“I kiri sioni pëpe na zo so asara sioni na i”
“I kiri sioni pëpe na zo so asara sioni na i; i bi bê ti i ti sara ye ti nzoni na gbele azo kue.”—AROMAIN 12:17.
1. Ye wa azo ayeke sara ka ni mingi?
TONGANA mbeni ita ti mbeni molenge apusu lo, fani mingi, kozo ye so molenge ni ayeke sara ayeke ti pusu ita ti lo ni nga. Ye ti mawa ni ayeke so, a yeke gi pëpe amolenge si ayeke sara ye tongaso. Akota zo mingi ayeke sara nga ni. Tongana mbeni zo asara ye ti songo bê na ala, ala ye ti sara oko ye ni na zo ni. A yeke tâ tënë so mingi ti akota zo ayeke pusu biani amba ti ala pëpe, me ala yeke sara ni na mayele. Peut-être ala yeke tene asioni tënë na ndo ti zo so asara ye ti songo bê na ala wala ala yeke gi ambeni lege nde ti kanga lege na zo ni si aye so lo sara aga nzoni pëpe. Atâa kode wa ala sara kusala na ni, ye so ala yeke gi ayeke gi oko: ala ye ti kiri sioni teti sioni.
2. (a) Ngbanga ti nyen atâ Chrétien ayeke ke bibe so ayeke pusu azo ti kiri sioni teti sioni? (b) Ahundango tënë wa e yeke bâ ande ni? Chapitre wa ti Bible e yeke bâ ande tënë na ndo ni?
2 Atâa so bibe ti kiringo sioni teti sioni alï bê ti zo ngangu, atâ Chrétien ake ti sara ni. Nde na so, ala sara ngangu ti mû peko ti wango ti bazengele Paul so atene: “I kiri sioni pëpe na zo so asara sioni na i.” (aRomain 12:17). Ye wa ayeke pusu e ti sara ye alingbi na kpengba-ndia so? Zo wa mbilimbili a lingbi e kiri sioni na lo pëpe? Aye ti nzoni wa e yeke wara ni tongana e ke ti kiri sioni teti sioni? Ti kiri tënë na ahundango tënë so, zia e bâ aye so apusu Paul ti sara tënë so. Nga, zia e bâ tongana nyen aRomain chapitre 12 afa so ti ke ti kiri sioni teti sioni ayeke na lege ni na afa so zo ayeke na ndoye nga na tâ be-ti-molenge. E yeke bâ oko na oko tënë na ndo ti ahundango tënë ota so.
‘Tongaso mbi hunda na i mingi’
3, 4. (a) A to nda ni na aRomain chapitre 12, ye wa Paul asara tënë na ndo ni? Na so lo sara kusala na tënë “tongaso,” a ye ti tene nyen? (b) Ye wa ayeke nzoni be-nzoni ti Nzapa asara lani na ndo ti aChrétien ti Rome?
3 A to nda ni na chapitre 12 ti mbeti ti aRomain, Paul asara tënë ti aye osio so aye ti gue oko, na so andu fini ti mbeni Chrétien. Lo sara tënë ti songo ti e na Jéhovah, na amba ti e aChrétien, na azo so ayeke aTémoin ti Jéhovah pëpe nga na azo ti komande. Paul afa so mbeni kota raison ayeke dä ti ke abibe so ayeke pusu zo ti sara sioni, so na popo ni mo yeke wara bibe ti kiringo sioni teti sioni. Lo tene: ‘Tongaso, aita, mbi hunda na i mingi, na lege ti be-nzoni ti Nzapa.’ (aRomain 12:1). Bâ so lo sara kusala na tënë “tongaso,” so aye ti tene “ti gue oko na ye so e bâ awe.” A yeke tongana ti so Paul aye lani ti tene, ‘Ti gue oko na ye so mbi fa na ala kozo awe, mbi wa ala ti sara ye so mbi ye ti tene na ala fadeso.’ Ye wa Paul afa kozoni awe na aChrétien ti Rome?
