Tohi Tohi Tapu Fika 30—Emosi
Tokotaha-Tohí: ʻĒmosi
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Siuta
Kakato Hono Tohí: 804 K.M. n.
NAʻE ʻikai ko ha palōfita pe ko e foha ʻo ha palōfita ka ko ha tokotaha tauhi sipi mo tānaki ʻa e ngaahi fuaʻi sukaminó—ko ʻĒmosi eni ʻi he taimi naʻe ui ai ia ʻe Sihova ʻo fekauʻi ke ne kikite ʻo ʻikai ngata pē ki hono puleʻanga tonu ko Siutá kae tautefito ki he puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí. Ko e taha ia ʻo e kau palōfita naʻe lave ki ai ʻi he 2 Tuʻi 17:13, 22, 23. Naʻá ne haʻu mei Tekoa ʻi Siuta, ko e kilomita nai ʻe 16 ki he fakatonga ʻo Selusalemá pea ko ha fononga nai ʻi ha ʻaho ʻe taha mei he kauʻāfonua fakatonga ʻo e puleʻanga matakali ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí.—Emosi 1:1; 7:14, 15.
2 Ko e veesi kamata ʻo ʻene kikité ʻoku pehē ai naʻe ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho ʻo ʻŪsaia ko e tuʻi ʻo Siutá pea mo Selopoame II ko e foha ʻo Sioasi, ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí, naʻá ne kamata ai ʻene ngāue ko ha palōfitá, ko e taʻu ʻe ua ki muʻa ʻi ha mofuike naʻe ʻi he tuʻunga anga-kehe. ʻOku fokotuʻu ʻe he meʻá ni ʻa e kikité ʻi loto ʻi he vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe 26 mei he 829 ki he 804 K.M. nai, lolotonga ia ʻa e fehopeʻaki ʻa e pule ʻa e ongo tuʻi ʻe ua ko ení. ʻOku lave ʻa e palōfita ko Sākalaiá ki he mofuike fakalilifu ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻŪsaiá, ʻa ia naʻe hola ai ʻa e kakaí ʻi he taimi ko iá ʻi he manavahē. (Sak. 14:5) Ko e faihisitōlia Siu ko Siosifasí ʻokú ne fakamatala naʻe hoko ha mofuike ʻi he taimi naʻe feinga ai ʻa ʻŪsaia ʻi heʻene ʻafungí ke fai ʻa e feilaulau ʻinisēnisi ʻi he temipalé. Kae kehe, ʻoku hā ngali ko e mofuike naʻe lave ki ai ʻa ʻĒmosí naʻe hoko ia ki muʻa ange ʻi he pule ʻa ʻŪsaiá.
3 Ko e hingoa ʻĒmosí ʻoku ʻuhingá ko e “Hoko ko ha Kavenga” pe “Fua ha Kavenga.” Lolotonga ʻa ʻene fua ʻa e ngaahi pōpoaki naʻe fakamafasia ʻaki ʻa e mala ki ʻIsileli mo Siutá (pea toe pehē ki he ngaahi puleʻanga hīteni lahi), naʻá ne toe fua ha pōpoaki ʻo e fakafiemālie ʻo fekauʻaki mo e toe fakafoki ʻo e kakai ʻa Sihová. Naʻe ʻi ai moʻoni ʻa e ʻuhinga ki hono fanongonongo ha kavenga ʻo e mala ki ʻIsilelí. Ko e lakalakaimonuú, moʻui tuʻumālié mo e maumau-laó ʻa e meʻa naʻe hoko he taimi ko iá. Ne ngalo ʻi he kakaí ʻa e Lao ʻa Sihová. Ko ʻenau lakalakaimonū ne haá naʻe fakakuihi ai kinautolu ki he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻi he hangē ko e fuaʻiʻakau kuo fuʻu momohó, naʻa nau ʻosi ʻi he tuʻunga ʻo e pala ʻo iku atu ki he fakaʻauha. Naʻe kikiteʻi ʻe ʻĒmosi ʻo pehē ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pē, ʻe takiheeʻi ai ʻa e puleʻanga matakali ʻe hongofulú ʻo fakalaka atu ʻi Tāmasikusi. ʻI he meʻá ni naʻá ne hakeakiʻi ai ʻa e tuʻunga māʻoniʻoni mo e tuʻunga-hau ʻo Sihová, ʻa ia ʻokú ne lave ki ai ʻo tuʻo 21 ko e “ʻEiki Hau.”—Emosi 1:8.
