BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET Watchtower
Watchtower
BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET
Sango
  • BIBLE
  • AMBETI
  • ABUNGBI
  • ip-1 chap. 22 l. 287-301
  • Isaïe Afa Kozoni “Kusala so Ayeke Nde” ti Jéhovah

Vidéo ayeke na yâ ti mbage ni so ape.

Pardon, mbeni kpale asi na ngoi ti zingo vidéo ni.

  • Isaïe Afa Kozoni “Kusala so Ayeke Nde” ti Jéhovah
  • Prophétie ti Isaïe I—Lumière Teti Azo Kue I
  • Akete li ti tënë ni
  • Ambeni mbeti nde na ndö ti oko tënë ni
  • ‘Angba ti Samba ti Ephraïm’
  • “Ala Tambela Kirikiri”
  • Angba ti Samba ti Yingo Laso
  • “Mbele na Kui”
  • “Kusala so Ayeke Nde” ti Jéhovah
  • Vundu Aga na Jérusalem!
  • ‘Fade Awambongi Amä Ndo’
  • I Ngbâ ti Ku Jéhovah
    Prophétie ti Isaïe I—Lumière Teti Azo Kue I
  • Akota tënë ti mbeti ti Esaïe: Kozo mbage ni
    Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2007
  • Tïtî Jéhovah Aga Ndulu Pepe
    Prophétie ti Isaïe 2—Lumière Teti Azo Kue II
  • Mbeni Babâ na Amolenge ti Lo ti Kpengba-li
    Prophétie ti Isaïe I—Lumière Teti Azo Kue I
Bâ ambeni ye ni
Prophétie ti Isaïe I—Lumière Teti Azo Kue I
ip-1 chap. 22 l. 287-301

Chapitre Bale Use Na Ndo Ni Use

Isaïe Afa Kozoni “Kusala so Ayeke Nde” ti Jéhovah

Esaïe 28:1–29:24

1, 2. Ngbanga ti nyen Israël na Juda aba tele ti ala na siriri?

TETI mbeni kete ngoi, Israël na Juda aba tele ti ala na siriri. Amokonzi ti ala ate ambele ti poroso na amara so ayeke kota na ayeke na ngangu mingi ahon ala, teti wara siriri na yâ mbeni sese ti sioni. Samarie, kota gbata ti Israël, ague na mbage ti Syrie so ayeke ndulu na lo, na Jérusalem, kota gbata ti Juda, azia beku ti lo na Assyrie so asala ye na nzobe oko pepe.

2 Na ziango beku na yâ afini mara so ala te ambele ti poroso na ala, ambeni zo ti royaume ti banga aku nga peut-être ti tene Jéhovah abata ala, na ngoi so ala ngbâ lakue ti voro abagara ti lor. Juda nga abi bê ti lo so lo lingbi ti zia bê na ndo batango ndo ti Jéhovah. Kozoni kue, temple ti Jéhovah aluti pepe na Jérusalem, kota gbata ti lo? Ye oko, amara use so ayeke wara ande akpale so ala ku pepe. Jéhovah apusu Isaïe ti tene lo fa kozoni ambeni ye so ayeke duti ande biani nde mingi na lê ti mara ti lo so asala kpengba-li. Na atene ti lo so ayeke na akpengba ye ti manda teti e kue laso.

‘Angba ti Samba ti Ephraïm’

3, 4. Israël, royaume ti banga, asala baba teti nyen?

3 Isaïe ato nda ti prophétie ti lo na atene ti dongo bê so: “Vundu aga na couronne ti fandara ti azo ti Ephraïm so ayeke angba ti samba; vundu aga na kongo ti pendere ti gloire ti lo so ayeke kpi, kongo so ayeke na ndo li ti sese ti popo-hoto so alë mingi, sese ti ala so samba ahon ndo ti ala! Ba, Seigneur ayeke na zo so ayeke kota, na ngangu; legeoko tongana pupu ti gandangombe, . . . fade lo bi ye na sese na ngangu. Fade azo adö couronne ti fandara ti azo ti Ephraïm so ayeke angba ti samba na gbe ti gere ti ala.”​—Esaïe 28:1-3.

4 Éphraïm, lo so ayeke kota ahon na popo ti akete mara bale oko ti banga, aga ti duti fä ti royaume kue ti Israël. Samarie, kota gbata ni, aduti na mbeni ndo so ayeke pendere na so ayeke nzoni ti bata tele na ngoi ti bira na “li ti sese ti popo-hoto so alë mingi.” Amokonzi ti Éphraïm asala baba teti “couronne ti fandara” ti ala teti ala duti nde na yanga-ti-komande ti David so azia ni na Jérusalem. Me ala yeke “angba ti samba,” samba asala ala na lege ti yingo teti mbele so ala te na Syrie ti ke Juda. Azo so aga ti mu yâ ti kodoro aga ndulu ti doro ye kue so ala ba ni na nene ni.​—Ba Esaïe 29:9.

