LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • yp vahe 10 p. 82-89
  • ʻOku Mahuʻinga Fēfē ʻa e Fōtungá?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Mahuʻinga Fēfē ʻa e Fōtungá?
  • Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko Hai ʻOkú Ne Pehē ʻOkú Ke Matamatakoví?
  • ʻOua ʻe ‘Fakafōtunga ki Heʻenau Foungá’!
  • Hā ʻAki Hoʻo Lelei Tahá!
  • Fiemaʻu ha Mafamafatatau
  • ʻE Lava Fēfē Ke U ʻAi Au Ke U Hā Fakamānako Ange?
    ʻĀ Hake!—2002
  • Ko e Hā ʻOku Ou Hohaʻa Ai ki Hoku Fōtunga Hā Maí?
    Tali ki he Fehuʻi ʻe 10 ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú
  • Taimi ʻOku Hoko Ai ʻa e Tokanga Fekauʻaki mo e Fōtungá ko ha ʻĀvangá
    ʻĀ Hake!—2004
  • ʻE Lava Fēfē Ke U Fekuki mo e Tenge mei he Toʻumeʻá?
    Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
yp vahe 10 p. 82-89

Vahe 10

ʻOku Mahuʻinga Fēfē ʻa e Fōtungá?

ʻOKÚ KE pehē koā ʻoku ʻikai te ke saiʻia ʻi he anga ho fōtungá? Sai, ko e tokosiʻi pē ʻo kitautolu—kapau ʻoku ʻi ai—ʻoku tau fiemālie kakato ʻi hotau fōtungá. ʻI he ʻikai hangē ko Nāsisa ʻa ia naʻe toʻoa ʻi hono ʻatá ʻi ha vaí, ko e niʻihi ʻo kitautolu ʻoku tau meimei loto-mafasia ʻi he taimi ʻoku tau sio ai ki hotau ʻatá.

‘ʻOku ʻi ai ʻeku faʻahinga fehiʻa ʻi hoku sinó,’ ko e loto-mamahi ia ʻa e taʻu 16 ko Maria. ‘ʻOku ʻikai nai te u fuʻu hā lelei.’ Ko e taʻu 13 ko Bob ʻokú ne maʻu ʻa e loto-mamahi tatau: ‘ʻOku ʻikai te u saiʻia ʻi hoku ʻulú, ʻi heʻene tuʻu pehē hake ʻi muí.’ ʻI he toe kovi ange ʻa e ngaahi meʻá, fakatatau ki ha toketā fakaʻatamai ʻe taha, ʻe lava ke liliu vave ʻaupito ʻa e fōtunga ʻo ha taha taʻu hongofulu tupu, ʻo faʻa “ongoʻi faikeheʻia ai [ʻa e kau talavoú] ʻi honau sinó tonu.” ʻOku hohaʻa leva ai ʻa e tokolahi ʻo fekauʻaki mo honau fōtungá, ʻulú, fuo mo e faʻunga ʻo honau sinó.

Ko e moʻoni, ʻoku tokanga ʻa e ʻOtuá tonu ki he fakaʻofoʻofá. ʻOku pehē ʻe he Koheleti 3:11 (PM): “Kuo gaohi [ʻe he ʻOtuá] ae mea kotoabe ke fakaofoofa i hono kuoga.” Pea ko e anga ho fōtungá ʻe lava ke ʻi ai moʻoni ʻene tākiekina loloto ʻi he anga ʻo e vakai mai mo e tōʻonga ʻa e niʻihi kehé kiate koé. ʻOku tānaki mai ʻe Dr. James P. Comer: “Ko e ʻīmisi ʻo e sinó ko e konga ia ʻo hoto ʻīmisi ʻo kitá. ʻOku malava ke ne uesia ʻa e loto-maʻu ʻa ha taha pea mo e meʻa ʻokú ne fai mo ʻikai fai ʻi he moʻuí.” Ko ia ai, ko ha tokanga totonu fekauʻaki mo ho fōtungá ʻoku ʻuhinga lelei ia. Kae kehe, ʻi he taimi ʻokú ke hoko ai ʻo fuʻu loto-hohaʻa kiate koe ʻo ke mavahe ai mei he niʻihi kehé pe ongoʻi kovi ʻo fekauʻaki mo koé tonu, ʻoku hoko leva ai ʻo ʻikai kei lelei ʻa e tokanga peheé.

