ʻAokosi
Falaite, ʻAokosi 1
ʻOku lahi ʻa e faingataʻaʻia ʻa e tokotaha māʻoniʻoní, ka ʻoku fakahaofi ia ʻe Sihova mei ai kotoa.—Saame 34:19.
Fakatokangaʻi ʻa e poini ʻe ua ʻi he saame ʻi ʻolungá: (1) ʻOku fehangahangai ʻa e kakai māʻoniʻoní mo e ngaahi palopalema. (2) ʻOku fakahaofi ʻe Sihova kitautolu mei hotau ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku anga-fēfē hono fakahaofi kitautolu ʻe Sihová? Ko e founga ʻe taha ʻaki ʻene tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ha vakai pau ki he moʻui ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení. Neongo ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihova te tau maʻu ʻa e fiefia ʻi he tauhi kiate iá, ʻoku ʻikai ke ne fakapapauʻi mai ha moʻui ʻoku ʻatā mei he hohaʻá ʻi he taimí ni. (ʻAi. 66:14) ʻOkú ne ekinaki mai ke tau tokangataha ki hotau kahaʻú—ki he taimi te tau maʻu ai ʻa e moʻui ʻokú ne loto ke tau fiefia taʻengata aí. (2 Kol. 4:16-18) ʻI he lolotongá ni, ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke hokohoko atu ʻi he ʻaho taki taha. (Tangi. 3:22-24) Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau lotu faitōnunga ʻa Sihova, fakatouʻosi ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú mo hotau ʻahó ni? Te tau fehangahangai nai mo e ngaahi palopalema taʻeʻamanekina. Ka ʻi heʻetau falala kia Sihová, heʻikai ʻaupito te ne taʻetokoniʻi kitautolu.—Saame 55:22. w23.04 14-15 ¶3-4
Tokonaki, ʻAokosi 2
Fakamoʻulaloa . . . ki he ngaahi mafai māʻolungá.—Loma 13:1.
ʻE lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifa mo Melé, ʻa ia naʻá na mateuteu ke talangofua ki he ngaahi maʻu mafai māʻolungá naʻa mo e taimi naʻe faingatāmaki aí. (Luke 2:1-6) ʻI he māhina hiva nai ʻo e feitama ʻa Melé, naʻá ne fehangahangai mo Siosifa mo ha ʻahiʻahiʻi ʻena talangofuá. Ko ʻAokositusi, naʻá ne pule ʻi he ʻEmipaea Lomá, naʻá ne tuʻutuʻuni ke fai ha tohi-kakai. Naʻe pau ke fononga ʻa Siosifa mo Mele ki Pētelihema, ko ha fononga ofi ki he kilomita ʻe 150 (maile ʻe 93) ʻi he fonua moʻungaʻia. Ko e fonongá naʻe ʻikai ke fakafiemālie, tautefito kia Mele. Naʻe hohaʻa nai ʻa e ongo meʻá ki he tuʻunga malu ʻa Mele mo ʻena kiʻi pēpē teʻeki fanauʻí. Fēfē kapau te ne langā lolotonga ʻena fonongá? Naʻe ʻi hono manavá ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofá. ʻE hoko ia ko ha kalofanga ke ʻoua te na talangofua ki he puleʻangá? Naʻe ʻikai ke fakaʻatā ʻe Siosifa mo Mele ha taha ʻo e ngaahi hohaʻa ko iá ke ne tākiekina pe te na talangofua ki he laó. Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻena talangofuá. Naʻe aʻu hao ʻa Mele ki Pētelihema, fanauʻi ha kiʻi pēpē moʻui lelei, pea tokoni foki ki hono fakahoko ʻa e kikite ʻi he Tohi Tapú!—Mai. 5:2. w23.10 8 ¶9; 9 ¶11-12
Sāpate, ʻAokosi 3
Fefakalototoʻaʻaki.—Hep. 10:25.
Kae fēfē kapau ʻokú ke ongoʻi manavasiʻi ʻi he fakakaukau atu pē ke ke fai ha tali ʻi he fakatahá? ʻE ʻaonga nai ke ke teuteu lelei. (Pal. 21:5) Ko e lahi ange hoʻo alāanga mo e fakamatalá, ko e lahi ange ia hoʻo ongoʻi fiemālié pea loto-lelei ke fai ha talí. Pehē foki, ʻai hoʻo talí ke nounou. (Pal. 15:23; 17:27) ʻOku tokoni ʻa e tali nounoú ke fakasiʻisiʻi hoʻo hohaʻá. ʻI hono fai ha tali nounou ʻi he lea pē ʻaʻau, te ke fakahāhā ai naʻá ke teuteu lelei pea ʻokú ke mahinoʻi lelei ʻa e fakamatalá. Kae fēfē kapau ʻokú ke ʻahiʻahiʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fokotuʻu ko ení kae kei ongoʻi hohaʻa pē ke fai ha tali laka hake he tuʻo tahá pe tuʻo ua? Fakapapauʻi ʻe houngaʻia ʻa Sihova ʻi hoʻo ngaahi feinga loto-moʻoni ke fai ʻa e meʻa ʻokú ke malavá. (Luke 21:1-4) Ko hono fai ho lelei tahá ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ke ke ʻai koe ke ke ongoʻi mafasia. (Fil. 4:5) Fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻokú ke lava ʻo faí, fokotuʻu ha taumuʻa ke fai ia, pea lotu ki ha loto ʻoku nonga. ʻI he kamatá, ko hoʻo taumuʻá nai ke fai pē ha tali nounou ʻe taha. w23.04 21 ¶6-8
Mōnite, ʻAokosi 4
Tui ʻa e sifa-fatafata . . . pea tui ʻa e tatā.—1 Tes. 5:8.
ʻOku fakahoa kitautolu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau sōtia ʻoku nau ʻāʻā pea tui honau teunga taú. Ko ha sōtia ʻoku lolotonga faifatongia ʻoku ʻamanekina ke ne mateuteu ki he taú ʻi he taimi kotoa pē. ʻOku pehē pē mo kitautolu. ʻOku tau nofoʻaki mateuteu ki he ʻaho ʻo Sihová ʻaki hono tui ha sifa-fatafata ʻo e tuí mo e ʻofá pea tui ha tātā ʻo e ʻamanakí. Ko ha sifa-fatafata naʻá ne maluʻi ʻa e mafu ʻo ha sōtia. Ko e tuí mo e ʻofá ʻokú na maluʻi ʻa hotau lotó. Te na tokoniʻi kitautolu ke hanganaki tauhi ki he ʻOtuá pea muimui kia Sīsū. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he tuí ʻe fakapaleʻi kitautolu ʻe Sihova koeʻuhi ko ʻetau kumi kiate ia ʻaki hotau lotó kotoa. (Hep. 11:6) ʻE ueʻi ai kitautolu ke nofoʻaki mateaki ki hotau Takí, ʻa Sīsū, neongo kapau ʻoku ʻuhinga iá kuo pau ke tau kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa. ʻE lava ke tau langa hake ʻa e tui ke fehangahangai ai mo e ngaahi pole ʻi he moʻuí ʻaki ʻa e ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e faʻahinga tāutaha ʻi onopooni naʻa nau tauhi maʻu ʻa e anga-tonú neongo ʻa e fakatangá pe faingataʻa fakaʻekonōmiká. Pea ʻe lava ke tau fakaʻehiʻehi mei he tauhele ʻo e tuli ki he meʻa fakamatelié ʻaki ʻa e faʻifaʻitaki ki he faʻahinga naʻa nau fakafaingofuaʻi ʻenau moʻuí ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. w23.06 10 ¶8-9
Tūsite, ʻAokosi 5
Ko e tokotaha ʻoku sio ki he ngaahi ʻaó ʻe ʻikai te ne utu ha meʻa.—Tml. 11:4.