4 Na yâ ti akozo chapitre 11 ti lettre ti Paul, lo sara tënë na ndo pendere beku so aJuif nga na aGentil alingbi ti duti na ni ti komande legeoko na Christ na yâ Royaume ti Nzapa, mbeni beku so azo ti Israël ake ni (aRomain 11:13-36). Zo ayeke wara lani pendere beku so gi “na lege ti be-nzoni ti Nzapa”. A yeke nzoni aChrétien asara ye tongana nyen ti fa so ala bâ na nene ni kota nzobe so Nzapa afa na mbage ti ala? A yeke nzoni ti tene bê ti ala apusu ala ti kiri singila mingi na tongaso ala duti nduru ti sara ye alingbi na ye so Paul aye ti fa na ala fadeso. Paul atene: “I mû tere ti i na Nzapa tongana sacrifice so ayeke na fini, na a yeke nzoni-kue, na a lingbi na lê ti Nzapa; so ayeke kusala so alingbi na i.” (aRomain 12:1). Ye oko, na lege wa aChrétien so alingbi lani ti mû tere ti ala na Nzapa tongana “sacrifice”?
5. (a) Na lege wa mbeni zo alingbi ti mû tere ti lo tongana “sacrifice” na Nzapa? (b) A yeke nzoni kpengba-ndia wa asara ngangu na ndo sarango ye ti mbeni Chrétien?
5 Paul atene: “I tambela na lege ti sese so pëpe, me i changé lege ti i na lege ti bibe ti fini, si i lingbi hinga ye so Nzapa aye, ye so ayeke nzoni, ye so alingbi na lê ti Lo, na ye so alingbi kue.” (aRomain 12:2). Ahon ti zia lege na bibe ti azo ti sese so ti fa lege na ala, a hunda lani ti tene ala changé pensé ti ala si a gue oko na ti Christ (1 aCorinthien 2:16; aPhilippien 2:5). A yeke nzoni ti tene kpengba-ndia so asara ye lâ oko oko na ndo ti sarango ye ti atâ Chrétien kue, na tënë so andu e laso nga.
6. Ti gue oko na tënë so Paul atene na aRomain 12:1, 2, ye wa ayeke pusu e ti ke ti kiri sioni teti sioni?
6 Tënë so Paul atene na aRomain 12:1, 2 amû maboko na e tongana nyen? Legeoko tongana aChrétien ti Rome so a sa yingo na ndo ti ala, e kiri singila mingi na Nzapa teti kota be-nzoni so lo ngbâ ti fa na e lâ oko oko. Tongaso, bê ti e so asi na singila ayeke pusu e ti sara na Nzapa na ngangu ti e kue, na ye kue so e yeke na ni nga na akode ti e kue. Bê ti e ayeke pusu e nga ti sara ngangu ti bi bê, pëpe tongana ti azo ti sese so, me tongana ti Christ. Nga, dutingo na bibe ti Christ asara ngangu na ndo lege so e yeke sara ye na mbage ti amba ti e azo, atâa a yeke amba ti e aChrétien wala azo so ayeke aTémoin ti Jéhovah pëpe (aGalate 5:25). Na tapande, tongana e yeke bi bê tongana ti Christ, a yeke pusu e ti ke bibe so ayeke pusu zo ti kiri sioni teti sioni.—1 Pierre 2:21-23.
