O le a E Afaina Faapefea Ona o Lau Pisinisi?
O LE avā a le peresitene i se atunuu i Amerika i Saute na tuuaia ona o le faaauala atu ai o le faitau selau afe o talā i feagaiga ma kamupanī pepelo na faatuina e sui o lona aiga. O sē e 38 ona tausaga e vaaia ma faatauina atu oloa i Initia na puea ma aveese faamalosia mai lona fale taugata ma ana taavale e 29 ona o le aafia i tuuaiga o ni faiga piopio i se teuga tupe e $1.6-piliona e faaaogā mo fefaatauaiga. I Filipaina, e faitau afe tagata o se tasi motu e suʻe le mea e ola ai e ala i le gaosia o tamai fana o loo faasaina. Ua lipotia mai e faapea ina ia tumau pea i latou i lenei ituaiga o fefaatauaiga e tele tupe e maua mai ai, ua latou totogia faananā foi leoleo ina ia taofia ai mai le faalavelave atu.
Ioe, o le lē faamaoni ma le faaʻoleʻole i pisinisi ua matuā salalau atu i le lalolagi atoa. Ma e masani ona afaina tulaga ma le faaaloalogia o tagata e aafia ai, e faapena foi ma tupe.
A e o faapefea oe? Pe o fai sau pisinisi? Po o e manatu e tau amata sau pisinisi? O le a e afaina ai faapefea? I se tulaga e lē maalofia, o le faia o se pisinisi o le a afaina pe maimau ai nisi mea. E lē faapea o se mea leaga i taimi uma lava. A e lelei ona faitau muamua le tau a o lei faatuina se pisinisi, po o le faia o ni faaiuga i se pisinisi ua uma ona faavaeina. (Luka 14:28) O le pusa o i le itulau e 31 ua faaalia ai ni mea o le a afaina ai e ao ona manatunatu i ai.
E manino lava, e lē faigofie le faia o se pisinisi. Mo se Kerisiano, e i ai tiute tauave tau amio ma le faaleagaga e ao ona ia manatunatu i ai. Pe mafai ona e faafesagaia mea o le a aafia ma faatumauina ai le paleni faaleagaga? Pe i ai nisi o aafiaga patino e lē tāitāi talafeagai ma tulaga tatau tau amio? O ā nisi mataupu silisili o le a fesoasoani ia te oe e fuafua ai mea o le a e talia ma mea o le a e lē taliaina?
Tuu Tupe i Lona Tulaga Tatau
E manaomia tupe auā le faagaoioia o se pisinisi, ma e i ai le faamoemoe o le a lava tupe e maua mai i le pisinisi ina ia tausia ai le aiga. Peitai ane, o faamoemoega e tusa ai ma le tulaga o tupe e faigofie lava ona faaseseina. E mafai ona totolo ane i ai le matapeapea. O le toatele o tagata, e faamuamua le tupe i lo isi mea uma. Peitai ane na tusi mai se tasi o tusitala o le Tusi Paia o Akuru e faamatala mai ai le vaaiga paleni ina ua ia faapea mai: “Aua e te tuu mai ia te au le mativa po o le mauoa; ia e fafaga mai ia te au i ni mea e ʻai e tatau ma aʻu.” (Faataoto 30:8) Na ia iloaina le aogā o le faamalieina i se aofaiga talafeagai lelei o mea e tausi ai o ia—a e sa ia lē “matuā fuli e suʻe le oa,” pei ona faaupuina ai e isi i faiga pisinisi.
E ui i lea, e mafai e le matapeapea ona faapogaia se tasi e faagaloina lenei mataupu silisili pe a tulai mai avanoa e lē lau maua. Na lipotia mai e se tasi o faifeau Molimau femalagaai se tasi o mea na tupu. Na manaomia e se tasi kamupanī se aofaiga o tupe teu e faagaoioia ai le pisinisi, ma na taʻu atu i ē e teu ai a latou tupe o le a vave tele ona faaluaina le aofaiga o a latou tupe teu, atonu pe a mavae ni nai masina. O lenei ofo mo le vave faatuputeleina o tupe na māfua ai ona taʻitaʻia le toatele e teu ai a latou tupe. Ua faapea mai le tala a le faifeau femalagaai: “O nisi sa vave feosofi atu loa ma avatu i ai a latou tupe. E lei lava sa latou sailiiliga maeʻa i ai, ma o lea na latou nonoina mai ai ni tupe ina ia teua mo ni tupe faasili.”
