Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
IULAI 3-9
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESERA 4-6
“Tuu ai Pea le Galuega”
Po o E Iloa le Vaaiga na Vaaia e Sakaria?
13 Na faasā ona toe fausia le malumalu. Peitaʻi, na “toe fausia le fale o le Atua” e Iesua (Iosua) le Ositaulaga Sili ma Serupapelu le Kovana, o ē na tofia e taʻimua i tagata o le Atua. (Esera 5:1,2) Na foliga e lē atamai lenā faaiʻuga i nisi o tagata Iutaia. E iloa uma e tagata le fausiaina o le malumalu e oo lava i o latou fili, ma o le a latou faia mea uma e taofia ai le toe fausiaina o le malumalu. O lea la, na manaʻomia e tane na taʻimua o Iosua ma Serupapelu se faamautinoaga, o loo lagolagoina i laʻua e Ieova. Na faapefea ona la maua lenā faamautinoaga?
w86 2/1 29, pusa ¶2-3
ʻNa Silasila Mai Fofoga o Ieova i Toeaina’
E 16 tausaga na taofia ai le galuega o le toe fausia o le malumalu e tagata Iutaia na toe foʻi ane mai i Papelonia. Na faalaeiau e perofeta o Hakai ma Sakaria tagata Iutaia na lē toe ano i le fausia o le malumalu o Ieova, ina ia toe faaauau le galuega. E leʻi umi ae fesiligia i latou e tagata maualuluga o le malo o Peresia na tetee ane: “O ai na faatonuina outou e fausia lenei fale?”—Esera 5:1-3.
E matuā tāua tele le auala e tali atu ai i lenā fesili. Pe a fefefe toeaina Iutaia, o le a latou taofia ai le toe fausia o le malumalu. Ae pe a latou tali atu ma le feita i tagata maualuluga o Peresia, e mautinoa o le a faasā ai le galuega. O lea, na tali atu ai toeaina o Iutaia (e mautinoa na taʻitaʻia e le kovana o Serupapelu ma le ositaulaga sili o Iosua) i se auala faautauta ma atamai. Na latou faamanatu atu i na tagata le poloaʻiga a Kuresa ua leva ona iai, lea na faataga faaletulafono ai tagata Iutaia e toe fausia le malumalu. Talu ai na iloa e nei tagata maualuluga o le tū a Peresia e lē mafai ona suia se tulafono, na latou filifili ai ma le atamai e pipii pea i le tulafono ua uma ona pasia e le tupu. O lea, na faataga ai pea ona faaauau le galuega, seʻia oo ina aumaia e le tupu o Tariu lana faatagaga aloaʻia!—Esera 5:11-17; 6:6-12.
Po o E Iloa le Vaaiga na Vaaia e Sakaria?
7 Na iai se suiga na maua ai e tagata Iutaia le mapusaga, ma amata ai ona latou toe fausia le malumalu. O le ā lenā suiga? I le 520 T.L.M., na avea ai Tariu I ma tupu fou o le malo o Peresia. I le tausaga lona lua o lana nofoaiga, na ia iloa ai o le faasāina o le toe fausia o le malumalu, e lē tusa ai ma le tulafono. O lea, na faataga ai loa e Tariu le faamāeʻaina o le toe fausia o le malumalu. (Esera 6:1-3) Na faateʻia tagata uma i lenā tala, ae e tele atu isi mea na faataga e le tupu ona fai i le fausiaina o le malumalu. Na faatonuina e le tupu nuu na siʻomia ai tagata Iutaia ina ia aua neʻi o latou toe faalavelave i le galuega, ae ia latou saunia tupe ma mea na manaʻomia e fausia ai le malumalu. (Esera 6:7-12) O le iʻuga, e sili laʻitiiti atu ma le fā tausaga ae māeʻa loa ona fausia e tagata Iutaia le malumalu i le 515 T.L.M.—Esera 6:15.
Po o E Iloa le Vaaiga na Vaaia e Sakaria?
16 O le isi auala o loo saunia ai e Ieova taʻiala, e ala mai “le pologa faamaoni ma le faautauta.” (Mata. 24:45) E iai taimi e aumaia ai e le pologa taʻiala atonu e tatou te lē malamalama lelei ai. O se faataʻitaʻiga, atonu e aumai ni faatonuga maʻoti e sauniunia ai i tatou mo se mala faalenatura, e tatou te manatu e lē taitai ona tupu i le nofoaga o loo tatou nonofo ai. Pe tatou te manatu foʻi ua soona puipui naʻuā le pologa i le taimi o se faamaʻi. O le ā e tatou te faia pe a tatou manatu e lē atamai faatonuga ua aumaia iā i tatou? E mafai ona tatou manatunatu i le auala na aogā ai i tagata Isaraelu lo latou usitaʻia o faatonuga na avatu e Iosua ma Serupapelu. E mafai foʻi ona tatou manatunatu i isi tala na tatou faitau ai i le Tusi Paia. O nisi taimi na maua ai e tagata o le Atua faatonuga e foliga e lē atamai i le manatu o tagata, peitaʻi na faasaoina e na faatonuga o latou ola.—Faama. 7:7; 8:10.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Pe e Mafai Ona E Talitonu i le Tusi Paia?
