Tohi Tohi Tapu Fika 49—Efeso
Tokotaha-Tohí: Paula
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Loma
Kakato Hono Tohí: 60–61 T.S. nai
FAKAKAUKAULOTO atu ʻokú ke ʻi pilīsone. Ko hoʻo ʻi aí koeʻuhi ko hono fakatangaʻi koe ʻi hoʻo ngāue faivelenga ʻi he tuʻunga ko ha misinale Kalisitiané. Koeʻuhi ko e ʻikai kei lava ke ke fononga ʻo ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻangá ke fakaivimālohiʻi kinautolu, ko e hā e meʻa te ke faí? ʻIkai ʻe lava ke ke faitohi ki he faʻahinga kuo nau hoko ko e kau Kalisitiane tupu mei hoʻo ngāue fakamalangá? ʻIkai ʻoku pau pē ʻoku nau fifili pe ʻokú ke fēfē, pea ʻikai nai ʻoku nau fiemaʻu ha fakalototoʻa? Ko e moʻoni ʻoku pehē! Ko ia ʻokú ke kamata faitohi leva. ʻOkú ke fai he taimí ni ʻa e meʻa tofu pē ko ia naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi he taimi naʻe tuku pilīsone ai ʻi Loma ʻi he fuofua taimí, ʻi he 59-61 T.S. nai. Naʻá ne tangi kia Sisa, pea neongo naʻá ne tatali ki he hopó pea ʻi he malumalu ʻo ha kaʻate, naʻá ne maʻu ʻa e tauʻatāina ke fai ha ngāue. Naʻe fai ʻe Paula ʻa ʻene tohi “ki he kakai Efeso” mei Loma, ngalingali ʻi he 60 pe 61 T.S., pea ʻave ia ʻia Tikiko, ʻa ia naʻá ne ʻalu fakataha mo ʻOnesema.—Ef. 6:21; Kol. 4:7-9.
2 ʻOku fakahaaʻi ʻe Paula ko ia tonu ʻa e tokotaha-tohí ʻi he ʻuluaki foʻi leá pē pea fakahaaʻi pe lave tuʻo fā kiate ia ʻokú ne ‘nofo pilisone ko ʻene ʻi he ʻEikí.’ (Ef. 1:1; 3:1, 13; 4:1; 6:20) Kuo ʻikai ha ola ʻa e ngaahi fakakikihi fekauʻaki mo e tuʻunga faʻu-tohi ʻo Paulá. Ko e Chester Beatty Papyrus Fika 2 (P46), ʻoku ʻi ai e tui naʻe mei he 200 T.S. nai, ʻoku ʻi ai ʻa e lauʻi peesi ʻe 86 mei ha tohi fakapeesi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻipiseli ʻa Paulá. ʻOku kau ai ʻa e ʻipiseli ki he kau ʻEfesoó, ʻo fakahaaʻi ai naʻe fakakulupu ia ʻi heʻene ngaahi tohi ʻi he taimi ko iá.
3 Ko e muʻaki kau faʻu-tohi fakalotú ʻoku nau fakapapauʻi ne fai ʻe Paula ʻa e tohí pea naʻe fai ia “ki he kakai Efeso.” Ko e fakatātaá, ko ʻIleniasi, ʻo e senituli hono uá T.S., naʻá ne hiki lea mei he Efeso 5:30 ʻo peheni: “Hangē ko e lea ʻa e māʻoniʻoni ko Paulá ʻi he ʻipiseli ki he kakai ʻEfesoó, ko e ngaahi kupu kitautolu ʻo hono sinó.” Ko Kelemeni ʻo ʻAlekisanituliá, ʻi he vahaʻa taimi tatau, naʻá ne hiki lea mei he Efeso 5:21 ʻi heʻene fakamatala: “Ko ia foki, ʻi he ʻipiseli ki he kakai ʻEfesoó ʻokú ne tohi ai, Ke mou feanganofoʻaki ʻi he manavahē ki he ʻOtuá.” Ko ʻOliseni, ʻi heʻene tohi ʻi he ʻuluaki konga ʻo e senituli hono tolú T.S., naʻá ne hiki lea mei he Efeso 1:4 ʻi heʻene pehē: “Kae pehē foki ko e ʻapositoló ʻi he ʻipiseli ki he kakai ʻEfesoó, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e lea tatau ʻi heʻene pehē, ʻA ia naʻá ne fili kitautolu ʻi he teʻeki ke tanupou ʻa e māmaní.”a Ko ʻIusepiasi, ko ha toe tokotaha ʻa ia ʻoku vakai ki ai ko ha mataotao ʻi he muʻaki hisitōlia faka-Kalisitiané (260-340 T.S. nai), ʻokú ne fakakau ʻa e tohi ʻEfesoó ʻi he tohi fakamoʻoniʻanga Tohi Tapú, pea ko e tokolahi taha ʻo e muʻaki kau faʻu-tohi fakalotu kehé ʻoku nau lave ki he tohi Efesoó ko e konga ia ʻo e Tohi Tapu fakamānavaʻí.b