I se faaeseesega, e toalua ni tagata na o atu e tilotilo i le ofisa o lena kamupanī a o lei tuuina atu i ai a la tupe mo le teuina ai. Na teena le la talosaga e fia vaai i le mea o faia ai galuega. Na faapogaia ai e lenei mea ona la masalomia lea kamupani. Na faamaonia le avea o lea mea o se puipuiga ia i laʻua, auā i ni nai vaiaso na sosoo ai, na ali aʻe ai ma faamautinoaina faufauga taufaavalea, ma na molia ai ni tagata. Seʻi mafaufau i aafiaga ua afaina ai ē sa latou lē tilofaia muamua. E lē gata na maimau ai tupe a e atonu foi ma uo o ē na latou nonoina mai ai tupe a e ua lē mafai ona toe totogi atu ina ua faaleaogaina le fuafuaga. O mataupu tau tupe, maeu le atamai o le faatatauina o le mataupu silisili o loo i le Faataoto 22:3 e faapea: “O le ua faautauta, na te iloa atu le leaga, ma lafi ai; a o e ua faigofie, e o atu pea i latou, ona faasalaina ai lea”!
Tausisi i Au Upu
A e faapefea pe afai o le a faaletonu le pisinisi? Ua vivii mai e le Salamo 15:4 se tagata e tausisi atu i ana folafolaga e tusa lava pe e oo ai ni faigata ia te ia: “E tauto ia i le mea e tiga ai o ia, a e le ʻalo ai.” E faigofie ona tausisia folafolaga a se tasi pe afai o sologa lelei le pisinisi. A e e tofotofoina ai le faamaoni pe a oo ni tulaga faaletonu tau tupe i se tasi.
Seʻi manatunatu i se faaaʻoaʻoga mai le Tusi Paia i le taimi o Iosua. Na faatogafitia e tagata Kipeona ia tulaga o mataupu ina ia osia ai e alii sili o Isaraelu se feagaiga ma i latou ma lē faaumatia ai i latou. O le mea moni na avea i latou ma vaega o se atunuu na manatu i ai e faamataʻu ane ia Isaraelu. Ina ua iloa le tulaga moni e faatatau i lea faufauga, “ua le fasia i latou e le fanauga a Isaraelu, auā na tauto ia te i latou o alii sili o le faapotopotoga, ia Ieova.” (Iosua 9:18) E ui lava na ō mai lenei vaega mai laufanua o le fili, na lagona e alii sili le tāua o le tausisia o a latou upu. Ma o mea na tutupu mulimuli ane ai na faaalia ai sa fiafia i ai Ieova.—Iosua 10:6-11.
Pe o le a e tausisia au maliega ma feagaiga tau pisinisi e tusa lava pe e lē o sologa lelei mea e pei ona sa e faatalitalia?a O le faia faapea o le a pei ai oe o Ieova, o lē e tausisia pea ana afioga.—Isaia 55:11.
Ia Faamaoni
O le faamaoni, e pei o se mea ua lamatia pe ua tau lē maua foi i le lalolagi o pisinisi i aso nei. O isi e tutusa a latou pisinisi ma oe, latou te faaaogā ni faiga lē faamaoni ina ia tele ai ni tupe e maua mai. Atonu e lē faamaoni le auala o faasalalau ai. Atonu latou te faaaogaina pepelo se igoa o se tasi kamupanī ma tusia i mea o latou gaosia. Pe atonu foi latou te faasilisilia i se tulaga maualuga se ituaiga o mea o latou faia, a e e iloa lelei o lea ituaiga o mea e lē tusa ai. O na mea uma o faiga lē faamaoni. O i latou o faia na mea e pei “o e amio leaga” e tusa ai ma upu a Asafo, ua “faateleina o latou oloa,” e aliali mai i se auala taufaaʻoleʻole.—Salamo 73:12
Pe o le a e faaaogaina foi e oe o se Kerisiano ni auala e lē tusa ma le tulafono? Pe e lē sili ai le taʻitaʻia o oe e mataupu silisili o le Tusi Paia e pei o nei: “Matou te lei agaleaga atu i se tasi, matou te lei faaleagaina se tasi, matou te lei olegia se tasi”; “a ua matou lafoai mea lilo e masiasi ai, e le o savavali ma le amio pepelo”; “e inosia e Ieova maa eseese e fua aʻi; o fua faatāutau faaaimago e le lelei ia”? (2 Korinito 4:2; 7:2; Faataoto 20:23) Ia manatua o lē na amataina le lē faamaoni o Satani le Tiapolo, “le tamā o le pepelo.”—Ioane 8:44.