Sa faia lenei tupe siliva i Taso, o se taulaga e i le itu i saute i sasae o le oganuu ua taʻua nei o Take. Sa gaosia lenei tupe siliva i le taimi o le pulega a le kovana Peresia o Maalaelu i lona fā o senituri T.L.M. O loo faailoa ai o ia o le kovana o le itumalo ua taʻua i “Tala Atu o le Vaitafe,” lea e taʻua o le Vaitafe o Eufirate.
Ae aiseā e naunau ai i lenei faaupuga? Auā o le a mauaina lenā lava faamatalaga i lau Tusi Paia. I le Esera 5:6–6:13 o loo aumaia ai ni fesootaʻiga tusitusia a le tupu Peresia o Tariu ma le kovana o Tatenai. O lenā mea na tupu, sa faatatau i le toe fausia o le malumalu o tagata Iutaia i Ierusalema. Sa avea Esera o se tusiupu poto o le Tulafono a le Atua, ma o le a e faatalitalia ai le saʻo lelei, ma le moni o mea na ia tusia. O le a e tagaʻi ai foʻi i le Esera 5:6 ma le 6:13 o loo ia taʻua ai Tatenai “o le alii e pule i ona tala atu o le vaitafe.”
Na tusia e Esera lenā mea e tusa o le 460 T.L.M., e tusa ma le 100 tausaga a o leʻi faia lenei tupe siliva. Atonu e manatu nisi tagata faapea e lē tāua tele faailoga anamua e aloaʻia ai lea alii. Peitaʻi afai e te faalagolago atoatoa i le au tusitala o le Tusi Paia e tusa lava pe itiiti a latou faamatalaga, pe e lē faateleina ai ea lou mautinoa i nisi mea na latou tusia?
IULAI 10-16
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESERA 7-8
“Na Faamamaluina Ieova i le Auala na Amioaʻi ai Esera”
Suʻesuʻe—E Tauia ma Olioli Ai
8 Ioe, o lo tatou alofa mo le Afioga a Ieova e ao ona puna mai o tatou loto, le nofoaga o faalogona. E tatau ona tatou fiafia e faasolosolo mālie o tatou mafaufauga i nisi o fuaitau faatoʻā uma ona tatou faitauina. E tatau ona tatou fefulifulisaʻi i manatunatuga ʻānoa faaleagaga, ia faagoto ifo i le loto, ma mafaufau loloto i ai. E manaʻomia ai i lenei itu mafaufauga lē leoa ma le tatalo. I le pei o Esera, e manaʻomia ona tatou sauniunia o tatou loto mo le faitauina ma le suʻesuʻeina o le Afioga a le Atua. E faapenei se faamatalaga na tusia e uiga ia te ia: “Na saunia e Esera lona loto e saʻili i le tulafono a Ieova ma fai ai, ma aʻoaʻo atu i Isaraelu i le tulafono, ma faamasinoga.” (Esera 7:10) Mātau mai le fuafuaga valatolu na saunia ai e Esera lona loto: ia saʻili pe suʻesuʻe i ai, ia fai pe faatino e ia lava, ma ia aʻoaʻo atu ai. E tatau ona tatou faataʻitaʻi i lana faaaʻoaʻoga.
Tusi o le Tusi Paia Numera 13—1 Nofoaiga a Tupu
5 E leai se tasi sa sili ona agavaa e tuufaatasia lenei talafaasolopito moni aʻiaʻi ma saʻo na i lo Esera. “Auā na saunia e Esera lona loto e saʻili i le tulafono a Ieova ma fai ai, ma aʻoaʻo atu i Isaraelu i le tulafono, ma faamasinoga.” (Esera 7:10) Sa fesoasoani Ieova iā te ia e ala i le agaga paia. Sa mātauina e le pule o le lalolagi mai Peresia le iai o le atamai o le Atua ia Esera ma tofia atu ai loa ia te ia e pule i le tele o mea i le itumalo o Iuta. (Esera 7:12-26) Ina ua faaauupegaina la i le pule tauatua ma le pule mai le malo, sa ono mafai e Esera ona aoaoina ma tuufaatasia ana faamatalaga mai i tusitusiga sili ona lelei sa mafai ona maua.
