti nyen azo ti bungbi ni so amû pëpe peko ti alege ti nzoni salango ye ti Jésus so ayeke na nduzu mingi, na nga tongana ambeni zo ni awara ngangu ti komande awe, ngbanga ti nyen ala yeke girisa azo so ala tiri lani ngangu ndali ti ala. Lo sigigi na yâ bungbi ni. Na pekoni, aTémoin ti Jéhovah asi na yanga-da ti lo na ala sala tënë ti Royaume ti Nzapa na lo. Gi na yâ ngoi kete lo to nda ti manda Bible na ti hinga tâ ye so alingbi ti zi sioni komandema na ndo ti azo kue.
Na oko ngoi ni so lo yeke manda Bible, Átila ague na mbeni bungbi ti aCatholique so kota li ti tënë ni ayeke: Lege ti vorongo na poroso. Wafango ye ni atene: “Lege ti vorongo na poroso ayeke bâ gi ye oko.” Átila ague nga na bungbi na Da ti Royaume. So tâ kota kangbi! Ti fa gi ye oko, nyongo manga, nyongo sämba wala angia ti buba ayeke ti lo kâ pëpe. Lo mû desizion ti sala legeoko na ala kusala ti fango tënë, na fade fade lo kamata batême. Fadeso lo lingbi ti bâ ngbanga ti nyen senda-ndara ti lege ti vorongo na ndo zingo zo na gbe ti aye ti ngangu, a yeke tâ lege ti leke na kpale ti azo ti nzinga pëpe.
[Kete tënë na gbe ni]
a So aTémoin ti Jéhovah asigigi na ni.
[Afoto na lembeti 6]
Dutingo nde ti awafango tënë ti Christ agbanzi lege na ala pëpe ti mû maboko na ambeni zo