Mbeni ye ti hon fango ye ti Nzapa ayeke pëpe
“Ndali ti hingango ye na ndo ti Christ Jésus Seigneur ti mbi so mbeni ye ti hon ni ayeke dä pëpe, mbi dö aye kue mbi zia.”—APHIL. 3:8.
1, 2. Ambeni Chrétien asoro ti ala ti sara nyen? Ngbanga ti nyen?
NA NGOI so Robert angbâ kete, lo hinga mbeti mingi na ekole. Tongana lo yeke na ngu miombe, mbeni wafango mbeti na lo ague abâ lo na yanga-da na lo tene na lo so mbeni ye ti kara lo na ekole ayeke pëpe. Lo tene so lo ye mingi ti tene mbeni lâ Robert aga wanganga. Anzoni note so lo wara na lycée azi lege na lo ti gue na mbeni kota da senda-gi ti kodoro ti lo. Me Robert ayeda pëpe na ye so azo mingi abâ ni tongana oko pasa ti gigi so zo alingbi ti zia ni ahon pëpe, ti mû lege na lo ti sara kusala ti ngoi kue.
2 Tongana Robert, lege azi na aChrétien mingi laso ti gue na li ni na yâ ti aye ti ngoi so. Ambeni asoro pëpe ti sara ye kue so lege azi na ala ti sara, si ala lingbi ti sara aye so ala zia na gbele ala na lege ti yingo (1 aCor. 7:29-31). Ye wa apusu aChrétien tongana Robert ti bi tere ti ala kue na yâ ti kusala ti fango tënë? Kozoni kue a yeke ndoye ti ala na mbage ti Jéhovah, me na ndo ni ala bâ na nene ni nzoni ti fango ye ti Jéhovah. Fini ti mo ayeke duti tongana nyen tongana mo hinga fade tâ tënë pëpe? Mo gbu li ti mo na ndo ni awe? Tongana e gbu li ti e na ndo ti anzoni ye so e wara na peko ti aye so Jéhovah afa na e ayeke mû maboko na e ti ngbâ ti bâ nzoni tënë na nene ni nga ti duti na nzara mingi ti fa ni na amba ti e.
E yeke na kota pasa ti tene Nzapa afa ye na e
3. Ngbanga ti nyen e tene so Jéhovah aye mingi ti fa ye na azo so ayeke awasiokpari?
3 Jéhovah, so aye gi ti sara nzoni na zo, aye mingi ti fa ye na azo so ayeke awasiokpari. Na ndo ti aChrétien so a soro ala, prophétie so ayeke na Ésaïe 54:13 atene: “Fade L’Éternel afa nda ti tënë na amolenge ti mo; na fade amolenge ti mo aduti na siriri mingi.” Atënë so andu nga mbilimbili “ambeni ngasangbaga” ti Christ (Jean 10:16). A yeke polele so prophétie so angbâ ti ga tâ tënë na ndembe so. Ésaïe abâ na suma azo mingi so alondo na amara kue tongana ngu so asua na ala gue ti voro tâ Nzapa. Lo fa so azo ni ayeke tene na popo ti ala tënë so: “Zia e ma na Hoto ti L’Éternel, na da ti Nzapa ti Jacob; fade Lo fa lege ti Lo na e, na fade e tambela na lege ti Lo.” (És. 2:1-3). So kota pasa ti tene Nzapa afa ye na e!
4. Jéhovah ahunda nyen na azo so lo yeke fa ye na ala?
4 A hunda na e ti sara nyen ti tene Nzapa afa ye na e? Kota ye so a hunda na mbeni zo ti sara ayeke ti duti na tâ be-ti-molenge. David, mbeni wasungo psaume, atene: “L’Éternel ayeke nzoni na mbilimbili. . . . Lo fa lege ti Lo na azo so ayeke na tâ be-ti-molenge.” (Ps. 25:8, 9). Jésus atene nga: “Babâ, mbi sepela mo na lê ti azo kue, mo Seigneur ti yayu na ti sese, ngbanga ti so mo honde aye so ngangu na awandara nga na azo so ahinga ndo, me mo fa ni na akete molenge.” (Luc 10:21). So e hinga e tene Nzapa ayeke “mû kota nzobe ti lo na azo so ayeke na tâ be-ti-molenge” apusu e ti ndoye lo pëpe?—1 Pi. 5:5.
