Bata Bê ti Mo Nzoni
“A hon tanga ti aye kue so a lingbi bata, bata bê ti mo nzoni, teti a yeke ndo so alege ti fini alondo dä.”—APROVERBE 4:23, NW.
1, 2. Ngbanga ti nyen a lingbi e bata bê ti e nzoni?
MBENI mbakoro koli ti zoa ti a-Antille asigigi na ndo so lo honde tele ti lo dä na peko ti mbeni kota pupu ti ngu. Na ngoi so lo yeke ba aye so abuba na tele ti lo, lo ba so mbeni kota keke so aluti teti angu mingi ndulu na kota yanga ti gbagba ti lo atï. Lo hunda tele ti lo: “Ye ni alingbi ti si tongana nyen so akete keke so ayeke na tele ni angbâ?” Bingo lê na ndo gunda ti keke so atï amu kiringo tene ni. Yâ ti gunda ti keke so akpa mbeni ye so ayeke tï lâ oko pepe afü kue, na kota pupu ti ngu so afa gi na gigi fungo ti keke so a ba ni na lê pepe.
2 A yeke biani mbeni kota kpale tongana mbeni tâ wavorongo Nzapa so a ba a tene gere ti lo alï ngangu na yâ dutingo na fini ti Chrétien atï na gbele tara ti mabe ti lo. A yeke na lege ni so Bible atene “suma ti bibe ti bê ti zo ayeke sioni, a to nda ni tongana lo de pendere.” (Genèse 8:21) Ye so aye ti tene tongana a sala hange lakue pepe, a lingbi ti handa même abê so ayeke nzoni ti sala ye so ayeke sioni. Teti so a bata bê ti zo oko pepe ti siokpari yongoro na ye so afuti, a lingbi e ba na nene ni wango so: “A hon tanga ti aye kue so a lingbi bata, bata bê ti mo nzoni, teti a yeke ndo so alege ti fini alondo dä.” (aProverbe 4:23, NW) Tongaso, tongana nyen e lingbi ti bata bê ti e nzoni na lege ti fä?
Tarango Lakue Ye so Ayeke na yâ Bê ti E: Tâ Kota Ye
3, 4. (a) Atene wa a lingbi ti hunda na ndo bê na lege ti mitele? (b) Fade ye nyen ayeke mu maboko na e ti gi nda ti bê ti e na lege ti fä?
3 Tongana mo gue ti ba mbeni wanganga ti sala kizama ti tele ti mo kue, lo lingbi ti ba nga bê ti mo. Seni ti mo, so andu nga bê ti mo, afa so mo yeke te akobe so alingbi, so amu ngangu na zo? Tambelango ti mênë ti mo ayeke tongana nyen? Bê ti mo ayeke pika lakue nga ngangu? Mo yeke gboto yâ ti tele ti mo alingbi na ni? Bê ti mo ayeke na gbe ti akota gingo bê?
4 Tongana a hunda ti tene a sala kizama ti bê lakue, ti bê ti mo na lege ti fä a yeke tongana nyen? Jéhovah agi nda ni. (1 Chronique 29:17) A lingbi e nga e tara ni. Tongana nyen? Na hundango atene tongana: Bê ti mbi ayeke wara kobe ti yingo so alingbi na lege ti mandango ye mbi mveni lakue nga na guengo lakue na bungbi? (Psaume 1:1, 2; aHébreu 10:24, 25) Tokua ti Jéhovah ayeke gbu bê ti mbi mingi tongana “wâ so agbi ye, a gbi na yâ bio ti mbi,” na a pusu mbi ti mu mbage na kusala ti fango tene ti Royaume na ti salango adisciple? (Jérémie 20:9; Matthieu 28:19, 20; aRomain 1:15, 16) A pusu mbi ti sala ngangu kue ti bi tele na mbeni mbage ti kusala ti ngoi kue tongana lege ayeke dä? (Luc 13:24) Mbi zia aye wa ti sala ngangu na ndo bê ti mbi na lege ti fä? Mbi yeke gi ti bungbi na azo so bê ti ala ayeke oko na yâ tâ vorongo? (aProverbe 13:20; 1 aCorinthien 15:33) Zia e duti ndulu ti ba awokongo kue na ti sala ambeni ye ti leke ni hio.
