Tohi Tohi Tapu Fika 33—Maika
Tokotaha-Tohí: Maika
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Siuta
Kakato Hono Tohí: Ki muʻa he 717 K.M.
Vahaʻa Taimí: 777–717 K.M. n.
FAKAKAUKAU atu ki ha tangata matuʻotuʻa, ko e taha ʻa ia naʻá ne fakamoleki ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻi he ngāue faitōnunga kia Sihová. Fakakaukau atu ki ha tangata loto-toʻa, ko e taha ʻa ia naʻe lava ke ne tala ki he kau pule ʻi hono fonuá, “ʻA e haʻa fehiʻa ki he lelei, mo ʻofa ki he kovi; . . . ko e faʻahinga kuo keina ʻa e kakano ʻo hoku kakai; pea kuo nau fohi honau kili.” Fakakaukau atu ki ha tangata anga-fakatōkilalo, ko e taha ʻokú ne tuku ʻa e kotoa ʻo ʻene ngaahi lea mālohí kia Sihova, ʻa ia ko hono laumālié naʻá ne lea aí. ʻIkai te ke fiefia ʻi he maheni mo ha tangata hangē ko iá? Ko ha koloa lahi ē ʻo e fakahinohino mo e akonaki lelei naʻe lava ke ne tuku atú! Ko e palōfita ko Maiká ko ha tangata pehē. ʻOku tau kei maʻu ʻa ʻene akonaki leleí ʻi he tohi ʻoku uiʻaki hono hingoá.—Mai. 3:2, 3, 8.
2 Hangē ko ia ʻoku hoko moʻoni ʻi he kau palōfita tokolahi, ʻoku siʻi ʻaupito ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻo fekauʻaki mo Maika tonu ʻi heʻene tohí; ko e pōpoakí naʻe mahuʻingá. Ko e hingoa Maiká ko ha faʻunga fakanounou ia ʻo e Maikelí (ko hono ʻuhingá, “Ko Hai ʻOku Tatau mo e ʻOtuá?”) pe Maikaia (ko hono ʻuhingá, “Ko Hai ʻOku Tatau mo Sihová?”). Naʻá ne ngāue ko ha palōfita lolotonga ʻa e pule ʻa Siotame, ʻĀhasi mo Hesekaiá (777-717 K.M.), ʻa ia naʻe hoko ai ia ko ha toʻumeʻa ʻo e ongo palōfita ko ʻAisea mo Hōseá. (Ai. 1:1; Ho. 1:1) Ko e vahaʻa taimi tonu ʻo ʻene kikité ʻoku taʻepau, ka ʻi he lahi tahá naʻe taʻu ʻe 60. Ko ʻene ngaahi kikite ʻo kau ki hono maumauʻi ʻo Samēliá kuo pau naʻe fai ia ki muʻa ʻi he fakaʻauha ʻo e koló ʻi he 740 K.M., pea ko e tohí kotoa kuo pau pē naʻe kakato ʻi he ngataʻanga ʻo e pule ʻa Hesekaiá, 717 K.M. (Mai. 1:1) Ko Maiká ko ha palōfita tukuʻuta ia mei he kolo ko Mōlese ʻi he tokalelei ʻo Sefelaʻā, ʻi he tonga-hihifo ʻo Selusalemá. Ko ʻene maheni mo e moʻui kolo ʻutá ʻoku fakahaaʻi ia ʻi he faʻahinga fakatātā naʻá ne ngāueʻaki ke aʻu ai ki he ngaahi poini ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne talakí.—2:12; 4:12, 13; 6:15; 7:1, 4, 14.
3 Naʻe moʻui ʻa Maika ʻi he taimi fakatuʻutāmaki mo mahuʻinga. Naʻe tomuʻa tala ʻe he ngaahi meʻa naʻe hoko vavé, ʻa e mala ki he ongo puleʻanga ko ʻIsileli mo Siutá. Naʻe faiaka ʻi ʻIsileli ʻa e fulikivanu ʻo e ʻulungāangá mo e tauhi ʻaitolí, pea naʻe tupu ʻi he meʻá ni ʻa hono fakaʻauha ʻe ʻAsīlia ʻa e puleʻangá, ʻo hā mahino ʻi he lolotonga ʻo e moʻui tonu ʻa Maiká. Naʻe mafuli ʻa Siuta mei he fai ʻa e meʻa totonu ʻi he pule ʻa Siotamé ki hono faʻifaʻitakiʻi ʻa e fulikivanu ʻa ʻIsileli ʻi he pule angatuʻu ʻa ʻĀhasí pea toki hoko ai ki ha fakaakeake ʻi he lolotonga ʻa e pule ʻa Hesekaiá. Naʻe fokotuʻu hake ʻe Sihova ʻa Maika ke ne fakatokanga mālohi ki Hono kakaí ʻa e meʻa naʻá Ne teu ʻomai kiate kinautolú. Naʻe hoko ʻa e ngaahi kikite ʻa Maiká ʻo fakapapauʻi ai ʻa e kikite ʻa ʻAisea mo Hōseá.—2 Tuʻi 15:32–20:21; 2 Kal. vahe 27-32; Ai. 7:17; Ho. 8:8; 2 Kol. 13:1.