5. Gi na lege ti zo wa si laso e hinga Nzapa?
5 E so e yeke awakua ti Jéhovah, e lingbi ti tene so a yeke gi na lege ti ngangu ti e wala ndara ti e si e hinga tâ tënë? Oko pëpe. Ti tâ tënë ni, tongana a yeke fade na lege ti ngangu ti e ka e lingbi ti hinga Nzapa lâ oko pëpe. Jésus atene: “Zo oko alingbi ti ga na mbi pëpe, gi tongana Babâ so atokua mbi si agboto lo.” (Jean 6:44). Na lege ti fango tënë nga na ti yingo vulu, Jéhovah ayeke gboto azo so ayeke tongana angasangbaga, ‘ye ti nzoni mingi ti amara’. (Ag. 2:7). A nzere na mo pëpe ti duti na popo ti azo so Jéhovah agboto ala na mbage ti Molenge ti lo?—Diko Jérémie 9:23, 24.
Fango ye ti Nzapa asara si fini ti zo aga nzoni
6. Kpengba ye wa warango ndara ti Jéhovah alingbi ti sara na ndo ti azo?
6 Prophète Ésaïe asara kusala na mbeni pendere hakango ye ti fa tënë ti azo so agbian asarango ye ti tere ti ala na ngoi ti e. Azo so kozo ayeke sara ye ti ngangu na amba ti ala aga fadeso azo ti siriri. (Diko Ésaïe 11:6-9.) Azo so ake amba ti ala ndali ti nzoroko ti tere ti ala, ndali ti kodoro ti ala, ndali ti mara ti ala na angobo ti ala amanda ti duti ndo oko na yâ ti mango tere. A yeke mo bâ mo tene “ala pika épée ti ala si a ga soc”. (És. 2:4). Nda ti kota gbiango ye so ayeke nyen? Nda ni ayeke so ala wara “ndara ti L’Éternel” na ala sara ye alingbi na ni na yâ ti fini ti ala. Atâa so awakua ti Jéhovah ayeke awasiokpari, ala ga mbeni bungbi ti aita na ndo ti sese mobimba. So a yeke fa nzoni tënë na ndo ti sese kue anzere na azo na anzoni ye so aga na pekoni afa so mbeni ye ti hon fango ye ti Nzapa ayeke pëpe.—Mat. 11:19.
7, 8. (a) Ambeni ‘ye so gere ni aluti ngangu’ so fango ye ti Nzapa amû maboko na azo ti kinda ni ayeke so wa? (b) Ye wa afa so fango ye ti Nzapa amû gonda na Jéhovah?
7 Bazengele Paul ahaka kusala ti fango tënë ti awakua ti Nzapa na bira ti yingo. Lo tene: “Aye ti bira ti e ayeke ti mitele pëpe, me Nzapa asara si aye ti bira so akpengba ti kinda na aye so gere ni aluti ngangu. Teti e yeke kinda atënë so ayeke na lege ni pëpe nga na kota ye kue so alondo ti ke hingango ye ti Nzapa.” (2 aCor. 10:4, 5). Ambeni ‘ye so gere ni aluti ngangu’ so fango ye ti Nzapa azi azo na gbe ni ayeke so wa? E yeke na afango ye ti wataka na ndo ti Nzapa, atënë ti ziango mbeto na yâ ti zo nga na atënë ti senda-ndara ti azo so ane azo. So ayeke gi ambeni tapande ni (aCol. 2:8). Fango ye ti Nzapa amû maboko na azo ti zia lege ti asioni sarango ye ti ala na ti duti na asarango ye so Nzapa aye (1 aCor. 6:9-11). Fango ye so asara si dutingo ti sewa aga nzoni; na a mû tâ beku na azo so awara ngia na yâ ti fini ti laso pëpe. So ayeke mara ti fango ye so azo ayeke na bezoin ni laso la.
