Sioni aye ti hon ndo ti nzoni
LASO, mo bâ mo tene a yeke gi azo kete si ayeke nduru ti mû tere ti ala ti sara nzoni na azo. Ye oko, ambeni ayeke dä so aye ti ala ti sara ye nde, tongaso ala gi ti sara nzoni na azo na yâ ti ambeni ye. Ngu oko oko, azo mingi ayeke mû nginza ngbundangbu mingi na abungbi so ayeke sara nzoni na azo ti mawa. Na tapande, na Grande-Bretagne, nginza so a mû teti azo ti mawa asi ngbundangbu mingi mingi na ngu 2002. Ngbene ye na ngu 1999, azo ti nzoni bê bale-oko amû nginza wala amû yanga ti mû nginza mingi ahon ti so e fa na nduzu ge fani ota ti mû maboko na azo ti mawa.
Ambeni nzoni kusala so azo ti nzoni bê ayeke sara teti azo ti mawa ayeke mingi. A yeke ti futa yorö na azo so nginza ti ala ayeke mingi pëpe, ti fa mbeti na amolenge so gi babâ wala mama lo oko si ayeke bata ala, ti mû nginza ndali ti akapa ti kangango lege na kobela na yâ ti akodoro so ayeke na pasi ti mosoro, ti mû na amolenge lege ti wara kozo mbeti ti tene ala manda ti diko ni. Ambeni ye ni ayeke ti mû maboko na azo ti yaka ti bata anyama na yâ ti akodoro so nzinga ayeke dä, na ti mû maboko na azo so awara kpale na peko ti aye tongana ngu-nzapa wala yengingo ti sese.
Aye so e londo ti sara tënë ni afa biani so azo alingbi ti sara anzoni ye na amba ti ala. Me mawa ni ayeke so, ambeni zo ayeke nga dä so ayeke sara asioni ye so zo ahinga li ti lo na ni pëpe.
Sioni ayeke gue na li ni
Ngbene ye so Use Bira so Amû Sese Kue ahunzi, a fâ gbâ ti azo ndali ti atënë ti mara wala ti poroso. A diko mara ti aye tongaso asi 50. Mbeni mbeti-sango (American Political Science Review) atene: “Mara ti aye so afâ azo so ayeke aturugu pëpe na popo ti kutu 12 ti si na kutu 22. Wungo so ahon ti azo kue so akui na yâ ti abira so a sara na yâ ti kodoro oko wala na popo ti akodoro mingi ngbene ye na ngu 1945.”
Na popo ti ngu 1950 ti ga na 1999, a fâ azo ahon kutu use na kodoro ti Cambodge ndali ti atënë ti poroso. Na Rwanda, tënë ti mara na popo ti azo ti kodoro ni asara si azo ahon saki 800 (koli, wali na amolenge) awara kuâ. Kangbi so abâ gigi na kodoro ti Bosnie na ndo atënë ti nzapa na ti poroso asara si azo ahon saki 200 awara kuâ lani.
Na fango peko ti asarango ye ti sioni so asi ade ti ninga pëpe, na ngu 2004, kota wakuasu ti Bendo ti Gigi atene tënë so: “Na kodoro ti Irak, e bâ asenge zo so a fâ ala gi na mbana tongaso, nga na mbage awamungo maboko na azo, awagosinga na ambeni zo so ayeke aturugu pëpe so a gbu ala na ngangu na a fâ ala na mbeni lege so ayeke sioni mingi. Na oko ngoi ni, a sara mbana na azo ti kanga so ayeke a-Irakien. Na kodoro ti Darfour, e bâ azo ti kodoro ni kue so akpe ndo ti ala, azo abuba da ti ala, na azo ti bingo kpale azia na sese sioni kode so ayeke ti gbu awali ti lango na ala na ngangu na mbana. Na banga ti Ouganda, e bâ amolenge so a dë mbage ti tere ti ala na so a gbu ala na ngangu ti sara asioni ye so zo ahinga li ti lo na ni pëpe. Na kodoro ti Beslan, e bâ amolenge so a gbu ala na ngangu na a fâ ala sioni sioni.”
Même na yâ ti akodoro so ayeke na mosoro mingi, sarango sioni na zo ndali ti mara ti lo akpa ye so ayeke gue na li ni. Na tapande, na ngu 2004 mbeni mbeti-sango (Independent News) atene so na kodoro ti Grande-Bretagne, “wungo ti azo so akui wala awara sioni ndali ti tënë ti mara ague na li ni fani 11 na yâ ti ngu bale-oko so ahon.”
Ngbanga ti nyen si azo so ayeke na ngangu ti sara aye ti nzoni mingi asara amara ti asioni ye tongaso? Fade sioni ayeke hunzi mbeni lâ na tere ti e? Tongana ti so article ti peko ayeke fa, Bible akiri tënë nzoni na angangu hundango tënë so.
[Lingu ti foto na lembeti 2]
LEMBETI: Mark Edwards/Still Pictures/Peter Arnold, Inc.