Atonu o le a tetee nisi ma faapea mai: ‘E faigata tele ona faaauau se pisinisi a se tasi vaganā ua ia faaaogā faiga lē faamaoni o loo faia e isi.’ O i inei e faataʻitaʻia ai e le Kerisiano lona faatuatua ia Ieova. E tofotofoina le faamaoni pe afai o le a aafia ai se mea. O le fai mai e lē mafai ona maua e se tagata mea auā le tausiga o ia e aunoa ma le lē faamaoni, e tutusa lelei lava ma le faapea atu, e lē o manatu mai le Atua ia i latou o ē o loo alolofa atu ia te ia. O se tasi e faamaoni lona faatuatua ia Ieova na te iloa lelei e mafai e le Atua ona saunia mea e tausi ai ana auauna i so o se atunuu ma i so o se tulaga lava o i ai. (Eperu 13:5) E moni atonu e talia e se tasi sina vaega tupe e itiiti ifo i lo ia e maua e le tagata lē faamaoni, a e pe e lē sili ai ea le afaina i lena mea ina ia maua ai faamanuiaga a le Atua?
Ia manatua, o le lē faamaoni e tai pei o se boomerang afai e togiina, e toe foi mai lava i lē na ia togiina. Pe afai ua iloa le lē faamaoni o se faipisinisi, o tagata faatau ma ē o avatu ai oloa o le a tele lava ina latou lafoaiina lea pisinisi. Atonu e mafai ona ia ooleina tasi i latou, a e atonu e na o le pau lava lena o le taimi e sao ai. A e i le isi itu, o se tagata faipisinisi faamaoni e masani lava ona ia maua le faaaloalogia mai isi. Ia faaeteete ina neʻi mālō ia te oe le manatu sese lea, ‘E LĒ AFAINA, o la e fai e tagata uma.’ O le mataupu silisili mai le Tusi Paia e faapea: “Aua e te mulimuli atu i le toatele e fai le amio leaga.”—Esoto 23:2.
Seʻi faapea o sē ua loa o lua faipisinisi faatasi e lē o se Kerisiano o ia, ma e lē masani ona gauai atu o ia i mataupu silisili o le Tusi Paia. Pe e tonu ea ona faaaogā lena mea e fai ma faamolemolega e alofia ai lou tiute tauave pe a faatinoina se mea e lē talafeagai ma le Tusi Paia? Ia manatua faaaʻoaʻoga e pei o Atamu ma Saulo. Nai lo le alofia o le agasala, na laua lolo atu i omiga mai i isi ona tuuaia loa lea o a la aumea. Pagā se telē o le afaina na oo ia i laʻua!—Kenese 3:12, 17-19; 1 Samuelu 15:20-26.
Faia ma le Tonu Feutagaiga Faapisinisi ma Uso Talitonu
Pe e i ai ni mea e aafia ai ma afaina ai e ao ona mafaufauina pe a ulu atu i se feutagaiga tau pisinisi ma se uso tapuai ia Ieova? Ina ua faatauina e le perofeta o Ieremia le fanua i Anatota i lona lava nuu mai i lona tauaiga, sa ia lē tau ina avatu i ai le tupe ma lūlūlima ma uma ai i inā. Nai lo le faia o lea, na taʻua faapea e Ieremia: “Ona ou tusia lea i le tusi, ma ou faamaufaailogaina ai, ma ou amia mai molimau, ma ou fuatia le ario i le fua faatautau.” (Ieremia 32:10) O le faia o feagaiga tusitusia faapea e ono puipuia ai ni feeseeseaiga e mafai ona tulai mai i se taimi mulimuli ane pe a suia tulaga.
A e o le ā e fai pe a foliga mai ua lē tonu ni faiga tau pisinisi a se uso talitonu ia te oe? Pe o le a e aveina ea o ia i le faamasinoga? Ua manino le faamatalaga a le Tusi Paia i lenei mea. Na fesili Paulo e faapea, “Ai so outou la te fai se finauga ma se isi i se tasi mea, na te mafai faapefea ona ave le mataupu ia faamasinoina i luma o e amioletonu, a e le o luma o le au paia?” A e faapefea pe a lē vave foia le faafitauli? Na faaopoopo mai Paulo: “O lenei, ua outou matuā sese lava, ina ua ia te outou finauga o le tasi i le tasi. Tou te le onosai ea i le agaleaga i se a? Tou te le onosai i se a pe a gaoia a outou mea?” Seʻi mafaufau i ai i se tulaga taʻuleagaina o le a oo i le faalapotopotoga Kerisiano pe a faalogo tagata ese o fetauai Kerisiano moni i le faamasinoga! Pe ua lē faasilia ai le alofa i le tupe nai lo le alofa i le uso? Pe ua lē taʻuvalea ai ea le tulaga faaaloalogia o se tasi ma e pau lava le mea ua tu mai i le mafaufau o le fia taui ma sui atu? Ua faaalia i fautuaga a Paulo e faapea e sili ona maimau ai nisi o au mea nai lo le ave i le faamasinoga.—1 Korinito 6:1, 7; Roma 12:17-21.
