Tënë ti Jéhovah ayeke na fini
Akota tënë ti mbeti ti Psaume: Use mbage ni
E SO e yeke awakua ti Jéhovah, e hinga so atara na angoi ti ngangu ayeke si na e. Bazengele Paul asû tënë so: “Azo kue so aye ti tambela na lege ti batango tënë ti Nzapa na yâ Christ Jésus, fade ala hu pono ti ye ti ngangu.” (2 Timothée 3:12). Ye nyen ayeke mû ande maboko na e ti hon ndo ti atara na aye ti ngangu, ye so ayeke fa ande na gigi be-biani ti e?
Use mbage ti ambage oku ti mbeti ti Psaume amû maboko so na e. Psaume 42 ti si na 72 afa na e so tongana e ye ti hon ndo ti atara nzoni, a lingbi e zia bê ti e kue na Jéhovah na e manda ti ku lo ti zi e na yâ ni. So biani mbeni kpengba ye ti manda teti e! Tokua ti mbage use ni ti mbeti ti Psaume, legeoko na tanga ti ambeti kue ti Mbeti ti Nzapa, ayeke biani “na fini, na a yeke na ngangu” même na ngoi ti e laso.—aHébreu 4:12.
JÉHOVAH AYEKE “NDO TI BATA TERE TI E NA NGANGU TI E”
Mbeni zo ti Lévi ayeke na ngbâa na kodoro wande. Teti lo yeke na vundu so lo lingbi ti gue na temple ti Jéhovah ti voro lo pëpe, lo mveni lo dë bê ti lo, lo tene: “Âme ti mbi, teti nyen mo ne nengo? Teti nyen mo duti nzoni na yâ mbi pëpe? Mo ku gi Nzapa.” (Psaume 42:6, 12; 43:5). Versê so, so asigigi fani mingi, atingbi ambage ota ti Psaume 42 na 43 ti ga bia oko. Psaume 44 ayeke mbeni tënë ti hundango ndo mingi ndali ti sese ti Juda: mbeni mara so ayeke na yâ ti vundu, peut-être na lâ ni so azo ti Assyrie ayeke nduru ti lï na ngangu na kodoro ni na ngoi ti Gbia Ezéchias.
Psaume 45, mbeni bia ti mariage ti gbia, ayeke mbeni prophétie na ndo Gbia Messie. Apsaume ota so aga na pekoni afa Jéhovah tongana “Ndo Ti Bata Tere ti e na Ngangu ti e,” “kota Gbia ti sese kue” na “Tour so ayo na nduzu.” (Psaume 46:2; 47:3; 48:4). Bâ tongana nyen Psaume 49 afa pendere mingi so “zo oko alingbi ton ita ti lo pëpe”! (Psaume 49:8). A yeke amolenge ti Koré si asû akozo psaume miombe ti use mbage so. Psaume gumbaya ni, Psaume 50, a yeke Asaph si asû ni.
Kiringo tënë na atënë na ndo Bible:
44:20—“Ndo ti anzagua” ayeke lani nyen? Peut-être wasungo psaume ni aye ti sara tënë ti mbeni ndo ti bira, ndo so kâ akuâ ti azo so atï aga kobe ti anzagua.
45:14, 15a—“Molenge-wali ti gbia” so “fade a gue na lo na gbele gbia” ayeke zo wa? Lo yeke molenge-wali ti “Gbia ti amara”, Jéhovah Nzapa (Apocalypse 15:3). Lo yeke fä ti bungbi ti aChrétien 144 000 so awara gloire awe, ala so Jéhovah abata ala tongana amolenge ti lo na sango yingo ti lo na ndo ala (aRomain 8:16). “Molenge-wali” ti Jéhovah so, so “a leke tere ti lo tongana fini-wali so asara pendere teti koli ti lo”, fade a gue na lo na gbele fini koli ti lo so ayeke Gbia Messie ni.—Apocalypse 21:2.
45:15b, 16—“Amasia” ni ayeke fä ti azo wa? Ala yeke fä ti “azo mingi so asi singo” ti atâ wavorongo Nzapa, so abungbi na tanga ti ala so a sa yingo na ndo ti ala na amû maboko na ala. Teti ala yeke azo so “asigigi na yâ kota ye ti vundu”, fade ala duti na fini na ndo sese na lâ ni so mariage ti Gbia Messie ni ayeke hunzi ande na yayu (Apocalypse 7:9, 13, 14). Na ngoi ni so, fade “ala yeke na ngia na ala sara ngia”.