4 ʻOku ʻi ai ʻa e fakamoʻoni lahi ke fakahaaʻi ai ʻa e alafalalaʻanga ʻa e tohi Maiká. Kuo tali maʻu pē ia ʻe he kau Siú ko e konga ʻo e tohi ʻoku kau ʻi he faka-Hepeluú. ʻOku lave hangatonu ʻa e Selemaia 26:18, 19 ki he ngaahi lea ʻa Maika: “ʻE keli ʻa Saione hange ha ngoueʻanga, pea ʻe hoko ʻa Selusalema koni ngaahi tuva maka.” (Mai. 3:12) Naʻe fakahoko totonu ʻa e kikité ni ʻi he 607 K.M. ʻi he taimi naʻe fakaʻauha ʻosi ai ʻe he tuʻi ʻo Pāpiloné ʻa Selusalema, “ʻo maumau.” (2 Kal. 36:19) Ko ha kikite meimei tatau fekauʻaki mo Samēlia, ʻi he pehē ʻe hoko ko ha “tuʻunga maka ʻi ha tokanga ngoue,” naʻe fakahoko tatau. (Mai. 1:6, 7) Naʻe fakaʻauha ʻa Samēlia ʻe he kau ʻAsīliá ʻi he 740 K.M. ʻi he taimi naʻa nau taki pōpula ai ʻa e puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí. (2 Tuʻi 17:5, 6) Naʻe ikunaʻi ia ki mui ʻe ʻAlekisānita ko e Lahi ʻi he senituli hono fā K.M. peá ne tofanga ʻi he faingataʻa ʻi hono fakaʻauha ʻe he kau Siú ʻi he malumalu ʻo Sione Hikanasi I ʻi he senituli hono ua K.M. Fekauʻaki mo e fakaʻauha fakaʻosi ko eni ʻo Samēliá, ʻoku pehē ʻe he New Westminster Dictionary of the Bible, 1970, peesi 822: “Naʻe fakaʻauha ia ʻe he kau ikuná, ʻi he feinga ke fakangata ʻa e fakamoʻoni kotoa naʻe ʻi ai ha taimi ne tuʻu ai ha kolo mālohi ʻi he moʻungá.”
5 ʻOku toe tānaki mai ʻa e fakamoʻoni ʻi he keli fakatotoló ki hono poupouʻi ʻa e ngaahi fakahoko ʻo e kikite ʻa Maiká. Ko e fakaʻauha ʻo Samēlia ʻe he kau ʻAsīliá ʻoku lave ki ai ʻi he ngaahi lēkooti fakahisitōlia ʻa ʻAsīliá. Ko e fakatātaá, ko e tuʻi ʻAsīlia ko Sākoní naʻá ne lea pōlepole: “Naʻá ku ʻākoloʻi ʻo ikuna ʻa Samēlia (Sa-me-ri-na).”a Kae kehe, ko e tokotaha naʻe ʻi muʻa moʻoni nai ʻia Sākoní, ʻa Salimanesa V, naʻá ne fakakakato ʻa e ikuná. ʻI he fekauʻaki mo Salimanesá, ʻoku pehē ʻi ha kalonikali faka-Pāpilone: “Naʻá ne fakaʻauha ʻa Samēlia.”b Ko e ʻohofi ʻo Siuta ʻi he pule ʻa Hesekaiá, hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe Maiká, naʻe fakamatalaʻi lelei ia ʻe Senakalipe. (Mai. 1:6, 9; 2 Tuʻi 18:13) Naʻe ʻi ai ʻene fakatātā tā tongitongi pāneli ʻe fā ʻi he holisi ʻo hono palasí naʻe fakahaaʻi ai ʻa hono puke ʻo Lākisí. ʻI heʻene fuʻu maká ʻokú ne fakamatala ai: “Naʻá ku ʻākoloʻi ʻa hono ngaahi kolo mālohi ʻe 46 . . . Naʻá ku seʻe ki tuʻa (mei ai) ʻa e kakai ʻe toko 200,150 . . . Naʻá ku ʻai ia tonu ko ha pōpula ʻi Selusalema, ʻa hono nofoʻanga fakatuʻí, ʻo hangē ha manupuna ʻi ha ʻaá.” Naʻá ne toe hiki fakaholoholo ʻa e tukuhau naʻe totongi kiate ia ʻe Hesekaiá, neongo naʻá ne fakalahiʻi ʻa hono lahí. ʻOku ʻikai haʻane lave ki he fakatamaki naʻe tō ki heʻene ngaahi kongakaú.c—2 Tuʻi 18:14-16; 19:35.