Ko e mapuleʻi-kitá ko e malava ia ke puleʻi ʻe ha taha ʻene ngaahi ongoʻi mo e tōʻongá. ʻOku fiemaʻu ia koeʻuhi ke ne ueʻi kitautolu ke aʻusia ʻetau ngaahi taumuʻá, tautefito kapau ko e taumuʻá ʻoku faingataʻa ke aʻusia pe kapau ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha fakaueʻiloto. Manatuʻi, ko e mapuleʻi-kitá ko e konga ia ʻo e fua ʻo e laumālié, ko ia kole kia Sihova ʻa hono laumālie māʻoniʻoní ke ne tokoniʻi koe ke fakatupulekina ʻa e ʻulungaanga mahuʻinga ko iá. (Luke 11:13; Kal. 5:22, 23) ʻOua ʻe tatali ke tūkunga mālie ʻa e ngaahi tuʻungá. ʻI he māmani ko ení, ʻoku ngalingali heʻikai ʻaupito ke haohaoa ʻa e ngaahi tuʻungá. Kapau te tau tatali ki ai, mahalo heʻikai ʻaupito ke tau aʻusia ʻetau taumuʻá. Heʻikai nai ke tau maʻu ha fakaueʻiloto koeʻuhí ko ʻetau taumuʻá ʻoku hā ngali fuʻu faingataʻa ke aʻusia. Kapau ʻoku moʻoni eni ʻi ho tuʻungá, ʻe lava ke ke vahevahe hoʻo taumuʻá ke iiki ange? Kapau ko hoʻo taumuʻá ke fakatupulekina ha ʻulungaanga, fēfē ke ke ʻuluaki fakahāhā ia ʻi ha fanga kiʻi founga iiki? Kapau ko hoʻo taumuʻá ke lau ʻa e Tohi Tapú kotoa, ʻe lava ke ke kamata ʻaki hono vaheʻi ʻa e taimi nounou ange ke lau ai ia? w23.05 29 ¶11-13
Pulelulu, ʻAokosi 6
Ko e hala ʻo e kau māʻoniʻoní ʻoku hangē ia ko e maama ʻi he pongipongí ʻa ia ʻoku fakaʻaʻau ke toe maama ange kae ʻoua kuo hoʻatā mālie.—Pal. 4:18.
ʻI he kotoa ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí, kuo ngāueʻaki ʻe Sihova ʻene kautahá ke tokonaki mai ha fouʻanga tuʻumaʻu ʻo e meʻakai fakalaumālié ke tokoniʻi kitautolu kotoa ke hanganaki fononga ʻi he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní.” (ʻAi. 35:8; 48:17; 60:17) Te tau pehē nai ʻi he taimi ʻoku tali ai ʻe ha taha ha ako Tohi Tapu, ʻokú ne maʻu ʻa e faingamālie ke fou atu ʻi he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní.” Ko e niʻihi ʻoku nau fononga taimi nounou pē pea nau afe mei he hala lahí. Ko e niʻihi ʻoku nau fakapapauʻi ke hanganaki fononga pē ʻi he hala ko iá kae ʻoua leva kuo nau aʻu ki he feituʻu ʻoku nau taumuʻa ki aí. Ko e hā ʻa e feituʻu ko iá? Ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ki he moʻui fakahēvaní, ko e “Hala ʻo e Māʻoniʻoní” ʻoku taki atu ia ki he “palataisi ʻa e ʻOtuá” ʻi hēvani. (Fkh. 2:7) Ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui ʻi he māmaní, ko e hala lahí ʻoku taki atu ia ki he moʻui haohaoa ʻi he ngataʻanga ʻo e taʻu ʻe 1,000. Kapau ʻokú ke lolotonga fononga ʻi he hala lahí he ʻahó ni, ʻoua ʻe toe sio ki mui. Pea ʻoua ʻe afe mei ai kae ʻoua kuó ke aʻu lelei ki he māmani foʻoú. w23.05 17 ¶15; 19 ¶16-18
Tuʻapulelulu, ʻAokosi 7
ʻOku tau ʻofá, koeʻuhi naʻe tomuʻa ʻofa mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu.—1 Sio. 4:19.
Ko e fili ke fakatapui koe kia Sihová ʻoku fakanatula pē ʻi he taimi ʻokú ke fakakaukau ai ki he meʻa kotoa kuó ne fai maʻaú. (Saame 116:12-14) ʻOku feʻungamālie hono ui ʻi he Tohi Tapú ʻa Sihova ko e Tokotaha-Foaki ʻo e “meʻaʻofa lelei kotoa pē mo e foaki haohaoa kotoa pē.” (Sēm. 1:17) Ko e lahi taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa ko iá ko e feilaulau ʻa hono ʻAló, ʻa Sīsū. Fakakaukau atu ki ai! Kuo ʻai ʻe he huhuʻí ke ke malava ʻo maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova. Pea kuó ne ʻoatu kiate koe ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá. (1 Sio. 4:9, 10) Ko hono fakatapui koe kia Sihová ko ha founga ia ke fakahāhā ai hoʻo houngaʻia ʻi he fakahāhā lahi taha ko ia ʻo e ʻofá, fakataha mo e ngaahi tāpuaki kehe kotoa kuo foaki atu ʻe Sihová.—Teu. 16:17; 2 Kol. 5:15. w24.03 5 ¶8
Falaite, ʻAokosi 8
Ko e tokotaha ʻoku ʻaʻeva ʻi heʻene anga-tonú ʻokú ne manavahē kia Sihova.—Pal. 14:2.
ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻoku pouaki ʻe he māmani ko ení, ʻoku tau maʻu ʻa e ongoʻi tatau mo Lote māʻoniʻoni. Naʻe “fakalotomafasiaʻi lahi [ia] ʻe he faikovi taʻemīngao ʻa e kakai maumau-laó,” he naʻá ne ʻiloʻi ko ʻetau Tamai fakahēvaní ʻokú ne fehiʻa ʻi he tōʻonga koví. (2 Pita 2:7, 8) Ko e manavahē ki he ʻOtuá mo e ʻofa kiate iá naʻá ne ueʻi ʻa Lote ke ne talitekeʻi ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ololalo ʻa e kakai takatakai ʻiate iá. ʻOku takatakaiʻi foki kitautolu ʻe he kakai ʻoku ʻikai loko ʻi ai pe halaʻatā haʻanau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻa Sihová. Neongo ia, ʻe lava ke tau nofoʻaki maʻa fakaeʻulungaanga kapau te tau tauhi maʻu ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá pea fakatupulekina ha manavahē totonu kiate ia. Ko ia ke fai iá, ʻoku ʻomai ʻe Sihova ʻa e fakalototoʻa mo e fakaueʻiloto anga-ʻofa ʻi he tohi ʻa Palōvēpí. Ko e kau Kalisitiané kotoa, ʻa e kau tangata mo e kau fefine, ʻa e talavou mo e taʻumotuʻa, te nau maʻu ʻaonga moʻoni mei he lāulea ki he faleʻi fakapotopoto ʻoku maʻu aí. ʻI he taimi ʻoku tau manavahē ai kia Sihová, ʻoku tau tokanga ke ʻoua te tau kumi kalofanga ki hono fai ha tōʻonga kovi. w23.06 20 ¶1-2; 21 ¶5
Tokonaki, ʻAokosi 9
Kapau ʻoku fie muimui ha taha ʻiate au, tuku ke ne siʻaki ʻe ia ia pea toʻo hake ʻene ʻakau fakamamahí ʻi he ʻaho ki he ʻaho, pea hanganaki muimui ʻiate au.—Luke 9:23.
