LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi07 p. 16-17
  • Tohi Tohi Tapu Fika 31​—Opataia

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohi Tapu Fika 31​—Opataia
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 15
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 15
bsi07 p. 16-17

Tohi Tohi Tapu Fika 31​—Opataia

Tokotaha-Tohí: ʻOpataia

Kakato Hono Tohí: 607 K.M. n.

ʻI HE foʻi veesi pē ʻe 21, ko e Opataiá, ʻa e tohi nounou taha ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, ʻoku fanongonongo ai ha fakamaau ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe iku ki he ngata ʻa ha puleʻanga, lolotonga ia hono tomuʻa tala ʻa e ikuna fakaʻosi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e ngaahi lea kamatá ʻoku pehē pē ai: “Ko e visone ʻa Opetaia.” Ko e taimi mo e feituʻu naʻe fāʻeleʻi aí, mei he matakali fē, ko e ngaahi fakaikiiki ʻo ʻene moʻuí—ʻoku ʻikai fakahaaʻi ha taha ʻo e meʻá ni. ʻOku hā mahino, ko e ʻiloʻanga ʻo e palōfitá ʻoku ʻikai ko e meʻa mahuʻingá ia; ko e pōpoakí, pea ʻoku totonu ʻene peheé, koeʻuhi he ko ʻOpataia tonu naʻá ne talaki, ko ‘ha ongoongo ia meia Sihova.’

2 Ko e ongoongó ʻoku fakahanga ʻa ʻene tokanga tefitó ki ʻĪtomi. ʻI he ʻalu atu ki he tongá mei he Tahi Maté ʻo lele atu ʻi he ʻAlapá, ko e fonua ko ʻĪtomí, ʻoku toe ʻiloa ko e Moʻunga Sēiá, ko ha fonua tokakovi ia ʻo e ngaahi moʻunga māʻolunga mo e ngaahi teleʻa loloto fāsiʻi. ʻI ha ngaahi tuʻunga, ko e ʻotu moʻunga ki he hahake ʻo e ʻAlapá ʻoku aʻu ia ki he māʻolunga ko e mita ʻe 1,700. Ko e vahefonua ko Tīmaní naʻe ʻiloa ia ʻi he poto mo e loto-toʻa ʻa hono kakaí. Ko e tuʻunga fakasiokālafi tonu ʻo e fonua ko ʻĪtomí, mo hono ngaahi maluʻi fakanatulá, naʻá ne ʻai ʻa e kau nofo aí ke nau ongoʻi malu mo loto-pōlepole.a

3 Ko e kau ʻĪtomí ko e hako kinautolu ʻo ʻĪsoa, ko e taʻokete ʻo Sēkopé. Naʻe liliu ʻa e hingoa ʻo Sēkopé ki he ʻIsilelí, pea ko ia naʻe felāveʻi vāofi ʻa e kau ʻĪtomí mo e kau ʻIsilelí; ʻo aʻu ki he tuʻunga naʻe vakai ai kiate kinautolu ko e ‘fanga tokoua.’ (Teu. 23:7, PM) Neongo ia naʻe ʻikai ʻaupito ke ʻi ha tuʻunga fakatokoua ʻa e ʻulungāanga ʻo ʻĪtomí. Ki muʻa siʻi ke hū ʻa e kau ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe ʻoatu ai ʻa e fekau ʻa Mōsese ki he tuʻi ʻo ʻĪtomí ʻo kole ha ngofua ke nau fou atu ʻi hono fonuá ʻi he melino, ka ʻi hano fakahāhā ʻo ha fakafili, naʻe fakafisi ʻo ʻikai anga-fakakaumeʻa ʻa e kau ʻĪtomí pea poupouʻi ʻenau anga-koví ʻaki hono tuku mai ha kau tau. (Nom. 20:​14-21) Neongo naʻe fakavaivaiʻi kinautolu ʻe Tēvita, naʻa nau fai ki mui ha faʻufaʻufono mo ʻĀmoni pea mo Mōape ki Siuta ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sihosafaté, ʻo angatuʻu ai ki he foha ʻo Sihosafate ko Tuʻi Siholamé, puleʻi ʻa e kau pōpula ʻIsilelí mei Kesa ki Tāia, pea ʻohofi ʻa Siuta ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Tuʻi ʻĀhasí ke puke ʻa e toe kau pōpula tokolahi ange.​—2 Kal. 20:​1, 2, 22, 23; 2 Tuʻi 8:​20-22; Emosi 1:​6, 9; 2 Kal. 28:17.