6 Ko e kikite ʻiloa ʻa Maika 5:2, ʻoku ʻikai toe veiveiua ai hono fakamānavaʻi ʻo e tohí, ʻa ia ʻoku tomuʻa tala ai ʻa e feituʻu ʻaloʻi ʻo e Mīsaiá. (Mt. 2:4-6) ʻOku toe ʻi ai foki ʻa e ngaahi kupu ʻa ia ʻoku huʻufataha mo e ngaahi fakamatala ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané.—Mai. 7:6, 20; Mt. 10:35, 36; Luke 1:72, 73.
7 Lolotonga ko Maiká naʻá ne haʻu nai mei he kolo ʻuta ʻo Siutá, ko hono moʻoní naʻá ne pōtoʻi lea. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi kupuʻi lea lelei taha ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku maʻu ia ʻi heʻene tohí. Ko e vahe 6 ʻoku tohi ia ʻi he tuʻunga fetalanoaʻaki fakatupu tokanga. ʻOku puke ʻa e tokanga ʻa e tokotaha lautohí ʻe he ngaahi liliu fakafokifā ʻi he hiki vave ʻa Maika mei he poini ki he poini, ʻo fefokiʻaki mei he fakamalaʻia ki he tāpuaki. (Mai. 2:10, 12; 3:1, 12; 4:1) ʻOku lahi ai ʻa e ngaahi lea fakatātā maeʻeeʻa: ʻI he hāʻele atu ʻa Sihová, “ʻe vai ʻa e ngaahi moʻunga heʻene tuʻu ai, pea ʻe mafahi ʻa e ngaahi teleʻa, hange ko e uakisi ʻi he ʻao ʻo e afi, hange ko e vai kuo malingi ʻi ha tahifohifo.”—1:4; sio foki ki he 7:17.
8 ʻE lava ke vahevahe ʻa e tohí ki he konga ʻe tolu, ʻo kamataʻaki ʻa e konga taki taha ʻa e “Fanongo” pea ʻi ai ʻa e ngaahi valoki, ngaahi fakatokanga ʻo e tautea mo e ngaahi talaʻofa ʻo e tāpuaki.
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
16 ʻI he meimei taʻu ʻe 2,700 kuo maliu atú, ko e kikite ʻa Maiká ʻoku fakamoʻoniʻi ʻene ‘ʻaonga ki he akonakí,’ he ko Tuʻi Hesekaia ʻo Siutá naʻá ne tali ʻa ʻene pōpoakí pea tataki ʻa e puleʻangá ki he fakatomala mo fakaleleiʻi ʻenau founga lotú. (Mai. 3:9-12; Sel. 26:18, 19; fakafehoanaki mo 2 Tuʻi 18:1-4.) ʻI he ʻahó ni ʻoku toe ʻaonga lahi ange ai ʻa e kikite fakamānavaʻi ko ení. Fanongo, ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku taku ko e kau lotu ʻa e ʻOtuá, ki he ngaahi fakatokanga mahino ʻa Maika ki he lotu loí, lotu ʻaitolí, loí mo e fakamālohí! (Mai. 1:2; 3:1; 6:1) ʻOku fakapapauʻi ʻe Paula ʻa e ngaahi fakatokanga ko ení ʻi he 1 Kolinito 6:9-11, ʻa ia ʻokú ne pehē ai ko e kau Kalisitiane moʻoní kuo nau fufulu ʻo fakamaʻa kinautolu pea ʻoku ʻikai ha taha ʻe kau ʻi he ngaahi tōʻonga peheé te ne maʻu tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku mahino mo māʻalaʻala ʻa e fakahaaʻi ʻi he Maika 6:8 ko e fiemaʻu ʻa Sihova ki he tangatá ke ʻaʻeva mo Ia ʻi he fakamaau totonu, anga-ʻofa mo e anga-fakanānā.
