LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi08-2 p. 6-8
  • Tohi Tohi Tapu Fika 54​—1 Timote

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohi Tapu Fika 54​—1 Timote
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 17
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 17
bsi08-2 p. 6-8

Tohi Tohi Tapu Fika 54​—1 Timote

Tokotaha-Tohí: Paula

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Masitōnia

Kakato Hono Tohí: 61–64 T.S. nai

KO E fakamatala ʻa Luke ki he moʻui ʻa Paulá ʻi he tohi Ngāué ʻoku ngata ia ʻi he ʻi Loma ʻa Paula ʻo tatali ai ki he ola ʻo ʻene tangi kia Sisá. ʻOku fakahaaʻi ai ʻa Paula ʻokú ne totongi ʻa e fale ʻo ne nofo ai, ʻo malangaʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he faʻahinga kotoa naʻe haʻu kiate iá, ʻo fai pehē ʻi he “mālohi, ʻo ʻikai taʻofia.” (Ng. 28:​30, 31) Ka ʻi heʻene tohi hono ua kia Tīmoté, ʻoku tohi ai ʻe Paula: “ʻOku ngaohikovia au ʻi hono fai, ʻio, ʻo aʻu ki hoto haʻisia ʻo hange ko ha angahala,” pea ʻokú ne lau ai ki he tuʻunuku mai ʻene maté. (2 Tim. 2:9; 4:​6-8) Ko ha liliu moʻoni ē! ʻI he ʻuluaki tuʻungá, naʻe tōʻongafai kiate ia ko ha pōpula faitotonu, ʻi hono uá, ko ha tokotaha faihia. Ko e hā naʻe hoko ʻi he vahaʻa taimi ʻo e fakamatala ʻa Luke ki he tuʻunga ʻo Paula ʻi he 61 T.S., ʻi he ngataʻanga ʻo e taʻu ʻe ua ʻi Lomá, mo e tohi tonu ʻa Paula fekauʻaki mo hono tuʻungá kia Tīmote, ʻa ia ʻoku hā ne tohi ia ki muʻa siʻi pē ʻi heʻene maté?

2 Ko e faingataʻa ʻo hono ʻai ke feʻungamālie ʻa hono fai ʻa e ngaahi tohi ʻa Paula kia Tīmote mo Taitusí mo e vahaʻa taimi naʻe kāpui ʻe he tohi Ngāué kuo taki atu ai ʻa e kau fakamatala Tohi Tapu ʻe niʻihi ki he fakamulituku naʻe lavameʻa ʻa Paula ʻi heʻene tangi kia Sisá pea naʻe tukuange ia ʻi he 61 T.S. nai. ʻOku pehē ʻe he New Westminster Dictionary of the Bible: “Ko e veesi fakaʻosi ʻo e tohi Ngāué ʻoku fehoanakimālie lelei ange ia mo e fakakaukau ko ení [naʻe tukuange ʻa Paula hili hono tuku pilīsone taʻu ʻe ua] ʻi he fakamahalo ko ia ko e tuku pilīsone naʻe fakamatalaʻí ne ngata ia ʻi he fakahalaiaʻi mo e mate ʻa e ʻapositoló. ʻOku fakamamafaʻi ʻe Luke ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia naʻe ʻikai taʻofi ʻe ha taha ʻa ʻene ngāué, ʻo ʻomai moʻoni ai ʻa e fakakaukau naʻe ʻikai ofi ʻa e ngataʻanga ʻo ʻene ngāué.”a Ko e vahaʻa taimi leva ʻo hono tukuange mei hono ʻuluaki tuku pilīsone ʻi Lomá mo hono tuku pilīsone fakaʻosi ʻi aí, pe 61-64 T.S. nai, ʻa e taimi naʻe hiki ai ʻa e ʻUluaki Timoté.

