Lege so atënë ti Jésus ayeke maï ngia ti zo
“[Jésus amontê] na ndo ti hoto. Na . . . adisciple ti lo aga na tere ti lo. Lo to nda ti . . . fa ye na ala.”—MAT. 5:1, 2.
1, 2. (a) Nyen la ague na Jésus ti fa ye na ndo ti hoto? (b) Jésus ato nda ti diskur ti lo tongana nyen?
E YEKE na ngu 31. Jésus azia, teti kete ngoi, tambela ti fango tënë so lo yeke sara na Galilée ti gue ti sara matanga ti Pâque na Jérusalem (Jean 5:1). Na ngoi so lo kiri na Galilée, lo sambela na bï ni kue ti tene Nzapa afa lege na lo na yâ ti sorongo abazengele ti lo 12. Na lango ti peko, gbâ ti azo abungbi na tere ti Jésus na ngoi so lo yeke sava azo ti kobela. Jésus aduti na ndo ti hoto na lo to nda ti fa ye; na ngoi ni so, adisciple ti lo nga na ambeni zo ayeke dä.—Mat. 4:23–5:2; Luc 6:12-19.
2 Jésus ato nda ti diskur ti lo (Fango ye na ndo ti hoto) na fango so dutingo na nzoni songo na Nzapa la ayeke sara si zo awara tâ ngia. (Diko Matthieu 5:1-12.) Zo so ayeke na tâ ngia ayeke na siriri ti bê wala tere ti lo alingbi ti nzere mingi. Aye gumbaya so ayeke ga na ngia na zo, so Jésus afa na yâ ti diskur ti lo, afa polele ndani so aChrétien ayeke na ngia. Atënë ti Jésus so ayeke mû maboko na zo laso atâa so a sara ngu 2000 tongaso awe. Zia e bâ fadeso atënë so oko na oko.
“Ala so ahinga so ala yeke na bezoin ti aye ti yingo”
3. Ti hinga so zo ayeke na bezoin ti aye ti yingo aye ti tene nyen?
3 “Ngia ayeke na ala so ahinga so ala yeke na bezoin ti aye ti yingo, teti royaume ti yayu ayeke ti ala.” (Mat. 5:3). “Ala so ahinga so ala yeke na bezoin ti aye ti yingo” abâ so ala yeke na bezoin ti tene Nzapa afa lege na ala nga lo sara nzoni bê na ala.
4, 5. (a) Ngbanga ti nyen azo so ahinga so ala yeke na bezoin ti aye ti yingo ayeke na ngia? (b) E lingbi ti sara nyen ti kaï nzara so?
4 Azo so ahinga so ala yeke na bezoin ti aye ti yingo ayeke na ngia, “teti royaume ti yayu ayeke ti ala.” Teti so adisciple ti Jésus ayeda so lo yeke Messie, lege azi na ala ti komande legeoko na lo na yâ ti Royaume ti Nzapa na yayu (Luc 22:28-30). Atâa e yeke na beku ti komande legeoko na Christ na yayu wala ti wara fini ti lakue lakue na ndo ti sese so ayeke ga ande paradis na ngoi so Royaume ni ayeke komande, e lingbi ti duti na ngia tongana e hinga biani so e yeke na bezoin ti aye ti yingo nga e yeke na bezoin ti zia bê ti e kue na Nzapa.
5 A yeke azo kue pëpe la abâ so ala yeke na bezoin ti aye ti yingo, ndali ti so azo mingi ayeke na mabe pëpe nga ala bâ na nene ni pëpe aye so ayeke nzoni-kue (2 aThes. 3:1, 2; aHéb. 12:16). Na popo ti aye so ayeke mû lege na e ti kaï nzara ti aye ti yingo so e yeke na ni, a yeke wara mandango Bible nzoni, mungo mbage mingi na yâ ti kua ti sarango si azo aga adisciple nga na guengo lakue na abungbi.—Mat. 28:19, 20; aHéb. 10:23-25.
Azo ti vundu so ayeke na “ngia”
6. “Ala so ayeke na vundu” ayeke azo wa? Ngbanga ti nyen ala yeke na “ngia”?
