Wara yingo ti Nzapa me ti dunia so pëpe
“E wara yingo ti dunia so pëpe, me yingo so alondo na Nzapa, si e hinga aye so Nzapa amû ni na e na nzoni bê.”—1 ACOR. 2:12.
1, 2. (a) Bira wa atâ aChrétien ayeke na yâ ni? (b) Ahundango ndo wa e yeke gue ti bâ ni?
E ATÂ Chrétien e yeke tiri bira! Wato ti e ayeke ngangu mingi, lo yeke na amayele mingi nga lo kpengba na yâ ti sarango bira awe. Lo yeke na gbakuru ti bira so asara kua nzoni so na lege ni lo yeke sara ngangu na ndo ti mingi ti azo. Me e yeke na bezoin ti sara mbeto pëpe nga ti bâ pëpe so lo yeke hon gi e hongo na ngangu (És. 41:10). E yeke na aye ti batango e so ayeke ngangu mingi so mbeni ye ti bira alingbi ti kinda ni pëpe.
2 Bira ti e ayeke na lege ti mitele pëpe, me na lege ti yingo. Wato ti e ni ayeke Satan Zabolo nga ye ti bira so lo yeke sara kusala na ni mingi ayeke “yingo ti dunia so”. (1 aCor. 2:12). Kpengba ye so e yeke bata na tere ti e ayeke yingo ti Nzapa. Ti sö kuâ na yâ ti bira so na ti ngbâ ngangu na lege ti yingo, a lingbi e sambela ti wara yingo ti Nzapa na e gi ti lë lengo ti yingo ni na yâ ti fini ti e (aGal. 5:22, 23). Ye oko, yingo ti dunia ni so ayeke nyen? Nga a sara tongana nyen si a mû ndo tongaso? E lingbi ti sara nyen ti bâ wala yingo ti dunia so ayeke sara ngangu na ndo ti e wala pëpe? Na ndo ti tënë ti warango yingo ti Nzapa nga ti dö sese na yingo ti dunia so, tapande ti Jésus alingbi ti fa nyen na e?
Ngbanga ti nyen yingo ti dunia so amû ndo tongaso?
3. Yingo ti dunia so ayeke nyen?
3 Yingo ti dunia so alondo na Satan, “mokonzi ti dunia” na ague nde na yingo vulu ti Nzapa (Jean 12:31; 14:30; 1 Jean 5:19). A yeke bibe so amû ndo na yâ ti dunia nga so ayeke pusu azo ti sara ye. Ngangu so ayeke gue na azo ti sara gi aye so ayeke nde na ye so bê ti Nzapa aye nga na ye so lo leke ti sara.
4, 5. A sara tongana nyen si yingo so Satan ayeke maï ni amû ndo tongaso?
4 A sara tongana nyen si yingo so Satan ayeke maï ni amû ndo tongaso? Kozoni, Satan ahanda lani Ève na yaka ti Éden. Satan asara si Ève amä na bê so tongana lo sara gi ye so bê ti lo aye me pëpe ye so Nzapa aye, gigi ti lo ayeke ga nzoni mingi (Gen. 3:13). So kota zo ti mvene! (Jean 8:44). Na pekoni, lo sara kusala na wali so ti pusu Adam ti ke yanga ti Jéhovah. Ye so Adam asara so asara si azo kue atï na yâ ti siokpari. Ye ti pekoni ayeke so azo ayeke nduru ti zia si yingo ti Satan so ayeke ti kengo yanga asara ngangu na ndo ti ala.—Diko aÉphésien 2:1-3.
5 Satan asara ngangu na ndo ti gbâ ti a-ange na ala ga asioni yingo (Apoc. 12:3, 4). Kengo yanga ti Nzapa so asi lani ngoi kete kozoni na kota ngu so apika na ngoi ti Noé. A-ange so amä na bê so ala yeke duti nzoni mingi tongana ala zia ndo ti ala so a mû na ala na yayu nga ti ga ti bungbi na awali na sese ge, mbeni ye so a leke ndali ti ala pëpe (Jude 6). Na lege ti mungo maboko ti asioni yingo so, so ayeke fadeso na ndo ti ayingo, Satan ayeke “handa sese kue so azo ayeke dä”. (Apoc. 12:9). Mawa ni ayeke so mingi ti azo ahinga pëpe ngangu so asioni yingo ayeke sara na ndo ti azo.—2 aCor. 4:4.
