LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • es25 p. 82-95
  • Siulai

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Siulai
  • Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Tūsite, Siulai 1
  • Pulelulu, Siulai 2
  • Tuʻapulelulu, Siulai 3
  • Falaite, Siulai 4
  • Tokonaki, Siulai 5
  • Sāpate, Siulai 6
  • Mōnite, Siulai 7
  • Tūsite, Siulai 8
  • Pulelulu, Siulai 9
  • Tuʻapulelulu, Siulai 10
  • Falaite, Siulai 11
  • Tokonaki, Siulai 12
  • Sāpate, Siulai 13
  • Mōnite, Siulai 14
  • Tūsite, Siulai 15
  • Pulelulu, Siulai 16
  • Tuʻapulelulu, Siulai 17
  • Falaite, Siulai 18
  • Tokonaki, Siulai 19
  • Sāpate, Siulai 20
  • Mōnite, Siulai 21
  • Tūsite, Siulai 22
  • Pulelulu, Siulai 23
  • Tuʻapulelulu, Siulai 24
  • Falaite, Siulai 25
  • Tokonaki, Siulai 26
  • Sāpate, Siulai 27
  • Mōnite, Siulai 28
  • Tūsite, Siulai 29
  • Pulelulu, Siulai 30
  • Tuʻapulelulu, Siulai 31
Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2025
es25 p. 82-95

Siulai

Tūsite, Siulai 1

Naʻá ne ʻalu atu ʻi he kotoa ʻo e fonuá ʻo fai ʻa e ngāue lelei mo fakamoʻui ʻa e faʻahinga kotoa.—Ngā. 10:38.

Ko e kotoa ʻo e meʻa naʻe leaʻaki mo fai ʻe Sīsuú, kau ai ʻa e ngaahi mana naʻá ne fakahokó, naʻe tapua haohaoa atu ai ʻa e fakakaukau mo e ngaahi ongoʻi ʻa ʻene Tamaí. (Sione 14:9) Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi mana ʻa Sīsuú? Ko Sīsū mo ʻene Tamaí ʻokú na ʻofa lahi ʻiate kitautolu. Lolotonga ʻa e ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻá ne fakahaaʻi ʻa e lahi ʻo ʻene ʻofa ʻi he kakaí ʻaki ʻa e ngāueʻaki hono mālohi fakaemaná ke fakanonga ʻenau faingataʻaʻiá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe ʻi ai ha ongo tangata kui naʻá na kalanga atu kiate ia ki ha tokoni. (Māt. 20:​30-34) Fakatokangaʻi ko Sīsū naʻe “ueʻi ia ʻe he fakaʻofaʻiá” peá ne fakamoʻui leva kinaua. Hangē ko ia ko hono ngāueʻaki hení, ko e veape faka-Kalisi naʻe liliu ko e “ueʻi ʻe he fakaʻofaʻiá” ʻoku ʻuhinga ia ki he manavaʻofa lahi ʻoku ongoʻi ʻi loto ʻi hotau sinó. Ko e manavaʻofa loloto peheé, ʻa ia ko ha fakahāhā ʻo e ʻofá, naʻá ne toe ueʻi ʻa Sīsū ke fafanga ʻa e fiekaiá pea fakamoʻui ha tokotaha kilia. (Māt. 15:32; Mk. 1:41) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ko Sihova, ʻa e ʻOtua ʻo e “manavaʻofa kaungāongoʻi,” pea mo hono ʻAló ʻokú na ʻofa lahi ʻiate kitautolu pea ʻokú na mamahi ʻi heʻetau faingataʻaʻiá. (Luke 1:78; 1 Pita 5:7) He holi ē ko kinaua ke toʻo ʻosi atu ʻa e kotoa ʻo e ngaahi faingataʻa ʻokú ne tāpalasia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá! w23.04 3 ¶4-5

Pulelulu, Siulai 2

Ko kimoutolu ʻoku ʻofa kia Sihová, mou fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku koví. ʻOkú ne leʻohi ʻa e moʻui ʻa ʻene faʻahinga mateakí; ʻokú ne fakahaofi kinautolu mei he nima ʻo e kau fulikivanú.—Saame 97:10.

