Tënë ti Jéhovah ayeke na fini
Akota tënë ti mbeti ti Osée
MINGI ti azo ti royaume ti akete mara bale-oko ti Israël ti banga ayeke voro tâ Nzapa mbeni pëpe. Na gbe ti komandema ti Jéroboam II, mosoro na lege ti mitele ayeke mingi na Israël, me mosoro so aga kete gi na pekoni so lo kui. Ngoi so aga na pekoni ayeke ngoi ti wusuwusu nga na ti aye ti poroso so ague kirikiri. Na popo ti agbia omene so aga na peko ti lo, a fâ osio (2 aGbia 14:29; 15:8-30; 17:1-6). Kusala ti prophète Osée, so ato nda ni na ngu 804 kozo ti Christ, a ninga ngu 59. Lo sara kusala ti lo so na yâ ti ngoi ti wusuwusu so kue.
Ye so asi na yâ ti mariage ti Osée afa pendere mingi atënë ti bê ti Jéhovah na mbage ti mara ti Israël so li ti lo akpengba mingi. Tënë ti Osée aluti lani na ndo ti fango na gigi sioni ti azo ti Israël nga na ndo ti angbanga so a fa prophétie ni na ndo ti Israël nga na ndo ti royaume ti Juda. Osée asara tënë ti aye so kue na yâ ti mbeti so iri ti lo ayeke na ndo ni. Na sungo mbeti so, lo sara kusala na atënë so ayeke nzoni na andu bê ti zo, atënë so apusu zo ti sara ye na so apika bê ti zo. Teti so tënë ti Osée ayeke mbeni mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû na gbe ti yingo ti lo, a yeke na fini nga a yeke na ngangu.—aHébreu 4:12.
“KAMATA MBENI WALI TI PITAN”
Jéhovah asara tënë so na Osée: “Mo gue, mo kamata mbeni wali ti pitan ti amolenge ti pitan.” (Osée 1:2). Osée ayeda na lo na Gomer adü molenge. Amolenge use so Gomer adü ala na pekoni, lo dü ala peut-être na gigi ti mariage. Iri ti amolenge ni so ayeke Lo-Ruhama na Lo-Ammi. Nda ti iri ti ala afa so Jéhovah azia awe ti bâ mawa ti azo ti Israël so ayeke azo ti lo nga lo ke ala ndali ti so ala yeke be-ta-zo pëpe.
Bê ti Jéhovah ayeke tongana nyen na mbage ti azo ti lo so ake yanga? Lo tene na Osée, lo tene: “Mo gue mbeni, mo ndoye wali so ndeko ti lo andoye lo mingi, lo so ayeke wali so asara lango-sioni; legeoko tongana L’Eternel andoye amolenge ti Israël, kamême ala gue na peko ti ambeni nzapa.”—Osée 3:1.
Akiringo tënë na atënë na ndo Bible:
1:1—Osée asara tënë ti agbia osio kue so akomande na ndo ti Juda na ngoi so lo yeke sara kua ti lo ti prophète, me lo sara gi tënë ti gbia ti Israël oko. Lo sara tongaso ngbanga ti nyen? A yeke ngbanga ti so Nzapa ahinga gi molongo ti agbia so aga na lege ti hale ti David tongana azo so ayeke na droit ti komande na ndo ti awakua ti lo so lo soro ala. Agbia ti royaume ti Israël ti banga ayeke na yâ ti molongo ti ahale ti David pëpe, gi agbia ti Juda si ayeke na yâ ni.
1:2-9—Osée amû biani wali ti pitan? En. A yeke na lege so Osée amû biani mbeni wali so na pekoni asara lango-sioni. Prophète ni afa pëpe wala ye so lo tene na ndo ti sewa ti lo ayeke gi mbeni bango-li wala mbeni ye so lo bâ tongana suma.
1:7—Lawa la Jéhovah asara be-nzoni na azo ti Juda na lo sö ala? Lo sara ni na ngoi ti Gbia Ezéchias na ngu 732 kozo ti Christ. A yeke na ngoi so azo ti Assyrie aga ti sara bira na Jérusalem, na Jéhovah atokua mbeni ange oko na lo fâ aturugu ti Assyrie 185 000 na bï oko (2 aGbia 19:34, 35). Tongaso, Jéhovah asö azo ti Juda, pëpe “na lege ti ngindi, wala na lege ti épée, wala na lege ti bira, wala na lege ti mbarata, wala na lege ti azo ti mbarata” me na lege ti mbeni ange.