5. Aye ti nzoni wa atara ti mabe alingbi ti sala?
5 Fani mingi, aye ayeke tara mabe ti e. Aye so amu lege na e ti ba dutingo ti bê ti e. Na azo ti Israël so aga la ni ndulu ti lï na Sese ti Zendo, Moïse atene: “L’Eternel Nzapa ti mo afa lege na mo na yâ ngu bale osio so na yando, na Lo sala si mo ga kete na lê ti mo mveni, ti tara mo, ti hinga ye so ayeke na bê ti mo, tongana mo ye [ti] bata komandema ti Lo, wala mo ye pepe.” (Deutéronome 8:2) Fani mingi bê ti e ayeke dö pepe na bango atene ti bê, anzala, wala asalango ye ti e so asigigi polele tongana ambeni ye wala atara so e ku pepe asi na e? Atara so Jéhovah azi lege na ni ti si alingbi biani ti sala si e hinga awokongo ti e, na ti mu lege na e ti maï nzoni ahon. (Jacques 1:2-4) E zia lege lâ oko pepe ti gbu li na yâ sambela na ndo salango ye ti e na gbele atara!
Atene ti E Afa Nyen na Gigi?
6. Atene so e ye ti sala lisoro na ndo ni alingbi ti fa nyen na gigi na ndo bê ti e?
6 Tongana nyen e lingbi ti hinga ye so bê ti e aba na nene ni mingi? Jésus atene: “Zo ti nzoni alungula nzoye ti nzo mosoro ti bê ti lo, lo zia na gigi, na zo ti sioni alungula sioye ti sio mosoro ti bê ti lo, lo zia na gigi; teti yanga ti zo asala tene ti ye so asi bê ti lo.” (Luc 6:45) Ye so e yeke sala tene lakue na ndo ni ayeke mbeni pendere lege ti hinga na ye so e leke na bê ti e ti sala. E yeke sala lakue tene na ndo ti aye ti mitele na akusala ti e so andu aye ti sese? Wala alisoro ti e aluti mingi na ndo aye ti yingo na aye ti théocratie so e ye ti si dä? Ahon ti sala tene na ndo aglisango lege ti azo, e yeke ndulu ti hon ndo ni na lege ti ndoye? (aProverbe 10:11, 12) E yeke ndulu ti sala tene mingi na ndo azo nga na ndo aye so ala sala na yâ fini ti ala me ti sala tene mingi pepe na ndo aye ti yingo nga na ti nzoni salango ye? A lingbi ti duti mbeni fä so e bi bê ti e ahon ndo ni na ndo aye ti ambeni zo?—1 Pierre 4:15.
7. Ye nyen e lingbi ti manda na ndo batango bê ti e nzoni na lege ti tondo na ndo aita ti Joseph bale oko?
7 Ba ye so asi na yâ mbeni kota sewa. Akozo molenge bale oko ti Jacob ‘alingbi ti sala la ni tene ti siriri pepe’ na ngambe ti ala Joseph. Ngbanga ti nyen? Ala sala mbanda teti so lo yeke molenge so babâ ti ala aye lo ahon aita ti lo kue. Na pekoni tongana Nzapa ahiri deba nzoni na ndo Joseph na mungo na lo asuma, ye so afa so Jéhovah ayeda na lo, ala “ke lo mingi ahon.” (Genèse 37:4, 5, 11) Na mbana, ala kä ita ti ala na ngba. Na pekoni, ti gi ti honde ndo ti sioni ti ala, ala handa babâ ti ala na tenengo so mbeni sioni nyama ti ngonda afâ Joseph. Aita bale oko ti Joseph abata nzoni pepe bê ti ala na ngoi so. Tongana e yeke lakue ndulu ti kasa azo, ye so alingbi ti fa so e sala kota bê pepe? A lingbi e sala hange ti ba ye so asigigi na yanga ti e na ti duti ndulu ti gboto na gigi asioni bibe.
8. Fade ye nyen ayeke mu maboko na e ti gi nda ti bê ti e tongana e tene mvene?
8 Atä so ‘Nzapa alingbi sala mvene pepe,’ azo so ayeke mbilimbili-kue pepe ayeke ndulu ti tene mvene. (aHébreu 6:18) Wasungo psaume adema: “Azo kue ayeke awamvene.” (Psaume 116:11) Même bazengele Pierre, na tenengo mvene, abele Jésus fani ota. (Matthieu 26:69-75) A yeke polele so a lingbi e sala hange ti kpe atene ti mvene, teti Jéhovah ake “menga so asala tene ti wataka.” (aProverbe 6:16-19) Tongana mbeni lâ e tene mvene, a yeke duti lege ti ndara ti gi nda ti ye so ayeke na gunda ni. A yeke ngbanga ti so e sala mbito ti zo? A yeke ndali ti so e kpe ti tene a se e? Peut-être ti sala si iri ti e abuba pepe wala tâ bibe ti kion ayeke na gunda ti kpale ni? Atä anda ti tene ni ayeke so wa, ba tongana nyen a yeke na lege ni ti gbu li na ndo ni, ti yeda na tâ be-ti-molenge na wokongo ti e, na ti toto ti wara pardon ti Jéhovah, na gingo ti wara mungo maboko ti lo ti hon ndo ti wokongo so! “A-ancien ti kongregation” alingbi ti duti anzoni zo ahon ti mu maboko so.—Jacques 5:14.