Yingo ti dunia so ayeke sara ngangu na ndo ti mo?
6. Yingo ti dunia so alingbi ti sara ngangu na ndo ti e gi tongana e sara nyen?
6 Azo mingi ahinga pëpe tongana nyen la Satan ayeke sara ngangu na ndo ti azo, me Bible amû maboko na atâ Chrétien ti hinga lege so lo yeke sara ni (2 aCor. 2:11). Ti tâ tënë ni, yingo ti dunia so alingbi ti sara ngangu na ndo ti e gi tongana e mû lege na ni ti sara ni. Zia e bâ ahundango tënë osio so ayeke mû maboko na e ti bâ wala yingo ti Nzapa la ayeke sara ngangu na ndo ti e wala a yeke yingo ti dunia so.
7. Mbeni oko ti alege so Satan ayeke sara kusala na ni ti pusu e yongoro na Jéhovah ayeke so wa?
7 Aye tongana afilm so mbi yeke bâ, angia ti vidéo so mbi yeke sara nga na ambeti so mbi yeke diko afa nyen na ndo ti mbi? (Diko Jacques 3:14-18.) Ti sara si e gue yongoro na Nzapa, Satan ayeke gi ti pusu e ti ndoye aye ti ngangu. Zabolo ahinga so Jéhovah ake zo kue so andoye ye ti ngangu (Ps. 11:5). Ni la, lo yeke gi ti sara kusala na ambeti, afilm, amozoko nga na angia ti vidéo ti zingo nzara ti mitele ti e. Ambeni ye ti ngia ni so ayeke pusu zo so ayeke sara ni ti sara ye mo bâ mo tene lo la lo yeke sara lango-sioni nga na aye ti ngangu. Satan ayeke duti na ngia tongana bê ti e andoye aye ti sioni so lo yeke sara sabango ni, même tongana bê ti e angbâ ti ndoye ye ti mbilimbili.—Ps. 97:10.
8, 9. Ahundango tënë wa so andu aye tongana ambeti, afilm nga na angia ti vidéo a yeke nzoni e hunda tere ti e na ni?
8 Ye oko, yingo ti Nzapa ayeke pusu azo so awara ni ti duti na sioni oko pëpe, ti duti na siriri nga ti sara nzoni bê na zo. A yeke nzoni e hunda tere ti e: ‘Aye tongana ambeti so mbi yeke diko, afilm so mbi yeke bâ nga na angia ti vidéo so mbi yeke sara ayeke pusu mbi ti duti na anzoni sarango ye?’ Ndara so alondo na nduzu ayeke “handa lê ti zo pëpe.” Azo so yingo ti Nzapa ayeke sara ngangu na ndo ti ala ayeke pëpe azo so ayeke fa na azo so ayeke nduru na ala tënë ti ye so ayeke nzoni-kue nga na tënë ti siriri me na oko ngoi ni ala yeke bâ aye ti ngangu so ayeke tâ sioni mingi nga na lango-sioni na yanga-da ti ala.
9 Jéhovah aku ti tene e mû tere ti e kue gi na lo oko. Me Satan ayeke gi ti tene e voro lo même gi kete, tongana ti so lo gi lani na mbage ti Jésus (Luc 4:7, 8). A yeke nzoni e hunda tere ti e: ‘Ambeti, afilm nga na angia ti vidéo so mbi yeke sara ayeke pusu mbi ti mû tere ti mbi kue na Nzapa? A sara si a yeke ngangu pëpe na mbi ti ke yingo ti dunia so wala a sara si a yeke ngangu na mbi ti dö sese na ni? A yeke nzoni mbi changé lege so mbi yeke soro na angia so mbi yeke sara?’
10, 11. (a) Na ndo ti tënë ti akungba, yingo ti dunia so ayeke pusu azo ti duti na bibe wa? (b) Bible awa e ti duti na bango ndo wa?
10 Bango ndo ti mbi na ndo ti akungba ayeke tongana nyen? (Diko Luc 18:24-30.) “Nzara ti lê”, bê ti ye nga na nzara ti warango gbâ ti akungba ayeke mbage ti yingo ti dunia so (1 Jean 2:16). A pusu azo mingi ti sara kue ti ga azo ti mosoro (1 Tim. 6:9, 10). Yingo ni so ayeke pusu e ti bâ so dutingo na gbâ ti akungba la ayeke sara si e duti nzoni aninga (aProv. 18:11). Me tongana e ndoye nginza mingi ahon Nzapa, Satan ayeke sö benda. A yeke nzoni e hunda tere ti e: ‘Mbi mû fini ti mbi kue ti gi gi na akungba nga ti tomba gi peko ti ngia?’