2:1, 2—Teti so royaume ti Israël ti banga atï awe na ngu 740, na lege wa “a bungbi amolenge ti Juda na amolenge ti Israël”? Azo mingi so ayeke na yâ ti royaume ti Israël ti banga aga na kodoro ti Juda kozoni ti tene a gue na azo ti Juda na ngbâa na Babylone na ngu 607 kozo ti Christ (2 Chronique 11:13-17; 30:6-12, 18-20, 25). Na ngoi so aJuif akiri na kodoro ti ala na ngu 537, amolenge ti azo ti royaume ti Israël ti banga a yeke nga lani na popo ti ala.—Esdras 2:70.
2:23-25—Tënë so Jéhovah afa kozoni ni awe lo tene “fade Mbi ki [Jizréel] na sese tongana le-kobe teti Mbi mveni, na fade Mbi sara be-nzoni na lo” aye ti tene nyen? Iri ti kozo molenge-koli so Osée na Gomer adü lani ayeke Jizréel (Osée 1:2-4). Nda ti iri so aye ti tene “fade Nzapa alu le-kobe” na a fa kozoni awe so fade Jéhovah ayeke bungbi tanga ti awakua ti lo so ayeke be-ta-zo na ngu 537 kozo ti Christ, nga fade lo yeke lu ala tongana le-kobe na Juda. Kodoro ni so aduti yangbato teti ngu 70 ayeke lë fadeso le-kobe, nga a yeke wara vin na mafuta na yâ ni. Na mbeni lege so ayeke nde, prophétie ni atene so anzoni ye so ayeke hunda na sese ti sara si le-kobe amaï, sese nga ayeke hunda na ayayu ti tene ngu-nzapa apika. Ayayu nga ayeke hunda na Nzapa ti sara si ala wara mbinda. Aye so kue ayeke ti tene tanga ti azo ni so alondo na ngbâa akiri awara ye alingbi na bezoin ti ala. Bazengele Paul nga na bazengele Pierre atene so tënë ti Osée 2:25 andu bungbingo aChrétien so a sa yingo na ndo ti ala.—aRomain 9:25, 26; 1 Pierre 2:10.
Aye ti manda teti e:
1:2-9; 3:1, 2. Bâ ye so Osée agbanzi na tere ti lo na lege so lo ngbâ na yâ ti mbeni mariage ti sara ye alingbi na ye so bê ti Nzapa aye! Tongana a ndu tënë ti sarango ye so bê ti Nzapa aye, juska na ndo wa e yeke nduru ti zia aye ti bê ti e na peko?
1:6-9. Jéhovah ake lango-sioni na lege ti yingo, legeoko tongana ti so lo ke lango-sioni na lege ti mitele.
1:7, 10, 11; 2:16-25. Ye so Jéhovah atene kozoni na ndo ti Israël na ti Juda aga tâ tënë. Tënë ti Jéhovah ayeke ga lakue tâ tënë.
2:18, 21, 23-25; 3:1-4. Jéhovah ayeke nduru ti pardone azo so achangé biani bê ti ala (Néhémie 9:17). Legeoko tongana Jéhovah, na yâ ti sarango ye ti e na mbage ti azo a lingbi e bâ mawa ti ala.
“L’ETERNEL AYEKE NA TËNË” TI NGBANGA
“L’Eternel ayeke na tënë na li ti awakodoro ti sese ni.” Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so “tene-biani wala nzobe wala ndara ti hinga Nzapa ayeke oko pëpe na sese ni.” (Osée 4:1). Azo ti Israël so ake Nzapa atï na yâ ti handa nga na sango mênë. Ala sara lango-sioni na lege ti mitele nga na lege ti yingo. Ahon ti tene ala bi lê ti ala na mbage ti Nzapa ti tene a mû maboko na ala, “ala tokua na Egypte, ala gue na Assyrie”.—Osée 7:11.