6 “Ngia ayeke na ala so ayeke na vundu, teti fade a yeke dë bê ti ala.” (Mat. 5:4). “Ala so ayeke na vundu” ayeke legeoko tongana “ala so ahinga so ala yeke na bezoin ti aye ti yingo”. Ala yeke na vundu pëpe na lege so ala yeke dema tere na ndo ti gigi ti ala. Ala yeke na vundu ndali ti so ala hinga so ala yeke awasiokpari nga ngbanga ti aye so abâ gigi ndali ti so azo ayeke mbilimbili-kue pëpe. Ngbanga ti nyen azo tongaso ayeke na “ngia”? Ngbanga ti so ala yeke na mabe na Nzapa nga na Christ na a dë bê ti ala ti hinga so ala yeke na nzoni songo na Jéhovah.—Jean 3:36.
7. A yeke nzoni e bâ dunia ti Satan tongana nyen?
7 E oko oko kue e yeke na vundu ndali ti aye ti kirikiri so amû ndo na yâ ti dunia ti Satan? Tënë ti bê ti e ayeke biani tongana nyen na ndo ti aye so zo alingbi ti wara na yâ ti dunia ti laso? Bazengele Jean atene: “Ye kue so ayeke na yâ ti dunia so, so ti tene nzara ti mitele, nzara ti lê na sarango baba ti akungba so zo ayeke na ni, alondo na Babâ ni pëpe.” (1 Jean 2:16). Ka tongana e bâ so “yingo ti dunia so”, ngangu so ayeke pusu azo so ague yongoro na Nzapa ti sara ye, asara si nzara ti aye ti yingo asara e pëpe tongana ti kozo? Tongaso, zia e sambela Nzapa na bê kue, e manda Bible nga e gi ti tene a-ancien amû maboko na e. Na ngoi so e yeke ga nduru mingi na Jéhovah, a yeke ‘lungula vundu’ ti e atâa ye wa asara si e yeke na vundu.—1 aCor. 2:12; Ps. 119:52; Jacq. 5:14, 15.
“Ala so ayeke sara ye na ngangu pëpe” ayeke na ngia mingi!
8, 9. Ti sara ye na ngangu pëpe aye ti tene nyen? Ngbanga ti nyen azo so ayeke sara ye na ngangu pëpe ayeke na ngia?
8 “Ngia ayeke na ala so ayeke sara ye na ngangu pëpe, teti fade sese ayeke ga ti ala.” (Mat. 5:5). Tongana zo ‘asara ye na ngangu pëpe’, wala na tâ be-ti-molenge, a ye pëpe ti tene so lo yeke wokongo zo wala lo yeke sara ye na nzoni bê gi ndali ti lê ti azo (1 Tim. 6:11). Tongana e yeke zo so ayeke sara ye na ngangu pëpe, e yeke sara ye na tâ be-ti-molenge na sarango ye so bê ti Jéhovah aye nga na yengo dä ti tene lo fa lege na e. Lege so e yeke sara ye na mbage ti amba ti e aChrétien nga na azo ayeke fa nga polele so e yeke sara ye na ngangu pëpe. Mara ti sarango ye na tâ be-ti-molenge tongaso ague oko na wango ti bazengele Paul.—Diko aRomain 12:17-19.
9 Ngbanga ti nyen ala so ayeke sara ye na ngangu pëpe ayeke na ngia? Ngbanga ti so Jésus so ayeke sara ye na ngangu pëpe atene so “fade sese ayeke ga ti ala.” Lo yeke Kozo zo so sese ayeke ga ande ti lo (Ps. 2:8; Mat. 11:29; aHéb. 2:8, 9). Ye oko, sese ayeke ga ande nga ti azo so ayeke “ahéritier legeoko na Christ,” so ala yeke sara ye na ngangu pëpe (aRom. 8:16, 17). Azo mingi so ayeke sara ye na ngangu pëpe ayeke wara ande fini ti lakue lakue na ndo ti sese so Jésus ayeke komande na ndo ni.—Ps. 37:10, 11.
10. Tongana e yeke sara ye na ngangu, a lingbi ti ndu akua so a ye ti mû na e na yâ ti congrégation nga na songo ti e na amba ti e tongana nyen?
10 A yeke nzoni e sara ye na ngangu pëpe tongana ti Jésus. Ka tongana a hinga e tongana zo so aye tiri? Ti duti zo ti gingo yanga alingbi ti sara si azo akpe e kpengo. Tongana e yeke aita-koli so aye ti sara akua na yâ ti congrégation, dutingo zo ti gingo yanga ayeke kanga lege ti tene a mû na e akua so (1 Tim. 3:1, 3). Paul atene na Tite ti ngbâ ti dabe ti aChrétien ti Crète ti “duti pëpe azo so aye tiri, ti sara ye na lege ni, ti fa so ala yeke sara ye biani na ngangu pëpe na azo kue.” (Tite 3:1, 2). Tongana e sara ye na ngangu pëpe, a yeke sara nzoni na amba ti e.