5. Dutingo ti Israël aluti mbilimbili pepe tongana nyen, me beku wa Isaïe amu ni?

5 Éphraïm aba oko pepe so dutingo ti lo aluti mbilimbili pepe. Isaïe akiri atene: “Kongo ti pendere ti gloire ti lo so ayeke kpi, so ayeke na ndo li ti sese ti popo-hoto so alë mingi, fade a ga tongana lê ti keke ti figue so abe kozoni si ngoi ti lâ asi; lê ti keke ti figue so zo so aba, lo ye, lo kamata na maboko, na lo te fade fade.” (Esaïe 28:4) Fade Éphraïm atï ande na yâ maboko ti Assyrie, tongana mbeni pendere kobe so amene ni fade fade. Tongaso, beku oko ayeke dä pepe? Ti tâ tene ni, tongana ti so a yeke si lakue, awoko yâ ti aprophétie ti ngbanga ti Isaïe na lege ti tene ti beku. Atä a futi mara ni, na lege ti maboko ti Jéhovah, fade ambeni be-ta-zo asö kuâ. “Fade L’Eternel Ti Sabaoth aga couronne ti gloire na diadème ti pendere teti tanga ti azo ti Lo; fade Lo ga yingo ti mbilimbili teti zo so aduti ti fâ ngbanga, na fade Lo yeke ngangu ti ala so atomba awato na bira na yanga ti kodoro ti ala.”​—Esaïe 28:5, 6.

“Ala Tambela Kirikiri”

6. Lawa a kinda Israël, me ngbanga ti nyen Juda alingbi ti duti na ngia pepe?

6 Ngoi ti futa kula teti Samarie asi na ngu 740 K.N.E. tongana azo ti Assyrie abuba kodoro ni na royaume ti banga azia ti duti tongana mbeni mara so aduti teti lo oko. Ti Juda a yeke tongana nyen? Assyrie ayeke mu ande yâ ti sese ti lo, nga na pekoni fade Babylone afuti kota gbata ti lo. Me na ngoi so Isaïe ade na fini, fade temple na bungbi ti aprêtre ti Juda ayeke ngbâ na kusala na aprophète ti lo ayeke ngbâ ti mu aprophétie. Juda alingbi ti duti na ngia teti so aga ndulu ti kinda kodoro ti banga so ayeke na tele ti lo? Oko pepe! Fade Jéhovah ayeke hunda tene na Juda nga na amokonzi ti lo teti kengo yanga na dutingo na mabe pepe ti ala.

7. Na lege wa samba asala amokonzi ti Juda, na ye ti pekoni ayeke nyen?

7 Isaïe asala tene so na Juda: “Même azo ti Juda nga, vin asala ala, ala tambela kirikiri ngbanga ti samba; samba asala prêtre na prophète, vin afuti ala, ala tambela kirikiri ngbanga ti samba, ala ba ye mbilimbili pepe, ala pika gere ti ala na tene ti fango ngbanga. Teti table kue asi na ye so ala dë, na sioye, tongaso ndo ti nzoni ayeke pepe.” (Esaïe 28:7, 8) So tâ ye so asala si bê ti zo alondo! Ti tene samba asala zo na yâ da ti Nzapa ayeke sioni mingi. Ye oko, samba asala aprêtre na aprophète na lege ti yingo, teti ala zia bê ti ala kue na yâ ambele na azo ala ba ye mbilimbili pepe. Ala handa tele ti ala mveni, na bingo bê so gi lege ti salango ye ti ala si ayeke nzoni, peut-être ala tene so ala lingbi ti sala mbeni ye tongana batango ndo ti Jéhovah alingbi pepe. Na yâ samba so asala ala na lege ti yingo, amokonzi ti lege ti vorongo adë asioni tene so ayeke na lege ni oko pepe, so afa na gigi ala yeke na tâ mabe pepe na yâ azendo ti Nzapa.