8 Mbeni oko ti asarango ye so Jéhovah amû maboko na azo ti duti na ni ayeke sarango ye mbilimbili, tongana ti so e yeke bâ fadeso na lege ti mbeni ye so asi (aHéb. 13:18). Mbeni wali na Inde ayeda ti manda Bible, na pekoni lo ga wafango tënë so ade ti wara batême pëpe. Mbeni lâ tongana lo yeke kiri na kodoro na peko ti kua ti sarango mbeni Da ti Royaume, lo wara na sese nduru na place ti mungo bus mbeni ye ti go so a sara na lor so ngere ni asi 393 000FCFA. Atâa so lo yeke wayere, lo gue na ye ti go so na komisarïa ti tene ala gi wani amû na lo. Li ti wakua ti lapolice ni akpe kue! Na pekoni, mbeni wakua ti lapolice ni nde ahunda wali ni: “Ngbanga ti nyen mo bata ye ti go ni pëpe?” Wali ni atene na lo: “Ye so Bible afa na mbi achangé fini ti mbi, ni la mbi ga laso zo so asara ye mbilimbili.” Tënë so apika bê ti wakua ti lapolice ni, na lo tene na ancien so ague na wali ni na komisarïa: “Azo kutu 38 na ndo ni ayeke na yâ ti kodoro so. Tongana ala lingbi ti mû maboko gi na azo bale-oko ti ga tongana wali so, a yeke duti ande kota ye mingi.” Tongana e bâ azo kutu na kutu so fango ye ti Nzapa achangé fini ti ala, biani e yeke na anda ti tënë mingi ti sepela Jéhovah.
9. Tongana nyen azo awara lege ti gbian akota ye na yâ ti gigi ti ala?
9 Ngangu so Mbeti ti Nzapa ayeke na ni ti gbian fini ti zo, legeoko na maboko so Jéhovah ayeke mû na lege ti yingo vulu, amû lege na azo mingi ti gbian akota ye na yâ ti gigi ti ala (aRom. 12:2; aGal. 5:22, 23). A-Colossien 3:10 atene: “Ala yü fini zo so na lege ti tâ hingango ye a sara si lo yeke ga gi fini alingbi na image ti Zo so asara ni.” Tënë so ayeke na yâ ti Bible ayeke na ngangu ti sigigi na ye so ayeke na yâ ti bê ti zo, na a lingbi ti gbian lege so zo ayeke bibe ti lo nga même lege so lo yeke bâ na aye. (Diko aHébreu 4:12.) Tongana mbeni zo ayeke na tâ hingango ye ti Mbeti ti Nzapa na lo sara ye alingbi na akpengba-ndia ti Jéhovah so ayeke mbilimbili, fade lo yeke ga kamarade ti Nzapa, na lo yeke na beku ti wara fini ti lakue lakue.
Fango ye ti Nzapa aleke e teti kekereke
10. (a) Ngbanga ti nyen gi Jéhovah oko la alingbi ti mû maboko na e ti leke tere ti e teti kekereke? (b) Akota gbiango ye wa aga nduru ti si na ndo ti sese?
10 Gi Jéhovah oko la alingbi ti mû maboko na e ti leke tere ti e teti kekereke ngbanga ti so lo hinga ye so ayeke si kekereke. Lo hinga ye so ayeke si ande na gigi ti azo ti sese mobimba (És. 46:9, 10). Bible afa kozoni awe so “kota lâ ti L’Éternel aga nduru”. (Soph. 1:14). E yeke bâ ande gango tâ tënë ti tënë so ayeke na aProverbe 11:4 na ndo ti lango so. Versê so atene: “Na lâ ti ngonzo, mosoro asara ye pëpe, me mbilimbili azi zo na yâ kui.” Tongana ngoi ti fango ngbanga ti Jéhovah na ndo ti dunia ti Satan aga, ye so ayeke ande kota ayeke ti tene Jéhovah abâ e na nzoni lê. Fade nginza asara ye oko pëpe. Ézéchiel 7:19 atene: “Fade ala bi argent ti ala na sese na lege ti kodoro, na fade lor ti ala aga tongana mbeni sioye.” Ti hinga kozoni ye so ayeke si ande alingbi ti mû maboko na e laso ti sara ye na ndara.