Mahalo pē kuó ke fehangahangai mo e fakatanga mei he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí, pe mahalo kuó ke feilaulauʻi ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie pau ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. (Māt. 6:33) Kapau ko ia, ʻe lava ke ke fakapapauʻi kuo fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻa hoʻo ngaahi ngāue faitōnungá. (Hep. 6:10) Ngalingali kuó ke hokosia ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “ʻOku ʻikai ha taha kuó ne liʻaki ha fale pe fanga tokoua pe fanga tuofāfine pe ha faʻē pe ha tamai pe ha fānau pe ha ngaahi ngoueʻanga koeʻuhi ko au pea koeʻuhi ko e ongoongo leleí te ne taʻemaʻu ʻo liunga 100 ʻi he taimi ko ení—ha ngaahi fale, fanga tokoua, fanga tuofāfine, ngaahi faʻē, fānau, mo e ngaahi ngoueʻanga fakataha mo e ngaahi fakatanga—pea ʻi he fokotuʻutuʻu ka hoko maí, ko e moʻui taʻengata.” (Mk. 10:29, 30) Ko e ngaahi tāpuaki kuó ke maʻú ko hono moʻoní ʻoku lahi ange ia ʻi ha faʻahinga feilaulau pē kuó ke fai.—Saame 37:4. w24.03 9 ¶5
Sāpate, ʻAokosi 10
Ko ha kaumeʻa moʻoni ʻokú ne ʻofa ʻi he taimi kotoa pē pea ko ha tokoua ia ʻoku fanauʻi mai ki he taimi faingataʻá.—Pal. 17:17.
ʻI he hokosia ʻe he kau Kalisitiane ʻi Siuteá ha honge lahi, ko e fanga tokoua ʻi he fakatahaʻanga ʻi ʻAniteoké naʻa nau fakapapauʻi ko e “tokotaha taki taha te ne fai ha tokoni ʻo fakatatau ki he meʻa te ne malavá ki he fanga tokoua ʻoku nofo ʻi Siuteá.” (Ngā. 11:27-30) Neongo ko e fanga tokoua naʻe uesia ʻe he hongé naʻa nau nofo mamaʻo, ko e kau Kalisitiane ʻi ʻAniteoké naʻa nau fakapapauʻi ke tokoni kiate kinautolu. (1 Sio. 3:17, 18) Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau fakahāhā ʻa e manavaʻofa ʻi he ʻahó ni ʻi he taimi ʻoku tau ʻiloʻi ai kuo uesia ʻe ha fakatamaki ʻa hotau kaungālotú. ʻOku tau mateuteu ke fai ha tokoni—mahalo ʻaki hono ʻeke ki he kau mātuʻá pe ʻe lava ke tau tokoni ki ha poloseki, ʻaki ʻa e tokoni ki he ngāue ʻi māmani lahí pe lotu maʻá e faʻahinga ʻoku uesia ʻe he fakatamakí. Ko hotau fanga tokouá te nau toe fiemaʻu nai ʻa e tokoni ke feau ʻenau ngaahi fiemaʻu tefitó. ʻI he taimi ʻe haʻu ai ʻa hotau Tuʻí, ʻa Kalaisi Sīsū, ʻo fakahoko ʻa e fakamāú, ʻofa ke ne ʻiloʻi kitautolu ʻoku tau fakahāhā ʻa e manavaʻofá pea fakaafeʻi kitautolu ke “maʻu ʻa e Puleʻanga.”—Māt. 25:34-40. w23.07 4 ¶9-10; 6 ¶12
Mōnite, ʻAokosi 11
Tuku ke hoko hoʻomou fakakaukau leleí ʻo ʻiloʻi ʻe he tangata kotoa pē.—Fil. 4:5.
Naʻe faʻifaʻitaki ʻa Sīsū ki he fakaʻatuʻi ʻa Sihová. Naʻe fekauʻi mai ia ki he māmaní ke malanga ki he “fanga sipi mole ʻo e fale ʻo ʻIsilelí.” Ka naʻá ne fakahāhā ʻa e fakaʻatuʻí ʻi heʻene fakahoko ʻa e vāhenga-ngāue ko iá. ʻI he taimi ʻe taha, ko ha fefine ʻikai ko ha ʻIsileli naʻá ne kōlenga kiate ia ke fakamoʻui ʻene taʻahine naʻe “mātuʻaki maʻukovia ʻe ha tēmeniō.” Naʻe manavaʻofa ʻa Sīsū ʻo tali ʻa e kole ʻa e fefiné pea fakamoʻui ʻene taʻahiné. (Māt. 15:21-28) Fakakaukau ki ha fakatātā ʻe taha. ʻI he lolotonga ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú, naʻá ne talaki: “ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne siʻaki au . . . , te u siʻaki foki ia.” (Māt. 10:33) Ka naʻá ne siʻaki ʻa Pita, ʻa ia naʻá ne fakaʻikaiʻi tuʻo tolu iá? ʻIkai. Naʻe fakakaukau fakalelei ʻa Sīsū ki he fakatomala mo e tui ʻa Pitá. Hili ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻá ne hā kia Pita pea fakapapauʻi kiate ia kuó ne fakamolemoleʻi ia pea ʻokú ne ʻofa ʻiate ia. (Luke 24:33, 34) Ko Sihova ko e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi ʻokú na fakatou fakaʻatuʻi. Fēfē kitautolu? ʻOku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau hoko ʻo fakaʻatuʻi. w23.07 21 ¶6-7
Tūsite, ʻAokosi 12
ʻE ʻikai ke toe ʻi ai ha mate.—Fkh. 21:4.
Ko e hā ha fakapapauʻiʻanga ʻe lava ke tau vahevahe ki he faʻahinga ʻoku nau veiveiua pe ʻe hoko moʻoni ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki ha Palataisí? ʻUluakí, ko Sihova tonu ʻokú ne fai ʻa e talaʻofá. ʻOku pehē ʻi he tohi ʻa Fakahaá: “Ko e Tokotaha naʻe ʻafio ʻi he taloní naʻá ne folofola mai: ‘Vakai! ʻOku ou ngaohi ke foʻou ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.’” ʻOkú ne maʻu ʻa e poto, mālohi mo e holi ke ʻai ʻene taumuʻá ke hoko moʻoni. Uá, ko hono fakahoko ʻa e talaʻofa ʻa Sihová ʻoku mātuʻaki papau ia ʻi heʻene vakaí, kuo ʻosi fakahoko ia. Ko e ʻuhinga ia ʻokú ne pehē ai: “Ko e ngaahi foʻi folofola ko ení ʻoku pau mo moʻoni. . . . Kuo hoko ia!” Tolú, ʻi he taimi ʻoku kamataʻi ai ʻe Sihova ha meʻa, ʻokú ne fakahoko ia kae ʻoua kuo lavameʻa moʻoni, hangē ko ia ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he kupuʻi lea: “Ko au ʻa e ʻĀlifá mo e ʻŌmeká.” (Fkh. 21:6) ʻE fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ko Sētané ko ha tokotaha loi mo taʻelavameʻa. Ko ia ʻi he pehē ʻe ha taha, “ʻOku fuʻu tōtōatu ia ke tau tui ʻe hoko moʻoni,” lau mo fakamatalaʻi ʻa e Fakahā 21:5, 6. Fakahaaʻi ange ʻa e founga hono fakapapauʻi ʻe Sihova ʻene talaʻofá ʻaki ʻene fakamoʻoni aí, hangē ko e laú, ʻaki ʻene fakamoʻoni hingoá tonu.—ʻAi. 65:16. w23.11 7 ¶18-19
Pulelulu, ʻAokosi 13
Te u ngaohi koe ko ha puleʻanga lahi.—Sēn. 12:2.
