Fehuʻi ʻa e Toʻutupú . . .
Ko e Hā ʻOku Mātuʻaki Hala Fekauʻaki mo e Totolo Fakafufū ʻo ʻEvá?
“Naʻá ma totolo fakafufū ʻi he tuʻuapoó ʻo ō ki he fale kofí ke ʻi ai mo e niʻihi. Pea mau kamata nofo holo ai ʻi he moʻungá. Naʻe ifi kotoa ʻa e tamaikí, neongo ia naʻe ʻikai ʻaupito te u ifi. Naʻa mau nofo holo pē ʻo talanoa ki he ngaahi meʻa lahi, mo fanongo ki he ngaahi fasi ngatūtū. Naʻá ma toki ō leva ki ʻapi ʻi he 5:00 hengihengí ki muʻa ke ʻā hake ʻeku ongo mātuʻá.”—Tala.a
“ʻI he taimi naʻe mavahe ai ʻeku tangataʻeikí ki he ngāué pea mohe ʻa ʻeku fineʻeikí, naʻá ku totolo fakafufū ai ʻi he matapā ʻi muʻá. Naʻá ku tuku fakaava ia ke ʻoua ʻe lava ke ne fanongo mai kiate au ʻi heʻeku tāpuniʻí—ko ha matapā ukamea ia. Naʻá ku nofo holo mo hoku ngaahi kaumeʻá ʻi he poó kotoa. Pea ʻi he pongipongí ʻi he hopo hake ʻa e laʻaá, naʻá ku feinga ai ke toe totolo fakafufū ʻo foki. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá ne ʻiloʻi ʻa ʻeku ʻalú peá ne lokaʻi au ʻi tuʻa.”—Siosefa.
KO E totolo fakafufuú—ʻoku ongo fakafiefia ia mo fakaoli. Ko ha faingamālie ia ke aʻusia ai ha moʻui ʻiate koe pē ʻi ha ngaahi houa siʻi, ko ha faingamālie ke fai ai ʻa e meʻa ʻokú ke loto ki aí pea ʻi ai mo e faʻahinga ʻokú ke loto ki aí ʻo ʻikai pau ke fai ha fakamatala ki ha taha. Pehē foki, ngalingali kuó ke fanongo ʻi ho toʻumeʻá ʻoku nau talanoa pōlepole fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku nau faí pea mo e fakaoli ʻoku nau maʻu ʻi heʻenau totolo fakafufū ʻo ʻeva ʻi he poʻulí. Ko ia ʻe mātuʻaki fakatauele nai kiate koe ke ke feinga ke kau fakataha mo kinautolu.
ʻI ha savea fekauʻaki mo e kau ako ʻi he akoʻanga māʻolunga taʻu ʻe ua mo e taʻu ʻe taha ki muʻa ʻi heʻenau maʻu tohi fakamoʻoni akó ʻi ʻAmelika Tokelau, naʻe fakahaaʻi ai ʻe he toko 55 naʻa nau totolo fakafufū ʻo ʻeva ʻo ʻikai siʻi hifo ʻi he tuʻo tahá. Ko e tokolahi taha ʻo kinautolú naʻa nau ʻuluaki fai ia ʻi heʻenau taʻu 14. ʻOku fuʻu mafatukituki ʻa e palopalemá ʻo pehē ai ʻe he kau mataotao ʻe niʻihi ʻoku taau ki he ngaahi mātuʻá ke nau fokotuʻu ha ngaahi sisitemi fakatokanga fakaʻilekitulōnika ʻi honau ngaahi ʻapí ke taʻofiʻaki ʻenau fānaú mei heʻenau mavahe taʻepoakí. Ko e hā ʻoku tuku ai ʻe he kau talavou tokolahi ʻaupito ke ʻita ʻenau ngaahi mātuʻá ʻaki ʻenau totolo fakafufū ʻo ʻevá?