it-1 1158 ¶4
Lotomaulalo
E Maua ai le Taʻitaʻiga Saʻo. O se tasi e faaalia le lotomaulalo i luma o le Atua, e na te maua le taʻitaʻiga a le Atua. Na iā Esera se tiute tauave tāua o le taʻitaʻia o tane e sili atu ma le 1,500 mai i Papelonia i Ierusalema, ma e lē faitaulia ai ositaulaga, o le ʻau Netini, ma fafine ma tamaiti. E lē gata i lea, na latou tauaveina le tele o auro ma siliva mo le teuteuina o le malumalu i Ierusalema. Na latou manaʻomia ai se puipuiga a o alu le malaga. Peitaʻi na musu Esera e talosaga i le tupu o Peresia mo le puipuiga a le vaegaʻau, ona e leʻi manaʻo e faalagolago i le malosi o le tagata. E lē gata i lea, na ia faapea atu i le tupu i se taimi muamua atu: “O le aao lelei o lo matou Atua ua i luga o ē uma o loo saʻili atu iā te ia.” O le māfuaaga lenā na ia taʻu atu ai i tagata e anapopogi, ina ia latou faaalia ai le lotomaulalo i luma o Ieova. Na faafofoga le Atua i a latou talosaga ma saunia le puipuiga mai i osofaʻiga a o latou fili a o alu le malaga, ma na latou taunuu saogalemu ai. (Esr 8:1-14, 21-32) A o faaaunuua le perofeta o Tanielu i Papelonia, na alofagia o ia e le Atua ma auina atu se agelu e faailoa iā te ia se vaaiga, ona na ia faaalia le lotomaulalo i luma o le Atua a o ia saʻili mo le taʻitaʻiga ma le malamalama.—Ta 10:12.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi o Esera
7:28–8:20—O le toʻatele o tagata Iutaia i Papelonia e leʻi fia ō ma Esera i Ierusalema. Aiseā? E leʻi matuā ʻaināina Ierusalema e ui lava ua silia i le 60 tausaga, talu ona toe foʻi tagata muamua o Iutaia i lo latou nuu. E lē faigofie le toe foʻi i Ierusalema, ona e toe tau ati aʻe o latou olaga e ui i tulaga faigatā e lamatia ai. E faigatā i tagata Iutaia o loo sologa lelei o latou olaga i Papelonia, ona toe foʻi i Ierusalema ona e lē lelei le tamaoaiga o le nuu i na ona pō. Na lamatia foʻi o latou ola i le faigāmalaga. O ē na toe foʻi, na tatau ona malosi lo latou faatuatua iā Ieova, ma maelega i le tapuaʻiga moni ma ia lototetele e toe foʻi i Ierusalema. E oo lava iā Esera na faamalosia o ia e tusa ai ma le aao o Ieova na iā te ia. Ona o le faalaeiauga a Esera, na tali atu ai aiga e 1,500, atonu o tagata e toʻa 6,000. E 38 sa Levī ma tagata Netini e 220 na tali atu i le valaau ona o le finafinau pea o Esera.
IULAI 17-23
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESERA 9-10
“Iʻuga Leaga o le Lē Usiusitaʻi”
Manatu Tāua Mai le Tusi o Esera
9:1, 2—O le ā le mataʻutia o le faaipoipo atu i tagata o nuu ese? Na tatau ona tausi lelei e tagata o ē na toe foʻi, le tapuaʻiga a Ieova seʻia afio mai le Mesia. O le faaipoipo atu i tagata o nuu ese e lamatia ai le tapuaʻiga moni. E ono taaʻina e nuu faapaupau le nuu o Isaraelu, ona na faaipoipo atu nisi o i latou i tagata tapuaʻi i tupua. Na ono mou atu le tapuaʻiga mamā. O ai tagata o le a faaali mai ai le Mesia? E lētioa na matuā faateʻia Esera ina ua vaai atu i mea na tutupu!
O le ā e Manaʻomia e Ieova Mai iā i Tatou?
E faamanuiaina i tatou pe a tatou usitaʻi ma le fiafia. Na tusi Mose e faapea: “Ia e tausiusi i poloaʻiga . . . ou te fai atu ai iā te oe i le aso nei, ina ia manuia ai oe.” (Fuaiupu 13) Ioe, o poloaʻiga uma a Ieova, po o mea ua ia faafinagaloina, e mo lo tatou lelei. Aiseā e moni ai lenā manatu? Ua faapea mai le Tusi Paia: “O le Atua o le alofa lava ia.” (1 Ioane 4:8) O lea, na o poloaʻiga e aogā mo lo tatou lelei e faavavau ua ia tuuina mai. (Isaia 48:17) O lo tatou fai o mea uma e manaʻomia e le Atua, o le a faaitiitia ai faanoanoaga i le taimi nei, ma maua ai faamanuiaga e faavavau i le pulega a lona Malo i le lumanaʻi.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi o Esera
10:3, 44—Aiseā na aauina ese atu ai fanau ma avā? Ana faapea e nonofo pea fanau, semanū e toe foʻi mai avā na tutuli ese. E lē gata i lea, e masani lava o tinā e gafa ma le tausiga o tamaiti lāiti.
IULAI 24-30
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | NEEMIA 1-2
“Ona Ou Tatalo Loa Lea”
Ia Lē Aunoa Ona Manatua Ieova
5 O nisi taimi atonu e manaʻomia ai ona tatou tatalo vave mo le fesoasoani a le Atua. I se tasi taimi, na iloa ai e le tupu Peresia o Aretaseta ua mata faanoanoa lana tautū uaina o Neemia. Na fesili atu le tupu, “Se ā le mea e te manaʻo ai? Ona ou [Neemia] tatalo atu lea i le Atua o le lagi.” Sa leʻi faatuai Neemia e fai atu lana tatalo lē leoa. O lea, na tali mai Ieova, auā na fesoasoani le tupu iā Neemia ina ia toe fausia pā o Ierusalema. (Faitau le Neemia 2:1-8.) Ioe, e oo lava i se tatalo puupuu lē leoa, e aogā tele.