Naʻe fai ʻe Sihova ʻa e talaʻofa ko iá kia ʻĒpalahame ʻi heʻene taʻu 75 ʻo ʻikai haʻane fānaú. Naʻe sio ʻa ʻĒpalahame ki hono fakahoko ʻa e talaʻofa ko iá? ʻIo, ka ko ha konga pē. Hili ʻa e kolosi ʻi he Vaitafe ʻIufaletesí pea tatali ʻi ha taʻu ʻe 25, naʻe sio ʻa ʻĒpalahame ki hono fanauʻi fakaemana hono foha ko ʻAisaké, pea hili ha toe taʻu ʻe 60 mei ai, naʻe fanauʻi mai ʻa hono ongo makapuna ko ʻĪsoa mo Sēkopé. (Hep. 6:15) Ka naʻe ʻikai ʻaupito ke sio ʻa ʻĒpalahame ki he hoko ʻa hono hakó ko ha puleʻanga lahi pea maʻu ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá. Neongo ia, naʻe maʻu ʻe he tangata faitōnunga ko iá ha kaumeʻa vāofi mo hono Tokotaha-Fakatupú. (Sēm. 2:23) Pea ʻi he taimi ʻe toetuʻu mai ai ʻa ʻĒpalahamé, he fiefia lahi ē ko ia ke ʻiloʻi ko ʻene tuí mo e kātakí naʻe taki atu ai ki he ngaahi tāpuaki ki he kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá! (Sēn. 22:18) Ko e hā ʻa e lēsoní? Heʻikai nai ke tau sio tonu ki hono fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa kotoa ʻa Sihová ʻi he taimí ni. Kae kehe, kapau ʻoku tau anga-kātaki ʻo hangē ko ʻĒpalahamé, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻe fakapaleʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he taimí ni pea toe mahulu ange ʻi Heʻene māmani foʻou kuo talaʻofá.—Mk. 10:29, 30. w23.08 24 ¶14
Tuʻapulelulu, ʻAokosi 14
Lolotonga ʻa e taimi naʻá ne kumi ai kia Sihová, naʻe ʻai ia ʻe he ʻOtua moʻoní ke ne lakalakaimonū.—2 Kal. 26:5.
ʻI he kei talavou ʻa Tuʻi ʻŪsaiá, naʻá ne anga-fakatōkilalo. Naʻá ne ako ke “manavahē ki he ʻOtua moʻoní.” Pea naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova ʻi he konga lahi taha ʻo e taʻu ʻe 68 naʻá ne moʻui aí. (2 Kal. 26:1-4) Naʻe ikunaʻi ʻe ʻŪsaia ʻa e ngaahi fili lahi ʻo e puleʻangá pea fakafefekaʻi mo e tuʻunga fakaemaluʻi ʻo Selusalemá. (2 Kal. 26:6-15) Naʻe fiefia moʻoni ʻa ʻŪsaia ʻi he meʻa kotoa naʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻOtuá ke ne faí. (Tml. 3:12, 13) Naʻe anga ʻa Tuʻi ʻŪsaia ki hono tala ki he niʻihi kehé ke muimui ki heʻene fakahinohinó. Naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ke ne fakakaukau ʻe lava ke ne fai ha meʻa pē naʻá ne loto ki ai? ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe fili ʻa ʻŪsaia ke ne hū ki he temipale ʻo Sihová peá ne ʻafungi ʻo feinga ke tutu ʻa e ʻinisēnisi ʻi he ʻōlitá, ʻa ia naʻe ʻikai ngofua ke fai ia ʻe he ngaahi tuʻí. (2 Kal. 26:16-18) Naʻe feinga ʻa e Taulaʻeiki Lahi ko ʻAsalaiá ke fakatonutonu ia, ka naʻe ʻita tōlili ʻa ʻŪsaia. Ko e meʻa fakamamahí, naʻe maumauʻi ai ʻe ʻŪsaia ʻene lēkooti ʻo e ngāue faitōnungá pea naʻe taaʻi ʻaki ia ʻa e kiliá. (2 Kal. 26:19-21) He mei kehe ē ʻene moʻuí kapau naʻá ne nofoʻaki anga-fakatōkilalo! w23.09 10 ¶9-10
Falaite, ʻAokosi 15
Naʻá ne . . . fakamavaheʻi ia, ʻi heʻene manavahē ki he faʻahinga ko ia ʻo e haʻa kamú.—Kal. 2:12.
Naʻa mo e hili ʻa e hoko ʻa e ʻapositolo ko Pitá ko ha Kalisitiane paní, naʻe pau ke ne fekuki mo hono ngaahi vaivaiʻangá. ʻI he 36 T.S., naʻe ʻi ai ʻa Pita ʻi he taimi naʻe pani ai ʻa e Senitaile taʻekamu ko Koliniusí ʻe he laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ko ha fakamoʻoni māʻalaʻala ia “ʻoku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá” pea ko e kau Senitailé naʻe lava ke nau hoko ko e konga ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. (Ngā. 10:34, 44, 45) Naʻe ongoʻi tauʻatāina ai ʻa Pita ke kai fakataha mo e kau Senitailé, ko ha meʻa naʻe ʻikai ʻaupito ke ne fai ki muʻa. Kae kehe, naʻe ongoʻi ʻe he kau Kalisitiane Siu ʻe niʻihi ʻoku ʻikai totonu ke kai fakataha ʻa e kau Siú mo e kau Senitailé. ʻI he taimi naʻe ʻalu atu ai ki ʻAniteoke ʻa e niʻihi naʻa nau maʻu ʻa e vakai ko iá, naʻe taʻofi ʻe Pita ʻene kai mo hono fanga tokoua Senitailé, ngalingali ko ʻene manavahē naʻá ne fakalotomamahiʻi ʻa e kau Kalisitiane Siú. Naʻe sio ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he mālualoi ko ení peá ne valokiʻi fakahāhā ʻa Pita. (Kal. 2:13, 14) Neongo ʻa e fakaholomui ko ení, naʻe kītaki ʻa Pita. w23.09 22 ¶8
Tokonaki, ʻAokosi 16
Te ne fokotuʻu kimoutolu ʻi ha makatuʻunga mālohi.—1 Pita 5:10.