4 Naʻe aʻu ʻa e fakafili ko ení ki ha tumutumu ʻi he 607 K.M. ʻi he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻa Selusalema ʻe he kau tau Pāpiloné. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he mamata loto-lelei ki ai ʻa e kau ʻĪtomí ka naʻa nau fakaʻaiʻai ʻa e kau ikuná ke fakakakato ʻenau fakaʻauhá. “Fakaʻauha, fakaʻauha, ʻo aʻu ki hono matuʻaki tuʻunga,” ko ʻenau kailá ia. (Sāme 137:7) ʻI he taimi naʻe fai ai ʻa e ngaahi talotalo ʻi he koloa veté, naʻa nau ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia naʻe vahevahe ʻi he koloá; pea ʻi he taimi naʻe feinga ai ʻa e kau pōpula Siú ke hola mei he fonuá, naʻa nau tāpuni ʻa e ngaahi halá pea ʻave kinautolu ki he filí. Ko e fakamālohi ko eni ʻi he taimi ʻo e fakaʻauha ʻo Selusalemá ʻoku hā mahino ko e makatuʻunga ia ki he fakahalaiaʻi fakahāhā naʻe lēkooti ʻe ʻOpataiá, pea ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe tohi ia lolotonga naʻe kei nofo ʻi hono ʻatamaí ʻa e tōʻonga tāufehiʻa ʻa ʻĪtomí. (Opa. 11, 14) Koeʻuhi naʻe hā mahino ko ʻĪtomi tonu naʻe puke ia pea vete ʻe Nepukanesa ʻi loto ʻi he taʻu ʻe nima hili hono fakaʻauha ʻo Selusalemá, kuo pau pē naʻe hiki ʻa e tohí ki muʻa he taimi ko iá; ʻoku fokotuʻu ʻa e 607 K.M. ʻo hangehangē ʻi he tuʻunga lahi tahá ko e taʻú ia.

5 Ko e kikite ʻa ʻOpataia ki ʻĪtomí naʻe fakahoko—kotoa ia! ʻI he aʻu ki hono tumutumú, ʻoku pehē ʻe he kikité: “Ko e fale ʻo Isoa [kuo pau ke hoko] ko e kafukafu, pea te nau tutu kinautolu, ʻo keina kinautolu: pea ʻe ʻikai ha toe ki he fale ʻo Isoa—talaatu ko e folofola ia ʻa Sihova.” (Opa. 18V. 18) Naʻe moʻui ʻa ʻĪtomi ʻi he heletaá pea mate ʻi he heletaá, pea ʻoku ʻikai ha fakaʻilonga ʻo ha kei toe ʻa hono hakó. ʻOku fakamoʻoniʻi ai ʻa e alafalalaʻanga mo moʻoni ʻa e ongoongó. Naʻe maʻu ʻe ʻOpataia ʻa e kotoa ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ki ha palōfita moʻoní: Naʻá ne lea ʻi he huafa ʻo Sihová, naʻe fakalāngilangiʻi ʻe heʻene kikité ʻa Sihova, pea naʻe hoko moʻoni ia hangē ko ia naʻe fakamoʻoniʻi ki mui mai ʻi he hisitōliá. Ko hono hingoá ʻoku feʻungamālie ʻa hono ʻuhingá ko e “Sevāniti ʻa Sihova.”

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

10 ʻI he fakamoʻoni ki he papau ʻo e fakahoko ʻo e pōpoaki ʻo e fakamaau ko eni ki ʻĪtomí, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fanongonongo meimei tatau ʻa Sihova naʻe fai ʻe he niʻihi kehe ʻo ʻene kau palōfitá. ʻOku tuʻu-ki-muʻa ʻi honau lotolotongá ʻa e ngaahi meʻa naʻe hiki ʻi he Sioeli 3:19; Emosi 1:​11, 12; Aisea 34:​5-7; Selemaia 49:​7-22; Isikeli 25:​12-14; 35:​2-15. Ko e ngaahi fanongonongo ki muʻá ʻoku hā mahino ʻene lave ki he ngaahi ngāue fakafili ʻi he ngaahi taimi he kuohilí, lolotonga ia ko e ngaahi fanongonongo ʻo e taimi ki muí ʻoku hā mahino ko e ngaahi tukuakiʻi ia ʻo ʻĪtomi ʻi heʻene tōʻonga taʻefakamolemolé, naʻe lave ki ai ʻa ʻOpataia, ʻi he taimi naʻe kapa ai ʻe he kau Pāpiloné ʻa Selusalemá. Kapau te tau sivisiviʻi ʻa e anga ʻo e tō ki ʻĪtomi ʻa e ngaahi fakatamaki naʻe tomuʻa talá ʻe fakamālohiʻi ai ʻa e tui ki he mālohi ʻo e kikite ʻa Sihová. ʻIkai ngata aí, ʻe langa hake ai ʻa e tuipau kia Sihova ʻi hono tuʻunga ko e ʻOtua ʻa ia ʻokú ne ʻai maʻu pē ke hoko ʻa ʻene taumuʻa kuo fakahāʻí.​—Ai. 46:​9-11.