Taulimaga e Lē Faavaea i le Upu i le Upu
Pe afai e valaaulia oe e fai se faamalamalamaga e leʻi saunia o ou talitonuga, o le ā e mafai ona fesoasoani iā te oe ina ia uigā ai au tali? Ia faaaʻoaʻo iā Neemia, o lē na tatalo lē leoa a o leʻi tali atu i le fesili na lāgā mai e le tupu o Aretaseta. (Nee. 2:4) A uma lenā, ia faatulaga vave se auivi i le mafaufau. E ono faatulagaina faapenei laasaga e faavae ai: (1) Ia filifili se manatu se tasi pe lua lea o le a aofia i le faamalamalamaga (e te ono filifili e faaaogā manatu o loo maua i le Mataupu o le Tusi Paia mo Talanoaga). (2) Ia filifili po o ā mau o le a e faaaogā e lagolago ai manatu na. (3) Ia fuafua ma le faautauta le auala e amata ai lau faamalamalamaga ina ia naunau ai lē o loo fesili e faalogo mai. Ona amata loa lea ona e tautala atu.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manumalo Le Tapuaʻiga Moni
E leai, aua o le tulaga faaleagaina o Ierusalema sa avea o se mataupu autū o tatalo a Neemia “i le ao ma le po” mo se taimi umi. (1:4, 6) Ina ua maua le avanoa e faailoa atu ai i le Tupu o Aretaseta e uiga i lona manaʻo ina ia toe fausia pā o le Ierusalema, sa toe tatalo foʻi Neemia, e pei ona sa ia faia pea e le aunoa. O le tali manaʻomia mai ia Ieova na iʻu i le tuuina atu o le faatagaina ia toe tausia pā o le aai.
Lesona mo i Tatou: Sa vaavaai atu Neemia ia Ieova mo le taʻitaʻiga. Pe a fesagaʻi ma filifiliga mamafatū e tatau foʻi ia i tatou ona “finafinau i le tatalo” ma gaoioi e tusa ma le taʻitaʻiga a Ieova.—Roma 12:12.
IULAI 31–AOKUSO 6
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | NEEMIA 3-4
“O le ā Lau Vaaiga i Galuega Lē Taualoa?”
Manatu Tāua Mai le Tusi o Esera
3:5, 27. E lē tatau ona tatou manatu o le faia o galuega mamafa mo le tapuaʻiga moni o se mea e lē tusa ma o tatou tulaga, e pei ona sa manatu ai “alii” o Tikoa. Na i lo lea, e mafai ona tatou faataʻitaʻi i tagatānuu o Tikoa o ē na lotomalilie e fesoasoani i le galuega.
O le a Faapefea ona Faaaogā Oe e Ieova i le Faataunuuina o lona Finagalo?
11 I le tele o senituri mulimuli ane, na faaaogā ai e Ieova afafine o Saluma e galulue ma ē na toe faaleleia pā o le malumalu o Ierusalema. (Nee. 2:20; 3:12) E ui o se perenise lo latou tamā, ae na lotomalilie afafine o Saluma e faia se galuega faigatā ma mataʻutia. (Nee. 4:15-18) Na matuā eseese lava afafine o Saluma ma tamāloloa taualoa o Tikoa, o ē na “lē fesoasoani” i le galuega! (Nee. 3:5) Seʻi mafaufau i le olioli o afafine o Saluma ina ua iʻu le galuega o le pā i le na o le 52 aso! (Nee. 6:15) I aso nei, e iai foʻi tuafāfine lotomalilie o loo fiafia e fesoasoani i isi vala faapitoa o le auaunaga paia, o le fausiaina ma le tausia lelei o fale ua tuuina atu iā Ieova. O o latou agavaa, lo latou naunau, ma lo latou faamaoni e tāua tele i le faataunuuina o lenei galuega.
Ia Maua le Silafaga a Keriso i Tulaga Sili
16 E ao i Kerisiano uma lava, o ē talavou ma matutua ona saʻili e atiaʻe le silafaga a Keriso i tulaga sili. E eseese galuega e ao ona faatinoina i le faapotopotoga. Ia aua neʻi tetee atu pe a talosagaina e faia ni gaoioiga e ono foliga mai e faatauvaa. (1 Samuelu 25:41; 2 Tupu 3:11) Mātua e, po o outou timaʻia o outou alo ma fanau talavou ina ia fiafia e galulue i so o se galuega e tuuina atu iā i latou e faia, pe i le Maota o le Malo, i se fonotaga po o nofoaga o tauaofiaga? Pe latou te vāai iā te oe o e faatinoina galuega faatauvaa? O loo manatua lelei e se tasi o uso o loo auauna nei i le ofisa ulu o Molimau a Ieova faaaʻoaʻoga a ona mātua. Na ia faapea mai: “O le auala na la faatinoina ai le galuega faamamā i le Maota o le Malo po o se nofoaga e fai ai se tauaofiaga, na ou iloa ai e tāua tele na galuega iā i laʻua. E masani ona la tauofo e faatino galuega e aogā mo le faapotopotoga po o le ʻauuso, e tusa lava po o le ā le faatauvaa o le galuega. Ua fesoasoani lenei uiga iā te aʻu e lotomalie ai e talia so o se galuega i inei i Peteli.”