Ala sara nzara ti ye ti “mbilimbili”
11-13. (a) Ti sara nzara ti mbilimbili tongana ti kobe na ti ngu aye ti tene nyen? (b) Na lege wa nzara ti mbilimbili so asara azo ayeke “hunzi”?
11 “Ngia ayeke na ala so nzara ti mbilimbili asara ala tongana nzara ti kobe na ti ngu, teti fade nzara ti ala ayeke hunzi.” (Mat. 5:6). “Mbilimbili” so Jésus asara tënë ni ge ayeke sarango ye na lege ni ague oko na ye so bê ti Nzapa aye nga na acommandement ti lo. Zo ti sungo psaume atene so ni ‘sara nzara’ ti akpengba-ndia ti Nzapa so ayeke mbilimbili (Ps. 119:20). E yeke bâ na nene ni mingi ye ti mbilimbili si e sara nzara ni tongana ti so zo asara nzara ti ngu na ti kobe?
12 Jésus atene so azo so asara nzara ti mbilimbili ayeke na ngia ndali ti so fade nzara ti ala ayeke “hunzi.” A yeke ye so ato nda ti si lani na peko ti Pentecôte ti ngu 33, ndali ti so yingo vulu ti Jéhovah ato nda ti “fa na lê ti azo ti dunia aye so a lingbi ti dë kite na ni pëpe na ndo ti tënë ti . . . mbilimbili”. (Jean 16:8). Na lege ti yingo vulu, Nzapa apusu ambeni koli ti bungbi ambeti ti yâ ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû ândö na yanga ti Grec, so ayeke nzoni “ti se na zo na lege ti mbilimbili”. (2 Tim. 3:16). Yingo ti Nzapa amû nga maboko na e ti “yü fini zo so a sara lo alingbi na ye so bê ti Nzapa aye na so ague oko na tâ lege ti mbilimbili”. (aÉph. 4:24). A yeke biani ye ti dengo bê ti hinga so na lege ti ngere so Jésus afuta ni ti zi azo, Nzapa alingbi ti bâ tongana azo ti mbilimbili azo so achangé bê ti ala na ahunda pardon ndali ti aye ti sioni so ala sara.—Diko aRomain 3:23, 24.
13 Tongana e yeke na beku ti wara fini ti lakue lakue na sese, nzara ti mbilimbili so asara e ayeke hunzi ande kue na ngoi so e yeke wara fini ti lakue lakue tongana sarango ye ti mbilimbili amû ndo ti sese kue. Kozo ti si na ngoi ni so, zia e leke na bê ti e ti sara ye ague oko na akpengba-ndia ti Jéhovah. Jésus atene: “Ala ngbâ ti gi royaume ti Nzapa na mbilimbili ti lo kozoni.” (Mat. 6:33). Sarango tongaso ayeke sara si e yeke na gbâ ti kua ti sara na Nzapa nga ayeke sara si bê ti e asi na ngia.—1 aCor. 15:58.
Ndani so “ala so ayeke sara nzoni bê” ayeke na ngia
14, 15. E yeke sara tongana nyen ti sara nzoni bê na azo? Ngbanga ti nyen “ala so ayeke sara nzoni bê” ayeke na ngia?
14 “Ngia ayeke na ala so ayeke sara nzoni bê na amba ti ala, teti fade a yeke sara nzoni bê na ala.” (Mat. 5:7). Ye so apusu azo ti “sara nzoni bê na amba ti ala” ayeke bango mawa ti ala. Jésus asara amiracle ti zi pasi ti azo mingi ndali ti so lo bâ mawa ti ala (Mat. 14:14). Tongana azo apardone sioni so amba ti ala asara na ala, a fa so ala sara ye na nzoni bê tongana ti Jéhovah so na nzoni bê lo pardone azo so achangé bê ti ala (Ex. 34:6, 7; Ps. 103:10). E lingbi nga ti sara nzoni bê na lege so e tene anzoni tënë na azo nga e sara aye so alingbi ti dë bê ti azo so ye atia ala. Mbeni nzoni lege ti sara nzoni bê na azo ayeke ti fa na ala atâ tënë ti yâ ti Bible. Teti so mawa ti gbâ ti azo so abungbi asara Jésus, lo “to nda ti fa aye mingi na ala.”—Marc 6:34.