8. Azo asala ye tongana nyen na gbele tokua ti Isaïe?

8 Amokonzi ti Juda asala ye tongana nyen na gbele gbotongo mê ti Jéhovah? Ala he Isaïe na ngia, ala tene lo yeke ba ala tongana amolenge: “Fade Lo fa ndara na zo nyen? Fade Lo mu ndara na zo nyen ti hinga nda ti tene so lo mä? ala so a gbanzi ala na dulait? ala so a gbanzi ala na mê? Teti a yeke kpengba-tene na ndo kpengba-tene, kpengba-tene na ndo kpengba-tene, kamba na ndo kamba, kamba na ndo kamba, kete tene na ndo so, kete tene na ndo kâ.” (Esaïe 28:9, 10) Ala yeke mä Isaïe so ayeke diko gi mara ti tene ti buba oko na mê ti ala! Lo zia pepe ti tene: ‘So ayeke ye so Jéhovah ahunda! So ayeke ye so Jéhovah ahunda! So ayeke kpengba-tene ti Jéhovah! So ayeke kpengba-tene ti Jéhovah!’a Me na yâ ngoi kete Jéhovah ayeke “sala tene” na azo ti Juda na lege ti mbeni kusala. Fade lo to aturugu ti Babylone na tele ti ala, awande so atene biani mbeni yanga nde. Aturugu so ayeke sala ande ye alingbi na “kpengba-tene na ndo kpengba-tene” ti Jéhovah, na fade Juda ayeke tï.​—Diko Esaïe 28:11-13.

Angba ti Samba ti Yingo Laso

9, 10. Lawa nga tongana nyen atene ti Isaïe ayeke na mbeni gango tâ tene teti awagame so aga na peko?

9 Aprophétie ti Isaïe aga tâ tene gi na Israël na Juda ti giriri? Oko pepe! Jésus nga na Paul adiko peko ti atene ti lo so na ala fa so a lingbi na mara ni ti ngoi ti ala. (Esaïe 29:10, 13; Matthieu 15:8, 9; aRomain 11:8) Mbeni mara ti dutingo tongana ti ngoi ti Isaïe amaï nga na ngoi ti e laso.

10 Ti so, a yeke amokonzi ti lege ti vorongo ti Chrétienté si azia bê ti ala na yâ azo ti poroso. Ala tambela kirikiri, tongana angba ti samba ti Israël na Juda, ala lï na yâ atene ti poroso, na ala ye si azo so ahiri ala akota zo ti sese so aga ahunda wango na ala. A hon ti fa tâ tene ti Bible so ayeke mbilimbili, ala sala atene so ayeke sioni mingi. Ngbanga ti so ala ba ndo nzoni pepe na lege ti yingo, ala yeke anzoni wafango lege pepe teti azo.​—Matthieu 15:14.

11. Amokonzi ti Chrétienté asala ye tongana nyen na gbele nzo tene ti Royaume ti Nzapa?

11 Amokonzi ti Chrétienté asala ye tongana nyen na ngoi so aTémoin ti Jéhovah agboto lê ti ala na ndo oko tâ beku, Royaume ti Nzapa? Ala gbu nda ni oko pepe. Na lê ti ala, aTémoin ayeke diko tene mingi, ala yeke kiri lakue na ndo tene oko, tongana akete molenge. Amokonzi ti alege ti vorongo aba awatokua so tongana ambumbuse zo na ala he ala na ngia. Legeoko tongana aJuif ti ngoi ti Jésus, ala ye Royaume ti Nzapa pepe na ala ye pepe si azo ti ala amä tene ni. (Matthieu 23:13) Ni la, Jéhovah agboto mê ti ala so lo yeke ngbâ ande lakue pepe ti sala tene na lege ti awatokua ti lo so alingbi ti sala ye oko pepe. Ngoi ayeke si ande so ala so amu mbage ti Royaume ti Nzapa pepe, fade “tele ti ala afâ, son agbu ala, na a kamata ala,” so ti tene, afuti ala biaku.

“Mbele na Kui”

12. So Juda atene lo te “mbele na kui,” a ye ti tene nyen?

12 Isaïe angbâ ti fa peko ti nengo tene ti lo: “Teti i tene, E te mbele na kui, e leke tene na ndo-ti-awakinda, tongana ye ti ngangu amu sese, fade ye so asi na e pepe; teti e sala si mvene aga ndo ti bata tele ti e, e honde tele ti e na gbe ti tene ti wataka.” (Esaïe 28:14, 15) Amokonzi ti Juda atene na baba so fade ambele so ala te na lege ti poroso ayeke sala si a hon ala na ngangu pepe. Ala bi bê ti ala so ala te “mbele na kui” si lo zia ala kpö. Me ye so ala ba tongana ye ti bata tele ayeke sala ande ye oko pepe teti ala. Ambele ti ala ayeke tene ti mvene, tene ti wataka. Legeoko nga laso, atä Chrétienté alë kpengba songo na agbia ti sese fade a bata lo pepe tongana ngoi asi so Jéhovah ayeke hunda tene na lo. Nde na so, asongo ni ayeke ga na futingo ti lo.​—Apocalypse 17:16, 17.