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi o Neemia
4:17, 18—Pe e faapefea e se tane ona faia galuega i le lima e tasi? Sa lē o se faafitauli lenei mea i tagata ave avega. Pe a tuu se mea i o latou ulu po o tauau, e faigofie lava ona latou faapaleni ma le tasi lima ʻa e ʻuʻu le tao i le isi lima.’ Sa manaʻomia e le ʻau faufale lima uma e faia ai le galuega, ma “ua taʻitoʻatasi ma fusi lana pelu i lona itu, ma latou atia.” Na latou nofo sauni e puipuia i latou i se osofaʻiga a le fili.
AOKUSO 7-13
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | NEEMIA 5-7
“E Leʻi Manaʻo Neemia e Auauna Mai Tagata iā te Ia”
O Ē Lagolagoina le Tapuaʻiga Moni Aso La ma Aso Nei
Sa lē gata ina tuuina atu e Neemia lona taimi ae faapea foʻi ma ona tomai e faamaopoopoina ai mea. Na ia faaaogā foʻi mea sa ia maua e lagolagoina ai le tapuaʻiga moni. Na ia faaaogā ana lava tupe e toe faatau mai ai ona uso Iutaia mai le nofo pologa. Sa ia faaune atu ana tupe e aunoa ma se tupe tului. Sa ia leʻi faia ia “mafatia” tagata Iutaia e ala i le tagisia o se alauni e ao ona ia mauaina ona o ia o se kovana. Na i lo lenā, sa avanoa lava lona fale e fafagaina ai le toʻaselau ma le toʻalimagafulu o tagata, ma i latou na ō mai iā te i matou ai nuu ese na vagavagai i matou.’ I aso taʻitasi na ia saunia ai ʻle povi e tasi ma mamoe lelei e ono ma manu felelei mo ana mālō. E taʻi sefulu aso ma ia avatua mo i latou “uaina eseese uma e tele,” o nei mea uma na saunia lava e Neemia.—Neemia 5:8, 10, 14-18.
“Tau Ina ia Lē Paʻuʻū i Lalo Ou Lima”
16 O le fesoasoani a Ieova na mafai ai e Neemia ma ē na latou faatasi ona faatino le galuega. E na o le 52 aso na latou faamāeʻaina ai pā o Ierusalema. (Nee. 2:18; 6:15, 16) E leʻi tau ina vaavaaia e Neemia le galuega. Peitaʻi, na faia sona sao i le toe fausiaina o pā o Ierusalema. (Nee. 5:16) I se tulaga talitutusa, o le toʻatele o toeaina alolofa ua faataʻitaʻi iā Neemia e ala i le fesoasoani i galuega faufale o le Malo, po o le faamamāina ma le faaleleia o Maota mo Sauniga. O lo latou galulue faatasi ma tagata talaʻi i le faiva ma faia asiasiga faaleoleo mamoe, ua mafai ai ona latou faamalosia lima ua vaivai o ē ua popole o latou loto.—Faitau le Isaia 35:3, 4.
O le a Manatua Faapēfea Oe e Ieova?