11. Mbeni lege so fango ye ti Nzapa aleke e teti kekereke ayeke so wa?
11 Mbeni lege nde so fango ye ti Nzapa aleke e ti ku na gango ti lâ ti Jéhovah ayeke so fango ye ti lo amû maboko na e ti zia na gbele e anzoni ye ti sara. Bazengele Paul atene na Timothée: “Mo mû yanga na ala so ayeke azo ti mosoro na yâ ti aye ti ngoi so, ti bâ tere ti ala kota pëpe, na ti zia beku ti ala pëpe na ndo ti amosoro so ayeke ye ti ziango bê dä pëpe, me ti zia beku ti ala na ndo ti Nzapa.” Même tongana e yeke na mosoro pëpe, e lingbi ti bâ nzoni na lege ti wango ti Jéhovah so. Wango ni andu nyen? Ahon ti gi ti wara gi akungba mingi, a yeke nzoni e sara ngangu ti “sara ye ti nzoni” na “ti sara anzoni kusala mingi”. Tongana e zia kusala ti Nzapa na kozo ndo na yâ ti fini ti e, andâ e yeke ‘bata tongana mbeni mosoro ndali ti e wani mbeni nzoni gere teti gigi ti kekereke’. (1 Tim. 6:17-19). Ti zia ambeni ye ti e wani ndali ti kusala ti Nzapa ayeke sarango ye na ndara, teti so tongana ti so Jésus atene, “tongana mbeni zo awara dunia so kue me lo girisa âme ti lo, ye ti nzoni wa lo wara dä?” (Mat. 16:26, 27). So lâ ti Jéhovah ayeke pusu nduru nduru, a yeke nzoni e kue e hunda tere ti e: ‘Na ndo wa si mbi yeke bata mosoro ti mbi? Mbi yeke ngbâa ti Nzapa wala ti Mosoro?’—Mat. 6:19, 20, 24.
12. Ngbanga ti nyen a yeke nzoni bê ti e anze pëpe tongana ambeni zo abâ kusala ti e na nene ni pëpe?
12 Na popo ti “anzoni kusala” so Bible afa polele na aChrétien, kota ni kue ayeke kusala ti fango tënë ti Royaume so asö fini na ti sarango adisciple (Mat. 24:14; 28:19, 20). Tongana ti so asi lani na akozo Chrétien, ambeni zo alingbi ti bâ kusala ti e tongana buba kua. (Diko 1 aCorinthien 1:18-21.) Me so la ayeke changé nengo ti tënë so e yeke fa pëpe, na a yeke kanga lege na e pëpe ti mû lege na azo kue so aye ti mä na bê na ni na yâ ti ngoi so angbâ (aRom. 10:13, 14). Na ngoi so e yeke mû maboko na amba ti e ti wara nzoni na lege ti fango ye ti Nzapa, fade e nga kue e yeke wara aye ti nzoni mingi na mbage ti lo.
Tufa ti Nzapa ayeke na ndo ti azo so azia aye ti ala ti sara na lo
13. Aye wa bazengele Paul azia ndali ti nzoni tënë?
13 Kozoni si lo ga Chrétien, bazengele Paul amanda ye mingi so alingbi ti mû lege na lo ti ga zo na yâ ti aye ti ngoi ti aJuif. Tongana lo yeke peut-être na ngu 13 tongaso, lo zia kodoro ti lo Tarse lo gue na Jérusalem ti manda ye na gbe ti Gamaliel, kota maître ti Ndia so azo ane lo mingi (Kus. 22:3). Na pekoni, Paul akomanse ti yapu na lege ti hingango ye na popo ti azo ti ngoi ti lo; tongana lo ngbâ na yâ ni, lo lingbi fade ti ga kota zo na yâ ti nzapa ti aJuif (aGal. 1:13, 14). Me tongana lo yeda na nzoni tënë na lo to nda ti fa ni, lo dö aye so kue lo zia. Lo wara vundu na pekoni? Oko pëpe. Lo mveni lo tene: “Biani, ndali ti hingango ye na ndo ti Christ Jésus Seigneur ti mbi so mbeni ye ti hon ni ayeke dä pëpe, mbi dö aye kue mbi zia. Ndali ti lo, mbi dö aye kue mbi zia, na mbi bâ aye ni tongana gbâ ti azende.”—aPhil. 3:8.