ʻE lava ke tau fou ʻi he ngaahi sitepu ʻaonga ke fakasiʻisiʻi ai hono fakaʻatā kitautolu ke tākiekina ʻe he fakakaukau mo e vakai hala ʻoku manakoa ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa Sētané. ʻE lava ke tau fakafonu hotau ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau lelei fakafou ʻi hono lau mo ako ʻa e Tohi Tapú. Ko hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá pea kau ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻe maluʻi foki ai ʻetau fakakaukaú. ʻOku talaʻofa mai leva ʻe Sihova heʻikai ke ne tuku ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻo fakalaka atu ʻi he meʻa ʻoku malava ke tau kātekiná. (1 Kol. 10:​12, 13) Ko kitautolu taki taha ʻoku fiemaʻu ke tau lotu ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi ke nofoʻaki faitōnunga kia Sihova lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi faingataʻa ko ení. ʻOku loto ʻa Sihova ke tau ‘huaʻi atu hotau lotó ʻi hono ʻaó’ ʻi he lotu. (Saame 62:8) Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova pea fakamālō kiate ia ki he meʻa kotoa ʻokú ne faí. Kole kiate ia ke ne tokoniʻi koe ke ke loto-toʻa ʻi he ngāue fakafaifekaú. Kōlenga kiate ia ki ha tokoni ke fekuki mo ha faʻahinga palopalema pē pea talitekeʻi ha ʻahiʻahi pē ʻokú ke fehangahangai nai mo ia. ʻOua ʻe fakaʻatā ha meʻa pe ko ha taha ke ne taʻofi koe mei he lotu maʻu pē kia Sihová. w23.05 7 ¶17-18

Tuʻapulelulu, Siulai 3

Tuku ke tau fetokangaʻaki . . . , fefakalototoʻaʻaki.—Hep. 10:​24, 25.

Ko e hā ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá? Ko e ʻuhinga tefitó, ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova. (Saame 26:12; 111:1) ʻOku tau toe maʻu foki ʻa e ngaahi fakatahá koeʻuhí ke tau lava ʻo fefakalototoʻaʻaki lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ko ení. (1 Tes. 5:11) ʻI he taimi ʻoku tau hiki ai hotau nimá pea fai ha tali, ʻoku tau tokoni ai ke fakahoko ʻa e ongo meʻa ko iá. Ka ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha tali, te tau fehangahangai nai mo ha ngaahi pole. Te tau ongoʻi hohaʻa nai fekauʻaki mo hono fai ha tali pe te tau holi vēkeveke nai ke fai ha tali ka ʻoku ʻikai ke faʻa ʻomai ke tau tali ʻo hangē ko ʻetau fakaʻamú. ʻE lava fēfē ke tau fekuki mo e ngaahi pole ko ení? Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻoku totonu ke tau tokangataha ki he “fefakalototoʻaʻaki.” Te tau ongoʻi fiemālie ange ke fai ha tali, ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻe lava ke fakalototoʻa ia ki he niʻihi kehe ʻi he kau fanongó naʻa mo ha fakahāhā faingofua pē ʻetau tuí. Pea kapau ʻoku ʻikai ke toutou ʻomai ke tau tali, ʻoku lava ke tau fiefia he ʻe maʻu ai ʻe he niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá ʻa e faingamālie ke tali.—1 Pita 3:8. w23.04 20 ¶1-3

Falaite, Siulai 4

ʻAlu hake ki Selusalema, . . . pea toe langa ʻa e fale ʻo Sihova.—ʻĒsela 1:3.