4 Ko e Chester Beatty Papyrus, ko e Maniusikilipi Vatican Fika 1209, mo e Maniusikilipi Sinaitic ʻoku liʻaki ai ʻa e ngaahi lea “ʻi Efeso” ʻi he vahe 1, veesi 1, pea ko ia ʻoku ʻikai fakahaaʻi ai ʻa e feituʻu ʻoku fai ki ai ʻa e tohí. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ení, fakataha mo e ʻikai ʻi ai ha ngaahi pōpoaki ʻofa ki he faʻahinga tāutaha ʻi ʻEfesoó (neongo ne ngāue ai ʻa Paula ʻi he taʻu ʻe tolu), kuo tataki ai ʻa e niʻihi ke nau mahalo ko e tohí naʻe fai nai ia ki ha feituʻu kehe pea ʻi ha tuʻunga ko ha tohi nai ia ke ʻave holo ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi ʻĒsia Mainá, ʻo kau ai ʻa ʻEfesō. Kae kehe, ko e lahi taha ʻo e ngaahi maniusikilipi kehé ʻoku kau ai ʻa e ngaahi foʻi lea “ʻi Efeso,” pea hangē ko ia kuo tau vakai ki ai ʻi he fakamatala ki muʻa angé, ko e muʻaki kau faʻu-tohi fakalotú naʻa nau tali ia ko ha tohi ki he kau ʻEfesoó.
5 Ko e fakamatala puipuituʻa ʻe niʻihi ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e taumuʻa ʻo e tohí ni. ʻI he ʻuluaki senituli ʻo Hotau Kuongá, naʻe ʻiloa ai ʻa ʻEfesō ʻi he faimaná, mēsikí, ʻasitalolosiá mo e lotu ki he ʻOtua fakafanau ko ʻĀtemisí.c Ne fokotuʻu takatakai ʻi he maka fakamanatu ʻo e ʻotua fefiné, ha temipale fisifisimuʻa ne vakai ki ai ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakaofo ʻe fitu ʻo e māmani motuʻá. Fakatatau ki he ngaahi keli fakatotolo ʻo e feituʻú ʻi he senituli hono 19, naʻe langa ʻa e temipalé ʻi ha peletifoomu ko hono fuá naʻe mita ʻe 73 hono fālahí pea mita ʻe 127 lōloa. Ko e temipalé tonu naʻe mita ʻe 50 hono fālahí pea mita ʻe 105 lōloa. Ne ʻi ai ʻa e ʻotu pou māpele ʻe 100, naʻe taki mita nai ʻe 17 hono māʻolungá. Naʻe ʻaofi ʻa e ʻató ʻaki ha ngaahi lauʻi taila māpele lalahi hinehina. ʻOku pehē ne ngāueʻaki ʻa e koulá ʻo ʻikai ko e simá ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi hokoʻanga ʻo e ngaahi konga māpelé. Naʻe manakoa ʻa e temipalé ʻe he kau folau ʻeveʻeva mei he tapa kotoa ʻo e māmaní, pea ko e kau ʻaʻahi ʻe toko laui kilu naʻa nau fakafonu ʻa e koló lolotonga ʻa e ngaahi kātoangá. Ko e kau tufunga siliva ʻo ʻEfesoó naʻa nau fakahoko ha pisinisi tupu lahi ʻi hono fakatau atu ʻa e fanga kiʻi nofoʻanga toputapu siliva ʻo ʻĀtemisi ki he kau pilikimí ko ha suvenia.
6 Naʻe tuʻu ʻa Paula ʻi ʻEfesō ʻi heʻene fononga fakamisinale hono uá ki ha ʻaʻahi fakamalanga nounou peá ne tuku leva ai ʻa ʻAkuila mo Pīsila ke na hokohoko atu ʻa e ngāué. (Ng. 18:18-21) Naʻá ne foki ʻi heʻene fononga fakamisinale hono tolú ʻo nofo ai ʻi he taʻu nai ʻe tolu, ʻo malanga mo akoʻi ʻa e “hala” ki he tokolahi. (Ng. 19:8-10, PM; Ng. 20:31) Naʻe ngāue mālohi ʻa Paula lolotonga ʻene ʻi ʻEfesoó. ʻOku tohi ʻe A. E. Bailey, ʻi heʻene tohi ko e Daily Life in Bible Times: “Ko e ngāue makehe ʻa Paulá ko ʻene ngāue ʻi heʻene pisinisí mei he hopo ʻa e laʻaá ʻo aʻu ki he 11 pongipongi (Ng. 20:34, 35) ʻa ia ʻi he houa ko iá ne ʻosi ai ʻa e faiako ʻa Tilanó; pea mei he 11 pongipongí ki he 4 efiafí ke malanga ʻi he holó, fai ʻa e ngaahi konifelenisi mo e kau tokoní, . . . pea fakaʻosí ke fai ha ngāue fakaʻevangeliō fale ki he fale ʻa ia naʻe lele mei he 4 efiafí ʻo aʻu ki he tuʻapoó. (Ng. 20:20, 21, 31) ʻOkú te fifili ai pe ko fē ʻa e taimi ʻokú ne maʻu ke kai mo mohe aí.”—1943, peesi 308.