17 Naʻe tuku mai ʻe Maika ʻa ʻene pōpoakí ki he lotolotonga ʻo ha kakai mātuʻaki loto-kehekehe ʻo pehē ‘ko e ngaahi fili ʻo e tangatá ko hono kau nofoʻangá.’ ʻOku faʻa malanga ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ʻi he ngaahi tuʻunga meimei tatau, pea ʻoku aʻu ʻo fetaulaki ʻa e niʻihi mo e ngaahi lavaki mo e fakatanga kakaha ʻi loto ʻi honau vahaʻangatae fakafāmilí tonu. ʻOku fiemaʻu maʻu pē ke nau tatali anga-kātaki kia Sihova, ko e ‘ʻOtua ʻo honau fakamoʻuiʻangá.’ (Mai. 7:6, 7; Mt. 10:21, 35-39) ʻI he fakatangá pe ʻi he fehangahangai mo ha vāhenga-ngāue faingataʻa, ko e faʻahinga ʻoku nau falala loto-toʻa kia Sihová, te nau hangē ko Maiká, ʻo ‘fonu ʻi he ivi ko e meʻa ʻi he laumalie ʻo Sihová,’ ʻi hono talaki atu ʻa ʻEne pōpoakí. Naʻe kikiteʻi ʻe Maika ko e loto-toʻa peheé ʻe hā mahino ia tautefito ʻi he “toenga ʻo Sekope.” Ko e faʻahingá ni te nau hangē ‘ha laione ki he ngaahi puleʻangá, ʻo lotolotoi ʻi he ngaahi kakai lahi,’ pea ʻi he taimi tatau te nau hangē ha hahau mo e ʻuha fakaivifoʻou meia Sihova. Ko e ngaahi ʻulungāangá ni naʻe fakaeʻa moʻoni ia ʻi he ‘toenga ʻo ʻIsilelí (Sēkope)’ ʻa ia naʻa nau hoko ko e kau mēmipa ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí.—Mai. 3:8; 5:7, 8; Loma 9:27; 11:5, 26.
18 Ko e ʻaloʻi ʻo Sīsū ʻi Pētelihemá, ʻi he fakahoko ʻo e kikite ʻa Maiká, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono fakapapauʻi ai ʻa e fakamānavaʻi fakaʻotua ʻo e tohí ka ʻokú ne fakamāmaʻi ʻa e potutohi ʻo e vēsí ko e tuʻu fakaekikite ia ki he hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he malumalu ʻo Kalaisi Sīsuú. Ko Sīsū ʻa e tokotaha ʻa ia ʻoku ʻasi hake mei Pētelihema (Fale ʻo e Mā) fakataha mo e ngaahi ʻaonga foaki-moʻui maʻá e faʻahinga kotoa ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui ki heʻene feilaulaú. Ko ia ʻokú ne fai ʻa e “tauhi ʻi he ivi ʻo Sihova” pea ʻoku hoko ia ʻo lahi peá ne fakahaaʻi ʻa e melino ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní ʻi he lotolotonga ʻo e tākanga kuo toe fakafoki mo fāʻūtaha ʻa e ʻOtuá.—Mai. 5:2, 4; 2:12; Sione 6:33-40.
19 ʻOku maʻu ʻa e fakalototoʻa lahi ʻi he kikite ʻa Maika fekauʻaki mo e “kuonga ʻamui,” ʻi he taimi ʻe kumi fakahinohino ai ʻa e “ngaahi puleʻanga lahi” meia Sihová. “Pea te nau tuki huotoho ʻaki ʻenau ngaahi heleta, mo e ngaahi hele ʻauhani ʻaki honau tao: ʻe ʻikai ofa ha heleta ʻe ha puleʻanga ki ha puleʻanga, pea ʻe ʻikai kei fai ha akotau. Ka te nau nofo taki taha ʻi hono lolo vaine, pea ʻi hono lolo fiki; ʻo ʻikai mafakahohaʻa kinautolu ʻe ha taha—he kuo folofola ki ai ʻa e fofonga ʻo Sihova Sapaoti.” ʻI hono liʻaki ʻa e lotu loi kotoa pē, ʻoku nau kau fakataha mo Maika ʻi hono fakapapauʻi: “Ko kitautolu te tau ʻalu ʻaki ʻa e huafa ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, ʻo lauikuonga pea taʻengata.” Ko e moʻoni ko e kikite ʻa Maiká ʻoku fakatupu-tui ʻi hono tokonaki mai ha tomuʻa vīsone ʻo kau ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ko ia ʻoku hokó. ʻOku tuʻu-ki-muʻa foki ia, ʻi hono hakeakiʻi ʻa Sihova ko e Hau mo e Tuʻi taʻengatá. He fakalotomāfana ē ko e ngaahi lea: “ʻE tuʻi ʻa Sihova kiate kinautolu ʻi Moʻunga Saione, mei he taimi ko ia ʻio ʻo taʻengata”!—Mai. 4:1-7; 1 Tim. 1:17.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ancient Near Eastern Texts, ʻetitaʻi ʻe James B. Pritchard, 1974, peesi 284.
b Assyrian and Babylonian Chronicles, ʻa A. K. Grayson, 1975, peesi 73.
c Ancient Near Eastern Texts, 1974, peesi 288; Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 894-5.