Jéhovah asara tënë ti ngbanga ti lo, lo tene: “A mene Israël awe.” (Osée 8:8). Royaume ti Juda ayeke na tënë na li ti lo nga. Osée 12:3 atene: “L’Eternel ayeke na tënë na li ti Juda, na fade lo fâ ngbanga na ndo Jacob alingbi na lege ti lo, na lo futa lo alingbi na kusala ti lo.” Me fade a yeke kiri na ala biani na kodoro, ndali ti so Nzapa amû zendo lo tene: “Fade Mbi zi ala na tïtî ndo-ti-awakinda? fade Mbi ton ala na tïtî kui?”—Osée 13:14.
Akiringo tënë na atënë na ndo Bible:
6:1-3—Zo wa ayeke tene: “I ga, zia e kiri na L’Eternel”? Peut-être azo ti Israël so ayeke be-ta-zo pëpe ayeke wa amba ti ala lani ti kiri na Jéhovah. Tongana a yeke tongaso, andâ ala yeke tene gi na yanga so ala changé bê ti ala awe. Nzobe ti ala ayeke gi nduru na a ninga pëpe tongana “mbinda ti ndapre, na tongana mamio so ahule fade.” (Osée 6:4). Na mbeni mbage, zo so ayeke sara tënë so alingbi ti duti Osée so ayeke wa azo ni ti kiri na Jéhovah. Atâa a yeke so wa, a hunda na azo ti kpengba-li ti royaume ti akete mara bale-oko ti Israël ti changé biani bê ti ala na ti kiri na Jéhovah.
7:4—Na lege wa azo ti Israël so asara lango-sioni ayeke tongana ‘four so amû wâ awe’? Hakango ye so afa tongana nyen asioni nzara asi yâ ti bê ti ala.
Aye ti manda teti e:
4:1, 6. Tongana e ye ti ngbâ ti nzere na lê ti Jéhovah, a lingbi e ngbâ lakue ti manda ye na ndo ti lo nga ti sara ye alingbi na ye so e manda.
4:9-13. Jéhovah ayeke na tënë ti hunda na azo so angbâ ti sara lango-sioni, na so ayeke mû mbage ti ala na yâ ti vorongo ti wataka.—Osée 1:4.
5:1. A lingbi azo so ayeke mû li ni na popo ti azo ti Nzapa akpe ti bere tënë ti mabe ti ala na yâ ti aye kue. Tongaso pëpe, ala lingbi ti ga na ambeni zo ti tï na yâ ti vorongo ti wataka, na ye so ayeke ga ‘mbeni son nga mbeni gbanda’ teti ala.
6:1-4; 7:14, 16. Ti tene zo atene gi na yanga so lo changé bê ti lo ayeke sarango ye gi teti lê ti zo nga ayeke senge senge. Ti tene Nzapa abâ mawa ti mbeni zo so asara sioni, a lingbi zo ni so afa biani so lo changé bê ti lo awe, lo fa polele so lo kiri na “mbeni ye so ayeke na nduzu mingi”, so ti tene vorongo so ayeke nzoni ahon atanga ni. A yeke nzoni sarango ye ti lo ague oko na aye so Nzapa ahunda.—Osée 7:16, MN.
6:6. Tongana mbeni zo ayeke sara siokpari, lo fa so lo ndoye gi Nzapa pëpe. Atâa lo sara kua ti Nzapa mingi, ye so alingbi pëpe ti kanga ndo ti siokpari so lo yeke sara.
8:7, 13; 10:13. Kpengba-ndia so atene “ye kue so zo alu, fade lo fâ lengo ni”, a ga tâ tënë na ndo ti azo ti Israël so avoro yanda.—aGalate 6:7.
8:8; 9:17; 13:16. Aprophétie so a fa na ndo ti royaume ti Israël ti banga aga tâ tënë na ngoi so azo ti Assyrie amû kodoro ti Samarie so ayeke li-kodoro ni (2 aGbia 17:3-6). A lingbi e hinga na bê ti e kue so Nzapa ayeke sara ande si aye so lo tene aga tâ tënë.—Nombre 23:19.