Ko ha sivisiviʻi-kita faitotonu te ne fakaeʻa nai ʻokú ke maʻu ha ngaahi vaivaiʻanga pau, kae ʻoua ʻe loto-siʻí. ʻOku “anga-lelei ʻa e ʻEikí,” pea te ne tokoniʻi koe ke ke fakalakalaka. (1 Pita 2:3) ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Ko e ʻOtua . . . te ne fakaʻosi ʻe ia homou akoʻí. Te ne ʻai kimoutolu ke mou tuʻu maʻu.” Naʻe tomuʻa ongoʻi ʻe Pita ʻoku ʻikai ke ne taau ke ʻi he ʻao ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. (Luke 5:8) Ka ʻi he poupou anga-ʻofa ʻa Sihova mo Sīsuú, naʻe kītaki ʻa Pita ʻi he tuʻunga ko ha muimui ʻo Kalaisi. Naʻe tali ai ʻa Pita ke ne “hū ki he Puleʻanga taʻengata ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.” (2 Pita 1:11) He pale fakaofo ē ko ia! Kapau te ke kītaki ʻo hangē ko Pitá pea fakaʻatā ʻa Sihova ke ne akoʻi koe, ko koe foki te ke maʻu ʻa e pale ʻo e moʻui taʻengatá. Te ke “aʻusia ʻa e taumuʻa ʻo [hoʻo] tuí, ʻa [hoʻo] fakamoʻuí.”—1 Pita 1:9. w23.09 31 ¶16-17
Sāpate, ʻAokosi 17
Lotu ki he Tokotaha naʻá ne ngaohi ʻa e langí pea mo e māmaní.—Fkh. 14:7.
Ko e tāpanekale ʻi he kuonga muʻá naʻe taha pē hono lotoʻaá—ko ha foʻi ʻataʻatā naʻe ʻaaʻi ʻa ia naʻe fakahoko ai ʻe he kau taulaʻeikí honau fatongiá. Ko e ʻōlita kopa lahi ʻo e feilaulau tutú naʻe tuʻu ia ʻi he lotoʻaá, fakataha mo ha fuʻu pēsoni kopa ʻo ʻai ki ai ha vai ke ngāueʻaki ʻe he kau taulaʻeikí ke fakamaʻa kinautolu ki muʻa ke fakahoko ʻenau ngāue toputapú. (ʻEki. 30:17-20; 40:6-8) ʻI he ʻahó ni, ko e toenga ʻo e fanga tokoua pani ʻo Kalaisí, ʻoku nau ngāue faitōnunga ʻi he lotoʻā ʻi loto ʻo e temipale fakalaumālie ʻi he māmaní. Ko e ʻi ai ʻa e fuʻu pēsoni vaí ko ha fakamanatu mahuʻinga ia kiate kinautolu, pea pehē ki he kotoa ʻo e kau Kalisitiané, ke nau nofoʻaki maʻa fakaeʻulungaanga mo fakalaumālie. Ko fē leva ʻa e feituʻu ʻoku fakahoko ai ʻe he “fuʻu kakai lahi” ʻenau lotú? Naʻe sio ʻa e ʻapositolo ko Sioné “ʻoku nau tuʻu ʻi he ʻao ʻo e taloní,” ʻa e meʻa ʻoku fehoanaki ʻi he māmaní mo e lotoʻā ʻi tuʻá, ʻa e feituʻu ʻoku nau fai ai ki he ʻOtuá “ʻa e ngāue toputapu ʻi he ʻaho mo e pō ʻi hono temipalé.” (Fkh. 7:9, 13-15) He koloaʻaki ē ko kitautolu ʻa hono maʻu ha feituʻu ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa Sihova ki he lotu maʻá! w23.10 28 ¶15-16
Mōnite, ʻAokosi 18
Koeʻuhi ko e talaʻofa ʻa e ʻOtuá, . . . naʻá ne hoko ʻo mālohi ko e meʻa ʻi heʻene tuí.—Loma 4:20.
Ko e founga ʻe taha ʻoku tokonaki mai ai ʻe Sihova ʻa e mālohí ko e kau mātuʻá. (ʻAi. 32:1, 2) Ko ia ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi loto-moʻua aí, vahevahe hoʻo ngaahi hohaʻá ki he kau mātuʻá. ʻI heʻenau ʻoatu ha tokoní, tali loto-houngaʻia ia. Ko Sihova ʻe lava ke ne ʻai koe ke ke mālohi, fakafou ʻiate kinautolu. Ko ʻetau ʻamanaki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ko e moʻui taʻengatá—tatau ai pē pe ʻi he Palataisi ʻi he māmaní pe ʻi he Puleʻanga fakahēvaní—ʻe lava foki ke ne fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e mālohi. (Loma 4:3, 18, 19) ʻOku fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe heʻetau ʻamanakí ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, malangaʻi ʻa e ongoongo leleí, pea fakahoko ʻa e vāhenga-ngāue kehekehe ʻi he fakatahaʻangá. (1 Tes. 1:3) Ko e ʻamanaki tatau naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Naʻe “lōmia” ia, “hēhētuʻu,” “fakatangaʻi,” pea “lī . . . ki lalo.” Ko ʻene moʻuí naʻe aʻu ʻo ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki. (2 Kol. 4:8-10) Naʻe maʻu ʻe Paula ʻa e mālohi ke kātekina ʻaki ʻa e tokangataha ki heʻene ʻamanakí. (2 Kol. 4:16-18) Naʻe tokangataha ʻa Paula ki heʻene ʻamanaki ʻi he kahaʻú ke moʻui taʻengata ʻi hēvaní. Naʻe fakalaulauloto ʻa Paula ki he ʻamanaki ko iá, pea ko e olá, naʻá ne ongoʻi naʻe “fakafoʻou ia ʻi he ʻaho ki he ʻaho.” w23.10 15-16 ¶14-17
Tūsite, ʻAokosi 19
ʻE foaki ʻe Sihova ʻa e mālohi ki hono kakaí. ʻE tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻaki ʻa e melino.—Saame 29:11.
ʻI hono fai ha lotu, fakakaukau pe ko e taimi totonu eni kia Sihova ke ne tali ai hoʻo kolé. Te tau ongoʻi nai ʻoku tau fiemaʻu ke tali vave ʻetau ngaahi lotú. Ka ko hono moʻoní, ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e taimi lelei taha ke tokoni aí. (Hep. 4:16) ʻI he ʻikai ke tau maʻu ʻa e meʻa ʻoku tau kolé ʻi he taimi pē ko iá, te tau fakakaukau nai ko e tali ʻa Sihová ko e ‘ʻIkai.’ Ka ko hono moʻoní, ko ʻene talí ko e ‘Teʻeki ai.’ Ko e fakatātaá, ko ha tokoua kei siʻi naʻá ne lotu ke faitoʻo hono alangamahakí. Ka naʻe ʻikai ke fakalakalaka ʻene tuʻunga moʻui leleí. Kapau naʻe faitoʻo fakaemana ia ʻe Sihova, naʻe mei taukaveʻi ʻe Sētane ko e kei tauhi pē ʻa e tokouá kia Sihová koeʻuhí pē ko hono fakamoʻui iá. (Siope 1:9-11; 2:4) ʻIkai ngata aí, kuo ʻosi fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e taimi ke faitoʻo ai ʻa e ngaahi alangamahaki kotoa pē. (ʻAi. 33:24; Fkh. 21:3, 4) Pea ʻi he teʻeki ke aʻu ki aí, heʻikai lava ke tau ʻamanekina ha fakamoʻui fakaemana. Ko ia ʻe lava ke kole ʻe he tokouá kia Sihova ke ʻoange kiate ia ʻa e mālohi mo e nonga ʻo e ʻatamaí ke kātekina hono alangamahakí pea ke hokohoko atu ʻene tauhi faitōnunga ki he ʻOtuá. w23.11 24 ¶13
Pulelulu, ʻAokosi 20
Kuo ʻikai te ne fai kiate kitautolu ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi angahalá, pe totongi kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku tuha mo ʻetau ngaahi faihalá.—Saame 103:10.