ʻUhinga ʻOku Totolo Fakafufū Ai ʻa e Niʻihi
ʻOku totolo fakafufū ʻa e kau talavoú ʻi he taimi ʻe niʻihi koeʻuhi pē ʻoku nau fakapipikoʻia pea nau fiemaʻu ke ʻi ai ha taimi fakavā mo honau ngaahi kaumeʻá. ʻOku fakamatala ʻa e tohi Adolescents and Youth ʻo pehē ʻoku totolo fakafufū nai ʻa e kau talavoú “koeʻuhi ko ha fakangatangata, tau pehē ki ha taimi ke ngata ai ʻa e ʻevá he efiafí pe ko ha tautea ʻo taʻofi ai kinautolu mei he ʻalu ki ha meʻa fakasōsiale. ʻOku ʻalu ʻa e talavoú tatau ai pē pe ko e hā pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku lava ke foki ia ʻo ʻikai ke ʻiloʻi.” Naʻe fakamatala ha tokotaha taʻu 16 ki he ngaahi ʻuhinga ʻo ʻene totolo fakafufū ʻo ʻevá. “ʻOku ou ongoʻi ʻoku ou hangē ha kiʻi pēpeé pea ʻoku ʻikai te u faʻiteliha ki heʻeku moʻuí,” ko ʻene leá ia. “Ko e taimi ke ngata ai ʻa ʻeku ʻevá ʻoku fuʻu vave ange ia ʻi he faʻahinga kehé. Pea ʻoku ʻikai tuku au ʻe heʻeku ongo mātuʻá ke u ʻalu ki he ngaahi feituʻu ʻoku ʻalu ki ai hoku ngaahi kaumeʻá . . . Ko ia ai, ʻoku ou ʻalu ai peá u loi.” Ko Siosefa naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, naʻe kamata ʻa ʻene totolo fakafufū ʻo ʻevá ʻi hono taʻu 14 ʻi heʻene ʻalu ki ha koniseti fasi laulau ʻa ia naʻe taʻofi ia ʻe heʻene ongo mātuʻá ke ʻoua ʻe ʻalu ki ai.
Ko e moʻoni, ko e tokolahi taha ʻo e kau talavoú ʻoku ʻikai haʻanau ngaahi taumuʻa kovi ki heʻenau totolo fakafufū ʻo ʻevá. Ko Tala, ʻa e taha ʻo e kau finemui naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, naʻá ne pehē: “Ko e ʻuluaki meʻa naʻe ʻi heʻema fakakaukaú naʻe ʻikai ko e pehē ‘Ta ʻalu ʻo fai ha angahala kovi.’ Naʻá ku fiemaʻu pē ke feʻao mo hoku tokouá, pea naʻá ne fiemaʻu ke ʻalu ʻo maʻu ha taimi fakavā mo hono ngaahi kaumeʻá.” Naʻe pehē ʻe Siosefa: “Naʻa mau nofo takai holo pē. Naʻá ku fiemaʻu ke talanoa mo feohi mo hoku ngaahi kaumeʻá.” Kae lolotonga ʻa e tātātaha nai ʻa e iku ki ha ngaahi faihia lalahi ʻa e nofo holo mo hoto ngaahi kaumeʻá, ʻoku hoko ʻa e kau talavou tokolahi ki ha faingataʻa mafatukituki.
Ko e Ngaahi Fakatuʻutāmakí
Ko e palōfesinale ki he moʻuilelei ʻa e ʻatamaí ko Toketā Lynn E. Ponton ʻokú ne fakahaaʻi: “ʻOku fakanatula pē ke hoko ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ki he kau taʻu hongofulu tupú.” ʻOku hoko atu ʻa Toketā Ponton ʻo fakamatala ʻoku fakanatula pē ia pea mahalo ʻoku aʻu ʻo lelei ki he kau talavoú ke nau fiemaʻu ke hoko ʻo tauʻatāina, ke ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi meʻa foʻou, ke ʻi he ngaahi tuʻunga foʻou mo fakamānako. Ko e konga ia ʻo e tupu haké. Ka ʻoku maʻu ʻe he kau talavou tokolahi ʻa e fakatuʻutāmakí ʻo fakalaka atu ia ʻi he ngaahi ngataʻanga ʻuhinga leleí—tautefito ʻi he taimi ʻoku nau mamaʻo ai mei he sio ʻa ʻenau ngaahi mātuʻá. ʻOku pehē ʻe he makasini Teen: “Ko ha founga tenge ʻa e toʻumeʻá, pipikoʻia, ivi ʻikai tākiekina pea mahalo ko ha meʻa fakaueʻiloto kehe hangē ko ha foʻi piá . . . ʻe lava ke ne tataki ʻa e kau taʻu hongofulu tupú ke nau maʻu ʻa e fakatuʻutāmaki fehālaaki—pea totongi ia ʻaki ʻa e mole ʻenau moʻuí.” Naʻe fakahokohoko ʻi ha savea ʻe taha ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ngāue fakatuʻutāmaki ko eni ʻa e taʻu hongofulu tupú, ʻo kau ai ʻa e lele lahí, maumauʻi noaʻia ʻo e ngaahi feituʻú, fakaʻuli lolotonga ʻa e konaá, mo e kaihaʻá.