11 Nde na so, Mbeti ti Nzapa so a sû na gbe ti yingo ti lo awa e ti duti na nzoni bango ndo na ndo ti nginza nga ti sara kua ngangu ti wara aye so e nga na azo ti sewa ti e e yeke na bezoin ni (1 Tim. 5:8). Yingo ti Nzapa amû maboko na azo so awara ni ti mû tapande ti Jéhovah so ayeke mû ye mingi na zo. A hinga azo tongaso tongana azo so ayeke mû ye mingi na zo, me pëpe azo so aye gi ti wara ye. Ala yeke bâ azo na nene ni ahon akungba nga ala yeke na ngia ti mû mbeni ye so ala yeke na ni na azo tongana lege ayeke dä (aProv. 3:27, 28). Ala yeke zia lâ oko pëpe si tombango peko ti mosoro amû place ti vorongo so ala yeke voro na Nzapa.
12, 13. Nde na yingo ti dunia so, tongana nyen yingo ti Nzapa ayeke sara ngangu na ndo ti e ti tene e wara ye ti nzoni na pekoni?
12 Sarango ye ti mbi afa so yingo wa la ayeke sara ngangu na ndo ti mbi? (Diko aColossien 3:8-10, 13.) Yingo ti dunia so ayeke maï akusala ti mitele (aGal. 5:19-21). A yeke pëpe na ngoi so aye atambela nzoni la yingo ti dunia so ayeke sara ngangu na ndo ti e, me a yeke na ngoi so aye atambela nzoni pëpe. Na tapande, tongana mbeni ita ti e Chrétien asara sanka ti e, ason bê ti e wala même asara siokpari na tere ti e. Nga, na yâ ti da ti e a lingbi ti bâ polele wala a yeke yingo ti Nzapa wala yingo ti dunia so la ayeke sara ngangu na ndo ti e. A yeke nzoni ti mû ngoi ti bâ yâ ti asarango ye ti e. Hunda tere ti mo: ‘Na yâ ti anze omene so ahon, sarango ye ti mbi akpa tere mingi na ti Christ? Wala tënë ti yanga ti mbi nga na sarango ye ti tere ti mbi afa so mbi kiri mbi tï na yâ ti sioni sarango ye ti mbi?’
13 Yingo ti Nzapa alingbi ti mû maboko na e ti “zi ngbene zo nga na asarango ye ti tere ti lo kue” na ti yü “fini zo”. Ye so ayeke mû maboko na e ti sara ye mingi na ndoye nga na nzoni bê. E yeke duti nduru ti pardone amba ti e na bê ti e kue, même tongana e bâ so e yeke na raison ti dema tere ti e. Tongana e bâ so a sara ye na e na lege ni pëpe, e yeke kpe “batango zo na bê, songo bê, ngonzo, dengo kongo na ndo ti zo na zonga”. (aÉph. 4:31, 32). Nde na so, e yeke sara ngangu ti “bâ mawa ti zo mingi”.—aÉph. 4:31, 32.
14. Azo mingi abâ Mbeti ti Nzapa tongana nyen?
14 Aye so Bible afa so andu nzoni sarango ye, mbi yeke bâ ni na nene ni nga mbi ye ni? (Diko aProverbe 3:5, 6.) Yingo ti dunia so ayeke pusu zo ti ke aye so Bible afa. Azo so yingo so asara ngangu na ndo ti ala ayeda pëpe na ambeni mbage ti Bible so ala bâ ni tongana ye so ayeke na lege ni pëpe, ala soro ti sara gi ye alingbi na angobo nga na ndara ti azo (2 Tim. 4:3, 4). Ambeni zo abâ Bible kue tongana mbeni mbumbuse ye. Mara ti azo tongaso atene so Bible aga ngbene ye awe nga so atënë ti yâ ni ayeke tâ tënë pëpe. Na sarango tongaso ala bâ ti ala so ala yeke na ndara mingi. Ala sara si aye so Bible afa na ndo ti gingo koli wala wali nde, bungbingo koli na koli wala wali na wali nga na tënë ti divorce ayeke na ngangu mbeni pëpe. Ala fa so ‘ye ti sioni ayeke nzoni na ye ti nzoni ayeke sioni’. (És. 5:20, Kozo Mbouki). Yingo so asara ngangu na ndo ti e? Na ngoi so e tingbi na akpale, e yeke zia bê ti e na ndo ti ndara ti azo nga na bibe ti e wani? Wala e yeke sara kue ti mû peko ti wango ti Bible?