Naʻe fai ʻe Samisoni ha fehālaaki mafatukituki, ka naʻe ʻikai ke ne foʻi. Naʻá ne kumi ki ha faingamālie ke fakahoko hono vāhenga-ngāue naʻe tuku ange ʻe he ʻOtuá ke ne fai ki he kau Filisitiá. (Fkm. 16:28-30) Naʻe kōlenga ʻa Samisoni kia Sihova: “Tuku ke u fai ha sāuni ki he kau Filisitiá.” Naʻe tali ʻe he ʻOtua moʻoní ʻa e kōlenga ʻa Samisoní pea toe fakafoki kiate ia hono mālohi fakaemaná. Ko hono olá, naʻe tokolahi ange ʻa e kau Filisitia naʻe tāmateʻi heni ʻe Samisoní ʻi ha toe taimi ki muʻa. Neongo naʻe hokosia ʻe Samisoni ʻa e ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo ʻene fehālaakí, naʻe ʻikai ke tuku ai ʻene feinga ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. Neongo kapau te tau fai ha fehālaaki pea fiemaʻu ha fakatonutonu pe mole ai ha monū, kuo pau ke ʻoua te tau foʻi. Manatuʻi, ʻoku ʻikai ke foʻi ʻa Sihova ʻiate kitautolu. (Saame 103:8, 9) Neongo ʻetau ngaahi fehālaakí, ʻe lava pē ke tau kei ʻaonga kia Sihova, ʻo hangē pē ko Samisoní. w23.09 6 ¶15-16
Tuʻapulelulu, ʻAokosi 21
Mei he kātakí [ʻokú ne fakatupu mei ai] ʻa e tuʻunga fakahōifua; ʻoku mei he tuʻunga fakahōifuá leva ʻa e ʻamanaki.—Loma 5:4.
Ko hoʻo kātakí ʻoku maʻu ai ʻa e hōifua ʻa Sihová. ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ení ʻoku fiefia ʻa Sihova ʻi hoʻo hokosia ʻa e ngaahi ʻahiʻahí pe ngaahi palopalemá. Ko e meʻa ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá ko koe. Ko hoʻo kātakí ʻoku iku atu ia ki ha tuʻunga fakahōifua. He tāpuaki fakaofo ē! (Saame 5:12) Manatuʻi naʻe kātekina ʻe ʻĒpalahame ʻa e ngaahi ʻahiʻahi, pea naʻá ne maʻu ʻa e hōifua fakaʻotua. Naʻe vakai ʻa Sihova kiate ia ko Hono kaumeʻa pea lau ia ʻokú ne māʻoniʻoni. (Sēn. 15:6; Loma 4:13, 22) ʻE lava ke hoko ʻa e meʻa tatau kiate kitautolu. ʻOku ʻikai ke fakatuʻunga ʻa e hōifua mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú ʻi he lahi ʻo e ngāue ʻoku tau fai kiate iá pe ʻi he ngaahi monū ʻoku tau maʻú. ʻOkú ne hōifua maí koeʻuhi ko ʻetau kātaki faitōnungá. Pea tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻumotuʻá, tuʻungá pe malavá, ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau kātaki. ʻOkú ke kātekina faitōnunga ha ʻahiʻahi ʻi he taimí ni? Kapau ko ia, maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono ʻiloʻi ʻokú ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. ʻI hono ʻiloʻi ʻoku tau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke ne tākiekina mālohi kitautolu. ʻE lava ke fakaivimālohiʻi ai ʻetau ʻamanakí. w23.12 11 ¶13-14
Falaite, ʻAokosi 22
ʻAi ke ngali tangata.—1 Tuʻi 2:2.
Ko ha tangata Kalisitiane kuo pau ke ne ako ke fetuʻutaki lelei. Ko ha tangata fetuʻutaki lelei ʻokú ne fanongo pea feinga ke mahinoʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ongoʻi ʻa e niʻihi kehé. (Pal. 20:5) ʻE lava ke ne ako ke mahinoʻi ʻa e tō ʻo e leʻo ʻo ha taha, ko ʻene fakafōtungá, mo e anga ʻo e ngaue hono sinó. Heʻikai lava ke ke fai eni kapau heʻikai ke ke fakamoleki ha taimi mo e kakaí. Kapau ʻokú ke ngāueʻaki maʻu pē ʻa e ngaahi meʻangāue fakaʻilekitulōniká ki he fetuʻutakí, hangē ko e ʻīmeilí mo e ʻave pōpoakí, ʻe fakavaivaiʻi heni hoʻo malava ke fetuʻutaki mo e kakaí mata ki he matá. Ko ia ai, ʻai ha faingamālie ke talanoa mo e niʻihi kehé mata ki he mata. (2 Sio. 12) Ko ha tangata matuʻotuʻa Kalisitiane kuo pau foki ke ne malava ʻo tokonaki maʻana pea mo hono falé. (1 Tīm. 5:8) ʻOku lelei ke ako ha pōtoʻi te ne tokoniʻi koe ke maʻu ha ngāue. (Ngā. 18:2, 3; 20:34; ʻEf. 4:28) Maʻu ha ongoongo ʻo e hoko ko ha tokotaha ngāue mālohi pea fakapapauʻi ke fakahoko ha ngāue kae ʻoua ke kakato. Kapau te ke fai ia, ʻoku ngalingali ange te ke maʻu ha ngāue pea nofo maʻu ai. w23.12 27 ¶12-13
Tokonaki, ʻAokosi 23
Ko e ʻaho ʻo Sihová ʻoku haʻu ia ʻo hangē ko ha kaihaʻa ʻi he poʻulí.—1 Tes. 5:2.
ʻI he lave ʻa e Tohi Tapú ki he “ʻaho ʻo Sihová,” ʻoku ʻuhinga ia ki he taimi ʻe fakamāuʻi ai ʻe Sihova ʻa hono ngaahi filí pea fakahaofi ʻa ʻene kakaí. ʻI he kuohilí, naʻe fakahoko ʻe Sihova ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi fakamaau. (ʻAi. 13:1, 6; ʻIsi. 13:5; Sēf. 1:8) ʻI hotau taimí, “ko e ʻaho ʻo Sihová” ʻoku kamataʻaki ʻa e ʻohofi ʻo Pāpilone ko e Lahí pea fakaʻosiʻaki ʻa e tau ʻo ʻĀmaketoné. Ke hao ʻi he “ʻaho” ko iá, ʻoku fiemaʻu ke tau mateuteu ʻi he taimí ni. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū kuo pau ke ʻoua ʻe ngata pē ʻetau hoko ʻo mateuteu ki he ‘fuʻu mamahi lahí’ kae toe “hanganaki mateuteu” ki ai. (Māt. 24:21; Luke 12:40) ʻI he ʻuluaki tohi fakamānavaʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Tesalonaiká, naʻá ne ngāueʻaki ha ngaahi talanoa fakatātā ke tokoniʻi ʻa e kau Kalisitiané ke nau hanganaki mateuteu ki he ʻaho lahi ʻo e fakamaau ʻa Sihová. Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ko e ʻaho ʻo Sihová heʻikai hoko mai ia ʻi he taimi ko iá. (2 Tes. 2:1-3) Neongo ia, naʻá ne ekinaki ki hono fanga tokouá ke nau mateuteu ki he ʻaho ko iá ʻo hangē pē ʻe hoko mai ʻapongipongí, pea ko kitautolu foki ʻe lava ke tau ngāueʻaki ʻene faleʻí. w23.06 8 ¶1-2
Sāpate, ʻAokosi 24
Siʻoku fanga tokoua ʻofeina, mou tuʻu maʻu, taʻengaue.—1 Kol. 15:58.