“I zia ndoye ti i aga tâ ndoye”
7. A-Romain chapitre 12 asara tënë ti mara ti ndoye wa?
7 E ke ti kiri sioni teti sioni gi pëpe ndali ti so a yeke na lege ni ti sara tongaso, me nga ndali ti so a fa so e yeke na ndoye. Bâ fadeso tongana nyen bazengele Paul asara tënë na ndo ye so apusu zo ti sara ye na ndoye. Na mbeti ti aRomain, Paul asara kusala fani mingi na tënë “ndoye” (wala, a·gaʹpe na yanga ti Grec) tongana lo yeke sara tënë ti ndoye ti Nzapa nga na ti Christ (aRomain 5:5, 8; 8:35, 39). Ye oko, na chapitre 12, Paul asara kusala na tënë a·gaʹpe na mbeni lege nde: lo sara kusala na ni ti fa ndoye so azo ayeke fa na mbage ti amba ti ala. Na pekoni so Paul afa so amatabisi ti yingo ayeke nde nde nga so gi ambeni Chrétien si ayeke na ni, lo sara tënë ti mbeni sarango ye so a yeke nzoni aChrétien kue aduti na ni. Lo tene: “I zia ndoye ti i aga tâ ndoye.” (aRomain 12:4-9). Fango ndoye na mbage ti azo ayeke kozo ye so a yeke hinga atâ Chrétien na ni (Marc 12:28-31). Paul awa e ti sara kue si ndoye so e aChrétien e yeke fa aduti tâ ndoye.
8. Na lege wa e lingbi ti fâ tâ ndoye?
8 Na ndo ni, Paul afa tongana nyen mbeni zo alingbi ti fa ndoye so ayeke tâ ndoye tongana lo tene: “I ke ye ti sioni; i kanga bê ti i na ye ti nzoni.” (aRomain 12:9). Ti “ke” na ti “kanga bê” ayeke akpengba tënë mingi. A lingbi ti kiri peko ti tënë “ke” na tënë “ke na kuru go.” A lingbi e ke gi pëpe aye so ayeke ga na peko ti sarango sioni, me a lingbi e ke nga sarango sioni ni (Psaume 97:10). A lingbi ti kiri peko ti tënë “kanga bê” na tënë ti yanga ti Grec so aye ti tene “ti collé mbeni ye na tere ti mbeni ye nde.” Mbeni Chrétien so ayeke na tâ ndoye aye mingi ti sara nzoni ye, na a sara si sarango nzoni ye aga mbeni ye so a yeke hinga lo na ni.
9. Wango wa Paul akiri na ndo ni fani mingi?
9 Paul akiri fani mingi na ndo ti mbeni ye so afa so zo ayeke na ndoye. Lo tene: “I iri tënë nzoni na li ti azo so asara ngangu na i; i iri tënë nzoni, i zonga ala pëpe.” “I kiri sioni pëpe na zo so asara sioni na i.” “Aita so mbi ndoye i mingi, i futa kula ti i mveni pëpe.” “Zia sioni ahon ndo ti mo pëpe, me mo hon ndo ti sioni na lege ti ye ti nzoni.” (aRomain 12:14, 17-19, 21). Atënë ti Paul so afa na e polele lege so a yeke nzoni e sara ye na mbage ti azo so avoro Jéhovah pëpe, même azo so ayeke gi ti kanga lege na e.
“I iri tënë nzoni na li ti azo so asara ngangu na i”
10. Na lege wa e lingbi ti iri tënë nzoni na ndo ti azo so ayeke sara ngangu na e?
10 Tongana nyen e yeke sara ye alingbi na wango ti Paul so atene “i iri tënë nzoni na li ti azo so asara ngangu na i”? (aRomain 12:14). Jésus atene na adisciple ti lo, lo tene: “I ndoye awato ti i, na i sambela teti azo so asara ngangu na i.” (Matthieu 5:44; Luc 6:27, 28). Tongaso, mbeni lege ti iri tënë nzoni na ndo ti awato ti e ayeke ti sambela ndali ti ala, ti hunda Nzapa ti zi lê ti ala so ayeke kanga lege na e ndali ti so ala hinga ye so ala sara pëpe, si ala lingbi ti hinga tâ tënë (2 aCorinthien 4:4). Ti tâ tënë ni, a lingbi ti duti ngangu na mbeni zo ti hunda Nzapa ti iri tënë nzoni na ndo ti zo so ayeke sara ngangu na lo. Ye oko, tongana e yeke gi lakue ti tene bibe ti e ague oko na ti Christ, a yeke sara si e yeke gi lakue ti ndoye awato ti e (Luc 23:34). Ye wa alingbi ti ga na peko ti fango mara ti ndoye so?