Naʻe ongona ʻa e folofola ʻa e tuʻí! Ko e kau Siú, ʻa ia naʻa nau nofo pōpula ʻi Pāpilone ʻi he taʻu ʻe nai 70, naʻe ʻatā ke nau foki ki honau fonua tupuʻangá, ʻa ʻIsileli. (ʻĒsela 1:​2-4) Ko Sihova toko taha pē naʻe lava ke ne fakahoko ʻa e meʻá ni. Ko Pāpilone ʻoku ʻikai ke anga-maheni ke nau tuku ange ʻenau kau pōpulá. (ʻAi. 14:​4, 17) Ka naʻe liua ʻa Pāpilone, pea ko e pule foʻoú naʻá ne tala ki he kau Siú ʻe lava ke nau mavahe. Ko e Siu kotoa, tautefito ki he ngaahi ʻuluʻi fāmilí, naʻe pau ke nau fai ha fili: Ke mavahe mei Pāpilone pe ke nofo pē. Naʻe ʻikai nai ko ha fili faingofua ia ke fai. Ko e taʻumotuʻá naʻá ne taʻofi ʻa e niʻihi mei hono fai ʻa e fononga faingataʻa ko iá. Pea koeʻuhi ko e tokolahi taha ʻo e kau Siú naʻe fanauʻi ʻi Pāpilone, ko e ʻapi pē ia naʻa nau ʻiloʻí. Naʻa nau vakai ki ʻIsileli ko e fonua ia ʻo ʻenau fanga kuí. Ko e kau Siu ʻe niʻihi ʻoku ngalingali naʻa nau mātuʻaki lavameʻa ʻi Pāpilone, ko ia naʻe faingataʻa nai kiate kinautolu ke mavahe mei honau ngaahi ʻapi fakafiemālié pe mei heʻenau pisinisí pea nofo ʻi ha fonua foʻou. w23.05 14 ¶1-2

Tokonaki, Siulai 5

Mou fakamoʻoniʻi ʻoku mou mateuteu.—Māt. 24:44.

ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke hanganaki fakatupulekina ʻa e kātakí, manavaʻofá mo e ʻofá. ʻOku pehē ʻi he Luke 21:19: “ʻI hoʻomou kātakí te mou fakahaofi ai hoʻomou moʻuí.” ʻOku pehē ʻi he Kolose 3:12: “Mou kofuʻaki kimoutolu ʻa e manavaʻofa.” Pea ʻi he 1 Tesalonaika 4:​9, 10 ʻoku pehē ai: “ʻOku akonekina kimoutolu tonu ʻe he ʻOtuá ke mou feʻofaʻaki. . . . Ka ʻoku mau enginaki atu kiate kimoutolu, fanga tokoua, ke mou hokohoko atu hono fai iá ke toe kakato ange.” Ko e ngaahi veesi kotoa ko ení naʻe fakahangataha ki he kau ākonga ʻa ia naʻa nau ʻosi fakahāhā ʻa e kātakí, manavaʻofá mo e ʻofá. Ka naʻe fiemaʻu ke hokohoko atu ʻenau fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ení. Kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa tatau. Ke tokoni kiate koé, fakakaukau ki he anga hono fakahāhā ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ení. Te ke vakai leva ki he founga ʻe lava ke ke faʻifaʻitaki ai ki he kau ākonga ko iá pea ko hono olá, te ke fakamoʻoniʻi ai ʻokú ke mateuteu ki he fuʻu mamahi lahí. Pea ʻi he kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí, te ke ʻosi ʻiloʻi ʻa e founga ke kātaki aí pea te ke fakapapauʻi ke hokohoko atu ʻa e kātakí. w23.07 3 ¶4, 8

Sāpate, Siulai 6

ʻE ʻi ai ha hala lahi, . . . ko e Hala ʻo e Māʻoniʻoní.—ʻAi. 35:8.