4 Ko e fakahoko ʻo e meʻá ni mo e ngaahi kikite kehe ʻoku fakamoʻoni ai ki he tuʻunga alafalalaʻanga ʻo e tohi Emosí. Naʻe toe tomuʻa tala ʻe he palōfitá ko e ngaahi puleʻanga fili takatakai ʻi ʻIsilelí—ʻa e kau Sīliá, ko e kau Filisitiá, ko e kau Tāiá, ko e kau ʻĪtomí, ko e kau ʻĀmoní mo e kau Mōapé—ʻe keina kotoa kinautolu ʻe he afi ʻo e fakaʻauhá. Ko ha meʻa fakahisitōlia ia ʻa e faai mai pē ʻo maumauʻi ʻa e ngaahi kolo mālohi fakafili taki taha ko ení. Ko e ngaahi founga ʻa Siuta mo ʻIsilelí naʻe toe pango lahi ange koeʻuhi naʻá na liʻaki ʻa Sihova kae tōʻongaʻaki ʻa e lotu loí. Ko e kolotau fakaʻosi ʻo ʻIsilelí, ʻa e kolo mālohi ʻo Samēliá, hili hono ʻākoloʻi ʻe he kau tau ʻAsīliá ʻi he malumalu ʻo Salimanesa V, naʻe tō ia ʻi he taʻu 740 K.M. (2 Tuʻi 17:1-6) Naʻe ʻikai ke ako ʻa Siuta mei he meʻa naʻe hoko ki he puleʻanga ʻa ia ko hono tokouá, pea ko ia naʻe fakaʻauha ai ia ʻi he 607 K.M.
5 Naʻe fakahalaiaʻi ʻe ʻĒmosi ʻa ʻIsileli ʻi heʻene moʻui tuʻumālié, he naʻe kākaaʻi ʻe he koloaʻiá ʻa e masivá ke nau langa honau “ngaahi fale lei” ʻa ia naʻa nau inu uaine mo kai fakatuʻumālie ai. (Emosi 3:15; 5:11, 12; 6:4-7) Kuo maʻu hake ʻe he kau keli fakatotoló ʻa e fakamoʻoni ʻo e tuʻumālie ko ení. Naʻe maʻu ʻa e ngaahi koloa lei lahi ʻi hono keli hake ʻo Samēliá. ʻOku pehē ʻe he Encyclopedia of Archaeological Excavations in the Holy Land: “ʻOku lava ke fakafaikehekeheʻi ai ʻa e ongo kulupu ʻe ua: 1. Ko e ngaahi peleti fakamanatu naʻe tongi ʻo fuʻu eʻa ki he sió, . . . 2. Ngaahi peleti fakamanatu naʻe tongi ʻo ʻikai fuʻu eʻa ki he sió, pea teuteuʻi ʻaki ʻa e naunau ko e ngaahi maka mahuʻinga, sioʻata fakalanu, foila koula, mo e alā meʻa pehē. . . . Ko e ngaahi leí ʻoku vakai ki ai ko e ngaahi koloa ʻo e ʻaati ʻi Finisia, pea ngalingali naʻe ngāueʻaki kinautolu ko e ngaahi fono ʻo e naunau ʻi he palasi ʻo e ngaahi tuʻi ʻIsilelí. ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki he “fale lei” naʻe langa ʻe ʻĒhapí (1 Tuʻi 22:39) pea ko e ‘ngaahi mohenga leí’ naʻe fakatātaaʻiʻaki ia ʻa e moʻui tuʻumālie naʻe hoko tonu ʻi Samēlia ʻoku ʻasi ʻi he ngaahi lea valoki ʻa ʻĒmosí (6:4).”a
6 Ko e kau ko ia ʻa e tohi Emosí ʻi he tohi ʻoku kau ʻi he Tohi Tapú ʻoku ʻikai lava ke fai ki ai ha tālaʻa. ʻOku fakapapauʻi ʻa ʻene alafalalaʻangá ʻe he toe fakalea ʻe Sitīveni ʻa e ngaahi veesi ʻe tolu ʻi he Ngāue 7:42, 43 mo e hiki lea ʻa Sēmisi mei he tohí ʻi he Ngāue 15:15-18.—Emosi 5:25-27; 9:11, 12.
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
13 ʻOku lava ke maʻu ʻaonga ʻa e kau lau Tohi Tapu ʻi he ʻaho ní i hono fakatokangaʻi ʻa e ʻuhinga ki he ngaahi fakatokanga naʻe fanongonongo ʻe ʻĒmosi ki ʻIsileli, Siuta mo hona ngaahi kaungāʻapi ofí. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau talitekeʻi ʻa e lao ʻa Sihová, kākaaʻi mo lōmekina ʻa e masivá, mānumanu mo ʻulungāanga taʻetāú pea tōʻongaʻaki ʻa e tauhi ʻaitolí ʻoku ʻikai lava ke nau fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Ka ʻoku fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku fulituʻa mei he ngaahi meʻa peheé pea fakatomalá, pea ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e meesi kia kinautolu. ʻOku tau fakapotopoto kapau ʻoku tau mavahe mei he ngaahi feohi kovi ʻi he māmani fulikivanu ko ení pea tokanga ki he enginaki ʻa Sihová: “Kumi kiate au, ka mou moʻui.”—5:4-6, 14.