Ko Hai ʻOkú Ne Pehē ʻOkú Ke Matamatakoví?

ʻOku fakatupu tokangá, ko e fuʻu loto-mamahi ʻi he fōtunga fakafoʻituituí ʻoku ʻikai hoko maʻu pē ia koeʻuhí ko ha ngaahi mele fakaesino moʻoni. Ko ha taʻahine pahapahau ʻoku tangutu ia ʻi he kalasí ʻo fakaʻamu naʻe mamafa ange, kae lolotonga ia ʻi he ʻotu hoko maí, ʻoku loto-mamahi ai ha taʻahine fatafata lahi ʻi heʻene “fuʻu sinó.” Ko e haʻu mei fē ʻa e faʻahinga taʻefiemālie peheé? Ko e hā ʻokú ne ʻai ʻa e kau talavou fōtunga leleí ke nau fakakaukau ʻoku nau matamatakoví?

ʻOku pehē ʻe he palōfesa fakaʻatamai ko Richard M. Sarles: “Ko e taimi ʻo e talavoú ko e vahaʻa taimi ia ʻo e liliu ʻa ia ʻoku hoko ai ha toe fokotuʻutuʻu lahi ʻo e sinó. . . . Ke fekuki mo e faikehe ʻo ha sino foʻou mo liliu, ʻoku fakafalala ai ʻa e tokolahi taha ʻo e kau talavoú ki he maluʻi ʻa honau toʻumeʻá.” Ka ʻi he malumalu ʻo e sivi fakaʻāuliliki ʻa ho toʻumeʻá, ko hoʻo lōloa, nounou, sino pe pakaú—kaeʻumaʻā ʻa e fuo ʻo ho ihú pe telingá—ʻe lava ke hoko ia ko e tupuʻanga ʻo e hohaʻa lahi. Pea ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻa e tokanga lahi ange ki he niʻihi kehé ʻiate koé pe ʻi he fai ha laukovi ki ho fōtungá, ʻe lavangofua ai ke ke kamata ongoʻi kovi ʻo fekauʻaki mo koe.

Pea ʻoku ʻi ai foki mo e tākiekina lahi ʻa e TV, ngaahi tohí mo e faivá. ʻOku sio fakamamaʻu mai ʻa e kau tangata mo e kau fefine fakaholomamatá mei he puha TV mo e ngaahi peesi ʻo e makasiní ʻo tuʻuaki mai ʻa e meʻa kotoa pē, mei he kaloní ki he mīsini tutuʻu ʻakaú. ʻE ʻai leva ai ʻe he mītia fetuʻutakí ke ke tui kapau ʻoku ʻikai ko ha fefine fakaʻofoʻofa kili hamolemole koe pe ko ha “foʻi mānaʻia” uouaʻia, ʻe sai ange haʻo homo ʻi ha luo ʻi ha feituʻu—pe toʻo ʻaupito mei hoʻo fakakaukaú haʻo manakoa pe fiefia.

ʻOua ʻe ‘Fakafōtunga ki Heʻenau Foungá’!

Ka ki muʻa ke ke fakaʻosiʻaki ʻokú ke mata-koví, ʻeke hifo pe ko e hā ʻa e lahi ho ngaahi mele fakaesinó ʻoku moʻoní—pe sioloto atu ʻoku peheé. Ko e konga ko ia ʻo ho matá ʻokú ke hohaʻa ki ai (pe ʻoku manukiʻí) ʻoku fuʻu matamatakovi moʻoni? Pe kuo tenge koe ʻe he niʻihi kehé ke ke fakakaukau ʻoku pehē? ʻOku faleʻi mai ʻa e Tohi Tapú: “ʻOua ʻe tuku ʻa e māmani takatakai kiate koé ke ne fakafōtunga koe ki heʻene founga ʻaʻaná.”—Loma 12:​2, Phillips.

