Tënë ti Jéhovah ayeke na fini
Akota tënë ti mbeti ti Toto ti Jérémie
PROPHÈTE JÉRÉMIE abâ gango tâ tënë ti atënë ti fango ngbanga so lo fa tënë ni na yâ ti ngu 40. Bê ti prophète ni ayeke tongana nyen na ngoi so a yeke futi gbata ti lo so lo ye ni mingi? Na yâ ti atënë ti tongo nda ni ti Septante, so a sû na yanga ti Grec na ndo mbeti ti Toto ti Jérémie, e diko atene so “Jérémie aduti na sese na lo toto teti Jérusalem”. A sû mbeti ti Toto ti Jérémie so na yâ ni lo fa vundu ti bê ti lo na ngu 607 kozo ti Christ tongana prophète Jérémie ayeke dabe ti lo mingi na ngoi so a gbi Jérusalem na wâ na pekoni so a se kando na tere ti gbagba ni teti ngu oko na nze omene (Jérémie 52:3-5, 12-14). Na yâ ti mbaï kue ti azo, ade lâ oko pëpe azo adema tere na vundu na ndo ti futingo ti mbeni gbata tongana ti so ge.
A yeke abia oku la abungbi ti ga mbeti ti Toto ti Jérémie. Akozo bia osio ni ayeke abia ti toto ti vundu; na oku bia ni ayeke mbeni sambela ti hundango mbeni ye.
“LÊ TI MBI AVUKO NA NGULE”
“Kota kodoro so aduti gi lo oko! kodoro so azo asi singo dä giriri! Lo ga tongana womua, lo so ayeke kota na popo ti amara giriri! Lo so ayeke molenge-wali ti gbia na popo ti sese nde nde, lo ga kodoro so afuta lampo!” A yeke na lege ti tënë so si prophète Jérémie ato nda ti toto teti Jérusalem. Ti fa raison so ye ti vundu so asi na ala, prophète ni atene: “L’Eternel asara vundu na lo ngbanga ti kengo-ndia mingi ti lo.”—Toto ti Jérémie 1:1, 5.
Jérusalem so a haka lo na mbeni womua so ayeke na vundu teti koli ti lo nga amolenge ti lo so akui a ninga pëpe, atene: “I bâ ndo ti bâ tongana mbeni ye ti vundu ayeke so alingbi na vundu ti mbi so aga na ndo mbi”. Na ndo tënë ti awato ti lo, lo sambela Nzapa lo tene: “Zia sioye ti ala kue aga na gbele Mo; Mo sara na ala legeoko tongana Mo sara na mbi ngbanga ti kengo-ndia kue ti mbi, teti mbi bima mingi, na bê ti mbi ayeke na ngangu pëpe.”—Toto ti Jérémie 1:12, 22.
Na kota vundu na bê, Jérémie atene: “Na lege ti ngonzo ti [Jéhovah] ti wâ, Lo lungula nza kue ti Israël; Lo lungula koti ti Lo na gbele wato ni; Lo tingo wâ na tere ti Jacob, wâ so agbi ye kue na tere ti lo.” Ti fa kota vundu so lo yeke na ni, Jérémie adema tere lo tene: “Lê ti mbi avuko na ngule. Bê ti mbi aduti nzoni pëpe; bê ti mbi asa na sese.” Même bê ti azo so ayeke hon hongo na lege apika, ala tene: “So ayeke kota kodoro so azo atene a yeke pendere ahon ye kue, ngia ti sese kue?”—Toto ti Jérémie 2:3, 11, 15.
Kiringo tënë na atënë na ndo Bible:
1:15—Na lege wa Jéhovah “adoro masia, molenge-wali ti Juda, legeoko tongana zo adoro lê ti vigne na presse [“adoro presse ti vin so ayeke ti machia wali ti Juda,” MN ]”? Na futingo gbata ni, so a haka ni na mbeni wali machia, azo ti Babylone asa mênë mingi mingi tongana ti so gbâ ti ngu ti lê ti vigne asigigi tongana a doro ni na presse. Jéhovah afa ye so kozoni awe na lo zia lege si a si; a yeke na lege so si Jéhovah “adoro lê ti vigne na presse.”