Ua faailoa soo mai e le Tusi Paia e faapea o le “manatua” e le Atua e faauiga atu lea i le faia o se gaoioiga mautinoa. Mo se faaaʻoaʻoga, ina ua mavae le lofitūina o le lalolagi i le lolo mo le 150 aso, “ua manatua e le Atua Noa . . . . Ua faaagi atu e le Atua le matagi i le lalolagi; ona maui ai lea o le vai.” (Kenese 8:1) I senituri mulimuli ane, na tatalo atu ai Samasoni ina ua faatauasoina ma saisaia e tagata Filisitia: “Ieova e, ia e manatu mai, ma e faamalosi mai tau lava i lenei toe mea.” Na manatua e Ieova Samasoni e ala i le tuuina atu ia te ia o le malosi e silisili atu na i lo le malosi faaletagata ina ia mafai e ia lava ona taui ma sui atu i fili o le Atua. (Faamasino 16:28-30) E tusa ai o Neemia, na faamanuia e Ieova ana taumafaiga, ma sa faafoʻisia ai le tapuaʻiga moni i Ierusalema.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
ʻIa E Faatoʻilaloina Pea le Leaga i le Lelei’
15 O lona tolu, na faaaogā e fili o Neemia se tagata faalata, o le tagata Isaraelu o Semaia, ina ia solia ai e Neemia le Tulafono a le Atua. Na faapea atu Semaia iā Neemia: “Ia ta ō faatasi i le fale o le Atua i totonu o le malumalu, ma pupuni faitotoʻa o le malumalu; auā latou te ō mai e fasioti iā te oe; latou te ō pō mai lava e fasioti iā te oe.” Na faapea atu Semaia o le a fasiotia Neemia ae e mafai ona ia faasaoina lona ola pe a lafi i totonu o le malumalu. Peitaʻi e lē o se ositaulaga Neemia. O le a ia faia se agasala pe afai e lafi i totonu o le fale o le Atua. Po o le a ia solia ea Tulafono a le Atua ina ia faasaoina ai lona ola? Na tali atu Neemia: “O ai ea e pei o aʻu e alu i le malumalu ia ola ai o ia? Ou te lē alu lava.” Aiseā na lē faavaleaina ai Neemia i le mailei na faia mo ia? Auā na ia iloa e ui o Semaia o se tagata Isaraelu, ae “e leʻi auina mai o ia e le Atua.” Auā ana faapea o Semaia o se perofeta moni, e na te lē fautuaina o ia e solia le Tulafono a le Atua. Ioe, e leʻi faatoʻilaloina Neemia e ē leaga na tetee iā te ia. O lea e leʻi umi ae ia taʻua: “Ua faauma foʻi le pa i le aso e luafulu ma le lima o le masina o Elula; na faia i aso e limagafulu ma le lua.”—Neemia 6:10-15; Numera 1:51; 18:7.
AOKUSO 14-20
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | NEEMIA 8-9
“O le Olioli Mai iā Ieova, o lo Outou Malosi Lea”
O Lesona Mai le Tatalo a le ʻAu sa Levī
2 E masina atoa na māeʻa ai ona toe fausia e tagata Iutaia pā o Ierusalema, a o leʻi oo i lenā faatasiga faapitoa. (Nee. 6:15) Na latou faia le galuega i aso e 52. O lea, i le aso muamua o Tisahiri, na latou potopoto ai e faalogologo iā Esera ma le ʻau sa Levī a o latou faitau ma faamatalaina le tulafono a le Atua. (Tagaʻi i le ata 1) Na faapotopoto ʻauaiga atoa e aofia ai ma tamaiti e tutū ma faalogologo, mai le taimi e oso aʻe ai le lā seʻia oo i le aoauli. Na avea na tagata Isaraelu ma faaaʻoaʻoga lelei mo i tatou i aso nei. E ui ua tatou auai i sauniga i ni Maota mo Sauniga matagofie, ae iai lava taimi e tafatafao solo ai o tatou mafaufau a o fai sauniga. Peitaʻi na faalogologo lelei na tagata Isaraelu, mafaufau loloto ma amata ona fetagisi ina ua latou iloa lo latou lē usiusitaʻi i Tulafono a le Atua.—Nee. 8:1-9.
Po o le a E ʻSavali Pea i le Agaga’?
9 O le olioli o se tulaga o le matuā fiafia. O Ieova o le “Atua manuia [pe fiafia].” (1 Timoteo 1:11; Salamo 104:31) E fiafia lona Alo e faia le finagalo o lona Tamā. (Salamo 40:8; Eperu 10:7-9) ʻO le fiafia iā Ieova o lo tatou malosi lea.”—Neemia 8:10.
10 O le olioli mai le Atua e maua ai le faamalieina sili pe a tatou faia le finagalo o le Atua e oo lava i taimi o faigatā, faanoanoaga po o sauāga. Maʻeu le fiafia e aumaia e le “poto i le Atua”! (Faataoto 2:1-5) O la tatou faiā fiafia ma le Atua e faavae i le poto saʻo ma le faatuatua iā te ia ma le taulaga togiola a Iesu. (1 Ioane 2:1, 2) O se fiafiaga foʻi le avea ma se vaega o le ʻauuso moni i le lalolagi aoao. (Sefanaia 3:9; Hakai 2:7) E tatou te olioli i lo tatou faamoemoe i le Malo ma le faaeaga sili o le talaʻia o le tala lelei. (Mataio 6:9, 10; 24:14) E tatou te olioli foʻi ona o le faamoemoe o le ola e faavavau. (Ioane 17:3) E tatau la ona tatou “olioli ai lava” ona o lea faamoemoe matagofie.—Teuteronome 16:15.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-1 145 ¶2
Gagana Arama
I le tele o tausaga talu ona toe foʻi tagata Iutaia mai Papelonia, na faitau atu ai e le ositaulaga o Esera le tusi o le Tulafono i tagata Iutaia na faapotopoto i Ierusalema, ma na faamatala atu e nisi o le ʻau sa Levi le uiga i tagata. O loo taʻua i le Neemia 8:8: “Ua faaauau pea ona latou faitau leotele le tusi, o le Tulafono lea a le Atua moni, ma faamatala atu i se auala faigofie ma manino le uiga o nei upu. Ua latou fesoasoani i le nuu ina ia malamalama i mea ua faitauina.” O le toe faamatalaina ma le faamalamalamaina o le tulafono, atonu na aofia ai le toe faaupu mai i le gagana Eperu i le gagana Arama, auā e foliga mai na aʻoaʻoina e tagata Eperu le gagana Arama a o iai i Papelonia. E lē gata i lea, na faamatala auʻiliʻili atu i se auala e faigofie ai ona malamalama i le matuā tāua o mea na faitauina, e tusa lava pe na malamalama nisi tagata Iutaia i le gagana Eperu.