14 ʻI he taimi ʻo ʻene mate fakamaʻatá, naʻe lave ai ʻa Sitīveni ki he tohi Emosí. Naʻá ne fakamanatu ki he kau Siú ko e ʻaitoli ʻaki ʻe ʻIsileli ʻa e ngaahi ʻotua muli, hangē ko Moloké mo Lēfaná, naʻe hoko mai ai ʻa e taki pōpulá. Naʻe maʻu ʻaonga ʻa e kau Siu ko iá ʻi heʻenau fanongo ki he ngaahi lea naʻe toutou leaʻaki ʻe ʻĒmosí? ʻIkai! ʻI heʻenau ʻitá, naʻa nau tolomakaʻi ʻa Sitīveni ʻo mate pea naʻa nau tuku atu ai kinautolu ki he toe fakatamaki ʻi hono fakaʻauha ʻo Selusalema ʻi he 70 T.S.—Emosi 5:25-27; Ng. 7:42, 43.
15 ʻOku ʻaonga ke fakakaukau atu ki he fakahoko ʻo e ngaahi kikite lahi ʻa ʻĒmosí, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi kikite naʻe fakahoko ʻi he tautea ʻo ʻIsileli, Siuta pea mo e ngaahi puleʻanga kehé kae toe pehē foki ki he ngaahi kikite ʻo kau ki he toe fakafokí. ʻI he moʻoni ʻo e folofola ʻa Sihova fakafou ʻia ʻĒmosí, naʻe toe foki ʻa e kau pōpula ʻo ʻIsilelí ʻi he 537 K.M. ke langa mo nofoʻi honau ngaahi kolo ne lalá pea tō ʻenau ngaahi ngoue kālepi mo e ngaahi ngoue matalaʻiʻakau.—Emosi 9:14; Esela 3:1.
16 Kae kehe, naʻe ʻi ai ha fakahoko lāngilangiʻia mo fakatupu langa hake ʻo e kikite ʻa ʻĒmosí ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e kau ʻapositoló. ʻI he lāulea ki he fakatahatahaʻi ʻo e faʻahinga ʻoku ʻikai ko e ʻIsilelí ki he fakatahaʻanga Kalisitiané, ko Sēmisi, ʻi hono fakamānavaʻí, ʻokú ne fakamahinoʻi naʻe tomuʻa tala eni ʻi he kikite ʻi he Emosi 9:11, 12. ʻOkú ne fakahaaʻi ko e ‘toe langa ʻa e tēniti ʻo Tevita kuo holó’ ʻoku fakahoko ia ʻi he fekauʻaki mo e fakatahaʻanga Kalisitiané, “koeʻuhi ke toki fekumi ki he ʻEiki [pe Sihova] ʻa hono toe ʻo e kakai, pea mo e Senitaile kotoa pe; he kuo uiʻaki ʻa kinautolu hoku hingoa, ʻio, ʻa kinautolu. Ko e folofola e ʻa [Sihová].” ʻOku ʻi heni moʻoni ʻa e poupou Fakatohitapu ki he meʻa foʻou naʻe hokó, hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻa Saimone Pitá—naʻe toʻo ʻe he ʻOtuá mei he ngaahi puleʻangá “ha kakai ke kau ki hono huafa.”—Ng. 15:13-19.
17 Ko Sīsū Kalaisi, ʻa e ʻUlu ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiane ko ení, ʻoku toe fakahaaʻi ia ko e “foha ʻo Tevita” ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e “taloni ʻo ʻene [tamai] ko Tevita” pea ʻokú ne pule ʻo taʻengata. (Luke 1:32, 33; 3:31) Ko ia ai, ʻoku tuhu ʻa e kikite ʻa ʻĒmosí ki he fakahoko ʻo e fuakava mo Tēvita ki ha puleʻangá. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he ʻomai ʻi he ngaahi lea fakaʻosi ʻa ʻĒmosí ha vīsone fakaofo fekauʻaki mo e lakalakaimonū ʻe fonu mahuohua ʻi he taimi ʻo hono hiki hake ʻo e “tēniti ʻo Tevita” ka ʻoku nau toe fakamamafaʻi ʻa e tuʻunga tuʻumaʻu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá: “ʻIo, te u hunuki kinautolu ʻi honau kelekele, pea ʻe ʻikai toe taʻaki kinautolu mei honau kelekele; he kuo u foaki ia kiate kinautolu—ko e folofola ia ʻa Sihova ko homou ʻOtua.” ʻE fonu ʻa e māmaní he ngaahi tāpuaki taʻengata ʻi hono toe fakafoki kakato ʻe Sihova ʻa e “tēniti ʻo Tevita”!—Emosi 9:13-15.
[Fakamatala ʻi lalo]
a 1978, Selusalema, peesi 1046.