2:1—Na lege wa “na yayu, [Nzapa abi] gloire ti Israël na sese”? Teti so “ayayu ayeke na nduzu ahon sese,” a yeke fa ngoi na ngoi kiringo na ye so ayeke na nduzu na gbe ni tongana mbeni ye so ayeke kozoni “na yayu” si ‘a bi ni na sese’. Jéhovah ‘abi gloire ti Israël na sese,’ wala ngangu so lo yeke kozo na ni ândö na ngoi so lo yeda na Israël, tongana a futi Jérusalem nga na Juda.—Esaïe 55:9.
2:1, 6—“Mbata ti gere” ti Jéhovah nga na “kpangba” ti lo ayeke nyen? Zo ti sungo psaume ahe bia, lo tene: “Fade e lï na yâ Tabernacle ti Lo; fade e sambela na gbele mbata ti gere ti Lo.” (Psaume 132:7). Tongaso, “mbata ti gere” so Toto ti Jérémie 2:1 asara tënë ni aye ti sara tënë ti da so a yeke voro Jéhovah dä, wala temple ti lo. Azo ti Babylone ‘azö da ti L’Eternel’ mo bâ mo tene a yeke mbeni kpangba wala mbeni kete da ti pere so ayeke na yâ ti yaka.—Jérémie 52:12, 13.
2:17—Mbilimbili “tënë” wa ‘so Jéhovah akomande’ aga tâ tënë na ndo Jérusalem? Âmanke a ye ti sara tënë ti ye so Jéhovah atene na Lévitique 26:17, lo tene: “Fade Mbi zia bê ti Mbi na i ti ke i, na fade a pika i na gbele awato ti i; azo so ake i, fade ala komande i; na fade i kpe kamême zo oko atomba i pëpe.”
Aye ti manda teti e:
1:1-9. Jérusalem atoto mingi na bï, na ngule ti lo ayeke na ngbangba ti lo. A futi yanga ti gbata ti lo nga aprêtre ti lo atoto na vundu mingi. Amachia ti lo ayeke na vundu nga Jérusalem ayeke na kota vundu. Ndali ti nyen? Ndali ti so Jérusalem asara siokpari ahon ndo ni. Aye ti sioni ti lo ayeke na gbe ti bongo ti lo. Kengo-ndia ti lo aga na ngia pëpe; ye ti pekoni ayeke toto nga na vundu.
1:18. Jéhovah ayeke sara ye lakue mbilimbili na ngoi so lo yeke se azo so ake ndia.
2:20. A gboto mê ti azo ti Israël so tongana ala ke ti mä yanga ti Jéhovah, fade adeba sioni ayeke ga na ndo ti ala; na popo ti adeba sioni so mo yeke wara tengo “mitele ti amolenge ti [ala] ti koli na amolenge ti [ala] ti wali”. (Deutéronome 28:15, 45, 53). So tâ ye ti buba ti soro ti ke yanga ti Nzapa!
‘KANGA MÊ TI MO NA BIMANGO TI MBI PËPE’
Na yâ ti chapitre 3 ti Toto ti Jérémie, a haka mara ti Israël na mbeni “zo”. Atâa so lo tingbi na aye ti ngangu, zo ni so atene: “L’Eternel asara nzoni na ala so aku Lo, na âme so agi Lo.” Na yâ ti sambela so lo sara na tâ Nzapa, zo so ahunda lo tene: “Mo mä yanga ti mbi awe; kanga mê ti Mo na bimango ti mbi na toto ti mbi pëpe.” Na hundango na Jéhovah ti bâ ye so awato ti lo ayeke sara na lo, lo tene: “O L’Eternel, fade Mo futa ala alingbi na kusala ti maboko ti ala.”—Toto ti Jérémie 3:1, 25, 56, 64.