13. ‘Tênë so atara ni awe’ ayeke zo wa, na tongana nyen Chrétienté ake lo?

13 Tongaso a lingbi fade amokonzi ti alege ti vorongo ague na mbage ti zo wa? Isaïe amu fade zendo ti Jéhovah: “Ba, Mbi zia Tênë na Sion teti gere ti da, Tênë so Mbi tara awe, Tênë ti mbundu ti da so ngele ni ayeke ngangu, gere ni so akpengba; zo so amä na bê, fade lo kpe ye fade pepe. Fade Mbi sala si fango ngbanga ti mbilimbili aga kamba ni, na mbilimbili aga niveau ni; fade gandangombe alungula mvene so i bata tele ti i dä, na fade ngu amu ndo so i honde tele ti i dä.” (Esaïe 28:16, 17) Ngoi kete na peko ti so Isaïe asala tene so, a zia Hizqiya, gbia be-ta-zo, na ndo trône na Sion, na a sö royaume ti lo pepe na lege ti amara so ate mbele na ala, me na lege ti kusala ti Jéhovah. Ye oko, atene so asala na gbe ti yingo ti Nzapa aga tâ tene pepe na ndo Hizqiya. Bazengele Pierre afa peko ti atene ti Isaïe so na lo fa so Jésus Christ, mbeni hale ti Hizqiya so aga ngu saki mingi na peko ti lo, ayeke ‘tênë so atara ni awe,’ na zo kue so afa mabe na yâ Lo ayeke na nda ti tene oko pepe ti sala mbito. (1 Pierre 2:6) A yeke tâ ye ti vundu so amokonzi ti Chrétienté, so atene ala yeke aChrétien, asala ye so Jésus ake la ni ti sala! Ala gi kota ndo na ngangu ti komande na yâ sese so ahon ti ku ti tene Jéhovah azia Royaume ti lo so Jésus Christ ayeke Gbia ni.​—Matthieu 4:8-10.

14. Fade “mbele na kui” so Juda ate ni ayeke hunzi lawa?

14 Tongana “ye ti ngangu” so ayeke aturugu ti Babylone ahon na yâ sese ni, fade Jéhovah ayeke fa na gigi so ndo ti batango tele na lege ti poroso ti Juda ayeke gi tene ti mvene. “Fade mbele so i te na kui aga senge,” Jéhovah atene. “Tongana ye ti ngangu amu sese ni, fade ye so adoro i na sese. Lakue tongana ye ti ngangu so ahon na ndo sese, . . . fade a yeke ye ti mbito mingi ti mä nda ti tene so.” (Esaïe 28:18, 19) Kota ye ti manda ayeke biani na lege ti ye so asi na ala so atene ala sala na Jéhovah me so beku ti ala ayeke na yâ ambele so ala te na amara.

15. Na lege ti tapande wa Isaïe afa so ndo ti batango tele ti Juda alingbi pepe?

15 Bi bê kete na ndo so amokonzi ti Juda aduti dä fadeso. “Teti tange ayeke ndulu, zo alingbi lango na ndo ni pepe, na blanketi ayeke kete, zo alingbi kanga tele ti lo na ni pepe.” (Esaïe 28:20) A yeke tongana ti so ala lango ti wo tele, me ala wara lege pepe. Wala gere ti ala ayo ahon tange ni na dë agbu ni, wala ala plié gere ti ala na blanketi ayeke kete na a lingbi ti kanga ndo ti ala kue pepe si tele ti ala amu wâ. So ayeke dutingo so ayeke nzoni pepe na ngoi ti Isaïe. Na a yeke laso dutingo ti zo kue so azia bê ti lo na yâ batango tele ti mvene ti Chrétienté. Na lingo na yâ tene ti poroso, ambeni mokonzi ti Chrétienté amu mbage ti ala na yâ asioni salango sana na zo, mbilimbili zingo kete mara na mbeni ndo ti zia mbeni na place ni wala gingo ti futi mbeni mara kue. So ayeke pepe mbeni ye so asala si bê ti zo alondo?

“Kusala so Ayeke Nde” ti Jéhovah

16. “Kusala so ayeke nde” ti Jéhovah ayeke so wa, na ngbanga ti nyen kusala so ayeke ye ti ndima?