11. (a) Ye wa e lingbi ti manda na lege ti tapande ti Etienne? (b) Tongana ti so fini ti Paul afa, ye wa alingbi ti si na ambeni zo so ayeke sara ngangu na aChrétien?
11 Etienne ayeke mbeni zo so asambela lani ndali ti azo so ayeke sara ngangu na lo, na peko ti sambela ti lo angbâ senge pëpe. Kete na peko ti Pentecôte ti ngu 33, azo so ayeke gi ti kanga lege na kongregation ti aChrétien agbu Etienne, ala gboto lo ague na lo na gigi ti gbagba ti Jérusalem nga ala bo lo na tênë. Kozo ti tene Etienne akui, lo dekongo, lo tene: “Seigneur, Mo zia sioni so atï na li ti ala pëpe.” (Kusala 7:58–8:1). Mbeni oko ti azo so Etienne asambela ndali ti ala ayeke Saul, so ayeke lani dä na lo yeda si a fâ Etienne. Na pekoni, Jésus so azingo na kuâ asi na Saul. Saul so ayeke sara ngangu lani na adisciple ti Christ aga bazengele Paul, so asû mbeti ti aRomain (Kusala 26:12-18). Ti sara ye alingbi na sambela ti Etienne, Jéhovah apardone Paul ndali ti siokpari so lo sara na lege so lo sara ngangu lani na aChrétien (1 Timothée 1:12-16). A yeke ye ti dongo bê pëpe so Paul amû wango na aChrétien, lo tene: “I iri tënë nzoni na li ti azo so asara ngangu na i.” Aye so asi na Paul apusu lo ti bâ so ambeni zo so ayeke sara ngangu na awakua ti Jéhovah alingbi mbeni lâ ti ga awakua ti Nzapa. Legeoko nga na ngoi ti e laso, ambeni zo so asara ngangu na e aga aChrétien ndali ti so ala bâ so awakua ti Jéhovah ayeke sara ye na siriri.
“I duti na siriri na azo kue”
12. Na lege wa sarango ye alingbi na wango ti Paul na aRomain 12:9 ayeke pusu zo ti sara ye so ayeke na aRomain 12:17?
12 Wango so Paul amû na pekoni na ndo lege ti sarango ye na mbage ti azo so avoro Jéhovah na ala so avoro Jéhovah pëpe ayeke so: “I kiri sioni pëpe na zo so asara sioni na i.” Zo so asara ye alingbi na wango so Paul amû kozo lo tene “i ke ye ti sioni” ayeke gi ti kiri sioni teti sioni na zo pëpe. Biani, tongana nyen mbeni zo alingbi ti fa so lo ke ye ti sioni na kuru go tongana lo kiri sioni teti sioni? Sarango tongaso ayeke gue nde na dutingo na “tâ ndoye”. Na pekoni, Paul atene: “I bi bê ti i ti sara ye ti nzoni na gbele azo kue.” (aRomain 12:9, 17). Tongana nyen si e yeke sara ye alingbi na atënë so?
13. E yeke sara ye tongana nyen “na gbele azo kue”?
13 Kozoni, na yâ ti mbeti so Paul atokua na aChrétien ti Corinthe, lo sara tënë na ndo ti aye ti ngangu so a sara na abazengele. Paul atene: “A sara si e ga ye ti ngia ti sese so, na lê ti a-ange na ti azo . . . tongana azo azonga e, e iri tënë nzoni na li ti ala; tongana azo asara ngangu na e, e gbu ngangu; tongana azo asara si iri ti e aga sioni, e voro ala.” (1 aCorinthien 4:9-13). Legeoko nga, azo ti sese so ayeke bâ ye so atâ Chrétien ayeke sara. Tongana azo so angoro e abâ anzoni ye so e yeke sara même na ngoi so a sara ye ti kirikiri na e, a lingbi ti pusu ala ti mä tënë so e yeke fa.—1 Pierre 2:12.