Tatau ai pē pe ʻoku tau kau ʻi he kau paní pe ko e “fanga sipi kehe,” ʻoku fiemaʻu ke tau nofo ai pē ʻi he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní” koeʻuhi ʻoku taki atu ai kitautolu ki he palataisi fakalaumālié pea ki he ngaahi tāpuaki ʻo e Puleʻangá ʻi he kahaʻú. (Sione 10:16) Talu mei he 1919 T.S., ko e laui miliona ʻo e kau tangata, kau fefine mo e fānau kuo nau mavahe mei Pāpilone ko e Lahi, ʻa e ʻemipaea ʻi māmani ʻo e lotu loí, pea kamata ke nau fononga ʻi he hala fakaefakatātā ko iá. ʻI he mavahe ʻa e kau Siú mei Pāpiloné, naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova naʻe toʻo ʻa e ngaahi tūkiaʻangá mei honau halá. (ʻAi. 57:14) Fēfē ʻa e “Hala ʻo e Māʻoniʻoní” ʻi onopōní? ʻI he laui senituli lahi ʻo aʻu ki he 1919, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ha kau tangata manavahē-ʻOtua ke nau fakaʻataʻatā ʻa e hala ki tuʻa mei Pāpilone ko e Lahí. (Fakafehoanaki mo e ʻAisea 40:3.) Naʻa nau fai ʻa e ngāue teuteu naʻe fiemaʻú—ko e ngāue ki he hala fakalaumālié—ke ʻai ke malava ki he kakai loto-totonú ke nau mavahe mei Pāpilone ko e Lahi pea hū ki he palataisi fakalaumālié, ʻa ia kuo toe fakafoki ki ai ʻa e lotu maʻa ʻa Sihová. w23.05 15-16 ¶8-9

Mōnite, Siulai 7

Tauhi kia Sihova ʻi he nēkeneka. Hū ki hono ʻaó mo e kaila fiefia.—Saame 100:2.

ʻOku loto ʻa Sihova ke tau tauhi fiefia mo loto-lelei kiate ia. (2 Kol. 9:7) Ko ia ʻoku totonu ke tau hanganaki ngāue ki ha taumuʻa fakalaumālie kapau ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi pehē? Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou akonakiʻi fefeka ʻa hoku sinó mo taki ia hangē ha pōpulá.” (1 Kol. 9:​25-27, fkm. ʻi lalo) Naʻe fakamālohiʻi ʻe Paula ʻa ia tonu ke ne fai ʻa e meʻa naʻe totonú naʻa mo e ʻi he taimi naʻe ʻikai ke ne maʻu ai ha hehema ke fai peheé. Naʻe fakahōifua kia Sihova ʻa e ngāue ʻa Paulá? ʻAupito! Pea naʻe fakapaleʻi ia ʻe Sihova ki heʻene ngaahi feingá. (2 Tīm. 4:​7, 8) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku hōifua mai ʻa Sihova ʻi heʻene vakai mai ʻoku tau ngāue ke aʻusia ʻetau taumuʻá naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai ha fakaueʻiloto ke fai peheé. ʻOkú ne hōifua maí koeʻuhi neongo heʻikai nai ke tau fai maʻu pē ia ʻi he ʻofa ki he ngāue ko iá, ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku tau fai iá koeʻuhi ko ʻetau ʻofa kiate iá. Hangē pē ko hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa Paulá, te Ne tāpuakiʻi kitautolu koeʻuhi ko ʻetau ngaahi feingá. (Saame 126:5) Pea ʻi heʻetau hokosia ʻa e tāpuaki ʻa Sihová, ʻe kamata nai ai ke tau maʻu ha fakaueʻiloto. w23.05 29 ¶9-10

Tūsite, Siulai 8

Ko e ʻaho ʻo Sihová ʻoku haʻu.—1 Tes. 5:2.