9. Ye nyen asambela ti e alingbi ti fa na ndo bê ti e?
9 Na kiringo tene na ye so Gbia Salomon so ade pendere ahunda, ti wara ndara nga na hingango ye, Jéhovah atene: “Teti ye so ayeke na bê ti mo, na mo hunda pepe teti nginza mingi, wala mosoro, wala yango-iri, . . . Mbi mu na mo ndara na mayele. Na fade Mbi mu na mo nginza mingi, na mosoro, na yango-iri.” (2 Chronique 1:11, 12) Na lege ti ye so Salomon ahunda na ye so lo hunda pepe, Jéhovah ahinga tene so agbu bê ti Salomon. Asambela so e sala na Nzapa afa nyen na ndo bê ti e? Asambela ti e afa na gigi kota nzala so e yeke na ni teti hingango ye, ndara, na bango nda ti ye? (aProverbe 2:1-6; Matthieu 5:3) E yeke bi bê ti e na aye so andu Royaume? (Matthieu 6:9, 10) Tongana asambela ti e aga mbeni ye so e sala gi tongaso, ye so alingbi ti fa nene ni ti mu ngoi ti gbu li na ndo akusala ti Jéhovah. (Psaume 103:2) A lingbi aChrétien kue abata ti hinga ye so asambela ti ala afa na gigi.
Akusala ti E Afa Nyen na Gigi?
10, 11. (a) Lango sioni na pitan alondo na ndo wa? (b) Fade ye wa ayeke mu maboko na e ti ‘sala lango sioni na yâ bê ti e’ pepe?
10 A tene akusala ayeke fa na gigi ye mingi ahon atene ti yanga. Tâ tene, akusala ti e afa aye mingi na ndo ye so e yeke biani. Na tapande, na ndo tene ti nzoni salango ye, batango bê nzoni ahunda ye mingi ahon gi ti kpe salango pitan wala lango sioni. Na yâ Fango ye ti lo na ndo ti Hoto, Jésus atene: “Zo kue so angbâ ti ba mbeni wali si nzala ti wali ni asala lo, lo sala lango sioni awe na lo na yâ bê ti lo.” (Matthieu 5:28, NW) Tongana nyen e lingbi ti kpe ti sala lango sioni même na yâ bê ti e?
11 Job, babâ ti kota sewa so aduti be-ta-zo giriri, azia mbeni tapande teti akoli na awali Chrétien so asala mariage awe. Na kite oko pepe, Job ayeke na asenge songo na amaseka wali na lo mu même maboko na ala na nzobe tongana a hunda ni. Me zo ti be-biani so ake na bê kue ti wara mbeni songo ti koli na wali na mbage ti ala. Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so lo leke na bê ti lo ngangu ti ba pepe awali na kota nzala ti bungbi na ala. Lo tene: “Mbi te mbele na lê ti mbi; tongaso, mbi lingbi ba masia tongana nyen?” (Job 31:1) Zia e kue e te oko mbele so na lê ti e na e bata bê ti e nzoni.