14. Ngangu wa a lingbi e sara ti duti na siriri na azo?
14 Ye oko, ngangu wa a lingbi e sara ti duti na siriri na azo? A lingbi e sara ye kue so e lingbi ti sara ti duti na siriri na azo. Paul atene na amba ti lo aChrétien, lo tene: “Tongana lege ayeke, na tënë ni ayeke na tïtî i, i duti na siriri na azo kue.” (aRomain 12:18). “Tongana lege ayeke” dä nga “tënë ni ayeke na tïtî i” ayeke atënë so afa so a lingbi ti si so zo alingbi lakue pëpe ti duti na siriri na azo kue. Na tapande, e yeke ke yanga ti Nzapa pëpe gi ti duti na siriri na azo (Matthieu 10:34-36; aHébreu 12:14). Ye oko, e yeke sara ye kue so e lingbi ti sara ti duti na siriri “na azo kue”, sân ti doro akpengba-ndia ti Bible, so ayeke mbilimbili.
“I futa kula ti i mveni pëpe”
15. Raison wa aRomain 12:19 afa na e ti kiri sioni teti sioni pëpe?
15 Paul afa mbeni raison so alingbi ti pusu e ti kiri sioni teti sioni pëpe; kiringo sioni teti sioni pëpe afa so e yeke na tâ be-ti-molenge. Lo tene: “Aita so mbi ndoye i mingi, i futa kula ti i mveni pëpe, me i zia lege na ngonzo ti Nzapa; teti Mbeti ti Nzapa atene, Kula ayeke ti Mbi; fade Mbi futa kula ni, Seigneur atene.” (aRomain 12:19). Mbeni Chrétien so agi ti kiri peko ti sioni so a sara na lo ayeke sara ye na fandara. Lo gi ti sara ye so gi Nzapa la alingbi fade ti sara ni (Matthieu 7:1). Na ndo ni, na gingo lo wani ti kiri peko ti sioni so a sara na lo, lo yeke fa so lo yeke na mabe pëpe na yâ tënë ti dengo bê so Jéhovah atene: “Kula ayeke ti Mbi.” Nde na so, atâ Chrétien azia bê ti ala kue na Jéhovah so ‘fade afâ ngbanga ti ala so Lo iri ala na gigi’. (Luc 18:7, 8; 2 aThessalonicien 1:6-8). Na tâ be-ti-molenge, ala zia si Nzapa afâ ngbanga ndali ti ala.—Jérémie 30:23, 24; aRomain 1:18.
16, 17. (a) Ti “zia lê ti wâ” na li ti mbeni zo aye ti tene nyen? (b) Mo wani mo bâ lege so sarango ye na nzobe awoko bê ti mbeni zo so avoro Jéhovah pëpe? Tongana a yeke tongaso, mû mbeni tapande.
16 Ti kiri sioni teti sioni ayeke sara si bê ti mbeni wato akiri akpengba mingi, me ti sara nzobe na lo alingbi ti woko bê ti lo. Ndali ti nyen? Bâ ye so Paul atene na aChrétien ti Rome, lo tene: “Tongana wato ti mo ayeke na nzara, mo mû na lo kobe, lo te; tongana lo yeke na nzara ti ngu, mo mû na lo ngu, lo nyon; teti tongana mo sara tongaso, fade mo zia lê ti wâ na ndo li ti lo.” (aRomain 12:20; aProverbe 25:21, 22). Ye so aye ti tene nyen?