Fakakaukau hifo: Ko hai ia ʻokú ne tuʻuaki ʻa e foʻi fakakaukau ʻoku fiemaʻu kiate koe ha fōtunga pau kapau ʻoku fiemaʻu ke ke hoko ʻo manakoa, lavameʻa pe fiefia? ʻOku ʻikai nai ko e kau faʻu koloa mo e kau tuʻuaki koloa ʻa ia ʻoku nau maʻu tupu ʻi hoʻo muimui ki ha sīpinga kai manakoa pe ko hoʻo fakatau mai ʻa e ngaahi meʻa teuteu mamafá? Ko e hā ʻoku tuku ai ke nau fakafōtunga hoʻo fakakaukaú? Pea kapau ʻoku fakaangaʻi ʻe ho toʻumeʻá ho fōtungá, ko ʻenau fai iá ke tokoni—pe ko e ʻuhingá pē ke tuku hifo koe? Kapau ko e ʻuhingá ke tuku hifo koe, ko hai ia ʻokú ne fiemaʻu ha “ngaahi kaumeʻa” pehē?

ʻOku toe faleʻi mai ʻa e Tohi Tapú ke “tokaga . . . ho loto ki he faa fakakaukau.” (Palovepi 2:​2, PM) Ko e faʻa fakakaukaú te ne tokoniʻi koe ke ke vakai ki ho ngaahi tafaʻaki fakaesinó ʻi hono tuʻunga moʻoní pea ke huʻuhuʻu ʻi he fakamatala fakangalilelei ʻa e mītiá. Ko e tokosiʻi pē ʻe faifai ange pea nau hangē ko e kau mōtolo tuʻu-ki-muʻa tahá. Pea ko e “vaiga ae hoihoifua.” (Palovepi 31:​30, PM) Ko e kakai ʻoku totongiʻi honau fōtungá ʻoku nau ʻi honau tuʻunga lelei tahá ka ʻi ha lau mōmeniti pē ki muʻa pea tuku atu kinautolu kae ʻomai ha fōtunga foʻou. Pehē foki, ko ʻenau hā fakaofó ʻoku faʻa hoko ia koeʻuhí ko e ngāue ʻa e meʻa vali matá, maama mo e ngaahi pōtoʻi fakafaitaá. (ʻOku ʻohovale lahi ʻa e niʻihi ʻi he sio ki he fōtunga ʻo e faʻahinga ongoongoá ʻi he taimi ʻoku toʻo ai honau ngaahi teuteú!)

Ko ia, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ke ke ongoʻi mafasia koeʻuhí ko e ʻikai te ke hangē ko ha mōtolo ʻi he TV pe makasiní. Pea ʻoku ʻikai foki ko ho toʻumeʻá ʻa e kau fakamaau aofangatuku ki he tuʻunga ʻo e lōloa, nounou pe pahauhau kuo pau ke ke ʻi ai ka ke hoko ai ʻo hā matamataleleí. Kapau ʻokú ke ongoʻi fiemālie pē ʻi he anga ho fōtungá, ʻoua ʻe fuʻu tokanga ki ho toʻumeʻá. ʻI heʻene fakaolí, ko e meʻa tofu pē ko ia ʻokú ke fehiʻa ai ʻi ho fōtungá ʻe hoko nai ia ko e meʻa tefito ʻoku fakaʻamua ʻe ha taha kehe.

Hā ʻAki Hoʻo Lelei Tahá!

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai moʻoni pē ʻa e ngaahi palopalema fakaefōtunga ʻo e kau talavoú: ko ha kili kovi, fuʻu sino, ihu kovi, tuʻu e telingá pea mo e fuʻu pukupuku ʻaupito. Ko e moʻoni, ʻi ho tuʻunga ko ha talavou ʻoku kei tupu hake, ʻoku kei feliliuaki pē ho fōtungá. Ko e mele ʻo e kilí, fetōʻaki ʻo e mamafá mo e oma (pe tuma ʻaupito) ʻa e tupú, ʻa e ngaahi fakamamahiʻanga ʻo e taʻu hongofulu tupú. Ko e taimí ʻoku solova ai ʻa e ngaahi palopalema pehē lahi.