3 ʻI hono tukuange mei pilīsoné, ʻoku hā mahino naʻe toe hoko atu ʻe Paula ʻa ʻene ngāue fakamisinalé fakataha mo Tīmote pea mo Taitusi. Pe naʻe faifai pea aʻu ʻa Paula ki Sipeini, hangē ko e fakamahalo ʻa e niʻihi, ʻoku ʻikai ke fakapapauʻi. Ko Kelemeni ʻo Lomá naʻá ne tohi (95 T.S. nai) naʻe haʻu ʻa Paula “ki he ngataʻanga taupotu ʻo e H[ihifó],” ʻa ia naʻe malava ke kau ai ʻa Sipeini.b

4 Naʻe fai ʻe Paula mei fē ʻa ʻene ʻuluaki tohi kia Tīmoté? ʻOku fakahaaʻi ʻi he 1 Timote 1:3 naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Paula kia Tīmote ke ne tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa pau ʻi he fakatahaʻanga ʻi ʻEfesoó lolotonga ia ʻene ʻalu ʻana ki Masitōniá. ʻOku hā naʻá ne fai mei heni ʻi ʻEfesō ʻa ʻene tohi kia Tīmoté.

5 Ko e ongo tohi kia Tīmoté kuo tali ia mei he muʻaki taimí ko e tohi ʻe Paula pea ko e konga ia ʻo e Tohi Tapu fakamānavaʻí. Ko e muʻaki kau hiki tohi Kalisitiané, ʻo kau ai ʻa Polikapi, ʻIkinatiasi mo Kelemeni ʻo Lomá, ʻoku nau loto-tatau kotoa ki he meʻá ni, pea ko e ongo tohí ʻoku fakakau ia ʻi he ngaahi katiloka ʻo e ʻuluaki ngaahi senitulí ko e ongo tohi ʻa Paula. ʻOku tohi ʻe ha mataotao ʻe taha: “ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi tohi F[uakava] F[oʻou] ʻoku mālohi ange ai ʻa e fakamoʻoní . . . Ko e ngaahi fakafepaki ki he alafalalaʻangá kuo pau ai ke vakai ki ai ko e ngaahi fakakaukau fakaeonopooni ʻoku fepaki mo e fakamoʻoni mālohi mei he muʻaki siasí.”c

6 Naʻe fai ʻe Paula ʻene ʻuluaki tohi ko eni kia Tīmoté ke fokotuʻu mahino ai ʻa e ngaahi founga fokotuʻutuʻu pau ʻi he fakatahaʻangá. Naʻe toe ʻi ai ha fiemaʻu kiate ia ke ne fakatokanga kia Tīmote ke ne leʻohi ia mei he ngaahi akonaki halá pea ke fakaivimālohiʻi ʻa e fanga tokouá ke nau talitekeʻi ʻa e “lauhala” peheé. (1 Tim. 6:20) Ko e kolo fakakomēsiale ko ʻEfesoó ʻe toe ʻomai ai ʻa e ngaahi fakatauele ʻo e tuli ki he meʻa fakamatelié mo e “ʻofa ki he paʻanga,” pea ko ia ʻe taimi totonu ke fai ha faleʻi ʻi he meʻá ni foki. (6:10) Naʻe ʻi ai moʻoni ha puipuituʻa lelei ʻo Tīmote ʻi he taukei mo e ako ke ngāueʻaki ia ki he ngāué ni. Naʻe fanauʻi ia ʻe ha tamai Kalisi mo ha faʻē Siu manavahē-ʻOtua. ʻOku ʻikai ʻiloʻi papau ʻa e taimi naʻe ʻuluaki fetuʻutaki ai ʻa Tīmote mo e lotu faka-Kalisitiané. ʻI he ʻaʻahi ʻa Paula ki Līsita ʻi heʻene fononga fakamisinale hono uá, ʻi he konga ki mui nai ʻo e 49 T.S. pe konga ki muʻa ʻo e 50 T.S., ko Tīmoté (ʻi hono taʻu hongofulu tupu lahí pe taʻu 20 siʻí) ne ʻosi ‘fakaongolelei ia ʻe he kainga naʻe ʻi Lisita mo Aikoniumé.’ Ko ia naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe Paula kia Tīmote ke ne fononga mo Sailosi pea mo ia tonu. (Ng. 16:​1-3) ʻOku lave ki he hingoa ʻo Tīmoté ʻi he tohi ʻe 11 ʻo e tohi ʻe 14 ʻa Paulá pea pehē ki he tohi Ngāué. Naʻe mahuʻingaʻia fakaetamai maʻu pē ʻa Paula ʻiate ia peá ne vaheʻi ia ʻi he taimi lahi ke ne ʻaʻahi ʻo tokangaʻi ʻa e ngaahi fakatahaʻanga kehekehe—ko ha fakamoʻoni ia ne fai ʻe Tīmote ʻa e ngāue lelei ʻi he malaʻe ngāue fakamisinalé pea naʻá ne taau ke ne fakahoko ʻa e ngaahi fatongia mafatukituki.​—1 Tim. 1:2; 5:23; 1 Tes. 3:2; Fili. 2:19.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