Jérémie afa vundu ti bê ti lo ndali ti aye ti ngangu so asi na Jérusalem na pekoni so a se kando na tere ni teti ngu oko na nze omene, lo tene: “Teti [sengo ndo teti, MN ] sioye ti molenge-wali ti azo ti mbi ayeke kota ahon [sengo ndo teti, MN ] siokpari ti Sodome, so a kinda lo fade fade, kamême azo azia maboko na ndo lo pëpe.” Jérémie akiri atene: “Ala so a fâ ala na épée ayeke nzoni ahon ala so nzara afâ ala. Teti ngangu ti tere ti ala ahunzi awe, ala kui na nzara, teti kobe ti yaka amanke ala.”—Toto ti Jérémie 4:6, 9.
A yeke azo ti Jérusalem si ayeke sara tënë na yâ ti oku bia ni, ala tene: “Mo dabe Mo, O L’Eternel, na ye so aga na ndo e; bâ ye so, bâ ye ti zonga ti e.” Na ngoi so ala yeke dabe ti ala na aye ti vundu ti ala, ala hunda ala tene: “O L’Eternel, Mo duti lakue: ngende ti gbia ti Mo angbâ, a komanse na awagame ti lâ ni kâ juska na awagame kue. Sara si e kiri na Mo, O L’Eternel, na fade e kiri na Mo. Mo kiri Mo sara si lâ ti e aga tongana ti giriri.”—Toto ti Jérémie 5:1, 19, 21.
Kiringo tënë na atënë na ndo Bible:
3:16—Tënë “Lo fâ pembe ti mbi na krenze [wala, ‘mbutu,’ Tene ti Nzapa, Kozo Mbouki]” aye ti tene nyen? Mbeni buku atene so: “Na ngoi so a yeke gue na aJuif na ngbâa, ala yeke sara mapa ti ala na yâ ti adû so ala hasa na yâ ti sese; na tongaso, a lingbi ti wara ambutu na yâ ti mapa ni.” Tengo mara ti amapa tongaso alingbi ti sara si pembe ti zo afâ.
4:3, 10—Ngbanga ti nyen Jérémie atene “molenge-wali ti azo ti [lo]” ayeke tongana “naamo ti yando”? Job 39:19 atene so naamo ‘asara ngangu na amolenge ti lo, mo bâ mo tene ala yeke ti lo pëpe’. Na tapande, na pekoni so wali naamo azi apara so lo bi awe, lo dö akete molenge ni lo zia na ngoi so koli ni ayeke bata amolenge ni. Na ye wa ayeke si tongana ala tingbi na kpale? Koli naamo na wali ni kue ayeke dö da ni na amolenge ni azia, ala kpe. Na ngoi so azo ti Babylone ase kando na tere ti gbata ti Jérusalem, kota nzara atï na yâ ti kodoro ni, na amama ti amolenge so ayeke bâ ka mawa ti amolenge ti ala asara sioni na ala, legeoko tongana ti anaamo ti yando. Sarango ye ti amama ti amolenge so ayeke nde mingi na ti anzagua so ayeke bata amolenge ti ala nzoni.
5:7—Jéhovah ayeke fâ ngbanga na ndo ti azo ndali ti siokpari ti akotara ti ala? Ên-ën. Jéhovah ayeke se azo pëpe ndali ti siokpari ti akotara ti ala. Bible atene so “fade e oko oko kue akiri tënë ti e mveni na Nzapa.” (aRomain 14:12). Ye oko, aye ti peko ti siokpari ti ambeni zo alingbi ti ngbâ juska na azo so aga na lege ti hale ti ala nga a sara ye na ndo ti ala. Na tapande, teti so azo ti Israël giriri ato nda ti voro ayanda, a sara si a yeke ngangu même na azo ti Israël so aga na pekoni, so ayeke be-ta-zo, ti sara ye mbilimbili.—Exode 20:5.
Aye ti manda teti e:
3:8, 43, 44. Na ngoi ti aye ti vundu so asi na Jérusalem, Jéhovah ake ti mä toto ti azo ti gbata ni. Ndali ti nyen? Ndali ti so ala ke yanga ti lo nga ala ke ti changé bê ti ala. Tongana e ye ti tene Jéhovah akiri tënë na asambela ti e, a lingbi e mä yanga ti lo.—aProverbe 28:9.