Naʻe fakahoa ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e faʻahinga heʻikai ke nau hao ʻi he ʻaho ʻo Sihová ki he kakai ʻoku nau mohé. ʻOku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko takatakaí pe ko e ʻalu ʻa e taimí. Ko ia ai, ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku hokó pe fai ha ngāue ʻo fakatatau ki ai. Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻi he ʻahó ni ʻoku nau mohe ʻi ha ʻuhinga fakalaumālie. (Loma 11:8) ʻOku nau fakataʻetaʻetokanga ki he fakamoʻoni ʻoku tau lolotonga moʻui “ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí” pea ko e fuʻu mamahi lahí ʻoku vavé ni ke hoko mai. (2 Pita 3:​3, 4) Kae kehe, ʻoku tau ʻiloʻi ko e akonaki fakamānavaʻi ke nofoʻaki ʻāʻaá ʻoku toe fakavavevave ange ia ʻi he ʻaho taki taha. (1 Tes. 5:6) Ko ia ai, kuo pau ke tau nofoʻaki nonga mo tuʻu maʻu. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ke ʻoua te tau fihia ʻi he ngaahi ʻīsiu fakapolitikale pe fakasōsiale ʻo e ʻaho ní. Ko e tenge ke kau ki ha faʻahi ʻi he ngaahi meʻa ko ení ʻe fakalalahi ʻi he ʻalu ke toe ofi ange ki he ʻaho ʻo Sihová. Neongo ia, ʻoku fiemaʻu ke ʻoua te tau loto-moʻua fekauʻaki mo e founga te tau fakafeangai aí. Ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke maʻu ha tuʻunga fakaʻatamai nonga mo tuʻu maʻu pea ke fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto.—Luke 12:​11, 12. w23.06 10 ¶6-7

Pulelulu, Siulai 9

ʻEiki Hau Sihova, manatuʻi muʻa au, peá ke fakaivimālohiʻi muʻa au.—Fkm. 16:28.

Ko e hā ʻoku haʻu ki hoʻo fakakaukaú ʻi hoʻo fanongo ki he hingoa Samisoni? Ngalingali ʻokú ke fakakaukau ki ha tangata mo ha mālohi anga-kehe. Ko e moʻoni ia. Ka naʻe fai ʻe Samisoni ha fili fakavalevale naʻe taki atu ki ha ngaahi nunuʻa fakamamahi. Neongo ia, naʻe tokangataha ʻa Sihova ki he lēkooti fakalūkufua ʻo e faitōnunga ʻa Samisoní, ʻa ia naʻá Ne fakakau ʻi he Tohi Tapú ke tau maʻu ʻaonga mei ai. Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Samisoni ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ke tokoni ki Heʻene kakai filí, ʻa ʻIsileli. ʻI he laui senituli hili ʻa e mate ʻa Samisoní, naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke fakakau ʻa e hingoa ʻo Samisoní ʻi ha lisi ʻo e kau tangata tuʻu-ki-muʻa ʻo e tuí. (Hep. 11:​32-34) ʻE lava ke fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Samisoní. Naʻá ne falala kia Sihova, naʻa mo e lolotonga ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá. ʻE lava ke tau maʻu ʻa e fakalototoʻa pea pehē ki he ngaahi lēsoni ʻaonga te tau ako mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá. w23.09 2 ¶1-2

Tuʻapulelulu, Siulai 10

Mou ʻai ke ʻilo hoʻomou ngaahi kolé ʻe he ʻOtuá.—Fil. 4:6.