16 Ye so ayeke si ande na nda ni ayeke biani nde mingi na ti so amokonzi ti lege ti vorongo ti Juda aku. Fade Jéhovah ayeke sala mbeni ye so ayeke nde na angba ti samba na lege ti yingo ti Juda. “Fade L’Eternel alondo legeoko tongana Lo londo na Hoto ti Pératsim giriri, fade ngonzo agbu Lo legeoko tongana a gbu Lo na Popo-hoto ti Gabaon, si Lo lingbi sala kusala ti Lo, kusala so ayeke nde, na ti sala si ye so Lo sala aga tâ ye​—kusala so ayeke nde.” (Esaïe 28:21) Na ngoi ti Gbia David, Jéhovah amu na mara ti lo akota hongo na ngangu na ndo aPhilistin na ndo Hoto ti Peratsim nga na ndo be-nyama ti Guibéôn. (1 Chronique 14:10-16) Na ngoi ti Josué, lo sala même si lâ aluti na ndo Guibéôn si hongo na ngangu ti Israël na ndo azo ti Amori alingbi kue. (Josué 10:8-14) A yeke la ni biani mbeni ye so ayeke nde! Fadeso Jéhovah ayeke ndulu ti sala bira mbeni, me ti so a yeke na tele ti ala so atene ala yeke awakua ti lo. So ayeke pepe ye so ayeke nde wala ye ti ndima? Oko pepe tongana a dabe so Jérusalem ayeke libe ti vorongo ti Jéhovah na gbata ti gbia so Lo sa mafuta na li ti lo. Juska fadeso, a kinda lâ oko pepe da ti gbia ti David na Jérusalem. Ye oko, fade Jéhovah asala biani ‘kusala ti lo so ayeke nde.’​—Ba Habakuk 1:5-7.

17. Fade hengo ndo ayeke sala nyen na ndo gango tâ tene ti prophétie ti Isaïe?

17 Tongaso, Isaïe amu gbotongo mê so: “I he zo pepe, wala peut-être fade a sala si kamba so akanga i aga ngangu; teti mbi mä na yanga ti Seigneur L’Eternel Ti Sabaoth so Lo leke na bê ti Lo ti hunzi ye kue biani na ndo sese kue.” (Esaïe 28:22) Atä amokonzi ahe ndo, tokua ti Isaïe ayeke tâ tene. Lo mä ni na yanga ti Jéhovah, so amokonzi ni ayeke na songo ti mbele na lo. Legeoko nga laso, amokonzi ti Chrétienté ahe ndo na mango tene ti “kusala so ayeke nde” ti Jéhovah. Ala sala même ngonzo na tele ti aTémoin ti Jéhovah. Ye oko, tokua so ala fa ayeke tâ tene. A yeke na yâ ti Bible, mbeni buku so amokonzi so atene ala fa tene na iri ni.

18. Na lege ti tapande wa Isaïe afa so Jéhovah ayeke se ndo na lege ni?

18 Ti azo ti be-nzoni so amu pepe peko ti amokonzi so, fade Jéhovah ayeke leke ala mbeni na lo kiri lo yeda na ala. (Diko Esaïe 28:23-29.) Legeoko tongana mbeni wafango yaka apika na kode ale-kobe so akpengba pepe, na tapande ti cumin, legeoko nga Jéhovah ayeke leke sengo ndo ti lo alingbi na zo oko oko nga na angoi ni. Lâ oko lo sala ye kirikiri pepe wala ahon ndo ni pepe, me lakue na beku ti kiri ti leke azo so aglisa lege. Tongana mbeni zo ayeda na hiringo ndo ti Jéhovah, beku ayeke dä teti lo. Laso nga, atä adiko kozoni awe ye so ayeke si ande na Chrétienté tongana mbeni bungbi, zo kue so ayeda na Royaume ti Jéhovah alingbi ti kpe sioni fango ngbanga so aga ndulu.

Vundu Aga na Jérusalem!