Ka ki he niʻihi ʻoku ʻikai. Pea ki he kau talavou tokolahi kuo pau ke nau moʻui mo e foʻi moʻoni ko ia ko honau fōtungá ʻoku ʻikai ke fakaʻofoʻofa. Naʻe pehē ʻe he faʻu-tohi ko John Killinger: “Ki he kakai tokolahi tahá, ko e ʻikai ke mata-leleí ʻa e taha ʻo e ngaahi foʻi moʻoni fakamamahi taha ʻo e moʻuí, ko e foʻi moʻoni ʻoku vave ʻenau ʻiloʻí pea tātātaha ke kalofi ʻi he toenga ʻenau moʻuí.” Kae kehe, ʻe lava pē ke ke fai hoʻo lelei tahá ki ho fōtungá!

Ko e tafá ko ha founga mamafa mo fakatuʻutāmaki nai ia ʻo hono fakaleleiʻi ʻo e ngaahi mele fakaesinó.a Neongo ia, ko e haisini feʻungá ʻoku ʻikai mamafa pea ʻe lava ke tokoni lahi ia ki hono fakalahi atu ʻa hoʻo hā matamataleleí. Ko ho ʻulú ʻe ʻikai nai te ne maʻu ʻa e ngingila ʻo ha tama pe fefine ʻeti faiva, ka ʻe lava ia ke maʻa; pehē foki ki ho matá, nimá mo e ngeʻesi-nimá. Ko e hinehina ʻa e nifó mo e maʻa mo pingikī ʻa e teʻenifó te ne ʻai ha malimali ke manumanumelie ange. Ko hoʻo palopalemá ʻa e fuʻu sinó? Ko ha tuʻutuʻuni pau ki he kaí mo e fakamālohisinó (ʻi he fakahinohino nai ʻa ha toketā) ʻe tokoni lahi nai ia ke mapuleʻi ai ho mamafá.

Fakataha mo e leleiʻia ʻa hoʻo ongo mātuʻá, ʻe toe lava nai ke ke ʻahiʻahiʻi ʻa e teunga mo e ngaahi sīpinga ʻulu ʻokú ne sani atu ho fōtungá pea fakapuliki ai ho ngaahi melé. Ko e fakatātaá, fakatatau ki he faʻu-tohi ko Sharon Faelten, ko ha ihu lahi ʻe lava ke fakapuliki ia ʻe ha taʻahine ʻi hono “fakatopetope ʻo e ʻulú pe helu ki ʻolunga.” Ko e mata-tokí ʻe lava ke fakaleleiʻi pehē pē mo ia ʻi hono ʻai “ha sīpinga ʻulu fafasi pe mingimingi,” pea ko e ngāue pōtoʻi ʻaki ʻo e meʻa vali matá ʻe lava ke ne fakapuliki ʻa e ngaahi mele ʻi he fōtunga ʻo ha taʻahine. Pe ko e tangata pe fefine koe, ʻe lava foki ke ke fakahoko ʻa e meʻa lahi ʻi he vala ʻokú ke filí. Fili ʻa e ngaahi lanu ʻoku hā lelei atu ai ho kilí pea mo e ngaahi sīpinga ʻoku feʻunga mo koé. Tokanga ki he ngaahi matohitohi ʻo ha kofu: Ko e matohitohi fakalōloa ki ʻolungá ʻokú ne ʻai ke te hā pahauhau ai; ko e matohitohi ki he tafaʻakí, ko hono fehangahangaí ia!

ʻIo, ʻi he feinga mo e fakakaukau, ʻe lava ke ke fotu atu ʻaki ha fōtunga fakaʻofoʻofa—neongo kapau ʻoku ʻikai ke fakakoloa fakanatula ʻaki koe ʻa e mata-leleí.

Fiemaʻu ha Mafamafatatau

Lolotonga ʻoku mahuʻinga ʻa e tokanga ki he anga ho fōtungá, tokanga ke ʻoua naʻa ʻai ho fōtungá ko e meʻa tefito ia ʻi hoʻo moʻuí. Kuó ke fakatokangaʻi ʻa e siʻi ʻo e talanoa ʻa e Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e fōtunga ʻo e kakaí? Ko e hā ʻoku ʻikai tala mai ai pe naʻe fēfē ʻa e fōtunga ʻo ʻĒpalahame, Mele pea naʻa mo Sīsuú? ʻOku hā mahino, naʻe ʻikai vakai ʻa e ʻOtuá ki ai ʻoku mahuʻinga.