8:14. Jéhovah atokua “wâ na ndo akodoro” ti Juda na ngu 607 kozo ti Christ. Lo sara ni na lege ti azo ti Babylone ti sara si tënë ti dutingo yangbato ti Juda na Jérusalem so lo fa kozoni awe aga tâ tënë (2 Chronique 36:19). Atënë ti Jéhovah ayeke tï na ngu pëpe.—Josué 23:14.
9:10. Atâa so azo ti Israël amû tere ti ala na tâ Nzapa awe, “ala si na Baal-Péor na ala bata ala mveni nde teti ye ti kamene”. E yeke sara ye na ndara tongana e gi ti manda ye na lege ti sioni tapande ti ala nga tongana e kpe ti sara ye ague nde na mungo tere ti e na Jéhovah.—1 aCorinthien 10:11.
10:1, 2, 12. A yeke nzoni e voro Nzapa na bê ti e kue na e sara ni teti lê ti azo pëpe. Tongana ‘e lu ye ti mbilimbili teti e mveni, fade e ko be-nzoni.’
10:5. “Beth-Aven” (so aye ti tene “Da ti aye ti sioni”) ayeke mbeni sioni iri so a yeke iri lani na Béthel (so aye ti tene “Da ti Nzapa”). Na ngoi so a yeke mû bagara ti lor ti Beth-Aven ti gue na ni na ngbâa, azo ti Samarie atoto na vundu ndali ti so a mû ye so ala yeke voro ni awe. So tâ ye ti buba ti tene zo azia bê ti lo kue na ndo ti mbeni yanda so ayeke na fini pëpe, na so alingbi même pëpe ti bata tere ti lo wani!—Psaume 135:15-18; Jérémie 10:3-5.
11:1-4. Jéhovah ayeke sara lakue ye na ndoye na mbage ti azo ti lo. Ti yeda na tënë ti Nzapa ayeke ne na ndo ti zo pëpe.
11:8-11; 13:14. Tënë so Jéhovah atene fade azo ti lo ayeke kiri ti voro lo tâ na lege ni ‘akiri na lo senge pëpe’. (Esaïe 55:11). Na ngu 537 kozo ti Christ, dutingo ti ala na ngbâa na sese ti Babylone ahunzi, na tanga ti ala akiri na Jérusalem (Esdras 2:1; 3:1-3). Ye kue so Jéhovah atene na lege ti aprophète ti lo ayeke ga tâ tënë, mbeni oko ayeke ngbâ senge pëpe.
12:6. A lingbi e leke na bê ti e biani ti sara nzobe, ti sara ye ti mbilimbili na ti duti na beku lakue na Jéhovah.
13:6. “Yâ ti [amolenge ti Israël] asi, na li ti ala akpengba [“wala, bê ti ala ayeke na baba,” MN ], teti tënë so si ala girisa [Jéhovah].” A lingbi e kpe ye kue so alingbi ti gue na e ti sara baba.
“LEGE TI L’ETERNEL AYEKE MBILIMBILI”
Osée avoro tere ti lo na azo ti Israël, lo tene: “O Israël, mo kiri na L’Eternel Nzapa ti mo, teti mo tï na lege ti sioye ti mo awe.” Lo wa azo ni ti tene ala tene na Jéhovah: “Lungula sioye kue ti e, Mo mû ye ti nzoni na e, na fade e mû yanga ti e na sacrifice legeoko tongana zo amû bagara na sacrifice.”—Osée 14:1, 2.
A lingbi zo ti sioni so achangé bê ti lo aga na Jéhovah, ayeda na andia ti lo nga lo mû na Nzapa asandaga ti sepela. Ndali ti nyen? Ndali ti so “lege ti L’Eternel ayeke mbilimbili, na fade azo ti mbilimbili atambela dä”. (Osée 14:9). So tâ ngia si e yeke na ni ti bâ so azo mingi ‘na lâ ti nda ni, ayeke na mbeto na gbele L’Eternel na nzoye ti Lo’!—Osée 3:5.
[Foto na lembeti 15]
Aye so asi na yâ ti sewa ti Osée afa sarango ye ti Jéhovah na mbage ti Israël
[Foto na lembeti 17]
Na tingo ti Samarie na ngu 740 kozo ti Christ, royaume ti akete mara bale-oko ti Israël akaï ti duti mbeni mara