ʻI he konga ki mui ʻo e 1970 tupú, naʻe langa ha fuʻu fale māʻolunga ʻaupito fungavaka 60 ʻi loto Tōkiō, Siapani. Naʻe fifili ʻa e kakaí pe ʻe malava fēfē ke ne matuʻuaki ʻa e ngaahi mofuike ʻoku faʻa hoko ʻi he kolo ko iá. Ko e hā ʻa e fakapulipulí? Naʻe tisaini ʻe he kau langá ʻa e falé ke fefeka ka ʻi he taimi tatau ke ngaofengofua ke ne matuʻuaki ʻa e ngalulu ʻa e mofuiké. Ko e kau Kalisitiané ʻoku nau hangē ko e fuʻu fale fungavaka māʻolunga ʻaupito ko iá. ʻI he founga fē? Ko ha Kalisitiane kuo pau ke ne tauhi maʻu ha mafamafatatau ʻi he tuʻu maʻú mo e ngaofengofuá. ʻOku fiemaʻu ke ne hoko ʻo mālohi mo taʻengaue ʻi heʻene haʻu ko ia ki hono pouaki ʻa e ngaahi lao mo e tuʻunga ʻa Sihová. ʻOkú ne “mateuteu ke talangofua” pea ʻoku ʻikai ke ne fakangaloku. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fiemaʻu ke ne “fakaʻatuʻi,” pe ngaofengofua, ʻi he taimi ʻoku fakaʻatā ai ia ʻe hono tuʻungá pe aʻu ʻo fiemaʻu ke fai pehē. (Sēm. 3:17) Ko ha Kalisitiane kuó ne ako ke maʻu ʻa e vakai mafamafatatau ko ení te ne fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo fuʻu fakataputapuí pe hoko ʻo fakangofua tavale tōtuʻá. w23.07 14 ¶1-2
Mōnite, ʻAokosi 25
Neongo naʻe ʻikai ʻaupito te mou sio kiate ia, ʻoku mou ʻofa ʻiate ia.—1 Pita 1:8.
Naʻe pau ke fakafepakiʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi ʻahiʻahi meia Sētane ko e Tēvoló, ʻo kau ai ʻa hono ʻohofi fakahangatonu ʻene mateaki ki he ʻOtuá. (Māt. 4:1-11) Naʻe fakapapauʻi ʻe Sētane ke ʻai ʻa Sīsū ke faiangahala koeʻuhí ke ʻoua te ne malava ʻo totongi ʻa e huhuʻí. Lolotonga ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻá ne kātekina ha toe ngaahi ʻahiʻahi kehe. Naʻá ne fehangahangai mo e fakatanga mo e ngaahi fakamanamana ki heʻene moʻuí. (Luke 4:28, 29; 13:31) Naʻe pau ke ne fekuki mo e ngaahi taʻehaohaoa ʻa hono kau muimuí. (Mk. 9:33, 34) ʻI he taimi naʻe hopoʻi ai iá, naʻe fakamamahiʻi ia mo lumaʻi. Pea naʻe tāmateʻi leva ia ʻi ha founga langa lahi fakaʻulia mo fakamā. (Hep. 12:1-3) Naʻe pau ke ne kātekina ʻa e konga fakaʻosi hono ʻahiʻahí ʻiate ia pē, ʻo taʻekau ai ʻa e maluʻi ʻa Sihová. (Māt. 27:46) Ko e moʻoni, ko e huhuʻí naʻe hoko ko ha mole lahi kia Sīsū. ʻIkai ʻoku tau ongoʻi ʻofa loloto kia Sīsū ʻi heʻetau fakakaukauloto atu ki he meʻa kotoa naʻá ne loto-lelei ke feilaulauʻi maʻatautolú? w24.01 10-11 ¶7-9
Tūsite, ʻAokosi 26
Ko e faʻahinga kotoa ʻoku fakavave koví te nau tūʻulu moʻoni atu ki he masiva.—Pal. 21:5.
ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he kātakí ʻi heʻetau fakafeangai ki he niʻihi kehé. ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke fanongo tokanga ʻi he taimi ʻoku lea ai ʻa e niʻihi kehé. (Sēm. 1:19) ʻOku toe pouaki foki ʻe he kātakí ʻa e melinó. ʻOkú ne maluʻi kitautolu mei he fakafeangai vave pea leaʻaki ha meʻa taʻeʻofa ʻi he taimi ʻoku tau loto-mafasia aí. Pea kapau ʻoku tau kātaki, te tau fakatuotuai ki he ʻita ʻi hono fakalotomamahiʻi kitautolu ʻe ha taha. ʻI he ʻikai ke faisāuní, te tau “hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki mo e fefakamolemoleʻaki loto-lelei.” (Kol. 3:12, 13) ʻOku lava foki ke tokoniʻi kitautolu ʻe he kātakí ke fai ʻa e ngaahi fili lelei ange. ʻI he ʻikai ke fakavave pe loto-ʻohó, te tau vaheʻi ʻa e taimi ke fekumi pea sivisiviʻi ʻa e ngaahi fili ʻe lava ke tau faí. Ko e fakatātaá, kapau ʻoku tau kumi ki ha ngāue, te tau hehema nai ke tali ʻa e fuofua ngāue ʻoku tuʻuaki maí. Kae kehe, kapau ʻoku tau anga-kātaki, te tau vaheʻi ʻa e taimi ke fakakaukau ki he kaunga ʻo e ngāué ki hotau fāmilí mo ʻetau moʻui fakalaumālié. ʻI he hoko ʻo anga-kātakí, te tau fakaʻehiʻehi nai ai mei hono fai ha fili fakavalevale. w23.08 22 ¶8-9
Pulelulu, ʻAokosi 27
ʻOku ou mātā ʻi hoku sinó ha toe lao ia ʻe taha ʻokú ne faitau mo e lao ʻo hoku ʻatamaí mo ne taki pōpula au ki he lao ʻa angahalá ʻa ia ʻoku ʻi hoku sinó.—Loma 7:23.
Kapau ʻokú ke ongoʻi loto-siʻi ʻi hoʻo ngaahi hehema angahalaʻiá, fakakaukau fekauʻaki mo e palōmesi naʻá ke fai kia Sihova ʻi hoʻo fakatapui kiate iá te ne fakaivimālohiʻi hoʻo fakapapau ke faitau mo e fakatauelé. Anga-fēfē? ʻI hoʻo fai ha fakatapui kia Sihova, ʻokú ke siʻaki ʻa koe tonu. ʻOku ʻuhinga ení ʻokú ke lea ʻikai ki he ngaahi holi mo e taumuʻa fakafoʻituitui ʻe taʻefakahōifua kia Sihová. (Māt. 16:24) Ko ia ʻi he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo ha ʻahiʻahi, heʻikai fiemaʻu ia ke ke fakamoleki ʻa e taimi ke tālangaʻi ʻa e meʻa ke faí. Te ke ʻosi tāpuni ʻe koe ʻa e matapā ki he ngaahi fili kotoa tuku kehe pē ʻa e taha—ko e faitōnunga kia Sihová. Te ke nofoʻaki fakapapauʻi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Te ke hoko ai ʻo hangē ko Siopé. Neongo naʻá ne fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi mātuʻaki faingataʻa, naʻá ne lea ʻi he loto-pau: “ʻE ʻikai te u tuku ange ʻeku anga-tonú!”—Siope 27:5. w24.03 9 ¶6-7
Tuʻapulelulu, ʻAokosi 28
ʻOku ofi ʻa Sihova ki he faʻahinga kotoa ʻoku ui kiate iá, ki he faʻahinga kotoa ʻoku ui kiate ia ʻi he moʻoní.—Saame 145:18.