ʻOku lava ke tau langa hake ʻetau kātakí ʻaki ʻa e kīvoi ʻi hono vahevahe maʻu pē ʻetau ngaahi hohaʻá kia Sihova. (1 Tes. 5:17) Mahalo ʻoku ʻikai ke ke fehangahangai mo ha ʻahiʻahi kakaha ʻi he taimí ni. Neongo ia, ʻokú ke kumi ki he tataki ʻa Sihová ʻi ha taimi pē ʻokú ke ongoʻi loto-mamahi, puputuʻu pe lōmekina ai? Kapau ʻokú ke hanga maʻu pē ki hotau ʻOtuá ki ha tokoni ki hoʻo ngaahi pole fakaʻaho he taimi ní, heʻikai ke ke toumoua ke fai pehē ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi pole lalahi ange ʻi he kahaʻú. Te ke falala pau leva ai ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e taimi mo e founga tofu pē ke ne tokoniʻi ai koé. (Saame 27:​1, 3) ʻOku ngalingali ange ke tau kātekina ʻa e fuʻu mamahi lahi ʻi he kahaʻú kapau te tau kātaki ʻi he ngaahi ʻahiʻahi ʻi he ʻaho ní. (Loma 5:3) Ko e hā ʻoku tau lea pehē aí? Kuo ʻiloʻi ʻe he fanga tokoua tokolahi ko e ʻahiʻahi taki taha ʻo e tuí kuo nau kātekiná naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke matuʻuaki ʻa e pole hokó. Ko e kātakí naʻá ne siviʻi kinautolu, ʻo fakaivimālohiʻi ʻenau tui ko Sihova ʻokú ne mateuteu mo loto-lelei ke tokoni. Ko e tuí leva, naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke kātekina ʻa e ʻahiʻahi hokó.—Sēm. 1:​2-4. w23.07 3 ¶7-8

Falaite, Siulai 11

Te u . . . fakahaaʻi atu kiate koe ʻa e fakaʻatuʻi.—Sēn. 19:21.

Ko e anga-fakatōkilalo mo e manavaʻofa ʻa Sihová ʻokú ne ueʻi ia ke hoko ʻo fakaʻatuʻí. Ko e fakatātaá, ko e anga-fakatōkilalo ʻa Sihová naʻe hā mahino ʻi he teu ke ne fakaʻauha ʻa e kakai fulikivanu ʻo Sōtomá. Fakafou ʻi ha ongo ʻāngelo, naʻe fakahinohino ʻe Sihova kia Lote māʻoniʻoni ke ne hola ki he feituʻu moʻungaʻiá. Naʻe ilifia ʻa Lote ke ʻalu ki ai. Ko ia naʻá ne kōlenga ke fakaʻatā ia mo hono fāmilí ke nau kumi hūfanga ʻi Soa, ko ha kiʻi kolo siʻisiʻi naʻe ʻosi fakapapauʻi ʻe fakaʻauha. Naʻe mei fekauʻi ʻe Sihova ʻa Lote ke muimui pē ki Heʻene fakahinohinó. ʻI hono kehé, naʻá ne tali ʻa e kole ʻa Loté, neongo naʻe ʻuhinga iá ke fakahaofi ʻa Soa. (Sēn. 19:​18-22) ʻI he laui senituli ki mui ai, naʻe fakahāhā ʻe Sihova ʻa e manavaʻofá ki he kakai ʻo Ninivé. Naʻá ne fekauʻi atu ʻa e palōfita ko Sioná ke ne fanongonongo ʻa e fakaʻauha naʻe teu ke hoko ki he koló mo hono kakai fulikivanú. Ka ʻi he fakatomala ʻa e kau Ninivé, naʻe fakaʻofaʻia ʻa Sihova ʻiate kinautolu pea fakahaofi ʻa e koló.—Siona 3:​1, 10; 4:​10, 11. w23.07 21 ¶5

Tokonaki, Siulai 12

Naʻa nau tāmateʻi [ʻa Sihoasi] . . . , ka naʻe ʻikai ke nau tanu ia ʻi he ngaahi tanuʻanga ʻo e ngaahi tuʻí.—2 Kal. 24:25.

Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihoasí? Naʻá ne hangē ha fuʻu ʻakau naʻe ʻikai faiaka loloto ʻa ia naʻe teketeke ʻaki ha vaʻakau. ʻI he taimi naʻe toʻo ai ʻa e vaʻakaú—ʻi he mate ʻa Sihoiatá—pea ʻi he puhi mai ʻa e matangi ʻo e fakafepaki ki he moʻoní, naʻe tō ai ʻa Sihoasi. ʻOku fakatātaaʻi mālohi heni ko ʻetau manavahē ki he ʻOtuá kuo pau ke ʻoua ʻe fakafalala tefito pē ʻi he tākiekina lelei ʻa e kaungā-Kalisitiané, ʻo kau ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí. Ke nofoʻaki mālohi fakalaumālié, kuo pau ke tau ʻai ke mālohi ʻetau anga-līʻoa fakaʻotuá mo e manavaheé fakafou ʻi he ako, fakalaulauloto mo e lotu maʻu pē. (Sel. 17:​7, 8; Kol. 2:​6, 7) Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke kole mai ʻe Sihova ha meʻa lahi meiate kitautolu. Ko e meʻa ʻokú ne fiemaʻú ʻoku fālute kotoa ia ʻi he Tangata Malanga 12:​13, ʻa ia ʻoku pehē ai: “Manavahē ki he ʻOtua moʻoní pea tauhi ʻene ngaahi fekaú, he ko e ngafa kotoa eni ʻo e tangatá.” ʻI he taimi ʻoku tau manavahē ai ki he ʻOtuá, ʻe malava ai ke tau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he kahaʻú pea tuʻu maʻu. Heʻikai ha meʻa ʻe malava ke ne maumauʻi ʻetau kaumeʻa mo Sihová. w23.06 19 ¶17-19

Sāpate, Siulai 13

Vakai! ʻOku ou ngaohi ke foʻou ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.—Fkh. 21:5.

ʻOku kamataʻaki ʻa e fakapapauʻiʻanga ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi lea: “Ko e Tokotaha naʻe ʻafio ʻi he taloní naʻá ne folofola mai.” (Fkh. 21:5a) Ko e ngaahi lea ko ení ʻoku makehe koeʻuhí ko Sihova tonu ʻoku folofola ʻi he vīsoné. ʻI he tohi ʻa Fakahaá naʻe tuʻo tolu pē ʻene folofola tonu ʻi he ngaahi vīsoné pea ko e taha eni. Ko ia ko e fakapapauʻiʻanga ko ení naʻe ʻomai ʻe Sihova tonu, kae ʻikai ko ha ʻāngelo mālohi, pe ko Sīsū naʻe toetuʻú! ʻOku fakamamafaʻi ʻe he moʻoniʻi meʻa ko ení ʻa e alafalalaʻanga ʻo e ngaahi lea hokó. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko Sihova ‘ʻoku ʻikai lava ke loi.’ (Tai. 1:2) ʻOku ʻai ʻe he fakamatala ko iá ʻa e ngaahi lea ʻoku tau lau ʻi he Fakahā 21:​5, 6 ke alafalalaʻanga fakaʻaufuli. Fakakaukau ki he foʻi lea ko e “Vakai!” Ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku liliu ko e “vakai!” ʻoku toutou ngāueʻaki ia ʻi he tohi ʻa Fakahaá. Ko e hā ʻa e lea hoko atu aí? Ko e folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻOku ou ngaohi ke foʻou ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.” Ko e moʻoni, ʻoku lea ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo e ngaahi liliu ʻi he kahaʻú ka kiate ia, ko e talaʻofa ko ení ʻoku mātuʻaki papau ke hoko moʻoni, ko ia ʻokú ne lave ai ki he ngaahi liliu ko ení ʻo hangē kuo ʻosi fakahokó.—ʻAi. 46:10. w23.11 3-4 ¶7-8

Mōnite, Siulai 14

Naʻá ne hū leva ki tuʻa ʻo ne tangi mamahi.—Māt. 26:75.