AOKUSO 21-27
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | NEEMIA 10-11
“Na Latou Faia Faataulaga mo Ieova”
Le Ierusalema e Tusa Moni ai ma Lona Igoa
13 O le “feagaiga moni” sa faamaufaailogaina i aso o Neemia na sauniunia ai tagata anamua o le Atua mo le aso o le tatalaga aloaʻia o pā o Ierusalema. Peitaʻi sa iai se isi mataupu faanatinati sa manaʻomia pea ona uaʻi atu i ai. Ona o lea ua siʻomia nei e se p0ā telē e 12 ona faitotoʻa, sa manaʻomia ai e Ierusalema ni tagata se toʻatele. E ui sa iai ni tagata Isaraelu na nonofo ai inā, ae sa “valavala foʻi le aai ma le lautele; a ua toʻaitiiti tagata i ai.” (Neemia 7:4) Ina ia foʻia lenei faafitauli, ona fai lea e tagata “le vili, e au mai le tasi mai taʻitoʻasefulu e nofo i Ierusalema le aai paia.” O le talia fiafia o lenei faatulagaga na uunaʻia ai tagata e faamanuia atu i “tagata uma, [o] e na ofo fua e nonofo i Ierusalema.” (Neemia 11:1, 2) Maʻeu se faaaʻoaʻoga lelei mo tagata tapuaʻi moni i aso nei o ē o loo mafai e o latou tulaga ona latou ō atu ai i vaipanoa o loo iai se manaʻoga tele mo se fesoasoani mai Kerisiano taʻumatuaina!
Manumalo Le Tapuaʻiga Moni
O le tuua o mea totino ma ō atu i Ierusalema atonu e iʻu i le tele o tupe e alu ai ma se fesuiaʻiga. Atonu sa tele foʻi ni mataʻutia na oo iā i latou o ē na nonofo ai i le aai. I lalo o ia tulaga, sa manatu ai nisi o ē tauofo e faaamuiaina ma sa lē taumatea na tatalo ina ia faamanuiaina i latou e Ieova.
O le Faatuatua e Maua ai le Finagalo Malie o le Atua
15 Ina ua tuuina atu o tatou ola iā Ieova, na tatou tautō ai e faia lona finagalo e tusa lava po o le ā le mea e tupu. E tatou te iloa, e lē faigofie i taimi uma ona tausisi i lenā tautoga. Ae faapefea pe a talosagaina i tatou e faia se mea e tatou te lē fiafia e fai? Pe afai e tatou te pulea o tatou faalogona ma lotomalilie e usiusitaʻi i le Atua, e faamaonia ai lo tatou faatuatua. O a tatou taulaga atonu e tatou te tigā ai peitaʻi, e sili atu faamanuiaga e maua mai iā Ieova. (Mala. 3:10) Ae faapefea le afafine o Iefata? Na faapefea ona ia tali atu i le tautoga a lona tamā?
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi o Neemia
10:34—Aiseā sa tatau ai i tagata ona aoina fafie? E lē o faatonuina i le Tulafono a Mose le ofoina o fafie. Peitaʻi sa manaʻomia le tele o fafie e susunu ai taulaga i le fata faitaulaga. E foliga mai e leʻi lava le ʻau Netini o ē e lē o ni Isaraelu na auauna i le malumalu o ni pologa. O lea la, sa faia ai le vili ina ia mautinoa e lava le fafie.
AOKUSO 28–SETEMA 3
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | NEEMIA 12-13
“Ia Faamaoni iā Ieova pe a Filifilia Aumea”
it-1 95 ¶5
Tagata Amonī
Ina ua uma ona tuliesea Tovia mai i lotoā o le malumalu, ona faitau atu loa lea ma faatatau le tulafono a le Atua o loo i le Teuteronome 23:3-6, lea o loo faasāina ai ona ulu atu tagata Amonī ma tagata Moapi i le faapotopotoga o tagata Isaraelu. (Ne 13:1-3) O lenei faasāsāaga na faia i le pe ā ma le 1,000 tausaga muamua atu, ona na mumusu tagata Amonī ma tagata Moapi e fesoasoani i tagata Isaraelu a o agaʻi atu i le Nuu Folafolaina. Na iloa e le toʻatele, na uiga atu lenei faasāsāaga i le lē mafai ona avea o na tagata ma tagatānuu o Isaraelu, ma latou maua ai aiā tatau ma faaeaga lea na maua e tagatānuu moni o Isaraelu. Peitaʻi, e leʻi uiga atu e faapea, e lē mafai ona faatasitasi pe nonofo faatasi tagata taʻitoʻatasi mai i Amoni ma Moapi ma tagata Isaraelu, ma latou maua ai faamanuiaga mai le Atua na maua e ona tagata. E faamaonia lenā manatu i le avea o Seleka lea na taʻua muamua, ma se tasi o tagata totoa a Tavita, faapea le tala e faatatau iā Ruta le fafine Moapi.—Ru 1:4, 16-18.