15 E yeke na nzoni nda ti tënë ti yeda na tënë ti Jésus so lo tene: “Ngia ayeke na ala so ayeke sara nzoni bê na amba ti ala, teti fade a yeke sara nzoni bê na ala.” Tongana e sara nzoni bê na azo, ye so alingbi ti pusu ala ti sara nzoni bê na e. Nzoni bê so e sara na azo alingbi ti pusu Nzapa ti sara nzoni bê na e na ngoi ti fango ngbanga (Jacq. 2:13). Gi azo so ayeke sara nzoni bê na amba ti ala si a yeke pardone siokpari ti ala nga a yeke mû ande na ala fini ti lakue lakue.—Mat. 6:15.
Ndani so “ala so bê ti ala avuru” ayeke na ngia
16. Ti duti na ‘bê so avuru’ aye ti tene nyen? Na lege wa azo so bê ti ala avuru ayeke “bâ Nzapa”?
16 “Ngia ayeke na ala so bê ti ala avuru, teti fade ala yeke bâ Nzapa.” (Mat. 5:8). Tongana ‘bê ti e avuru,’ a yeke sigigi polele na yâ ti kpengba songo ti e na amba ti e, na lege ti aye so e sara nzara ni nga na lege ti bibe so apusu e ti sara ye. E yeke fa “ndoye so alondo na vuru bê”. (1 Tim. 1:5). Teti so bê ti e avuru, e yeke “bâ Nzapa.” Ye so aye pëpe ti tene so e yeke bâ Nzapa tâ na lê ti e tongaso, ndali ti so “zo so abâ lê ti [Nzapa] alingbi ngbâ na fini pëpe.” (Ex. 33:20). Ye oko, Jésus asara ye lani tâ gi tongana ti Nzapa, ni la lo tene: “Zo so abâ mbi abâ nga Babâ awe.” (Jean 14:7-9). E so e yeke awakua ti Jéhovah na ndo ti sese ge, e yeke “bâ Nzapa” na bango aye so lo yeke sara ndali ti e (Job 42:5). A-Chrétien so a soro ala ti gue na yayu ayeke bâ Babâ ti ala ti yayu tâ na lê ti ala na ngoi so a zingo ala tongana acréature ti yingo.—1 Jean 3:2.
17. Tongana bê ti e avuru, a yeke pusu e ti sara nyen?
17 Teti so zo ti vuru bê ayeke na anzoni sarango ye nga lo yeke na nzoni songo na Nzapa, lo yeke gbu li pëpe na ndo ti aye so ayeke sioni na lê ti Jéhovah (1 Chron. 28:9; És. 52:11). Tongana bê ti e avuru, ye so e yeke sara nga na atënë so e yeke tene ayeke duti na sioni oko pëpe nga kusala so e yeke sara na Jéhovah, e yeke sara ni pëpe ndali ti lê ti azo.
“Ala so asara si siriri amaï” ayeke ga amolenge ti Nzapa
18, 19. “Ala so asara si siriri amaï” ayeke sara ye tongana nyen?
18 “Ngia ayeke na ala so asara si siriri amaï, teti fade a yeke iri ala ‘amolenge ti Nzapa.’ ” (Mat. 5:9). A yeke hinga “ala so asara si siriri amaï” na lege ti aye so ala yeke sara nga na aye so ala yeke sara pëpe. Tongana e yeke mara ti azo so Jésus asara tënë ti ala ge, e yeke azo so ayeke sara si siriri amaï nga e yeke ‘kiri sioni teti sioni na mba ti e pëpe’. Me, ‘lakue e yeke tomba peko ti ye so ayeke nzoni ndali ti amba ti e’.—1 aThes. 5:15.
19 Tënë ti yanga ti Grec so a kiri peko ni na Matthieu 5:9 na tënë “ala so asara si siriri amaï” aye ti sara tënë ti “azo so ayeke gi ti duti na siriri na amba ti ala.” Ti tene e duti na popo ti ala so asara si siriri amaï, a lingbi e sara kue ti duti na siriri na popo ti e na azo. Zo so ayeke gi ti duti na siriri na azo ayeke gi pëpe ti ‘kangbi popo ti andeko.’ (aProv. 16:28). Teti so e yeke azo so asara si siriri amaï, e yeke sara aye so afa so e yeke “tomba peko ti dutingo na siriri na azo kue”.—aHéb. 12:14.