19. Na lege wa Jérusalem alingbi ti ga mbeni “ndo ti balaga,” nga lawa na tongana nyen ye ni aga tâ tene?

19 Me Jéhovah asala tene ti nyen fadeso? “Vundu aga na Ariel, Ariel, kodoro so David ase kando dä! Zia mbeni ngu aga na peko ti ngu so, zia ala sala fête nde nde lakue. Fade Mbi sala ye ti vundu na Ariel, fade azo atoto na vundu, ala toto ngangu; me, na lê ti Mbi, fade Jérusalem aga tongana Ariel [“ndo ti balaga ti Nzapa,” NW].” (Esaïe 29:1, 2) Nda ti “Ariel” alingbi ti tene “Ndo ti Balaga ti Nzapa,” nga ge a ndu peut-être Jérusalem. A yeke biani na ndo so si temple na balaga ti asadaka ti lo aduti dä. A-Juif ayeke sala amatanga na ayeke mu asadaka na ndo so lakue, ye oko Jéhovah awara ngia pepe na vorongo ti ala. (Osée 6:6) Nde na so, lo mu yanga ti tene gbata ni mveni ayeke ga ande “ndo ti balaga” na mbeni lege nde. Tongana mbeni balaga, fade mênë asua na ndo ni na a zö ni na wâ. Jéhovah afa même tongana nyen ye ni ayeke si ande: “Fade Mbi se kando na tele ti mo, Mbi ngoro mo na aturugu, na Mbi sala gbada ti bira na tele ti mo kue. Fade a kinda mo, na a mä tene ti go ti mo tongana a yeke sigigi na gbe ti sese, na a mä yanga ti mo tongana a yeke londo na yâ pupu-sese.” (Esaïe 29:3, 4) Atene so aga tâ tene na ndo Juda nga na Jérusalem na ngu 607 K.N.E. tongana aturugu ti Babylone ase kando na tele ti gbata, abuba ni na agbi temple ni. Fade a bi Jérusalem na yâ pupu-sese so aleke lo na ndo ni.

20. Ye nyen ayeke si na nda ni na awato ti Nzapa?

20 Kozo na lâ ti sioni so, Juda awara ngoi na ngoi mbeni gbia so abata Ndia ti Jéhovah. Ye nyen asi na angoi ni so? Jéhovah atiri teti mara ti lo. Atä ala mu yâ ti kodoro ni kue, awato ayeke ga tongana “pupu-sese” na “kako.” Na ngoi so lo diko, Jéhovah ayeke kangbi ala kirikiri na salango si “bekpa asungba, sese ayengi, wuluwulu alondo mingi, na gingisale aga, pupu aïa, na menga-wa agbi ye.”​—Esaïe 29:5, 6.

21. Fa nda ti tapande ti Esaïe 29:7, 8.

21 Peut-être awato aku na dongo bê ti futi Jérusalem na ti gbu na nzala ni aye ti lo. Ye oko, fade ala yeke zingo na suma ti ala so! Legeoko tongana mbeni zo so nzala agbu lo aba li ti lo so lo yeke te gbâ ti kobe, na pekoni lo zingo na nzala agbu lo ahon ti kozoni, fade awato ti Juda ayeke wara ngia pepe na gbâ ti kobe so ala ku na bê kue ti te ni. (Diko Esaïe 29:7, 8.) Ba ye ti sioni so asi na aturugu ti Assyrie na gbe ti Sennakérib tongana lo ye ti ga na kpale na Jérusalem na ngoi ti Hizqiya, gbia be-ta-zo. (Esaïe, achapitre 36 na 37) Gi na bï oko, na zo oko atiri pepe, ngangu ye ti bira ti Assyrie abuba; azo 185 000 ti akpengba turugu ti lo akui! Asuma ti hongo na ngangu ayeke kiri ande ti tï na ngu mbeni tongana ye ti bira ti Gog ti kodoro ti Magog ayeke londo na tele ti mara ti Jéhovah na yâ ngoi so ayeke ga.​—Ezéchiel 38:10-12; 39:6, 7.

22. So samba asala Juda na lege ti yingo, ye ti pekoni ayeke nyen?

22 Na ngoi so Isaïe ayeke fa peko ti mbage so ti prophétie ti lo, amokonzi ti Juda ayeke na mara ti mabe ti Hizqiya pepe. Na lege ti yingo, samba asala ala na ala ne teti ambele so ala te na amara so ahinga tâ Nzapa pepe. “I ku kete, na bê ti i adö; i kanga lê ti i na i ga awaziba; ye asala ala tongana vin, me ala nyon vin pepe; ala tambela kirikiri, me a yeke samba pepe so asala ala.” (Esaïe 29:9) Teti so samba asala ala na lege ti yingo, amokonzi so alingbi pepe ti gbu nda ti suma so amu na tâ prophète ti Jéhovah. Isaïe atene: “L’Eternel asa na ndo i yingo ti kota lango; Lo kanga lê ti i (aprophète ni), na Lo kanga bongo na li ti i (azo ti ba nda ti ye). Ye kue so i ba tongana suma ayeke tongana tene ti mbeti so akanga na sceau, mbeti so azo amu na zo ti hinga mbeti, ala tene, E voro mo, mo diko mbeti so; na lo tene, Mbi lingbi ti diko pepe teti a kanga mbeti ni na sceau; na ala mu mbeti so na zo so ahinga mbeti pepe, ala tene, E voro mo, mo diko mbeti so; na lo tene, Mbi hinga ti diko mbeti pepe.”​—Esaïe 29:10-12.