Ko hoʻo kau pē ʻi he talangataʻá, ʻoku faingofua ai ke hoko atu ki he ngaahi fehālaaki mamafá. ʻOku hangē ia ko ia ne leaʻaki ʻe Sīsū ʻi he Luke 16:10 (PM): “Ko ia oku taeagatonu i he mea jii, oku taeagatonu ia i he mea lahi.” ʻOku ʻikai leva ha ofo ʻi he lava ke iku ʻa e totolo fakafufū ʻo ʻeva mo e ngaahi kaumeʻá, ki he ngaahi angahala mamafá. Naʻe fai feʻauaki ʻa Tala. Naʻe kamata ke fakatau faitoʻo kona tapu ʻa Siosefa, ʻo puke ai ia, peá ne ʻalu ai ki pilīsone. Ko ha talavou Kalisitiane ko hono hingoá ko Sione naʻá ne kamata ke ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú pea kaihaʻa kā. Ko e meʻa fakamamahí, he ʻoku toe utu ʻe he kau talavou tokolahi ʻa e ngaahi nunuʻa fakaesino ʻo e tōʻonga peheé—ʻa e feitama ʻikai fiemaʻú, mahaki fetuku holo ʻe he fehokotaki fakasinó, pe ko e maʻunimā ʻe he ʻolokaholó pe ko e faitoʻo kona tapú.—Kaletia 6:7, 8.
Ko e Maumaú
ʻOku lava ke hoko ko e meʻa ʻoku maumau lahi mamaʻo ange ʻi he maumauʻi ho sinó ko e maumauʻi hoʻo ngaahi ongó. Ko ha konisēnisi hohaʻa ʻe lava ke mātuʻaki fakamamahi ia. (Sāme 38:3, 4) ʻOku pehē ʻe Siosefa: “ʻOku ʻi ai ʻa e lea ʻoku pehē ʻoku toki mahuʻinga ʻa e koloá ʻi heʻene molé. ʻOku ou toe sio atu ʻi he taimi ʻe niʻihi pea ʻikai te u tui naʻá ku mātuʻaki kui ʻaupito.”
ʻOku ʻikai foki ke tukunoaʻi ʻa e malava ko ia ke maumau ho ongoongó. ʻOku pehē ʻe he Koheleti 10:1 (PM): “Oku fakanamuku e he lago kuo mate ae mea namu lelei ae tagata faitoo: bea oku behe ae vale jii o ha taha oku ogoogoa a ene boto mo ene agatonu.” ʻI he kuonga muʻá ko ha lolo pe meʻa namu kakala naʻe lava ke maumauʻi ia ʻe ha meʻa ʻoku valevale tatau mo ha kiʻi lango ʻoku mate. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko ho ongoongo naʻá ke ngāue mālohi ʻo maʻú ʻe lava ke maumauʻi ia ʻe ha kiʻi “vale jii” pē. Pea kapau ko ha Kalisitiane koe, ʻe ʻikai ha veiveiua ʻa hono taʻofi koe ʻe he ʻulungaanga hala peheé mei he ngaahi monū ʻi he fakatahaʻangá. He ko ē, ʻe lava fēfē ke ke fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú lolotonga ia ʻoku ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé ʻoku ʻikai te ke fai ia ʻe koe tonu?—Loma 2:1-3.
Fakaʻosí, fakakaukau angé ki he mamahi ʻe lava ke fakatupunga ʻe hoʻo mavahé ki hoʻo ongo mātuʻá ʻi he taimi ʻe ʻiloʻi aí. ʻOku fakamatala ha mātuʻa ʻe taha ki he fakalilifu ʻa hono ʻiloʻi naʻe ʻikai ʻi he falé ʻa ʻene tama taʻu 15. ʻOkú ne fakamatala kiate ia mo hono husepānití ʻi heʻena hoko ʻo ‘ʻi ha tuʻunga hohaʻa lahi fakaʻulia’ koeʻuhi ko e ʻikai te na ʻiloʻi pe naʻe ʻalu ki fē ʻa ʻena taʻahiné. ʻOkú ke loto ke fakatupunga ha faingataʻa mo ha mamahi pehē ki hoʻo ongo mātuʻá?—Palovepi 10:1, NW.
Ko Hono Maʻu ʻa e Tauʻatāina Lahi Ange
ʻOku mahinongofua, ʻe lava ke fakatupu ongoʻi feifeitamaki kapau ʻoku hā ngali fuʻu fefeka tōtuʻa ʻa hoʻo ongo mātuʻá. Ka ko e totolo fakafufuú ʻa e tali moʻoni ki aí? ʻOku faʻa meimei hoko, ʻo faifai pē pea maʻu koe. Neongo kapau ʻokú ke poto feʻunga ke kākaaʻi hoʻo ongo mātuʻá, ʻoku ʻafio mai ʻa Sihova ko e ʻOtuá ki hoʻo ngaahi ngāué, naʻa mo ia ʻoku fai ʻo pulia ʻi he poʻulí. (Siope 34:21) Ko ia ʻe fakaeʻa koe ʻi ha taimi, ngalingali ʻe maumau ai ha falala pē naʻe fai kiate koe ʻe hoʻo ongo mātuʻá ki muʻa aí. Ko e olá? ʻE mole lahi ai meiate koe ʻa e meʻa tofu pē ko ia naʻá ke fiemaʻú—ʻa e tauʻatāiná!