7 ʻI hono fai ʻo e malanga faivelenga ko ení, naʻe fakaeʻa ai ʻe Paula ʻa hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi ʻīmisí ʻi he lotú. Naʻe langaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e ʻita ʻa e faʻahinga ne nau ngaohi mo fakatau atu iá, hangē ko e tufunga siliva ko Temetelió, pea ʻi he fuʻu maveuveú naʻe iku ʻo pau ke mavahe ai ʻa Paula mei he koló.—Ng. 19:23–20:1.
8 ʻI he taimi ko ení, lolotonga ʻene ʻi he pilīsoné, ʻoku fakakaukau ai ʻa Paula fekauʻaki mo e ngaahi palopalema naʻe fehangahangai mo e fakatahaʻanga ʻEfesoó, ʻa ia ne takatakaiʻi ʻe he kau lotu pangani pea ʻi he malumalu ʻo e temipale fakaofo ʻo ʻĀtemisí. Ko e kau Kalisitiane pani ko ení ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻa nau fiemaʻu ʻa e talanoa fakatātā feʻungamālie naʻe fai he taimi ko ení ʻe Paula kia kinautolu, ʻo fakahaaʻi ai ʻoku faʻuʻaki kinautolu “ha temipale tapu,” ʻa ia ʻoku ʻafio ai ʻa Sihova ʻi hono laumālié. (Ef. 2:21) Ko e “fakalilolilo [toputapu]” ʻi hono fakaeʻa ki he kau ʻEfesoó, fekauʻaki mo e fokotuʻutuʻu ngāue ʻa e ʻOtuá (ʻa ʻene founga fakalele ʻo e ngaahi meʻa ʻi hono falé) ʻa ia te ne fakafoki mai ai ʻa e fāʻūtaha mo e melino fakafou ʻia Sīsū Kalaisí, naʻe ʻikai toe fehuʻia ko ha tākiekina lahi mo fakafiemālie ia kia kinautolu. (1:9, 10) ʻOku fakamamafaʻi ʻe Paula ʻa e fāitaha ʻa e Siú mo e Senitailé ʻia Kalaisí. ʻOkú ne ekinaki ke nau taha, ke nau fāʻūtaha. Ko ia ʻoku lava ke tau ʻiloʻi ai he taimí ni ʻa e taumuʻa, mahuʻinga mo e hā mahino ʻa hono fakamānavaʻi ʻo e tohí ni.
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
16 Ko e ʻipiseli ki he kau ʻEfesoó ʻoku aʻu ia ki he meimei tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻui faka-Kalisitiané. ʻI he vakai atu ki he mahiki vave hake ʻi he māmaní he lolotongá ni ʻa e ngaahi palopalema fakalotomafasiá mo e faihiá, ko e faleʻi lelei mo ʻaonga ʻa Paulá ʻoku ʻaonga moʻoni ia ki he faʻahinga ʻoku nau holi ke moʻui anga-fakaʻotuá. ʻOku totonu ke fēfē ʻa e tōʻonga ʻa e fānaú ki he mātuʻá mo e mātuʻá ki he fānaú? Ko e hā e ngaahi fatongia ʻo ha husepāniti ki hono uaifí mo e uaifí ki hono husepānití? Ko e hā kuo pau ke fai ʻe he faʻahinga tāutaha ʻi he fakatahaʻangá koeʻuhi ke tauhi maʻu ai ʻa e fāʻūtaha ʻi he ʻofá mo e tuʻunga maʻa faka-Kalisitiane ʻi he lotolotonga ʻo ha māmani fulikivanu? Ko e akonaki ʻa Paulá ʻokú ne tali ʻa e ngaahi fehuʻi kotoa ko ení, pea ʻokú ne hoko atu ke fakahaaʻi ʻa e meʻa ʻoku kau ki hono ʻai ʻa e angaʻitangata faka-Kalisitiane foʻoú. Fakafou ʻi hono ako ʻo e tohi Efesoó, ʻe malava ai ʻa e tokotaha kotoa ke ne maʻu ʻa e houngaʻia moʻoni ki he faʻahinga angaʻitangata ʻa ia ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá pea ʻoku “ngaohi ke hoko ki he ʻOtua ʻi he angatonu mo e maʻoniʻoni ʻa Moʻoni.”—4:24-32; 6:1-4; 5:3-5, 15-20, 22-33.