23. Ngbanga ti nyen Jéhovah ayeke hunda ande tene na Juda, na fade lo sala ni tongana nyen?

23 Amokonzi ti lege ti vorongo ti Juda apika kate so ala yeke ba ndo na lege ti yingo, me ala zia Jéhovah awe. Nde na so, ala yeke fa atene ti ala ti kirikiri na ndo ye so ayeke nzoni na ye so ayeke sioni ti zia tene na li ti ala. Biani, sioni kusala ti ala afa so ala yeke be-ta-zo pepe, na ala sala si Nzapa ayeda mbeni pepe na mara ni. Fade Jéhovah ahunda tene na ala teti ndendia ti ala na lege ti “ye ti kpene”: ‘kusala ti lo so ayeke nde.’ Lo tene: “Teti azo so aga ndulu na Mbi na tene ti yanga ti ala, na ala yä iri ti Mbi na yanga ti ala, me bê ti ala azia Mbi yongoro, na ala kpe mbito ti Mbi teti azo akomande ala, na a fa na ala ti sala tongaso; tongaso, ba, fade Mbi kiri Mbi sala kota kusala si bê ti azo so adö, même kota kusala na ye ti kpene; na fade ndara ti awandara ti ala awe, na fade a honde hingango nda ti ye ti azo ti ala so ahinga nda ti ye.” (Esaïe 29:13, 14) Fade ndara na gbungo nda ti ye ti Juda ayeke buba tongana Jéhovah aleke aye ti tene Ngangu ti Komande Sese ti Babylone afuti bungbi ti lege ti vorongo ti lo kue so ake Nzapa. Mara ti ye so asi na kozo siècle na pekoni so amokonzi ti aJuif so aba tele ti ala tongana azo ti ndara asala si mara ni aglisa lege. Na fade mara ti ye so ayeke si nga na ngoi ti e na Chrétienté.​—Matthieu 15:8, 9; aRomain 11:8.

24. Tongana nyen azo ti Juda afa so ala kpe pepe mbito ti Nzapa?

24 Ye oko, ti fadeso, amokonzi ti Juda so asala baba abi bê ti ala so ala hinga ndo mingi na tongaso atä ala buba tâ lege ti vorongo, ye ti sioni oko ayeke si na ala pepe. Ala yeke tongaso biani? Isaïe afa nda ti ala; lo fa so ala kpe biani pepe mbito ti Nzapa na tongaso ala yeke pepe na tâ ndara: “Vundu aga na azo so ahonde wango ti ala yongoro na L’Eternel, na ala sala kusala ti ala na bingo, na ala tene, Zo nyen aba e? Zo nyen ahinga e? O, bê ti kirikiri ti i! Fade a yä iri ti ndô legeoko tongana a yä iri ti wasongota? Ye so zo asala akiri tene pepe na zo ni ti tene, Mo sala mbi pepe; wala ye so zo aleke akiri tene pepe na zo ni ti tene, Mo hinga ye pepe.” (Esaïe 29:15, 16; ba Psaume 111:10.) Atä so ala bi bê ti ala so ala honde tele ti ala nzoni, “ye kue ayeke na gigi senge na a honde pepe” na lê ti Nzapa.​—aHébreu 4:13.

‘Fade Awambongi Amä Ndo’

25. Na lege wa “awambongi” ayeke mä ndo?

25 Ye oko, fade azo so afa mabe na gigi ayeke wara salut. (Diko Esaïe 29:17-24; ba Luc 7:22.) Fade “awambongi” ayeke “mä tene ti mbeti ni,” tokua so ayeke na yâ Tene ti Nzapa. Tongaso, a sala ge pepe tene ti tâ savango mê ti azo so amä ndo pepe. Savango tele so ayeke na lege ti yingo. Isaïe akiri asala tene ti lekengo Royaume ti Messie na kiringo na tâ lege ti vorongo na ndo sese na lege ti komandema ti Messie. Ye so asi na ngoi ti e; azo kutu mingi ti be-nzoni azia Jéhovah ti se ala na ala manda ti sepela lo. So tâ gango tâ tene so amu ngia! Na nda ni, ngoi ayeke ga ande so azo kue, ye kue so ayeke wo pupu, ayeke sepela Jéhovah na asala si iri ti lo aga nzoni-kue.​—Psaume 150:6.

