Faigata Matautia i Rwanda—O Ai e Tuuaia?
Na lipotia mai e le U.S.News & World Report e faapea: “I le toe taimi a o leʻi vaeluaina le ao o le inisinia e 23 tausaga le matua, na fai atu ai se tasi o le au osofai i a Hitiyise: ‘Ua tatau le oti i a te oe ona o oe o se tagata Tutsi.’”
E MASANI ona tutupu ia vaaiga i Rwanda, o se atunuu laitiiti i Aferika Tutotonu, a o faagasolo ia Aperila ma Me! E 15 faapotopotoga a Molimau a Ieova na iai i inā i lea taimi i totonu ma autafa ane o Kigali, le laumua o Rwanda. O le uso o Ntabana Eugène o le ovasia o le aai, o se tagata Tutsi. O ia, o lana avā, o lona atalii, ma lona afafine o Shami, e iva tausaga le matua, o i latou ia na iai faatasi ma tagata na uluai fasiotia ina ua mapuna aʻe sauaga faivalea.
E faitau afe tagata Rwanda na fasiotia i aso taitasi—a o mavae atu foi lea vaiaso ma lea vaiaso. Na lipotia mai i le faaogatotonu o Me e le mekasini e pei ona taʻua i luga e faapea: “I le ono vaiaso ua tuanai, pe ā ma le 250,000 tagata ua maliliu i se feainaiga ma le taui ma sui ua faapea ona faatumulia ai Khmer Rouge i faiga faatava ua maliliu ai le toatele e pei o lea na tupu i Cambodia i tausaga faaogatotonu o le 1970 ma faasolo mai ai.”
Ua faapea mai le mekasini o le Time: “I se vaaiga e pei o lea na tupu i Nazi i Siamani, na taenai mai ai tamaiti i se vaega e 500 ona e tai pei o ni tagata Tutsi. . . . O le pulenuu o le taulaga i saute o Butare o lona toalua o se Tutsi, na ofo atu i ai se filifiliga faamomoiloto e le au faifaatoaga mai Hutu e faapea: e mafai ona ia laveaia lana avā ma le fanau pe a ia tuuina atu i a i latou aiga o lana avā—mātua o lana avā ma le uso laitiiti o lana avā—ina ia fasiotia. Na gauai atu o ia i le feutagaiga.
E toaono tagata e galulue i le Ofisa Faaliliu o Molimau a Ieova i Kigali, e toafā o i latou o tagata Hutu, ae toalua o ni Tutsi. O Ananie Mbanda ma Mukagisagara Denise, o ni Tutsi. Ina ua taunuu atu fitafita ma le au faomea i le fale, na faatumulia i latou i le ita ina ua tau atu o nonofo faatasi nei Hutu ma Tutsi. Na latou fia faaoo le oti i a Mbanda ma Denise.
Na faapea mai Emmanuel Ngirente o se tasi o uso Hutu: “Na taseʻi ese pine o le a faapāpā pomuati, na latou faamataʻu mai o le a fasiotia i matou, ona o lea e faatasi ma i matou ō latou fili. . . . E tele foi se vaega tupe na latou mananao i ai. Na matou tuuina uma atu i ai tupe na i a i matou i lea taimi, peitai sa leʻi gata ai lo latou manao. Na mananao i latou e ave so o se mea e mafai ona latou faaaogaina o i a i matou e sui ai, o mea na avea e aofia ai se komepiuta na faaaogā mo ā matou galuega faaliliu, le masini e fai ai kopi, o ā matou leitio, o seevae, ma isi lava mau mea. Na faafuasei ona latou tuumuli e aunoa ma le fasiotia o se tasi o i matou, ae na latou taʻu mai, e toe foi mai i se taimi.”