17 ʻOku toe fakahaaʻi ʻe he tohí ʻa e taumuʻa ʻo e ngaahi fakanofo lakanga mo e ngaahi ngāue ʻi he fakatahaʻangá. Ko e fai ení “ko hono fakahaohaoa oe kakai maonioni, moe gaue fakafaifekau, ke laga hake ae jino o Kalaisi,” fakataha mo e vakai atu ki he tuʻunga matuʻotuʻá. ʻI he fāitaha kakato ʻi he ngaahi fokotuʻutuʻu fakaefakatahaʻanga ko ení, ʻoku lava ai ʻa e Kalisitiané ke “tubu hake iate ia, aia ko Kalaisi koe ulu, i he mea kotoabe.”—4:12, 15, PM.
18 Ko e tohi ki he kau ʻEfesoó naʻe maʻu ʻaonga lahi mei ai ʻa e muʻaki fakatahaʻangá ʻi hono ʻai ke lelei ange ʻenau mahino fekauʻaki mo e “fakalilolilo [toputapu] a Kalaisi.” Naʻe fakamahinoʻi heni ʻi he fakataha mo e kakai Siu ne tuí, ko e “kakai Jenitaile” naʻe ui kinautolu ke nau ‘kauga hoko . . . bea i he Jino be taha, bea kau i he talaofa ia Kalaisi i he ogoogoleleí.’ Ko e ʻā vahevahé, “ʻa e lao fekau,” ʻa ia naʻá ne fakamavaheʻi ʻa e Senitailé mei he Siú naʻe holoki, pea ʻi he taimi ko ení ʻi he taʻataʻa ʻo Kalaisí, kuo hoko ai ʻa e tokotaha kotoa ko e kakai pē taha ʻo e faʻahinga tapú pea ko e kau mēmipa ʻo e fale ʻo e ʻOtuá. ʻI he faikehekehe lahi mo e temipale pangani ʻo ʻĀtemisí, ko e faʻahingá ni naʻe langa hake kinautolu fakataha mo Kalaisi Sīsū ʻi ha feituʻu ke ʻafio ai ʻa e ʻOtuá ʻi he laumālié—‘ko ha temipale tapu, kia Sihova.’—3:4, 6, PM; 2:15, 21.
19 ʻI he fekauʻaki mo e “fakalilolilo [toputapu],” ʻoku toe lau ai ʻa Paula fekauʻaki mo ha “fokotuʻutuʻu-ngāue . . . ke toe fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi, ʻa e ngaahi meʻa ʻi hēvani [faʻahinga kuo fili ke ʻi he Puleʻanga fakahēvaní] mo e ngaahi meʻa ʻi māmani [faʻahinga te nau moʻui ʻi he māmaní ʻi he pule ʻa e Puleʻangá].” Ko ia ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e taumuʻa mahuʻinga ʻa e ʻOtuá ke fakafoki mai ʻa e melinó mo e fāʻūtahá. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni naʻe lotu ai ʻa Paula maʻá e kau ʻEfesoó, ke fakamaama ʻa e mata ʻo honau lotó, ke nau lava ai ʻo mahinoʻi kakato ʻa e ʻamanaki ʻa ia naʻe ui kinautolu ki ai ʻe he ʻOtuá pea nau sio “pe ko e hā ʻa e koloa lāngilangiʻia ʻa ia ʻokú ne tauhi ko ha tofiʻa maʻá e kau māʻoniʻoní.” Ko e ngaahi leá ni kuo pau naʻe fakalototoʻaʻi lahi ai kinautolu ʻi heʻenau ʻamanakí. Pea ko e tohi fakamānavaʻi ki he kau ʻEfesoó ʻoku hokohoko atu ʻene fakatupu langa hake ki he fakatahaʻanga ʻi he ʻaho ní, ʻa ia ʻi he meʻa kotoa pē ʻe ‘fakafonu kitautolu ke aʻusia hono katokātoa kotoa ʻo e ʻOtuá.’—1:9-11, 18, NW; 3:19.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Origin and History of the Books of the Bible, 1868, C. E. Stowe, peesi 357.
b New Bible Dictionary, pulusinga hono ua, 1986, ʻetitaʻi ʻe J. D. Douglas, peesi 175.
c Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 182.