3:21-26, 28-33. Na lege wa e lingbi ti gbu ngangu même na yâ ti ye so amû vundu mingi? Jérémie afa na e tongana nyen ti sara ni. A lingbi e girisa lâ oko pëpe so nzobe ti Jéhovah ayeke mingi nga lo yeke sara be-nzoni mingi. A lingbi e dabe ti e nga so fini so e yeke na ni ayeke mbeni kota raison ti ngbâ lakue ti duti na beku. Nga, ahon ti dema tere, e yeke na bezoin ti kanga bê ti ku na ti duti kpô juska Jéhovah asö e. Na ndo ni, a yeke nzoni ti “zia yanga ti [e] na pupu-sese,” so ti tene ti kanga bê na tâ be-ti-molenge na gbe ti atara, na hingango so Nzapa ayeke na mbeni nzoni nda ti tënë ti zia lege ti tene ye so asi.
3:27. Ti tene mbeni zo aluti na gbele aye so atara mabe ti lo na ngoi so lo de maseka, a lingbi ti hunda na lo ti gbu ngangu na gbe ti aye ti ngangu nga na hengo ndo. Me, a yeke “nzoni teti zo ti yô joug na lâ ti pendere ti lo.” Ndali ti nyen? Ndali ti so ti manda ti kanga bê na gbe ti aye so amû vundu na ngoi so zo ade maseka ayeke leke lo ti hinga tongana nyen ti hon ndo ti akpale so lo yeke wara mbeni lâ.
3:39-42. A yeke na lege ti ndara pëpe ti tene e ‘dema tere’ na ngoi so e yeke bâ pasi ndali ti asiokpari ti e. Ahon ti dema tere ndali ti aye ti sioni so e wara na peko ti asiokpari ti e, “zia e gi na [e] tara lege ti e, si e kiri na L’Eternel.” E yeke sara ye na ndara tongana e changé bê ti e nga e kiri na nzoni lege.
Zia bê ti mo kue na Jéhovah
Mbeti ti Toto ti Jérémie afa tongana nyen Jéhovah abâ lani Jérusalem nga na Juda na pekoni so azo ti Babylone agbi gbata ni na wâ na asara si a ga yangbato. Atënë ti yâ ti mbeti ni so afa na gigi siokpari ti azo ni afa polele so, na lê ti Jéhovah, azo ni awara ye ti vundu ndali ti siokpari ti ala. A yeke wara nga na yâ ti mbeti ti Toto ti Jérémie atënë so apusu zo ti zia beku ti lo na Jéhovah na ti duti na nzara ti zia lege ti aye ti sioni na ti sara aye ti nzoni. Atâa so mingi ti azo ti ngoi ti Jérémie abi bê ti ala tongaso pëpe, atënë so afa na gigi bibe ti Jérémie nga na ti tanga ti azo ti Israël so achangé bê ti ala.
Lege so Jéhovah abâ na dutingo ti Jérusalem, tongana ti so a fa na yâ ti mbeti ti Toto ti Jérémie, amû lege na e ti manda akpengba ye use. Kozoni kue, futingo ti Jérusalem nga na ti Juda apusu e ti mä yanga ti Jéhovah nga agboto mê ti e si e ke pëpe ti sara ye so bê ti Nzapa aye (1 aCorinthien 10:11). Use ye ti manda ni andu tapande ti Jérémie (aRomain 15:4). Même na ngoi so prophète Jérémie so vundu ahon ndo ti lo abâ so lege ayeke dä pëpe ti sigigi na yâ ti akpale, lo bâ ndo na mbage ti Jéhovah ti sö lo. A yeke kota ye biani ti tene e zia bê ti e kue na Jéhovah nga na tënë ti yanga ti lo.—aHébreu 4:12.
[Foto na lembeti 9]
Prophète Jérémie abâ gango tâ tënë ti atënë ti fango ngbanga so lo fa
[Foto na lembeti 10]
A tara mabe ti aTémoin ti Jéhovah ti Koré so ndali ti so ala ye ti mû mbage pëpe na yâ ti bira na poroso