A o faagasolo aso taitasi, sa ō mai le au faomea, ma o nei taimi uma taitasi, e augani atu ai Molimau Hutu ina ia faasaoina ola o ō latou uso Tutsi. Mulimuli ane ina ua fai si lamatia tele o ola o Mbanda ma Denise pe a toe nonofo pea, ona faia ai loa lea o ni fuafuaga e ō ese atu i laua i le mea o nonofo ai tagata sulufai Tutsi i se aʻoga o latalata ane. Na mafai ona sosola ese ia Mbanda ma Denise ina ua osofaia le aʻoga. Na mafai foi ona sao mai i laua i ni nofoaga o faatutu i auala e suʻeina ai tagata, ae mulimuli ane, i le tasi o ia nofoaga, na vavaeesea uma mai ai tagata Tutsi ma na fasiotia ai ia Mbanda ma Denise.
Ina ua taliu ane fitafita i le Ofisa o Faaliliuga ma iloa ai ua sosola ese Molimau Tutsi, ona fasi faamoʻamoʻaina loa lea e fitafita uso Hutu. Na pa se pulufana i tafatafa ane ma na mafai ai ona sosola uso ma faasaoina ai.
A o faaauau le fasiotia o tagata i le atunuu atoa, na oo ai le faitau aofai o ē ua maliliu pe tusa i le afa miliona. Na oo ina tuua ai e le lua po o le tolu miliona po o le sili atu foi mai le valu miliona o le faitau aofai o ē aināina Rwanda ō latou fale. O le toatele o i latou na sulufai atu i nuu tulata ane o Zaire ma Tanzania. E faitau selau Molimau a Ieova na fasiotia, ma e toatele isi na iai ma i latou o ē na sosola e tolauapi i fafo atu o le atunuu.
O le ā na mafua ai ona sasao aʻe na fasiotia o tagata e leʻi faatalitalia ma le toatele ua ō ese atu? Pe na ono mafai ona taofia? O le ā le tulaga na iai a o leʻi mapuna aʻe faiga sauā?
O Hutu ma Tutsi
O Rwanda ma le atunuu e latalata ane o Burundi e tele ina aināina e Hutu, o ni tagata Benito e tele ina pupuu ma tutuʻa, ma o tagata Tutsi, e uumī, e faalēuliuli tele ō latou tino ma ua masani ona taʻua foi i latou o Watusi. I atunuu uma nei e lua, o le 85 pasene o le faitau aofai o tagata e faia aʻe i tagata Hutu, a o le 14 pasene, o tagata Tutsi. O fetauaiga i le va o nei ituaiga e oo atu le mamao i tuā i le 15 o senituri. Peitai ane, o le tele lava o taimi, na nonofo fealofani ai i latou.
Na fai mai se fafine e 29 ona tausaga e uiga i le 3,000 o Hutu ma Tutsi o ē e nonofo i se nuu i Rwanda, e tu latalata ane i ni nai maila i le itu i sasaʻe o Zaire: “Sa masani ona matou mau faatasi ma le filemu.” Ae o osofaiga a kegi Hutu i a Aperila, na toeitiiti a tafiesea atoatoa ai tagata Tutsi sa nonofo i le nuu. Ua faamatala mai e le New York Times e faapea:
“O le tala i lenei nuu ua tutusa ma le tala atoa i a Rwanda: E nonofo faatasi Hutu ma Tutsi, fefaaipoipoai, e lē popole pe lē iloa foi po o se Hutu po o se Tutsi.
“Ona pa ai lea o se mea faafuasei. I a Aperila, na osofaia ai e tagata Hutu le atunuu atoa, fasiotia ai so o se tagata Tutsi e tau atu i ai. Ina ua amata le fasiotiga o tagata, na sulufai atu ai Tutsi i falesa mo le puipuiga. Na tuliaupuina e le au osofai, ma na avea falesa o le mea na manatu i ai o se sulufaiga ma fanuatanu ua faapea ona pisipisia i toto.”
O le ā na faapogaia le amataina o le fasiotiga o tagata? Na mafua ona na maliliu peresitene o Rwanda ma Burundi, o i laua uma o ni Hutu i le vaalele na paʻū i Kigali i a Aperila 6. O lena mea na tupu na sasao aʻe ai le fasiotia o Tutsi ma so o se tagata Hutu na talitonuina e tiga alofa mo tagata Tutsi.