15. Ahon ti zia bê ti e na ndo ti ndara ti e wani, a yeke nzoni e sara nyen?
15 Yingo ti Nzapa apusu e ti bâ Bible na nene ni. Legeoko tongana ti mbeni wasungo psaume, e bâ Mbeti ti Nzapa tongana lampe teti gere ti e nga lumière teti lege ti e (Ps. 119:105). Ahon ti zia bê ti e na ndo ti ndara ti e wani, e yeke zia bê ti e kue na ndo ti Mbeti ti Nzapa ti mû maboko na e ti zia kangbi na popo ti ye so ayeke nzoni na ye so ayeke sioni. E yeke manda ti bâ Bible na nene ni nga ti ndoye ndia ti Nzapa.—Ps. 119:97.
Mû tapande ti Jésus
16. Ti wara “bibe ti Christ” ahunda ti sara nyen?
16 Ti wara yingo ti Nzapa, a lingbi e gi ti wara “bibe ti Christ.” (1 aCor. 2:16). Ti wara “oko bango ndo so Christ Jésus ayeke na ni lani”, a hunda ti hinga lege so lo yeke bi bê ti lo na ni nga lo yeke sara na ye nga ti mû tapande ni (aRom. 15:5; 1 Pi. 2:21). Zia e bâ ambeni lege so e lingbi ti sara ni.
17, 18. (a) Jésus afa nyen na e na ndo ti tënë ti sambela? (b) Ngbanga ti nyen a lingbi e “ngbâ ti hunda ye”?
17 Sambela ti wara yingo ti Nzapa. Kozoni si Jésus atingbi na akpale, lo sambela ti wara yingo ti Nzapa ti mû maboko na lo (Luc 22:40, 41). E nga kue, a lingbi e hunda na Nzapa ti mû na e yingo ti lo. Jéhovah ayeke mû yingo ti lo senge senge na azo kue so ahunda ni na mabe (Luc 11:13). Jésus atene: “Ala ngbâ ti hunda ye, na fade a yeke mû ni na ala. Ala ngbâ ti gi ye, na fade ala yeke wara ni. Ala ngbâ ti pika yanga-da, na fade a yeke zi ni na ala. Teti zo kue so ayeke hunda ye ayeke wara ni, zo kue so ayeke gi ye ayeke wara ni na zo kue so ayeke pika yanga-da, fade a yeke zi ni na lo.”—Mat. 7:7, 8.
18 Tongana e yeke gi ti wara yingo ti Jéhovah nga na mungo maboko ti lo, a yeke nzoni e zia pëpe ti hunda ni hio. E yeke peut-être na bezoin ti sambela fani mingi nga aninga. Na ambeni ngoi, kozoni si Jéhovah akiri tënë na sambela ti azo ti lo, lo yeke zia lege si ala fa biani so ye so ala hunda agbu bê ti ala nga so ala yeke na tâ mabe.a
19. Nyen la Jésus asara lakue nyen? Ngbanga ti nyen a lingbi e mû tapande ti lo?
19 Mä yanga ti Jéhovah na yâ ti aye kue. Jésus asara lakue aye so azia ngia na bê ti Babâ ti lo. Me mbeni lâ lege so Jésus aye ti sara ye na gbele mbeni kpale ayeke nde na ti so Babâ ti lo aye. Ye oko, na bê ti lo kue lo tene na Babâ ti lo: “Zia a sara ye so bê ti mbi aye pëpe, me a sara ye so bê ti mo aye.” (Luc 22:42). Hunda tere ti mo: ‘Mbi yeke mä yanga ti Nzapa même na angoi so a yeke kete ye pëpe ti sara ni?’ Ti ngbâ na fini a lingbi e mä yanga ti Nzapa. A lingbi e mä yanga ti lo na yâ ti aye kue ngbanga ti so lo yeke Wasarango e, lo mû fini na e nga lo yeke bata fini ti e (Ps. 95:6, 7). Mbeni ye nde ti sara na place ti mango yanga ayeke dä pëpe. E yeke nzere na lê ti Nzapa gi tongana e mä yanga ti lo.