45:17—Na lege wa fade amolenge ayeke kamata place ti ababâ ti gbia ni? Lâ ni so a dû Jésus, lo wara ambeni zo ti sese tongana ababâ wala akotara ti lo. Fade ala yeke ga amolenge ti lo na ngoi so lo yeke zingo ala ande na popo ti awakinda na lâ ti Komandema ti lo ti ngu saki oko. Fade a yeke mû ambeni na popo ti ala ti ga “amokonzi ti sese kue.”
50:2—Ngbanga ti nyen a iri Jérusalem “ndo ti pendere so alingbi kue”? A yeke ndali ti pendere ti kodoro ni si a iri lo tongaso pëpe. Me a yeke ndali ti so Jéhovah asara kusala na ni nga lo mû gloire na ni na sorongo kodoro ni ti sara temple ti lo dä na ti ga li-kodoro ti agbia so lo sa mafuta na ndo ti ala.
Aye ti manda teti e:
42:2-4. Tongana mbeni wali-tagba na yando so nzara ti ngu asara lo, zo ti Lévi ni ayeke na nzara ti Jéhovah. Teti vundu ti lo ayeke mingi ngbanga ti so lo lingbi ti voro Jéhovah na yâ da ti Lo pëpe a sara si ‘ngule ti lo ayeke kobe ti lo lâ na bï’, so ti tene kobe anzere na yanga ti lo pëpe. A lingbi e duti na bê ti singila teti so e yeke voro Jéhovah legeoko na afon e awamabe. A yeke ni la pëpe?
42:5, 6, 12; 43:3-5. Tongana ambeni ye so ahon ngangu ti e akangbi e teti mbeni kete ngoi na kongregation, dango bê na ngia so e yeke na ni na tere ti lo kozo alingbi ti mû ngangu na e. Atâa so kozoni ye ni alingbi so bê ti e ngangu teti so e yeke gi e oko, a yeke da bê ti e nga so Nzapa ayeke ndo ti batango tere ti e na a lingbi e ku lo ti sö e.
46:2-4. Atâa kpale wa asi na e, a lingbi e hinga na bê ti e kue so “Nzapa ayeke Ndo ti Bata Tere ti e na Ngangu ti e”.
50:16-19. Zo so asara tënë ti handa na asara ye ti sioni mingi, lo lingbi ti sara tënë na iri ti Nzapa pëpe.
50:20. Ahon ti sara tënë ti afaute ti amba ti e, a yeke nzoni e kanga lê na ndo ni.—aColossien 3:13.
“ÂME TI MBI, MO DUTI KPÔ, MO KU GI NZAPA”
Bungbi ti apsaume so akomanse na sambela so David asara na bê kue na peko ti siokpari ti lo na Bath-Séba. Psaume 52 ti si na 57 afa so Jéhovah ayeke bata ala so azia kungba ti ala na ndo ti lo na lo yeke sö ala so ayeke ku salut na mbage ti lo. Tongana ti so tënë ni asigigi na aPsaume 58 ti si na 64, na ngoi kue so ye ti vundu asi na lo, David abâ Jéhovah tongana ndo ti bata tere ti lo. Lo he bia: “Âme ti mbi, mo duti kpô, mo ku gi Nzapa, teti mbi ku ye ti mbi na tïtî Lo.”—Psaume 62:6.
Dutingo ndeko ti Wasongo e alingbi ti pusu e ti “sara bia na gloire ti iri ti Lo.” (Psaume 66:2). A sepela Jéhovah na Psaume 65 tongana Nzapa so amû ye na nzobe, a sepela lo na Psaume 67 na 68 tongana zo so abata azo ti lo, na a sepela lo na Psaume 70 na 71 tongana Wazingo zo.
Kiringo tënë na atënë na ndo Bible:
53:2—Tongana nyen zo so atene Nzapa ayeke dä pëpe ayeke “wabuba”? Tënë ti buba so ge ayeke tënë ti hingango ndo so amanke zo pëpe. Me lo yeke “wabuba” na lege ti tambela ti lo, so a lingbi ti bâ ni na lege ti sarango ye ti lo ti kirikiri so a gue oko na ye so a fa na Psaume 53:2-5.