I lea lava taimi na vevela ai foi fetauaiga a fitafita tetee—o fitafita Tutsi na puleaina le R.P.F. (Rwandan Patriotic Front)—ma fitafita Hutu na puleaina ʻau a le Malo. I a Iulai, na faatoilalo ai e le R.P.F. ʻau a le Malo ma latou pulea Kigali ma le tele o vaega o Rwanda. I le matatau i ni faiga e taui ai ma sui, e faitau selau afe tagata Hutu na sosola ese mai i le atunuu i le amatamataga o Iulai.
O Ai e Tuuaia?
Ina ua fesiligia e faamatala pe aisea na faafuasei ai ona mapuna aʻe faiga sauā i a Aperila, na faapea mai se faifaatoaga Tutsi: “Na māfua ona o taʻitaʻi leaga.”
O le mea moni, i le faagasologa mai o senituri, na faasalalau ai e taʻitaʻi faalemalo tala pepelo e uiga i ō latou fili. I lalo o le taʻitaʻiga a “le alii o lenei lalolagi,” o Satani le Tiapolo, na faatauanauina ai e taʻitaʻi o malo faalelalolagi ō latou lava tagata ina ia tau ma fasiotia tagata o le isi lanu, ituaiga, po o le isi atunuu. (Ioane 12:31; 2 Korinito 4:4; 1 Ioane 5:19) E leai lava ma se eseesega ma le mea o tupu i Rwanda. Ua faapea mai le New York Times: “Ua faia soo taumafaiga a le au faipolotiki ina ia faatupu aʻe le faamaoni tau i vaega ma le mataʻu i vaega—i tagata Hutu, ina ia latou puleaina le Malo; a o tagata Tutsi, ina ia lagolagosua i le vaega tetee.”
Ona e tele vala e tutusa ai tagata Rwanda, e leai se tasi na te faatalitalia o le a feitagai ma fasiotia e le tasi le isi. Na tusi mai se fai lipoti o Raymond Booner e faapea: “E tutusa le gagana e tautatala ai Hutu ma Tutsi, ma e tele foi ina tutusa ā latou tu. Ina ua mavae le tele o augatupulaga o fenofoai, o eseesega i le tino—o Tutsi e uumī ma paeee, o Hutu e pupuu ma lapopoa—ua tele ina mou atu, ma ua lē mautonu ai tagata Rwanda po o lea tagata o se Hutu po o se Tutsi.”
E ui i lea, o faufauga lata mai nei o faiga e faaeseese ai ua matuā tele ni āuga ua oo i ai e faigata ona talitonuina. Ina ia faataitaia lenei mea, na tusi mai le faatonu o le vaega o Aiā o Tagata Aferika, o Alex de Waal e faapea: “O tagata faifaatoaga i vaega o pulea e le R.P.F. ua lipotia mai se tala e ofo ai e faapea, o fitafita Tutsi e leai ni seu, siusiu, ma mata e feilafi i le pogisa—e pei ona faamatalaina ai i latou i faasalalauga o leitio o latou faalogologo i ai.”
E lē gata ina taaina e taʻitaʻi o malo mafaufauga o tagata, ae ua faapea foi i lotu. O ā lotu autū i Rwanda? Pe ua tuuaia foi i latou ona o faalavelave faigata?
Vaega a Lotu
Ua faapea mai le World Book Encyclopedia (1994) e faatatau i a Rwanda: “O le toatele o tagata e lolotu i le Katoliko Roma [lotu Pope]. . . . O le Katoliko Roma ma isi lotu Kerisiano, latou te faafoeina le tele o aʻoga tulagalua ma aʻoga maualuluga.” O le mea moni ua taʻua e le National Catholic Reporter ia Rwanda, o se “atunuu e 70 pasene e Katoliko.”