14, 15. Aye ti nzoni wa e wara na ‘sarango kusala maboko na maboko na Nzapa’?
14 Tongana bazengele Paul, aChrétien mingi laso adö lege ti aye mingi azia ndali ti fango nzoni tënë (Marc 10:29, 30). Aye ahon e mingi ngbanga ti so e sara tongaso? Robert so e sara tënë ti lo na tongo nda ni afa bibe ti lo so azo mingi ayeke na ni tongana lo tene: “Vundu asara mbi kete pëpe. Kusala ti ngoi kue aga na mbi ngia na nzerengo tere, na a mû lege na mbi ti ‘tara’ Jéhovah, ‘na mbi bâ lo yeke nzoni.’ Lakue tongana mbi zia aye ti mitele ndali ti aye ti yingo, mbi bâ so Jéhovah airi lakue tënë nzoni na ndo ti mbi na mungo na mbi ye mingi ahon aye so mbi zia. Mo bâ mo tene mbi zia ye oko pëpe. Mbi wara gi ye lakue!”—Ps. 34:9; aProv. 10:22.
15 Tongana a ninga awe si mo yeke fa tënë na mo yeke fa ye na azo, kite ayeke pëpe so lege azi na mo awe ti tara Jéhovah na ti bâ so lo yeke nzoni. A si na mo awe ti bâ so yingo vulu amû maboko na mo na ngoi so mo yeke fa nzoni tënë na azo? Mo bâ na lê ti mo awe tongana nyen so azo ayeda na ngia na tënë ni tongana Jéhovah azi bê ti ala ti mä ni (Kus. 16:14)? Jéhovah amû maboko na mo ti hon ndo ti ambeni ye so akanga lege na mo, peut-être a zi lege na mo ti kono yâ ti kusala ti mo? Lo kpengba mo na yâ ti ngoi ti ngangu, na a mû lege na mo ti ngbâ ti sara na lo na ngoi so ngangu ti mo ahunzi (aPhil. 4:13)? Tongana e wani e bâ so Jéhovah ayeke mû maboko na e na ngoi so e yeke sara kusala ti fango tënë, lo ga tâ zo na lê ti e na e bâ so e yeke même nduru mingi na lo (És. 41:10). A yeke kota pasa pëpe ti duti oko ti azo so ayeke “sara kusala maboko na maboko na Nzapa” na yâ ti kota kusala ti fango ye ti lo?—1 aCor. 3:9.
16. Tënë ti bê ti mo ayeke so wa na ndo ti ngangu so mo sara na aye so mo zia ti fa tënë ti Nzapa na azo?
16 Azo mingi aye ti sara mbeni kota ye na yâ ti fini ti ala so ala ye ti tene angbâ lakue. E bâ so azo ayeke girisa ka hio mingi ti akota ye so a sara na yâ ti dunia so. Nde na so, akusala so Jéhovah ayeke sara laso ti tene iri ti lo aga nzoni-kue ayeke ngbâ ande lakue na yâ ti mbaï ti awakua ti lo. Fade zo ayeke girisa ni lâ oko pëpe (aProv. 10:7; aHéb. 6:10). Zia e ngbâ ti bâ na nene ni pasa so e yeke na ni ti mû mbage na fango ye na azo na ndo ti Jéhovah, kusala so fade zo alingbi ti girisa ni lâ oko pëpe.
Mo yeke kiri tënë tongana nyen?
• Jéhovah ahunda nyen na azo so lo yeke fa ye na ala?
• Tongana nyen fango ye ti Nzapa asara si fini ti azo aga nzoni?
• Na lege wa e wara aye ti nzoni mingi na mungo maboko na azo ti wara aye ti nzoni na lege ti fango ye ti Nzapa?
[Foto na lembeti 25]
Azo so Jéhovah afa ye na ala aga mbeni bungbi ti aita na ndo ti sese mobimba
[Foto na lembeti 26]
A yeke kota pasa pëpe ti duti oko ti azo so ayeke “sara kusala maboko na maboko na Nzapa”?