ʻOku fakatupu tokangá, naʻe fakataleʻi ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi ʻe taha ki he tuʻunga ʻo e tuʻí ha kiʻi talavou ko ʻEliapi, ʻa ia ko hono māʻolungá naʻe mātuʻaki fakatoʻoaloto! Naʻe fakamatala ʻe Sihova ko e ʻOtuá ki he palōfita ko Sāmiuelá: “ʻOua naʻa tokangaʻi hono fotunga, pe ko hono maʻolunga . . . he talaʻehai ko e fai ki he sio ʻa e tangata; he ʻoku sio ʻa e tangata ki he mata, ka ʻoku sio ʻa e ʻEiki ki he loto.” (1 Samiuela 16:​6, 7) Hono ʻikai fakafiemālie ke ʻiloʻi, ki he ʻOtuá, ʻa e Tokotaha ʻoku fai moʻoni ki ai ʻa e tokangá, ko hotau fōtungá ʻoku ʻikai ko e meʻa mahuʻingá ia! ‘ʻOku sio ia ki he lotó.’

Ko e toe poini ʻe taha ke fakakaukauloto ki ai: ʻIkai ko e lahi taha ho ngaahi kaumeʻá ʻoku nau fakaʻofoʻofa feʻunga pē? Pea ʻe ngāueʻaki nai ha taha ʻo hoʻo ongo mātuʻá ʻi he takafi ʻo ha makasini ʻo e ākengá? Mahalo pē ʻe ʻikai. Ko e moʻoni, ʻi hono ʻiloʻi hona ngaahi anga leleí, ʻoku tātātaha ai ke ke fakakaukau ki hona fōtungá! Ko koe foki ʻoku ʻi ai ho ngaahi anga fakaekoe ʻoku mahulu hake ia ʻi ha mele fakaesino pē—moʻoni pe ʻi he anga ʻo e fakakaukaú.

Ka neongo ia, ʻoku mahuʻinga ʻa e fōtungá ia ki ho toʻumeʻá, pea te ke ongoʻi nai ha tenge ke fakatatau ki honau sīpinga valá mo e teuteú. ʻOku totonu ke fēfē ʻa hoʻo tali ki he tenge ko iá?

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e founga fakafaitoʻo ʻe niʻihi, hangē ko e ngaahi haʻi uaea ki hono fakatonutonu ʻo e nifo fehilihiliʻí, ʻoku fakatou ʻi ai hono ʻaonga fakaemoʻuilelei mo fakamatamatalelei.

Ngaahi Fehuʻi ki he Fetalanoaʻaki

◻ Ko e hā ʻoku hohaʻa fau ai ʻa e kau talavoú ki honau fōtungá? ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo ho fōtungá tonu?

◻ Ko e hā ʻa e vakai ki he mahuʻinga ʻo e fōtungá ʻoku tuʻuaki ʻe he mītiá mo ho toʻumeʻá? ʻOku totonu ke fēfē hoʻo tali ki he tākiekina peheé?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi founga ke fekuki ai mo e mele ʻo e kilí?

◻ ʻE lava fēfē ke ke fai hoʻo lelei tahá ki ho fōtungá? Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ha mafamafatatau ʻi he meʻá ni?

[Fakamatala ʻi he peesi 82]

‘ʻOku ʻi ai ʻeku faʻahinga fehiʻa ʻi hoku sinó . . . ʻOku ʻikai nai te u fuʻu hā lelei’

[Fakamatala ʻi he peesi 88]

ʻOku ʻi ai ho ngaahi anga ʻoku mahulu hake ia ʻi ha mele fakaesino pē

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 84, 85]

‘Heʻikai Nai Lava Ke U Fai ha Meʻa ki he Mele Hoku Kilí?’