Ko Sihova, “ko e ʻOtua ʻo e ʻofá,” ʻokú ne ʻiate kitautolu! (2 Kol. 13:11) ʻOkú ne mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻiate kitautolu. ʻOku tau tuipau ʻoku “takatakaiʻi [kitautolu] ʻe Heʻene ʻofa mateakí.” (Saame 32:10) Ko e lahi ange ʻetau fakalaulauloto ki he founga kuó ne fakahāhā mai ai ʻene ʻofá, ko ʻene moʻoni ange ia kiate kitautolú pea ko ʻetau ongoʻi ofi ange ia kiate iá. ʻOku lava ke tau fakaofiofi tauʻatāina kiate ia pea tala ange ʻa e lahi ʻo ʻetau fiemaʻu ʻene ʻofá. ʻE lava ke tau vahevahe kiate ia ʻa e kotoa ʻetau ngaahi hohaʻá, ʻo falala pau ʻokú ne mahinoʻi kitautolu pea ʻokú ne vēkeveke ke tokoniʻi kitautolu. (Saame 145:19) Hangē pē ko hono tohoakiʻi kitautolu ki ha afi māfana ʻi ha ʻaho momoko, ʻoku tohoakiʻi kitautolu ki he ʻofa māfana ʻa Sihová. Neongo ko e ʻofa ʻa Sihová ʻoku mālohi, ʻoku toe anga-fakaalaala foki. Ko ia tali lelei ʻa e ʻofa māfana ʻa Sihová ki hoʻo moʻuí. Pea fakatauange ke tau tali kotoa ʻa ʻene ʻofá ʻaki ʻetau pehē: “ʻOku ou ʻofa kia Sihova”!—Saame 116:1. w24.01 31 ¶19-20
Falaite, ʻAokosi 29
Kuó u ʻai ke nau ʻilo ho huafá.—Sione 17:26.
Naʻe fai ʻe Sīsū ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono tala pē ki he kakaí ko e huafa ʻo e ʻOtuá ko Sihova. Ko e kau Siu naʻe akoʻi ʻe Sīsuú naʻa nau ʻosi ʻiloʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Ka naʻe takimuʻa ʻa Sīsū ʻi he hoko ko e “tokotaha . . . [naʻá ne] fakamatalaʻi Iá.” (Sione 1:17, 18) Ko e fakatātaá, ko e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ʻoku fakahaaʻi ai ko Sihová ʻoku mohu meesi mo manavaʻofa. (ʻEki. 34:5-7) Naʻe ʻai ʻe Sīsū ʻa e moʻoni ko iá ke mātuʻaki mahino ange ʻi he taimi naʻá ne lave ai ki he talanoa fakatātā fekauʻaki mo e foha talangataʻá mo ʻene tamaí. ʻI heʻetau lau fekauʻaki mo e fakatokangaʻi atu ʻe he tamai ko ení ʻa hono foha fakatomalá “lolotonga ʻene kei mamaʻó,” ʻo ne lele ke fakafetaulaki kiate ia, fāʻofua kiate ia, pea fakamolemoleʻi loto-ʻaufuatō iá, ʻoku tau sio ai ki ha fakatātā mātuʻaki mahino ʻo e meesi mo e manavaʻofa ʻa Sihová. (Luke 15:11-32) Naʻe fakaeʻa ʻe Sīsū ʻa e tuʻunga moʻoni ʻo ʻEne Tamaí. w24.02 10 ¶8-9
Tokonaki, ʻAokosi 30
Fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé . . . ʻaki ʻa e fakafiemālie ʻoku tau maʻu mei he ʻOtuá.—2 Kol. 1:4.
Ko Sihova ʻokú ne ʻomai ʻa e fakaivifoʻou mo e fakafiemālie ki he faʻahinga ʻoku mamahí. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi hono maʻu ʻa e ongoʻi manavaʻofá pea ʻi hono fai ʻa e fakafiemālie ki he niʻihi kehé? Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fai ai iá ko hono fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻi hotau lotó ʻa ia ʻoku felāveʻi mo hono fai ʻo e fakafiemālié. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungaanga ko ení? Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ʻa e ʻofa ʻoku tau fiemaʻú koeʻuhí ke “hanganaki fefakafiemālieʻaki” ai ʻi he ʻaho ki he ʻaho? (1 Tes. 4:18) ʻOku fiemaʻu ke tau fakatupulekina ʻa e kaungāongoʻi, ʻofa fakatokoua, mo e anga-lelei. (Kol. 3:12; 1 Pita 3:8) ʻE anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi ʻulungaanga ko ení? ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻa e ongoʻi manavaʻofá mo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku felāveʻi mo iá ko e konga hotau angaʻitangatá, te tau maʻu ai ha holi mālohi ke fai ha fakafiemālie ki he faʻahinga ʻoku mamahí. Hangē ko e lea ʻa Sīsuú, “ʻoku mei he meʻa ʻoku hulu ʻi he lotó ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ngutú. ʻOku ʻomi ʻe ha tangata lelei ha meʻa ʻoku lelei mei he ngaahi meʻa lelei kuó ne tuku tauhí.” (Māt. 12:34, 35) Ko hono fai ʻo e fakafiemālie ki hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku fiemaʻu tokoní ko ha founga mahuʻinga moʻoni ia ke fakahāhā ai ʻetau ʻofa kiate kinautolu. w23.11 10 ¶10-11
Sāpate, ʻAokosi 31
Ko e faʻahinga pē ʻoku nau maʻu ʻa e vavanga fakaefakakaukaú te nau mahinoʻí.—Tan. 12:10.
ʻOku fiemaʻu ke tau kole ha tokoni kapau ʻoku tau loto ke mahinoʻi ʻa e kikite Fakatohitapú. Fakakaukau ki he fakatātā ko ení. Sioloto atu ʻokú ke ʻaʻahi ki ha feituʻu ʻoku ʻikai te ke alāanga mo ia ka ko ha kaumeʻa ʻokú ke fononga mo ia ʻokú ne alāanga mo e feituʻú. ʻOkú ne ʻiloʻi lelei ʻa e feituʻu ʻokú mo ʻi aí pea mo e hala taki taha. ʻOku ʻikai ha veiveiua te ke fiefia ʻi he loto-lelei ho kaumeʻá ke mo ʻalu fakatahá! ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e taimi ʻoku tau lolotonga moʻui aí pea mo e meʻa ʻoku toka mei muʻa ʻi he hala ʻoku tau fononga aí. Ko ia ke mahinoʻi ʻa e kikite Fakatohitapú, kuo pau ke tau kole anga-fakatōkilalo ʻa e tokoni ʻa Sihová. (Tan. 2:28; 2 Pita 1:19, 20) Hangē ko ha mātuʻa lelei, ko Sihova ʻokú ne loto ke maʻu ʻe heʻene fānaú ha kahaʻu fakafiefia. (Sel. 29:11) Ka ʻi he ʻikai hangē ko ha mātuʻa fakaetangata pē, ko Sihova ʻoku lava ke ne tomuʻa tala tonu mātē ʻa e kahaʻú. Naʻá ne ʻai ke hiki ʻa e ngaahi kikité ʻi heʻene Folofolá koeʻuhí ke lava ʻo tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻe hokó ki muʻa ke nau hoko mai.—ʻAi. 46:10. w23.08 8 ¶3-4