20. Fini ti Jésus kue angoro na tere ti ye wa? Na lege wa e lingbi ti mû tapande ti lo?
20 Hinga Bible nzoni. Na ngoi so Satan atara mabe ti Jésus vîi tongaso, Jésus afa atënë so ayeke na yâ ti Mbeti ti Nzapa (Luc 4:1-13). Na ngoi so Jésus ayeke na gbele awato ti lo, lo sara kusala na tënë ti Nzapa tongana ye so ayeke fa lege na lo (Mat. 15:3-6). Jésus amû fini ti lo kue ti gi ti hinga ndia ti Nzapa na ti bata ni (Mat. 5:17). E nga kue a lingbi e sara si li ti e asi singo na tënë ti Nzapa so ayeke kpengba mabe ti zo (aPhil. 4:8, 9). A lingbi ti duti ngangu na ambeni zo na popo ti e ti wara ngoi ti manda Bible ala wani wala na sewa. Me, ahon ti ku ti wara mbeni ngoi si e manda ye, a yeke nzoni e mû ngoi ti sara na ni.—aÉph. 5:15-17.
21. Ye wa alingbi ti mû maboko na e ti hinga Mbeti ti Nzapa nzoni na ti sara ye alingbi na ni?
21 “Ngbâa be-ta-zo so ayeke sara ye na ndara” amû maboko na e ti mû ngoi ti manda ye e wani wala na sewa na ziango na sese kapa ti Mandango tënë ti Nzapa na sewa yenga na yenga (Mat. 24:45). Mo yeke sara kusala nzoni na kapa so? Ti mû maboko na mo ti wara bibe ti Christ, mo lingbi ti zia na yâ ti kapa ti mo ti manda ye so Jésus afa na ndo ti aye so mo soro ti sara? Mo lingbi ti sara kusala na a-article ti yâ ti Tour ti Ba Ndo so mama-tene ni ayeke “Ye so e manda na ndo ti Jésus” ti 1 septembre 2008.b Ngbanga ti nyen ngoi na ngoi mo yôro a-article so na yâ ti kapa ti Mandango tënë ti Nzapa na sewa pëpe?
E lingbi ti hon dunia so na ngangu
22, 23. Nyen la a lingbi e sara ti hon dunia so na ngangu?
22 Ti zia si yingo ti Nzapa afa lege na e, a lingbi e dö sese na yingo ti dunia so. Ti sara ni ayeke kete ye pëpe, a hunda ti tiri ngangu (Jude 3). Me e lingbi ti sö benda! Jésus atene na adisciple ti lo lo tene: “Na yâ ti dunia so, aye ti vundu ayeke si na ala, me ala gbu ngangu! Mbi hon dunia so na ngangu awe.”—Jean 16:33.
23 E nga kue e lingbi ti hon dunia so na ngangu tongana e dö sese na yingo ti lo na e sara ngangu ti wara yingo ti Nzapa. Biani, “tongana Nzapa ayeke na e, fade zo wa si ake e?” (aRom. 8:31). Tongana e wara yingo ti Nzapa na e sara ye alingbi na fango lege ti yingo ni so ayeke na yâ ti Bible, e yeke duti na ngia na ye so e yeke na ni nga na siriri. E yeke hinga nga biani so e yeke wara fini ti lakue lakue na yâ ti fini dunia so ayeke pusu nduru nduru.
[Akete tënë na gbe ni]
a Ti hinga ye mingi na ndo ni, bâ alembeti 170-173 ti buku Bible afa nyen biani?
b Ti wara ambeni sango, bâ a-article ti Tour ti Ba Ndo ti 1 mai 2010 lembeti 4-10; 1 juin 2008 lembeti 6-9; 1 juillet 2005 lembeti 4-7 nga na 1 janvier 2002 lembeti 23-31.
Mo dabe ti mo na ni?
• Ngbanga ti nyen yingo ti dunia amû ndo mingi?
• Ahundango ndo osio wa a lingbi e hunda tere ti e na ni?
• Aye ota wa e manda na ndo ti Jésus na ndo ti tënë ti warango yingo ti Nzapa?
[Foto na lembeti 10]
Ambeni ange asara tongana nyen si ala ga asioni yingo?
[Foto na lembeti 12]
Satan ayeke sara kusala na yingo ti dunia ti sara ngangu na ndo ti azo, me e lingbi ti sigigi na gbe ti ngangu ni so