ʻOku ʻi ai ha mele ʻo e kilí ʻokú ne fakatupunga ai ia ke petepete pe aʻu ʻo fakamatamatakoviʻi ʻe he fuofuá, pate ʻuliʻulí, fakakulokulá, pe ngungu vaí. Ki he kau talavou tokolahi, ko ha mele mafatukituki ia ʻo e kilí kae ʻikai ko ha kiʻi tamele fakataimi ʻa ia ʻoku ʻosi ʻi ha ngaahi māhina siʻi pē. ʻE lava ke uesia ai ʻa e kakai ʻo e taʻumotuʻa kotoa pē, ka ko e kau taʻu hongofulu tupú ʻoku nau tofanga lahi taha aí. Fakatatau ki he kau mataotao ʻe niʻihi, ko e peseti nai ʻe 80 ʻoku nau maʻu ha mele ʻo e kilí ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe.

ʻOku ʻikai fai ha ofo, ʻi he taimi naʻe ʻeke ai ki he toko 2,000 ʻo e kau taʻu hongofulu tupú ke nau tala mai ʻa e meʻa naʻa nau fehiʻa taha ai ʻiate kinautolú, naʻe laka mamaʻo ʻa e ngaahi palopalema fekauʻaki mo e kilí ʻi he ngaahi hanu kehe kotoa pē. ʻOku manatuʻi ʻe ha finemui ko Sandra ʻa ia naʻe kovi ʻaupito ʻa hono fuofuá lolotonga ʻene kei ʻi he ako māʻolungá: “Naʻe kovi ʻaupito ʻa hoku fuofuá, naʻá ku fufū maʻu pē hoku matá mei he niʻihi kehé. Naʻá ku mā koeʻuhí naʻá ku faingataʻaʻia ʻi he anga hoku fōtungá. . . . Naʻá ku hā palakū ʻaupito.”—Makasini Co-Ed.

Ko e hā ʻoku ʻasi ai ʻa e fuʻu fakamamahí ni lolotonga hoʻo ʻi he taʻu hongofulu tupú—ʻa e taimi tofu pē ko ia ʻokú ke loto ai ke ke hā ʻaki hoʻo lelei tahá? Koeʻuhi he ʻokú ke lolotonga tupu hake. ʻI he kamata ke ke hoko ko ha tokotaha lahí, ʻoku fakalalahi ai ʻa e ngāue ʻa e ngaahi lama ʻo e kilí.

Ko e hā ʻoku hoko aí? ʻOku fakamatalaʻi faingofua ia ʻe he World Book Encyclopedia: Ko e lama taki taha ʻokú ne fakamaha atu ia ki ha folikolo ʻo e louʻulú—ʻa ia, ko e kiʻi kofu takatakai ʻo e louʻulu taki taha. ʻI he tuʻunga anga-mahení, ʻe tafe ki tuʻa ʻa e loló fakafou ʻi ha kiʻi ava ʻo e kilí, ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku mapuni ha kiʻi ava ia pea ʻikai lava ai ki he loló ke ʻalu vave ki tuʻa. Ko e kiʻi ava ko ia ʻoku mapuní ʻoku hoko leva ia ko ha pate ʻuliʻuli koeʻuhí ʻoku fio ʻa e lolo ʻoku ʻefihiá mo e ʻosikená, ʻo mōmoa pea liliu ia ʻo ʻuliʻuli. ʻOku tupu ha foʻi fuofua ʻi he taimi ʻoku fakapela aí. Ko e ngungu vaí ʻoku tupu ia ʻi he taimi ʻoku fakafanau ai ʻa e siemú ʻi he lolo kuo tātānakí. Ko e ngungu vaí ia ʻoku hoko ʻo patú. ʻOku ʻikai ke patu ʻa e fuofuá tuku kehe kapau ʻoku hoko ʻo uesia, ʻa ia ʻoku faʻa hoko ko e tupu mei hono fakatetengá pe laʻú—ko ia ʻoua te ke fakatetenga pe laʻú!

ʻOku fakatupu tokanga he ko e loto-hohaʻá mo e ngaahi ongoʻi tamaki fakaeongó ʻe lava ke ne fakalongomoʻuiʻi ʻa e ngaahi lama ʻo e kilí. ʻOku tupu ʻi he faʻahinga ʻe niʻihi ha foʻi fuofua fōlahi ki muʻa tonu pē ʻi ha meʻa mahuʻinga ʻoku hoko pe ki muʻa mo e lolotonga ʻa e ngaahi taimi siví. Ko ia, ʻoku ʻaonga ai ʻa e lea ʻa Sīsū: “ʻOua te mou lotomoʻua koeʻuhi ko e ʻapongipongi, he ʻe moʻua ʻa e ʻapongipongi ʻi he meʻa ko ia.”—Mātiu 6:34.