Ua aumaia e le Observer, a Peretania se ata o faiga tau lotu i Rwanda i le faamatala mai faapea: “I le faagasologa o tausaga e amata mai i le 1930, ina ua tau lotu mo le puleaina o faiga tau aʻoaʻoga, na ʻau atu ai le Katoliko i faiga o pulega faaitutasi a Tutsi, a o ʻau atu le Porotesano i tagata Hutu pagatia e toatele. I le 1959 na vave ai ona maua e Hutu le malosi e pule ai ma fiafia ona o le lagolagosua mai le Katoliko faapena foi ma le Porotesano. O le lagolagosua a le Porotesano i le vaega tele o tagata Hutu na faateteleina le malosi.”
O se faataitaiga, pe na taʻusalaina e taʻitaʻi lotu a Porotesano le fasiotia o le tele o tagata? Ua tali mai le Observer: “Na fesiligia tagata lotu [Egelani] se toalua pe faamata la te taʻusalaina le au fasioti tagata o ē na faatumulia ala e savavali ai i falesa o Rwanda i tino o tamaiti ua vavaeesea ō latou ulu.
“Na la mumusu e tali mai. Na la suia fesili, feita, ma leotetele, ma na aliali manino mai ai le aano moni o le faalavelave i Rwanda—o le au sinia o le lotu Egelani na fai ma avefeau a taʻitaʻi faapolotiki o ē na folafolaina atu le fasiotia o tagata ma faaliutotoina ai vaitafe.”
E mautinoa, o lotu a Kerisinetoma i Rwanda e leai se eseesega ma lotu i isi mea. Mo se faaaoaoga, i la latou lagolagoina o taʻitaʻi faapolotiki i le Taua Muamua a le Lalolagi, na fai mai ai le taʻitaʻi o le Vaegaau a Peretania o Frank P. Crozier: “O lotu Kerisiano e sili ona lelei i le faatupuina o faiga sauā ma ua tatou saoloto e faaaogā i latou mo lo tatou lelei.”
Ioe, e tuuaia tele taʻitaʻi lotu i mea ua tutupu! Na lipotia mai i le National Catholic Reporter o Iuni 3, 1994, e faapea: “O taua i atunuu i Aferika ua aofia ai ‘se aafiaga moni o ni mea ua tutupu faatasi, ma e faanoanoa ai, e oo lava i Katoliko e tuuaia foi,’ o le tala lea a le pope.”
E manino la, ua lē taulau i lotu ona aʻoaʻo mataupu silisili faa-Kerisiano, e faavae mai i mau e pei o le Isaia 2:4 ma le Mataio 26:52 le Faa-Kerisiano moni. I le faamatalaga a le nusipepa Falani o le Monde, na faapea mai ma le faanoanoa se faifeau: “Ua latou fefasiai, ma i lea lava taimi ua galo i a i latou o i latou o uso.” Na taʻutino mai e se tasi faifeau o Rwanda e faapea: “Ua fasiotia e isi Kerisiano ia isi Kerisiano, ina ua mavae le tele o senituri o lauga atu i le alofa ma le fefaamagaloai. Ua avea o se lē taulau. Na fesili atu faapea le nusipepa o le Monde: “E mafai faapefea e se tasi ona alofia le manatu atu i tagata Tutsi ma Hutu o loo fetauai i Burundi ma Rwanda ae na aʻoaʻoina faatasi e misionare Kerisiano ma lolotu faatasi i le lotu lava e tasi?”
E Ese Kerisiano Moni
O soo moni o Iesu Keriso ua taʻitaʻia e lana poloaiga “ia outou fealofani.” (Ioane 13:34) Pe mafai ona e vaaia faalemafaufau Iesu po o se isi o ona aposetolo o faaaogā se pelu e tasogi ai se tasi ia oti? O ia ituaiga o fasiotiga tagata e lē tusa ma le tulafono, ua mataulia ai tagata o “fanau a le tiapolo.”—1 Ioane 3:10-12.