15 ʻOku ʻomai ʻe he tohí ni ha fakatokanga mālohi ki he faʻahinga ʻoku kau ʻi he taimi ki he taimi ʻi he ngaahi fakamahalo taʻeʻaonga mo e ngaahi fakakaukau fakafilōsofia. Ko e “fakakikihiʻi lea” ʻoku ʻalu fakataha ia mo e hīkisiá pea ʻoku fiemaʻu ke fakaʻehiʻehi mei ai, he ʻoku tala mai ʻe Paula ʻoku taʻofi ʻe he meʻá ni ʻa e tupu faka-Kalisitiané, ʻo fakahoko pē ai ʻa e “faʻahinga meʻa ʻoku ngali tupu mei ai ha meʻa ke fakakikihi ki ai, ʻo ʻikai ko e tokateline fakaʻotua ʻa ia ʻoku ʻo tui.” (6:​3-6; 1:4) ʻI he ʻalu fakataha mo e ngaahi ngāue ʻa e kakanó, ko e ngaahi fakakikihi ko ení ʻoku “tuu kehe moe akonaki totonu; o fakatatau moe ogoogolelei nāunāuia oe Otua monuia.”—1:​10, 11, PM.

16 Ko e kau Kalisitiane ʻi ʻEfesō mānumanu paʻangá ʻoku hā mahino naʻa nau fiemaʻu ʻa e akonaki ke tauʻiʻaki ʻa e tuli ki he meʻa fakamatelié mo ʻene ngaahi fakaheleleú. Naʻe ʻomai ʻe Paula ʻa e akonaki ko iá. Kuo lave lahi ʻa e māmaní ki heʻene lea, ‘Ko e ʻofa ki he paʻangá ko e aka ia ʻoku tupu mei ai ʻa e kovi kotoa pē,’ ka ko e tokosiʻi moʻoni ia ʻoku nau tokanga ki heʻene ngaahi leá! ʻI hono kehé, ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku fiemaʻu ke nau tokanga ʻi he taimi kotoa pē ki he faleʻi ko ení. ʻOku ʻuhinga iá ko e moʻui kia kinautolu. ʻOku fiemaʻu ke nau hola mei he tauhele fakatupu maumau ʻo e tuli ki he meʻa fakamatelié, ʻo tuku ʻenau falalá, ʻikai “ki he koto taʻemaʻu na ko e koloa; ka ki he ʻOtua, ʻa ia ʻoku ne ʻomi ʻa e meʻa kehekehe ʻo fuʻu lahi, maʻatau fiemalie pe.”—6:​6-12, 17-19.

17 Ko e tohi ʻa Paulá ʻoku fakahaaʻi ai ko Tīmoté tonu ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia ʻo e tuʻunga ʻoku totonu ke ʻi ai ha talavou Kalisitiane. Neongo ʻene kei taʻu siʻí, naʻá ne tupu ʻo matuʻotuʻa fakalaumālie. Naʻá ne kakapa atu ke taau ʻi he tuʻunga ko ha mātuʻa pea naʻe faitāpuekina lahi ia ʻi he ngaahi monū naʻá ne maʻú. Ka ʻi he hangē ko e kau faifekau talavou faivelenga kotoa pē he ʻaho ní, naʻe fiemaʻu ke ne hanganaki fakalaulauloto ki he ngaahi meʻá ni pea ke ne nōfoʻi ai koeʻuhi ke hokohoko laka ai pē ki muʻa. ʻOku taimi tonu ʻa e faleʻi ʻa Paulá ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau kumi ki he fiefia hokohoko ʻi hono fai ʻa e fakalakalaka faka-Kalisitiané: “Lamalama kiate koe mo e meʻa ʻoku ke akoʻaki: ke ke nofoʻaki fai ʻa e ongo meʻa ko ia; he ʻi hoʻo fai pehe, te ke fakamoʻui koe mo kinautolu foki ʻoku fanongo kiate koe.”—4:​15, 16.