ʻOku fakamamahí he ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha faitoʻo fakaemana ia. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi faitoʻo ʻoku ala maʻu ʻi he falekoloá, hangē ko e gel, kilimi, ngaahi huhuʻa, meʻa fufulu, koa mo e ngaahi vali ki he matá, ʻoku ʻi loto ai ʻa e benzoyl peroxide (ko ha meʻa tāmate pekitīlia) ʻa ia ʻe lava ke tokoni ki hono taʻotaʻofi ʻa e mele ʻo e kilí. (ʻE lava ke fai ha fetuʻutaki ki hoʻo toketā fakafāmilí kapau ʻoku fiemaʻu ha ngaahi meʻa ʻoku mālohi angé.) ʻOku ʻiloʻi ʻe he tokolahi ko hono fufulu ke maʻa ʻaupito honau kilí ʻaki ha koa pe fufulu ʻaki ha meʻa ʻoku ʻi ai ʻa e benzoyl peroxide ʻoku tokoni lahi ia. Kae kehe, fakaʻehiʻehi mei he ngaahi koa lolololó pe ngaahi meʻa teuteu ʻoku ngaohi tefito mei he loló.

Ko e kau talavou ʻe niʻihi ʻoku nau ʻiloʻi foki ko hono tokangaʻi fakalūkufua ʻa ʻenau moʻuí—fakamālohisino ke lahi, ʻeveʻeva ʻi he ʻea leleí ʻi he lahi taha ʻe malavá mo e maʻu ha mohe feʻungá—ʻoku sai ange ai ʻa e mele honau kilí. Pea lolotonga ʻoku fakakikihiʻi ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo hono tauhi ha founga maʻu meʻatokoni ʻoku ʻikai ngako, ko e fakaʻehiʻehi mei he kai meʻakai vevé, pehē foki ki he maʻu meʻatokoni palanisí ʻoku ʻuhinga lelei ʻaupito ia.

ʻI ha faʻahinga tuʻunga pē, ko e kātakí ko ha meʻa pau. Manatuʻi: ʻOku hoko ʻa e palopalemá ʻi ha vahaʻa taimi lōloa, ko ia ʻe ʻikai ai ke maʻa leva ʻi he ʻaho hono hokó. ʻOku pehē ʻe Sandra naʻe lave ki ai ʻi muʻá: “ʻOku ou tui naʻe feʻunga nai mo e taʻu ʻe taha pea toki maʻa fakaʻaufuli hoku kilí, ka naʻe lava ke u sio ki ha ngaahi liliu ʻi hoku kilí ʻi loto ʻi he uike ʻe onó.” ʻI hoʻo muimui ʻi ha vahaʻa taimi ki hoʻo faitoʻó, te ke hokosia nai ai ha fakafiemālie.

Lolotonga ia, ʻoua te ke tuku ha mele siʻi ke ne lōmia ʻa hoʻo fakamahuʻingaʻi-kitá pe taʻofi ai hoʻo talanoa mo e niʻihi kehé. Lolotonga te ke ongoʻi hohaʻa lahi nai ki ho kilí, ʻoku ʻikai nai ke loko fakatokangaʻi ia ʻe he niʻihi kehé ʻo hangē ko hoʻo fakakaukaú. Ko ia feinga ke ke tauhi ha laumālie lelei mo fiefia. Pea fai ʻa e meʻa te ke malava ʻo fai ki he mele ho kilí he taimí ni!

[Fakatātā ʻi he peesi 83]

Ko e meʻa ʻokú ke fehiʻa ai ʻia koé ʻoku fakaʻamua nai ia ʻe he niʻihi kehé

[Fakatātā ʻi he peesi 86]

ʻOku ʻikai ke faʻa fakatokangaʻi ʻe he kau talavoú ko e kau mōtolo he makasiní ʻoku ngāue ki ai ha timi vali mata

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share