12. Tongana nyen mo yeke sala ye alingbi na Luc 16:10 na ndo tene ti batango bê ti mo nzoni?
12 Molenge ti Nzapa atene: “Zo so ayeke be-ta-zo na ye kete kete, lo yeke be-ta-zo na ye mingi nga; na zo so ayeke kirikiri na ye kete kete, lo yeke kirikiri na ye mingi nga.” (Luc 16:10) Biani, a lingbi e gi ti ba tambela ti e na yâ aye so akpa akete ye ti fini ti lâ oko oko, même ala so e yeke sala ka na yâ da ti e mveni. (Psaume 101:2) Na ngoi so e yeke na da ti e, e yeke ba televizion, wala e yeke fono na yâ ti Internet, e yeke sala kue ti bata gbotongo mê so ti Mbeti ti Nzapa: “A lingbi i sala tene ti ye ti pitan pepe, wala tene ti sioye, wala tene ti bê, na i di iri ti ye so na popo ti i pepe, teti ye so ayeke nzoni pepe na popo ti azo ti be-vulu; na i sala sio tene, wala tene ti buba, wala tene ti hengo zo nga pepe, ye so alingbi pepe”? (aEphésien 5:3, 4) Ka ti ye ti ngangu so a fa na televizion wala na yâ ti angia ti vidéo a yeke tongana nyen? Wasungo psaume atene: “Jéhovah mveni ayeke ba zo ti mbilimbili nga na zo ti sioni, na zo kue so andoye ye ti ngangu, âme ti Lo ake lo biani.”—Psaume 11:5, NW.
13. Ye wa a lingbi e sala hange na ni tongana e gbu li na ndo ye so alondo na yâ bê ti e?
13 Jérémie agboto mê: “Bê ti zo ayeke na handa ahon mbeni ye kue na a yeke sioni mingi.” (Jérémie 17:9) Handa so bê ti e ayeke na ni alingbi ti sigigi polele tongana e gi ti fa so asioye so e sala ayeke faute ti e pepe, e ba aglisango lege ti e tongana asenge ye, e tara ti fa ngbanga ti nyen si e yeke na akota wokongo, wala e gboto lê ahon ndo ni na ndo anzoni ye so e sala. Zo so bê ti lo ayeke sioni alingbi nga ti sala ye na bê use: apendere tene ti yanga so agonda zo na handa afa na gigi ye oko, me akusala ni afa na gigi mbeni ye nde. (Psaume 12:2; aProverbe 23:7) Ba tongana nyen a yeke kota ye ti tene e sala ye na lege ni tongana e gi ti ba ye so asigigi na yâ bê ti e!
Lê ti E Aduti Gi na ndo Ye Oko?
14, 15. (a) Lê so “aduti na ndo ye oko” ayeke nyen? (b) Tongana nyen batango lê gi na ndo ye oko amu maboko na e ti bata bê ti e nzoni?
14 Jésus atene: “Lê ayeke lampe ti tele.” Na lo kiri lo tene: “Tongaso, tongana lê ti mo aduti na ndo ye oko, fade tele ti mo kue aza.” (Matthieu 6:22, NW) Zo so lê ti lo aduti gi na ndo ye oko agi ti wara mbeni ye oko, wala ti sala gi ye oko, na ziango lege pepe na mbeni ye nde ti gboto lê ti lo. Biani, a lingbi lê ti e aluti gi na ndo ‘gingo royaume na mbilimbili [ti Nzapa] kozoni.’ (Matthieu 6:33, NW) Ye nyen alingbi ti si na bê ti e na lege ti fä tongana e bata pepe lê ti e gi na ndo ye oko?
15 Ba tene ti warango nginza ti bata na tele. Ti mu aye so atia sewa ti e ayeke ye so a hunda na mbeni Chrétien. (1 Timothée 5:8) Me ye nyen asi tongana e yeke na nzala ti wara afini ye so asigigi, aye so ayeke nzoni ahon, na ambeni ye so azo agi pekoni mingi na lege ti kobe, bongo, da, na ambeni ye nde? Ye so alingbi biani pepe ti gbu bê na bibe ti e na ngba, na salango si e voro Nzapa na bê use? (Psaume 119:113; aRomain 16:18) Ngbanga ti nyen a lingbi e bi tele ti e kue na mungo aye so atia e na lege ti mitele si fini ti e angoro gi na tele ti sewa, dengo buze, na aye ti mitele? Dabe mo na wango so a sû na gbe ti yingo: “I bata nzoni, wala peut-être tengo kobe na nyongo samba mingi, na kusala ti leke ye ti fini so ane bê ti i, na lâ ni so aga na ndo i tongana son; teti fade lâ ni so aga tongana son na ndo ala kue so aduti na lê ti sese kue.”—Luc 21:34, 35.
16. Wango wa Jésus amu na ndo lê, na ngbanga ti nyen?
16 Lê ayeke mbeni kota lege ti tokua sango na bibe nga na bê. Ye so lê aluti dä mingi alingbi ti sala ye ngangu na ndo abibe, atene ti bê, na akusala ti e. Na salango kusala na atapande na yâ tene ti lo, Jésus asala tene ti ngangu so lê ayeke na ni ti handa zo na lo tene: “Tongana lê ti mo ti koti asala si mo tï, mo gboto lo, mo bi yongoro; teti a yeke nzoni ahon na mo, tongana mbeni membre ti mo akui, na a to go mo na ndo-ti-wa pepe.” (Matthieu 5:29) A lingbi a gbanzi lê ti luti mingi na ndo aye ti sioni. Na tapande, a lingbi a mu lege pepe na lê ti luti mingi ahon na ndo aye so a leke ti zingo asioni nzala ti tele.