58:4-6—Na lege wa azo ti sioni ayeke tongana ngbo? Amvene so ala yeke tene na ndo mbeni zo ayeke tongana ngonzo ti ngbo. Azo ti sioni ayeke buba nzo iri ti azo so ala sara sioni na ala. “Tongana kônga ti buburu so akanga mê ti lo,” azo ti sioni ake fango lege wala wango.
58:8—Tongana nyen azo ti sioni ‘ahon tongana ngu so asua fade’? Peut-être David ayeke pensé na ngu so asua na yâ ambeni popo-hoto na Sese ti Zendo. Atâa so mbeni kota ngu-nzapa alingbi ti sara si fade fade angu ti mbeni popo-hoto asuku, angu so ayeke sua hio na ahule na pekoni. David ayeke sambela ti tene azo ti sioni ahon hio, ala ngbâ na fini pëpe.
68:14—“Kpangbi ti bungu so a kanga tere ni na argent, na kuä ti lo so a kanga tere ni na lor ti jaune” ayeke lani nyen? Ambeni bungu ni nzoroko ti ala ayeke tongana ti mburu-wa, ambeni kuä ti tere ti ala ni aza zango. Tongana lâ asu na ndo kuä ti tere ti ala a za tongana wen. Peut-être David ahaka aturugu ti Israël so aso benda na bira na mbeni bungu: kpangbi ti lo akpengba na aza zango. Âdu ti ambeni zo so ahinga ye na ndo ni, fango nda ti tënë ni alingbi ti ndu nga mbeni kusala ti kode, mbeni ye so zo agbu na tïtî wato. Atâa tënë ni ayeke tongana nyen, David aye ti sara tënë ti lege so Jéhovah amû lani na azo ti lo ti so benda na ndo awato ti ala.
68:19—“Matabisi na popo ti azo” ayeke lani azo wa? A yeke lani azo so a mû ala na popo ti azo so a gbu na ngbâa na ngoi ti mungo Sese ti Zendo ni. Na pekoni, a zia ala ti mû maboko na azo ti Lévi na yâ kusala ti ala.—Esdras 8:20.
68:31—Tënë so a hunda ti “zingo na nyama ti ngonda so aduti na yâ ti pepe” aye ti tene nyen? Teti lo yeke sara tënë na lege ti fä ti awato ti mara ti Jéhovah tongana azo so akpa anyama ti ngonda, David ahunda lani na Nzapa ti zingo na ala wala ti kanga lege na ngangu ti ala ti sara sioni na zo.
Aye ti manda teti e:
51:3-6, 19. Ti sara sioni aye ti tene lakue pëpe so fade songo ti e na Jéhovah ayeke buba biani. Tongana e changé bê ti e, e hinga so lo yeke sara be-nzoni na e.
51:7, 9-12. Tongana e sara siokpari, e lingbi ti hunda pardon ti Jéhovah ndali ti siokpari so a dü na e. E lingbi nga ti sambela lo ti tene lo sukula e, lo kiri na e ngangu ti e, lo mû maboko na e ti lungula abibe ti sara siokpari na yâ bê ti e na ti mû na e mbeni yingo so akpengba.
51:20. Siokpari ti David aye ti buba nzoni duti ti mara ni kue. Ni la lo sambela ti tene Nzapa asara nzoni na Sion. Tongana e sara mbeni kota siokpari, mingi ni a yeke ga na zonga na ndo iri ti Jéhovah nga na kongregation. A lingbi e sambela Nzapa ti leke peko ti sioye so e sara.
52:10. E lingbi ti duti “tongana fini keke ti olive na yâ da ti Nzapa”, so ti tene ti duti nduru na Jéhovah na ti lë mingi na yâ kusala ti lo, na mango yanga ti lo nga na yengo dä na wango ti lo.—aHébreu 12:5, 6.
55:5, 6, 13-15, 17-19. So tâ molenge ti yâ ti David aleke tënë na lingo ti ke lo nga kpengba wawango ti lo Ahitophel akä lo, a sara si David ayeke na vundu mingi. Ye oko, ye so awoko ziango bê ti David na Jéhovah pëpe. A yeke nzoni e zia si songo bê awoko pëpe ziango bê ti e na Nzapa.