26. Agbotongo mê ti yingo wa “awambongi” ayeke mä laso?

26 “Awambongi” so ayeke mä Tene ti Nzapa laso ayeke manda nyen? So a lingbi aChrétien kue, na mbilimbili ala so kongrégation aba ala tongana tapande, abata nzoni si ala ‘tambela kirikiri pepe ngbanga ti samba.’ (Esaïe 28:7) A lingbi e nze lâ oko pepe ti mä adango bê ti Nzapa, so amu maboko na e ti wara bango ndo ti yingo na ndo aye kue. Biani, aChrétien amä yanga ti azo ti komande, ye so ayeke na lege ni, na ala ku ambeni kusala na mbage ti ala; ye oko, salut alondo na Jéhovah Nzapa na pepe na sese. Na ndo ni, a lingbi e glisa lâ oko pepe so tongana ti ngbanga so adë giriri na ndo Jérusalem so ake Nzapa, ngbanga so Nzapa adë na ndo wagame ti laso ayeke kiri nga na peko pepe. Na maboko ti Jéhovah, e lingbi, na tapande ti Isaïe, ti ngbâ ti fa gbotongo mê ti lo atä azo ake ni.​—Esaïe 28:14, 22; Matthieu 24:34; aRomain 13:1-4.

27. Aye ti manda wa aChrétien alingbi ti wara na yâ prophétie ti Isaïe?

27 A-ancien na ababâ na mama alingbi ti manda ye na lege so Jéhovah ayeke se ndo. Nzapa ayeke gi kozoni kue pepe ti se ala so asala ye na lege ni pepe, me lo gi lakue ti sala si ala kiri awara be-nzoni ti lo. (Esaïe 28:26-29; ba Jérémie 30:11.) Na a kiri agboto mê ti azo kue, nga na apendere, na ndo nene ni ti sala na Jéhovah na bê kue, gi pepe na mungo tongaso peko ti asalango ye ti aChrétien teti nzere na lê ti azo. (Esaïe 29:13) Nde na azo ti Juda so mabe atia ala, a lingbi e fa so e yeke na nzoni kpengo mbito ti Jéhovah na e yekia lo na bê ti e kue. (Esaïe 29:16) Na ndo ni, a lingbi e fa so e yeke ndulu ti yeda si Jéhovah ase e na afa ye na e.​—Esaïe 29:24.

28. Tongana nyen awakua ti Jéhovah aba akusala ti songo zo ti lo?

28 A yeke kota ye ti wara mabe nga na beku na Jéhovah nga na kode ti lo ti salango ye! (Ba Psaume 146:3.) Mingi ti azo ayeke ba tokua ti gbotongo mê so e yeke fa tongana tene ti amolenge. Ti bi bê so ayeke futi ande Chrétienté, mbeni bungbi so atene lo yeke sala na Nzapa, ayeke biani mbeni kusala so ayeke nde, ye ti ndima. Ye oko, fade Jéhovah ayeke sala ‘kusala ti lo so ayeke nde.’ Kite ayeke dä oko pepe. Ni la, na lâ ti nda ti bungbi ti aye ti fadeso, awakua ti Nzapa azia bê ti ala kue na yâ Royaume ti lo nga na gbia so lo zia lo, Jésus Christ. Ala hinga so akusala ti songo zo ti Jéhovah, so lo yeke sala ande legeoko na ‘kusala ti lo so ayeke nde,’ ayeke ga ande na adeba nzoni ti lakue lakue na azo kue so amä yanga.

[Kete tene na gbe ni]

a Na yanga ti Hébreu, Esaïe 28:10 ayeke mbeni bungbi ti atene so akiri fani mingi, tongana bia ti amolenge so ayeke kiri fani mingi na ndo tene oko. Ba tongana nyen amokonzi ti lege ti vorongo ayeke ba giriri tokua ti Isaïe: tongana atene so akiri fani mingi, asenge tene ti amolenge.

[Afoto na lembeti 289]

Chrétienté azia bê na ambele so lo te na amokonzi ti sese ahon Nzapa

[Foto na lembeti 290]

Jéhovah asala ‘kusala ti lo so ayeke nde’ tongana lo zia Babylone ti futi Jérusalem

[Foto na lembeti 298]

Ala so giriri ayeke awambongi na lege ti yingo “amä” Tene ti Nzapa

    Ambeti na Sango (1997-2025)
    Sigi
    Linda
    • Sango
    • Kangbi ni na mbeni zo
    • Aye so mo ye
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Lege ti sara kua na ni
    • Ye so a yeke sara na asango so mo mû
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Linda
    Kangbi ni na mbeni zo