11 Naʻe tomuʻa tala ʻe ʻOpataia “koe kau tagata kotoabe nae kau fakataha mo” ʻĪtomí, ʻa e faʻahinga “nae melino mo” iá, te nau hoko ko e faʻahinga te nau ikunaʻi iá. (Opa. 7, PM) Ko e melino ʻa Pāpilone mo ʻĪtomí naʻe ʻikai ke tolonga. Lolotonga ʻa e senituli hono ono K.M., naʻe ikunaʻi ai ʻe he kau tau Pāpiloné ʻi he malumalu ʻo Tuʻi Nāponitusí ʻa ʻĪtomi.b Ka neongo ia, ʻi ha senituli hili ʻa e fakatūʻuta ʻa Nāponitusi ʻo ikunaʻi ʻa e fonuá, naʻe kei ʻamanaki pē ʻa ʻĪtomi ʻi he tuipau te nau toe foki, pea ʻi he fekauʻaki mo iá, ʻoku hiki ʻi he Malakai 1:4: “Tokua ʻoku lau ʻe Itomi, Kuo havehave kitautolu, ka te tau foki, ʻo toe langa ʻa e ngaahi potu kuo ʻauha. Ko e folofola eni ʻa Sihova Sapaoti, ʻE langa nai ʻe he faʻahinga ko ia, ka ko au te u holoki.” Neongo ʻa e ngaahi feinga ʻa ʻĪtomi ke fakaakeaké, ʻi he aʻu mai ki he senituli hono fā K.M. naʻe nofo maʻu ai ʻa e kau Nepatiá ʻi he fonuá. ʻI hono tekeʻi mei honau fonuá, naʻe nofo ai ʻa e kau ʻĪtomí ʻi he konga fakatonga ʻo Siuteá, ʻa ia naʻe hoko ʻo ui ko ʻAitumia. Naʻe ʻikai ʻaupito te nau lavameʻa ʻi hano ikunaʻi ʻa e fonua ko Seiá.

12 Fakatatau kia Siosifasi, ʻi he senituli hono ua K.M. naʻe fakavaivaiʻi ai ʻa e toenga ʻo e kau ʻĪtomí ʻe he tuʻi Siu ko Sione Hikanasi I, ʻo fakamālohiʻi ke nau fakamoʻulaloa ki he kamú, pea faifai pē ʻo nau kau atu ki he nofoʻanga faka-Siú ʻi he malumalu ʻo ha kōvana Siu. ʻI he hili hono fakaʻauha ʻe he kau Lomá ʻa Selusalema ʻi he 70 T.S., naʻe pulia ai honau hingoá mei he hisitōliá.c Naʻe hangē tofu pē ko e meʻa naʻe tomuʻa tala ʻe ʻOpataiá: “ʻE tuʻusi koe ʻo taʻengata. . . . pea ʻe ʻikai ha toe ki he fale ʻo Isoa.”—Opa. 10, 18.

13 ʻI he faikehekehe mo e fakaʻauha ʻo ʻĪtomí, naʻe toe foki ʻa e kau Siú ki honau fonua tupuʻangá ʻi he 537 K.M. ʻi he tuʻunga kōvana ʻo Seluipēpelí, ʻa ia naʻa nau toe langa ai ʻa e temipale ʻi Selusalemá pea nau hoko ai ʻo nofo maʻu ʻi he fonuá.

14 He moʻoni ē ko ia ʻo e iku atu ʻa e loto-pōlepolé mo e ʻafungí ki he fakatamakí! Tuku ke maʻu ʻe he faʻahinga kotoa ʻoku nau hakeakiʻi loto-pōlepole kinautolu pea nau fiefia ʻo ʻikai fakaʻofaʻia ʻi he faingataʻa ʻoku hoko ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ha fakatokanga mei he meʻa naʻe hoko ki ʻĪtomí. Tuku ke nau ʻiloʻi, hangē ko ia ko ʻOpataiá, “ʻe ʻa Sihova ʻa e Puleʻanga.” Ko e faʻahinga ʻoku nau faitau kia Sihova mo ʻene kakaí ʻe tuʻusi fakaʻaufuli ʻo taʻengata, ka ko e Puleʻanga ngeia ʻo Sihová mo ʻene tuʻunga-tuʻi taʻengatá ʻe tuʻu ia kuo ʻosi fakatonuhiaʻi ʻo taʻengata!​—Opa. 21 V. 21.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 679.

b Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 682.

c Jewish Antiquities, XIII, 257, 258 (ix, 1); XV, 253, 254 (vii, 9).

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share