17 Ti “zia lê ti wâ na ndo li ti lo” ayeke mbeni tënë so aye ti sara tënë ti kode so a yeke tö na atênë so argent wala lor ayeke na yâ ni na ngoi so a sû na Bible. A zia tênë ni yâ ti four ti wâ, na a zia charbon na ndo ni nga na gbe ni. Wâ ti charbon so ayeke na ndo ni asara si tênë ni amû wâ mingi, aga ngu na tongaso asaleté ni asigigi na ndo ni. Legeoko nga, na sarango nzobe na zo so agi ti kanga lege na e, e lingbi ti “woko” bê ti zo ni na ti pusu lo ti sara aye ti nzoni (2 aGbia 6:14-23). Biani, ye so agboto azo mingi so ayeke laso aChrétien na mbage ti tâ vorongo ayeke anzoni ye so awakua ti Jéhovah asara ndali ti ala.
Nda ni so e yeke kiri sioni teti sioni pëpe
18. Ngbanga ti nyen ti ke ti kiri sioni teti sioni ayeke na lege ni na afa so e yeke na ndoye nga na tâ be-ti-molenge?
18 Na yâ ti anduru tënë so e bâ na ndo aRomain chapitre 12, e bâ gbâ ti araison so apusu e ti “kiri sioni pëpe na zo so asara sioni na i”. Kozoni kue, ti ke ti kiri sioni teti sioni ayeke na lege ni. Na bango nzoni bê so Nzapa asara na e, a yeke na lege ni ti tene e mû tere ti e na Jéhovah nga e yeda na bê ti e kue na akomandema ti lo, so mbeni oko ni ayeke ti ndoye awato ti e. Use ni, ti ke ti kiri sioni teti sioni afa so e yeke sara ye na ndoye. Tongana e ke ti kiri sioni teti sioni nga e gi ti duti na siriri na azo, e fa so e ye ti mû maboko même na ambeni zo so ayeke gi ti kanga lege ngangu na e ti tene ala ga azo so avoro Jéhovah. Ota ni, ti ke ti kiri sioni teti sioni afa so e yeke na tâ be-ti-molenge. Ti tene e wani e kiri sioni teti sioni afa so e yeke sara ye na fandara, ndali ti so Jéhovah atene: “Kula ayeke ti Mbi.” Mbeti ti Nzapa amû wango na e atene: “Tongana fandara aga, kamene aga nga, me ndara ayeke na azo so ayeke na tâ be-ti-molenge.” (aProverbe 11:2). Tongana na ndara, e zia si Nzapa akiri peko ti sioni so a sara na e, e yeke fa so e yeke na tâ be-ti-molenge.
19. E yeke bâ ande nyen na yâ ti article ti peko?
19 Paul afa na nduru tënë lege so a yeke nzoni e sara ye na mbage ti azo. Lo wa aChrétien, lo tene: “Zia sioni ahon ndo ti mo pëpe, me mo hon ndo ti sioni na lege ti ye ti nzoni.” (aRomain 12:21). Aye ti sioni wa aye ti sara ngangu na ndo e laso? Tongana nyen e lingbi ti hon ndo ni? E yeke bâ akiringo tënë na ahundango tënë so nga na ambeni tënë so andu ni na yâ ti article ti peko.
Mo lingbi ti fa nda ni?
• Wango wa Paul akiri na ndo ni fani mingi na aRomain chapitre 12?
• Aye wa ayeke pusu e ti ke ti kiri sioni teti sioni?
• Aye ti nzoni wa e na ambeni zo nde e yeke wara tongana e “kiri sioni pëpe na zo so asara sioni na” e?
[Encadré na lembeti 24]
A-Romain chapitre 12 asara tënë na ndo ti songo ti mbeni Chrétien na:
• Jéhovah
• amba ti lo aChrétien
• azo so avoro Jéhovah pëpe
[Foto na lembeti 25]
Ye wa e lingbi ti manda na ndo tapande ti disciple Etienne?