20. Azo wa la ayeke “amolenge ti Nzapa” fadeso? Azo wa la na pekoni ayeke ga ande amolenge ti Nzapa?
20 Azo so ayeke na ngia ndali ti so “a yeke iri ala ‘amolenge ti Nzapa.’ ” A-Chrétien so a soro ala ti gue na yayu na so ayeke be-ta-zo, Jéhovah amû ala ti ga “amolenge ti Nzapa.” Ala yeke amolenge ti Jéhovah so ayeke na kpengba songo na lo ndali ti so ala mä na bê na Christ nga na bê ti ala kue ala yeke voro “Nzapa ti ndoye nga na ti siriri”. (2 aCor. 13:11; Jean 1:12). Ka ti “ambeni ngasangbaga” ti Jésus so ayeke sara si siriri amaï, a yeke tongana nyen? Jésus ayeke ga ande “Babâ [ti ala] Ti Lakue Lakue” na ngoi ti Komandema ti lo ti Ngu Saki Oko. Me na hunzingo ti komandema ti Jésus, lo yeke duti ande na gbe ti Jéhovah na tongaso ambeni ngasangbaga ayeke ga atâ molenge ti Nzapa.—Jean 10:16; És. 9:5; aRom. 8:21; 1 aCor. 15:27, 28.
21. Tongana e “duti na fini na lege ti yingo,” e yeke sara ye tongana nyen?
21 Tongana e “duti na fini na lege ti yingo,” azo ayeke bâ polele so e yeke sara ye na lege ti siriri. E yeke “dü tënë ti mandako na popo ti e pëpe,” wala e yeke ‘gi yanga ti amba ti e pëpe.’ (aGal. 5:22-26, Fini Mbuki, 2001). Me, e yeke gi ti “duti na siriri na azo kue.”—aRom. 12:18.
Ngia ayeke na ala so a sara ye ti ngangu na ala
22-24. (a) Anda ti tënë wa asara si ala so a sara aye ti ngangu na ala ndali ti ye ti mbilimbili ayeke na ngia? (b) E yeke bâ ande nyen na yâ ti a-article use ti peko?
22 “Ngia ayeke na ala so a sara ye ti ngangu na ala ngbanga ti ye ti mbilimbili, teti fade royaume ti yayu ayeke ti ala.” (Mat. 5:10). Jésus akiri atene: “Ngia ayeke na ala tongana azo azonga ala, asara ye ti ngangu na ala na atene mara ti asioni tënë ti mvene nde nde kue na ndo ti ala ndali ti mbi. Ala duti na ngia na ala huru na ngia, teti futa ti ala ayeke kota na yayu. A yeke tongaso si lani a sara ye ti ngangu na aprophète so aga kozo na ala.”—Mat. 5:11, 12.
23 Legeoko tongana ti so a si na aprophète ti Nzapa giriri, aChrétien aku ti tene a zonga ala, a sara aye ti ngangu na ala nga a tene atënë ti mvene na ndo ti ala “ngbanga ti ye ti mbilimbili”. Ye oko, tongana e gbu ngangu na yâ ti atara so, e yeke duti na ngia ti hinga so e nzere na lê ti Jéhovah nga e ne lo (1 Pi. 2:19-21). Pasi so e yeke bâ alingbi pëpe ti sara si ngia so e yeke wara na sarango na Jéhovah akiri na peko laso wala kekereke. Atâa e yeke na beku ti komande legeoko na Christ na yâ ti Royaume ti yayu wala ti wara fini ti lakue lakue na gbe ti komandema ti Royaume ni na sese, pasi alingbi pëpe ti sara si ngia so beku so amû na e akiri na peko. Aye ti nzoni so afa so e nzere na lê ti Nzapa, lo yeke sara nzoni bê na e nga lo yeke mû ye na e.
24 Aye mingi ayeke dä ti manda na yâ ti Fango ye ti Jésus na ndo ti hoto. Na yâ ti a-article use ti peko, e yeke manda ande aye nde nde. Zia e bâ lege so e lingbi ti sara ye alingbi na atënë ti Jésus Christ.
Mo yeke kiri tënë tongana nyen?
• Ngbanga ti nyen “ala so ahinga so ala yeke na bezoin ti aye ti yingo” ayeke na ngia?
• Nyen la asara si “ala so ayeke sara ye na ngangu pëpe” ayeke na ngia?
• Ngbanga ti nyen aChrétien ayeke na ngia atâa so a sara aye ti ngangu na ala?
• Ye wa so Jésus atene ayeke sara si zo aduti na ngia agbu bê ti mo mingi?
[Foto na lembeti 5]
Aye gumbaya so Jésus atene ayeke ga na ngia na zo amû maboko na azo lani nga laso
[Foto na lembeti 7]
Mbeni nzoni lege ti sara nzoni bê na azo ayeke ti fa atâ tënë ti Bible na ala