Ua Faapaiaina Outou
5 Faitau le Neemia 13:4-9. Ua siʻomia i tatou i le tele o faatosinaga, ma e lē faigofie ona faatumau lo tatou tulaga faapaiaina. Seʻi mafaufau i le mea na tupu iā Eliasipa ma Tovia. O Eliasipa o le ositaulaga sili, a o Tovia o se tagata Amonī atonu sa faigaluega mo le tupu o Peresia. Na tetee Tovia ma ana aumea i taumafaiga a Neemia e toe fausia pā o Ierusalema. (Nee. 2:10) Na faasā tagata Amonī i totonu o lotoā o le malumalu. (Teu. 23:3) Ae aiseā na faataga ai e le ositaulaga sili Tovia ina ia nofo i se potuʻai o le malumalu?
6 Na avea Tovia ma aumea vavalalata a Eliasipa. Na faaipoipo Tovia ma lona atalii o Iokana i fafine Isaraelu, ma na vaai maualuga le toʻatele o tagata Iutaia iā Tovia. (Nee. 6:17-19) Na faaipoipo se tasi o atalii o atalii o Eliasipa i le afafine o Sanepalata. O Sanepalata o le kovana o Samaria, ma o ia o se aumea vavalalata a Tovia. (Nee. 13:28) O nei faiā, e tatou te malamalama ai i le māfuaaga na aafia ai Eliasipa i se tagata tetee lē talitonu. Peitaʻi na faaalia le faamaoni o Neemia iā Ieova, e ala i le lafoina i fafo o meafale a Tovia mai le potuʻai o le malumalu.
Faafetaiaʻia le Luʻi o le Alofa Faamaoni
6 Pe afai tatou te alolofa faamaoni ia Ieova le Atua, o le a tatou ʻalofia ai le faauō atu ia i latou uma o ē o loo avea ma ona fili. O le māfuaaga lenā na tusi mai ai le soo o Iakopo: “O outou tagata mulilulua e, tou te lē iloa ea o le fefaauōaʻi ma le lalolagi o le ita lea i le Atua? O lenei, o sē fia uō ma le lalolagi, ua avea o ia ma ita i le Atua.” (Iakopo 4:4) Tatou te mananaʻo e maua le alofa faamaoni lea na manino mai i le tupu o Tavita ina ua ia faapea mai: “Ieova e, ou te le ʻinoʻino ea ia te i latou o e ʻinoʻino ia te oe? ma e o laga atu ia te oe, ou te le matuā ʻinoʻino ea i ai? Ou te ʻinoʻino lava ia te i latou ma le matuā ʻinoʻino tele; ua fai i latou moʻu fili.” (Salamo 139:21, 22) Tatou te lē mananaʻo e miomiō faatasi ma ē agasala ma le loto i ai, auā e leai ni mea tatou te tutusa ai ma i latou. Pe ua lē avea ea le alofa faamaoni i le Atua e taofia ai i tatou mai le miomiō faatasi ma na fili o Ieova, e ala i le aufaatasi ma i latou pe ala mai foʻi i ata i le televise?
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-2 452 ¶9
Musika
Na matuā tāua le usuina o pese i le malumalu. E faamaonia lenei manatu i le tele o mau o le Tusi Paia o loo taʻua ai tagata pepese, ma lo latou “saʻoloto mai i isi tiute tauave” e masani ona faia e nisi o le ʻau sa Levī, ina ia tuuina atu atoatoa ai i latou i la latou auaunaga o le faia o musika. (1No 9:33) Na faaauau ona avea i latou o se vaega faapitoa o le ʻau sa Levī, ona na ese lava le lisi na tusia ai o latou igoa mai i le lisi o igoa o i latou uma na toe foʻi i Ierusalema mai i Papelonia. (Esr 2:40, 41) E oo lava iā Aretaseta le tupu o Peresia (Limaumi), na ia faatonuina e aua neʻi aoina “lafoga a tagata taʻitoʻatasi, o lafoga o oloa, po o lafoga o auala” mai i tagata pepese ma isi vaega faapitoa. (Esr 7:24) Mulimuli ane, na faatonuina foʻi e le tupu ina ia ʻfaatulaga se sauniuniga, e tausia ai o latou manaʻoga i aso taʻitasi.’ E ui o lenā poloaʻiga e mai iā Aretaseta, ae e foliga mai na avatu e Esera le faatonuga ona o le pule na tuuina atu e Aretaseta iā te ia. (Ne 11:23; Esr 7:18-26) O lea la, e ui o tagata pepese uma o le ʻau sa Levī, ae o loo taʻua e le Tusi Paia i latou o se vaega faapitoa, lea e faasino atu i “tagata pepese, ma le ʻau sa Levī.”—Ne 7:1; 13:10.