O le mea moni e i ai se auala faale-Tusi Paia e faafoe ai finauga faapea e tulai mai i totonu o le faapotopotoga Kerisiano. (Mataio 5:37; 18:15-17) Ina ia fesoasoani i uso o aafia ai e mulimuli i laasaga ua fautuaina, e mafai foi e ovasia Kerisiano ona ofoina ni fautuaga aogā ia i latou uma o aafia. Atonu a o faagasolo le talanoaga, e foliga mai e faigofie ona ioeina mataupu silisili mai le Tusi Paia, peitai pe a uma le talanoaga, pe o le a e faaalia na e faalogo moni lava, e ala i lou faatatauina lea o fautuaga na tuuina atu? O le alofa i le Atua ma uso Kerisiano o le a uunaia ai i tatou e faia faapea.
E mautinoa lava, o le faia o se pisinisi o le a afaina ai. E faamoemoe, o mea o le a e afaina ai e na o mea e mafai ona faamatuu atu. Pe a feagai ma ni filifiliga po o so o se tulaga faaletonu e tulai mai, ia manatua e tele nisi mea o le olaga e sili atu lo latou tāua nai lo tupe. O le faatulagaina o tupe i lona tulaga tatau, le tausia o upu a se tasi, ma le feutagai ma aumea i pisinisi i le auala faa-Kerisiano, tatou te mautinoa ai o le a lē pulea e le pisinisi le taimi ma tupe e masani ona manaomia, a e i le taimi lava e tasi, e mafai ona tatou faatumauina ni faiga uo, o se loto fuatiaifo lelei, ma se faiā lelei ma Ieova.
[Faaopoopoga i lalo]
a Mo se faaaʻoaʻoga faaonaponei o le tausisia o faamatalaga a se tasi i tulaga tau pisinisi, tagai i le mataupu “My Word My Bond” (O Aʻu Upu e Noanoatia ai Aʻu) i le Awake! o Me 8, 1988, itulau e 11-13.
[Pusa i le itulau 31]
Mea e Mafai e Lau Pisinisi ona E Afaina Ai
Taimi: O le faia o se pisinisi a se tasi e tele ina faaalu ai le taimi tele pe a faatusatusa atu i taimi e te faaaluina pe a na e faigaluega i se kamupanī. Pe o le a afaina ai ea lau faasologa ona o le pisinisi, ma tau lē lava ai le taimi mo galuega faaleagaga? I se itu lelei, pe o le a mafai ai ea ona e faatulaga au fuafuaga ina ia tele le taimi e faaalu i le faia o le finagalo o le Atua? Afai e mafai, ua lelei tele. A e ia faaeteete! E faigofie tele upu a e faigata ona faatino.
Tupe: E manaomia tupe ina ia toe maua mai ai nisi tupe. O ā ni alagatupe faaagaga e manaomia mo lau pisinisi? Po o ia te oe tupe o loo manaomia? Po o le a manaomia ea ona fai se aitalafu? Pe e te afaina pe a alu ai nisi tupe? Po o le a matuā telē lou afaina ai pe afai o le a lē tulaga mai le pisinisi e pei ona e manatu i ai?
O Uo: Ona o faafitauli e tulai mai i le faagaoioia o le pisinisi i lea aso ma lea aso, o le toatele o le au faipisinisi ua afaina i le lē toe i ai o ni uo. E ui e mafai ona maua ai ni uo, a e itiiti avanoa e tulai mai e faatumauina ai se faiā lelei. E faapefea pe afai o nei uo o ni uso Kerisiano?
Se Loto Fuatiaifo Lelei: O le auala taatele o faia ai pisinisi i aso nei o le “Tinatina ua,” po o le “Mata e maua mai ai saʻu mea mamā?” E silia i le 70 pasene na suesueina i Europa na ia i latou lena talitonuga e itiiti po o le leai lava ma se tulaga faamaoni e manaomia i le olaga faipisinisi. E letioa ona tele le faaʻoleʻole, le lē faamaoni, ma faiga lē maufaatuatuaina o faia nei i pisinisi. Pe o le a faaosoosoina ea oe ina ia faataʻitaʻi atu i mea o faia e isi?
Lau Faiā ma Ieova: O so o se gaoioiga faapisinisi e feteenai ma le tulafono a le Atua ma mataupu silisili, o le a faaleagaina ai le faiā a se tasi ma Lē na faia o ia, e tusa lava po o le ā le taatele o na faiga i pisinisi. E ono lē maua ai e ia le faamoemoe mo le ola e faavavau. Pe e lē o se iuga lea e silisili ona matautia o le a oo i ai se Kerisiano faamaoni, e tusa lava po o ā ni aogā faaletino o maua mai ai?
[Ata i le itulau 31]
O lē fea o le a fesoasoani e taofia ai ni feeseeseaiga mulimuli ane? Pe o se feagaiga e osia i upu po o se feagaiga tusitusia?