17. Tongana nyen salango ye alingbi na aColossien 3:5 amu maboko na e ti bata bê ti e nzoni?
17 Biani, lê ayeke pepe gi oko ngangu ti tele ti e so amu lege na sese so angoro e ti sala ye na ndo e. Ambeni ngangu ti tele, tongana ndungo ye na mango ndo, asala kusala ti ala, na a lingbi e sala ambeni ye na maboko nga na mê ti e ti bata na tele. Bazengele Paul amu wango so: “I sala si amembre ti tele ti i so ayeke na sese so akui: ye ti pitan, sioye, nzala ti tele kirikiri, nzala ti sala sioni, na salango bê so ayeke sambelango ayanda.”—aColossien 3:5.
18. Aye wa a lingbi e sala ti bata tele na asioni bibe?
18 Mbeni sioni nzala alingbi ti londo na gbe ti bibe ti e. Ti luti mingi ahon na ndo aye tongaso ayeke kono lakue sioni nzala ni, na a yeke ndu bê ti e. “Na nda ni, tongana nzala so amë ngo awe, a dü siokpari.” (Jacques 1:14, 15) Azo mingi atene so a yeke na lege so si fani mingi zo mveni ato nda ti sala ngia na tele ti lo ti koli wala ti wali. Ba tongana nyen a yeke kota ye ti ngbâ ti yôro gbâ ti aye ti yingo na yâ bibe ti e! (aPhilippien 4:8) Na tongana mbeni ye ti sioni aga na bibe ti e, a lingbi e sala kue ti lungula ni.
‘Sala na Nzapa na Bê Kue’
19, 20. Tongana nyen e lingbi ti wara lege ti sala na Jéhovah na bê kue?
19 Na ngoi so lo ga mbakoro awe, Gbia David atene na molenge ti lo: “Molenge ti mbi Salomon, a lingbi mo hinga Nzapa ti babâ ti mo, mo sala na Lo na bê ti mo kue, na mo sala na Lo na âme ti mo so awara ngia na yâ Lo, teti L’Eternel atara bê kue, na Lo hinga bibe kue.” (1 Chronique 28:9) Salomon mveni asambela ti wara “bê ti ndara.” (1 aGbia 3:9) Ye oko, lo luti na gbele kota kpale ti bata mara ti bê tongaso na yâ fini ti lo kue.
20 Tongana e ye si ye atambela nzoni teti e na ndo tene so, a lingbi e gi ti wara pepe gi bê so anzere na Jéhovah me ti bata ni nzoni nga. Ti sala ni, a lingbi e bata na bê ti e, “na yâ bê,” adango bê ti Tene ti Nzapa. (aProverbe 4:20-22) A lingbi e tara nga bê ti e lakue, ti ba na yâ sambela ye so atene ti e nga na akusala ti e afa na gigi. Ngele ti gbungo li tongaso ayeke so wa tongana e gi na bê kue pepe mungo maboko ti Jéhovah ti leke wokongo kue so e ba? Na ba tongana nyen a yeke kota ye ti sala hange na ndo ye so e wara na lege ti angangu ti tele ti e! Na salango tongaso, e yeke na beku so ‘siriri ti Nzapa so ahon bibe kue ayeke bata ande bê ti [e] na ayeke bata bibe ti [e] na yâ Christ Jésus.’ (aPhilippien 4:6, 7) Ni la, ahon tanga ti aye kue so a lingbi a bata, zia e sala kue ti bata bê ti e nzoni na ti sala na Jéhovah na bê kue.
Mo Dabe Mo?
• Ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti bata bê nzoni?
• Tongana nyen bango yâ ti ye so e tene amu maboko na e ti bata bê ti e nzoni?
• Ngbanga ti nyen a lingbi e bata si lê ti e “aduti na ndo ye oko”?
[Afoto na lembeti 23]
Mingi ni e yeke sala tene na ndo ti nyen na yâ fango tene, na abungbi, nga na yanga-da?
[Afoto na lembeti 25]
A yeke gboto yongoro pepe lê so aduti gi na ndo ye oko