18 Ko e tohi fakamānavaʻi ko ení ʻoku fakahūhū ai ʻa e houngaʻia ki he ngaahi fokotuʻutuʻu maau ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakahaaʻi ai ʻa e founga ʻe lava fakatouʻosi ai ki he kakai tangatá mo e kakai fefiné ke nau fai ʻenau tafaʻakí ʻi hono tauhi maʻu ʻa e feongoongoi fakateokalati ʻi he fakatahaʻangá. (2:​8-15) Pea ʻoku hoko atu leva ai ʻo lāulea ki he ngaahi tuʻunga taau ʻoku fiemaʻu ki he kau ʻovasiá mo e kau sevāniti fakafaifekaú. Ko ia ai ʻoku fakahaaʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e ngaahi fiemaʻu ke aʻusia ʻe he faʻahinga ʻoku nau ngāue ʻi he ngaahi malava makehé. ʻOku toe fakalototoʻaʻi ʻe he tohí ʻa e kau faifekau ʻosi fakatapui kotoa ke nau aʻusia ʻa e ngaahi tuʻungá ni, ʻaki ʻa e pehē: “Ka feinga ʻe ha taha ke maʻu ʻa e lakanga ʻo e faifekau pule [pe ʻovasiá], ko ʻene holi ki ha ngaue lelei.” (3:​1-13) Ko e vakai totonu ʻa e ʻovasiá ki he ngaahi taʻumotuʻa kehekehe mo e tangata pe fefine ʻi he fakatahaʻangá ʻoku lāulea feʻungamālie ki ai ʻo tatau pē mo e ngāue ki he ngaahi tukuakiʻi ʻi he ʻao ʻo e kau fakamoʻoní. ʻI hono fakamamafaʻi ko e kau mātuʻa ʻoku nau ngāue mālohi ʻi he malangá mo e faiakó ʻoku nau tuha mo e fakaʻapaʻapa lōuá, ʻoku lave tuʻo ua ai ʻa Paula ki he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ko ha tuʻunga mafai: “He ʻoku lau ʻe he Tohitapu, Ko e pulu ʻoku ne ʻauʻau ʻa e koane ʻe ʻikai te ke haʻihaʻi hono ngutu. Mo eni, ʻIlonga ha taha ʻoku ngaue, ʻoku tāu ke ne maʻu haʻane totongi.”—1 Tim. 5:​1-3, 9, 10, 19-21, 17, 18; Teu. 25:4; Liv. 19:13.

19 Hili hono fai ʻo e akonaki lelei kotoa ko ení, ʻoku tānaki mai ʻe Paula ko e fekaú ʻoku totonu ke talangofua ki ai ʻi ha founga taʻemele mo taʻelauʻi ‘ʻo aʻu ki he fakaha mai ʻa e ʻEiki ko Sisu Kalaisí ko e Tuʻi ʻo kinautolu ʻoku tuʻí, mo e ʻEiki ʻo kinautolu ʻoku ʻeikí.’ Makatuʻunga ʻi he ʻamanaki ko eni ʻo e Puleʻangá, ʻoku fakaʻosiʻaki ʻa e tohí ha ekinaki mālohi ki he kau Kalisitiané ke nau “ngāue ʻaonga, ke nau koloaʻia ʻi he ngāue lelei, ke nau nimahomo ʻo ʻangafietokoni; ʻo nau faʻoaki ai maʻanautolu ha tuʻunga lelei ki he ʻamui, koeʻuhi ke nau puke ki he moʻui moʻoni.” (1 Tim. 6:​14, 15, 18, 19) ʻOku mahuʻinga moʻoni ʻa e fakahinohino lelei kotoa ʻa e ʻUluaki Timoté!

[Fakamatala ʻi lalo]

a 1970, ʻetitaʻi ʻe H. S. Gehman, peesi 721.

b The Ante-Nicene Fathers, Vol. I, peesi 6, “Ko e ʻUluaki ʻIpiseli ʻa Kelemeni ki he Kau Kolinitoó,” vahe V.

c New Bible Dictionary, pulusinga ua, 1986, ʻetitaʻi ʻe J. D. Douglas, peesi 1203.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share