55:23. Tongana nyen e yeke zia kungba ti e na ndo Jéhovah? E yeke sara ni (1) na sarango tënë ti ye ni na lo na yâ sambela, (2) na ziango bê na Tënë nga na bungbi ti lo ti wara fango lege na mungo maboko, na (3) na sarango ye alingbi na ngangu ti e ti leke na kpale ni.—aProverbe 3:5, 6; 11:14; 15:22; aPhilippien 4:6, 7.
56:9. Jéhovah ahinga gi pëpe kpale so e yeke na yâ ni, me lo hinga nga ye so kpale ni ayeke sara na ndo bê ti e.
62:12. Nzapa ayeke na bezoin ti wara ngangu na mbeni ndo pëpe. Lo mveni lo yeke lingu ti ngangu. ‘Ngangu ayeke ti lo.’
63:4. ‘Nzobe ti Nzapa ayeke nzoni ahon fini’ ngbanga ti so, tongana a yeke dä pëpe, fini ayeke senge senge. A yeke lege ti ndara ti tene e lë songo na Jéhovah.
63:7. Bï alingbi ti duti mbeni nzoni ngoi ti bi bê, teti ndo ayeke kpô na ye ti gboto lê ayeke pëpe.
64:3-5. Kpere-kpere ti sioni alingbi ti buba nzo iri ti mbeni zo so tënë ayeke na li ti lo pëpe. A yeke nzoni e mä wala e kangbi atënë ti kpere-kpere tongaso pëpe.
69:5. Ti bata siriri ti e, lege ti ndara ahunda ti tene ngoi na ngoi e “kiri ye” na hundango pardon, même tongana e pensé so e yeke na raison.
70:2-6. Jéhovah ayeke mä e tongana e sambela lo ngangu ti wara maboko hio (1 aThessalonicien 5: 17; Jacques 1:13; 2 Pierre 2:9). Nzapa alingbi ti zia si mbeni tara angbâ ti gue, me fade lo mû na e ndara ti tiri na ni nga na ngangu ti kiri na peko pëpe. Fade lo zia pëpe si tara ni ahon ngangu ti e.—1 aCorinthien 10:13; aHébreu 10:36; Jacques 1:5-8.
71:5, 17. Bê ti David akpengba na lo wara ngangu na ziango bê ti lo na Jéhovah na lâ ni so lo de molenge, même kozoni si lo tiri na yongoro Philistin Goliath (1 Samuel 17:34-37). A yeke nzoni amolenge azia bê ti ala na Jéhovah na yâ ye kue so ala sara.
“Zia sese kue asi na gloire ti lo”
Ndangba bia ti use mbage ti apsaume, Psaume 72, ayeke na ndo lengo gbia ti Salomon, so ayeke fä ti dutingo ti azo ande na gbe ti lengo gbia ti Messie. Bâ apendere ye ti nzoni so a fa pekoni ge: siriri so awu, hunzingo ti ye ti ngangu na sioye, kobe so asi singo na ndo sese! Fade e yeke duti na popo ti azo so ayeke wara ande adeba nzoni so nga na ambeni nzoye ti Royaume ni? E lingbi ti duti ande dä tongana e yeke na ngia ti ku Jéhovah, na e sara si lo ga ndo ti bata tere ti e na ngangu ti e, legeoko tongana ti so wasungo psaume ni asara giriri.
“Sambela ti David . . . awe” na tënë so: “Sara tënë nzoni na L’Eternel Nzapa, Nzapa ti Israël. Gi Lo oko, Lo sara ye ti kpene. Sara tënë nzoni na iri ti Lo ti gloire lakue; na zia sese kue asi na gloire ti Lo. Amen! Amen!” (Psaume 72:18-20). Zia e nga na bê ti e kue e iri tënë nzoni na ndo Jéhovah na e sepela iri ti lo ti gloire.
[Foto na lembeti 9]
Mo hinga zo so “molenge-wali ti gbia” ayeke fä ti lo?
[Foto na lembeti 10, 11]
Mo hinga ndani so a iri Jérusalem “ndo ti pendere so alingbi kue”?