Manatuʻi: Ke maʻu ʻa e tauʻatāiná, ʻoku fiemaʻu ke ke maʻu ʻa e falala ʻa hoʻo ongo mātuʻá. Pea ko e founga lelei taha ke fai ai iá ko e talangofua pē kiate kinaua. (Efeso 6:1-3) Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku taʻefakaʻatuʻi ʻa hoʻo ongo mātuʻá ʻi ha founga, talanoa hangatonu—mo fakaʻapaʻapa—mo kinaua. Te na fakakaukau lelei nai ai ki he meʻa ʻokú ke leaʻakí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, te ke ʻiloʻi nai ai ʻoku ʻi ai ʻena ngaahi ʻuhinga lelei ki hono fai ʻa e kiʻi fakangatangata kiate koé. Neongo kapau ʻoku ʻikai te ke loto-tatau mo ia, ʻoua ʻaupito ʻe ngalo ʻokú na ʻofa ʻiate koe peá na loto ke ke ʻi ha tuʻunga lelei. Hanganaki langa hake ʻa e falala ʻokú na fai atu kiate koé, pea ʻi hono taimi totonú te ke maʻu ai ʻa e tauʻatāina ʻokú ke holi ki aí.b
‘Oua Naá Ke Alu mo Kinautolu’
ʻI he kuonga muʻá, naʻe faʻa fakataueleʻi ai ʻa e kau talavou manavahē-ʻOtuá ke nau kau fakataha mo honau toʻumeʻá ʻi he ngaahi tōʻonga taʻemapuleʻi. Naʻe fakatokanga ai ʻa Solomone ki he kau talavoú: “E hoku foha, kabau e fakatauveleʻi koe e he kau agahala, oua naa ke loto ki ai. . . . oua naa ke alu i he hala mo kinautolu.” (Palovepi 1:10, 15, PM) Tokanga ki he akonaki ko iá ʻi he taimi ʻoku feinga ai ʻa e ngaahi kaumeʻa lau peé ke tala atu ke ke totolo fakafufū ʻo ʻevá. ʻOku toe fakatokanga mai ʻa Solomone: “Ko e fakapotopoto ʻoku ne sio ki he kovi, ʻo ne toi: ka ko e hehemangofua ʻoku nau laka atu pe, ʻo moʻua ai.”—Palovepi 22:3.
Kapau kuó ke ʻosi kamata totolo fakafufū ʻo ʻeva, tuku! ʻE faifai pē ʻo ke fakatupu pē ai kiate koe tonu ha maumau. ʻAi ke ʻiloʻi ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻa e meʻa ʻokú ke faí, pea fehangahangai mo ha tautea pe ngaahi fakangatangata nai te na hilifaki atu. Kapau ʻoku fiemaʻu, fili ha ngaahi kaumeʻa foʻou—ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻe hoko ko ha tākiekina lelei kiate koé. (Palovepi 13:20) Kumi ki ha ngaahi founga lelei ange mo siʻi ai ʻa e fakatuʻutāmakí kiate koe, ke ke fiefia ai.
Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ngāue ki ho tuʻunga fakalaumālié ʻaki hono lau ʻa e Tohitapú mo hono maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. “ʻE fakamaʻa ʻe ha talavou hono hala ʻi he ha?” ko e fehuʻi ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé. ʻOkú ne tali: “Heʻene tauhi ia ke hoa mo [e] folofola [ʻa e ʻOtuá].” (Sāme 119:9) ʻI hoʻo laka ʻi ha sitepu ʻo fakapapauʻi ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, te ke fakaʻosiʻaki ai ʻo pehē lolotonga ʻoku fakaoli mo fakafiefia nai ʻa e totolo fakafufuú, ʻoku ʻikai pē tuha ia mo e ngaahi fakatuʻutāmakí.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo fetongi ʻa e ngaahi hingoá.
b Ki ha fakamatala ki hono maʻu ʻa e tauʻatāina lahi angé, sio ki he vahe 3 ʻo e tohi ko e Questions Young People Ask—Answers That Work, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Fakamatala ʻi he peesi 17]
“ʻOku ʻikai tuku au ʻe heʻeku ongo mātuʻá ke u ʻalu ki he ngaahi feituʻu ʻoku ʻalu ki ai hoku ngaahi kaumeʻá . . . neongo ia ʻoku ou ʻalu peá u loi”
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Ko e totolo fakafufū ʻo ʻevá ʻoku faʻa iku ia ki he ngaahi palopalema mafatukituki