E leai se vaega a Molimau a Ieova o faia i taua, fouvalega, po o so o se feteenaiga lava e faatulai mai e le au faipolotiki a le lalolagi o ē o loo pulea e Satani le Tiapolo. (Ioane 17:14, 16; 18:36; Faaaliga 12:9) Na i lo lea, e faatinoina e Molimau a Ieova le alofa moni o le tasi i le isi. O lea, i le taimi o le fasiotia faivalea o tagata, na malilie ai Molimau Hutu e tuu atu ō latou ola i se tulaga lamatia ona o se taumafaiga e puipuia ai ō latou uso Tutsi.
E ui i lea, o puapuaga faapea e lē tatau ona faateia ai. I le valoaga a Iesu e tusa ai ma le “vaitaimi taufaaiuiu o lenei faiga o mea,” na ia vavalo ai e faapea: “Ona . . . latou fasiotia [ai lea] outou.” (Mataio 24:3, 9) E fiafia lava, ua folafola mai e Iesu, o ē faamaoni o le a toe manatuaina i latou e ala i le toe faatutuina mai o ē ua maliliu.—Ioane 5:28, 29.
I lenei taimi, ua filigā Molimau a Ieova i Rwanda ma i so o se mea ina ia faaauau ona faamaonia i latou o soo moni o Keriso e ala i le alofa atu o le tasi i le isi. (Ioane 13:35) O lo latou alofa ua tuuina atu ai se molimau i le lotolotoi o faigata o iai nei, e pei ona faaalia mai e le lipoti, “O Molimau i Togalauapi o ē Sulufai.” E manaomia e i tatou uma lava ona manatua le mea na fetalai i ai Iesu i lana valoaga e faapea: “A o lē tumau seia oo i le gataaga, e faaolaina lea.”—Mataio 24:13.
[Pusa i le itulau 29]
MOLIMAU I NOFOAGA SULUFAI
I a Iulai i lenei tausaga, e tusa ma le 4,700 Molimau ma ā latou aumea ua nonofo i nofoaga sulufai. I Zaire, e 2,376 i Goma, e 454 i Bukavu, ma le 1,592 i Uvira. E faaopoopo atu i ai i Tanzania, pe ā ma le 230 sa i Benaco.
O le oo atu i nofoaga sulufai sa lē faigofie. O se tasi faapotopotoga e toʻa 60 Molimau na taumafai e āsā le alalaupapa e taʻua o le Rusumo, o le ala autū lea e sosola atu ai i nofoaga o sulufaiga i Tanzania. Ina ua lē faatagaina i latou e sopo atu i le isi itu, ona latou feoai solo ai lava lea i autafa o le vaitafe i le vaiaso atoa. Ona latou taumafai loa lea e sopoia e ala i paopao. Na manuia a latou taumafaiga, ma i ni nai aso mulimuli ane ai, na latou taunuu atu ai ma le saogalemu i le togalauapi i Tanzania.
Ua faamaopoopoina e Molimau a Ieova i isi atunuu ni taumafaiga tetele mo fesoasoani laveai. Na faaputuina e Molimau i Falani lavalava e silia i le selau tone le mamafa ma seevae e iva tone le mamafa, ma o na mea, faatasi ai ma meaai aogā ma vailaau faafomaʻi, na aauina atu i nofoaga na manaomia ai. E ui i lea, e masani lava, o le mea muamua e faatalosagaina e uso o i nofoaga sulufai, o se Tusi Paia po o se mekasini o Le Olomatamata po o se Awake!
E toatele tagata o ē na latou matauina nei mea, na latou maofa i le alofa na faaalia e Molimau i Zaire ma Tanzania, o ē na asiasi atu ma fesoasoani i ō latou uso o ē ua faaesea. Ua faapea mai tagata sulufai: “Ua asia outou e tagata o lā outou lotu, ae o lea e leʻi asia lava i matou e se faifeau o la matou lotu.”
Ua lauiloa Molimau i nofoaga o sulufaiga, o le mafuaaga tele ona o lo latou autasi, maopoopo lelei, ma uiga alofa. (Ioane 13:35) O se mea e mataina e faapea i Benaco i Tanzania, e na o le 15 minute na faaalu e Molimau e saili ai ō latou uso a Molimau sulufai mai tagata e 250,000 o le togalauapi.