Naʻe fāinga ʻa e ʻapositolo ko Pitá mo hono ngaahi vaivaiʻangá. Fakakaukau ki ha faʻifaʻitakiʻanga ʻe niʻihi. ʻI he fakamatala ʻa Sīsū ki he founga te ne faingataʻaʻia ai pea pekia ʻi hono fakahoko ʻo e kikite Fakatohitapú, naʻe valokiʻi ia ʻe Pita. (Mk. 8:​31-33) Naʻe toutou fakakikihi ʻa Pita mo e kau ʻapositolo kehé pe ko hai naʻe lahi tahá. (Mk. 9:​33, 34) ʻI he pō fakaʻosi ki muʻa ke pekia ʻa Sīsuú, ʻi he loto-ʻoho ʻa Pitá naʻá ne tuʻusi ʻa e telinga ʻo ha tangata. (Sione 18:10) ʻI he pō tatau pē, naʻe hoko ʻa Pita ʻo manavahē pea naʻá ne fakaʻikaiʻi tuʻo tolu ʻokú ne ʻilo ʻa hono kaumeʻa ko Sīsuú. (Mk. 14:​66-72) Naʻe iku atu ai ki he tangi mamahi ʻa Pita. Naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Sīsū ʻi heʻene ʻapositolo loto-siʻí. Hili ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻá ne ʻoange kia Pita ʻa e faingamālie ke ne fakapapauʻi ʻene ʻofa kiate iá. Naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻa Pita ke ne ngāue anga-fakatōkilalo ko ha tauhi ʻo ʻene fanga sipí. (Sione 21:​15-17) Naʻe tali lelei ia ʻe Pita. Naʻá ne ʻi Selusalema ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí pea kau ʻi he fuofua faʻahinga naʻe pani ʻe he laumālie māʻoniʻoní. w23.09 22 ¶6-7

Tūsite, Siulai 15

Tauhi ʻeku fanga kiʻi sipí.—Sione 21:16.

“Tauhi ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá,” ko e ekinaki ia ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki hono kaungāmātuʻá. (1 Pita 5:​1-4) Kapau ko ha mātuʻa koe, ʻoku mau ʻiloʻi ʻokú ke ʻofa ʻi ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea loto ke tauhi kinautolu. Kae kehe, te ke ongoʻi nai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻokú ke fuʻu femoʻuekina pe fuʻu helaʻia ʻo ʻikai lava ke ke fakahoko ho vāhenga-ngāué. Ko e hā ʻe lava ke ke faí? Huaʻi atu hoʻo ngaahi hohaʻá kia Sihova. Naʻe tohi ʻe Pita: “Kapau ʻoku fai ʻe ha taha ha tokoni, tuku ke ne fai ia ʻo fakatuʻunga ʻi he mālohi ʻoku tokonaki mai ʻe he ʻOtuá.” (1 Pita 4:11) ʻOku fehangahangai nai ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné mo e ngaahi palopalema heʻikai lava ke fakaleleiʻi kakato ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení. Kae manatuʻi ko e “tauhi-sipi lahí,” ʻa Sīsū Kalaisi, ʻe lava ke ne tokoniʻi kinautolu ʻo fakalaka atu ia ʻi he meʻa ʻoku malava ke ke faí. ʻE lava ke ne fai ia he ʻahó ni pea ʻi he māmani foʻoú. Ko e meʻa pē ʻoku kole ʻe he ʻOtuá ki he kau mātuʻá ke nau ʻofa ʻi honau fanga tokouá, ke tauhi honau fanga tokouá, pea hoko ko e “ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ki he tākangá.” w23.09 29-30 ¶13-14

Pulelulu, Siulai 16

ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ko e ngaahi fakaʻuhinga ʻa e kau tangata potó ko e koto muna pē.—1 Kol. 3:20.

Kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakaʻuhinga fakaetangatá. Kapau ʻoku tau vakai ki he ngaahi meʻá mei ha vakai fakaetangata, te tau tukunoaʻi nai ʻa Sihova mo ʻene ngaahi tuʻungá. (1 Kol. 3:19) “Ko e poto ʻo e māmani ko ʻení” ʻoku faʻa fakamānako ki he ngaahi holi fakakakanó. Ko e niʻihi ʻi he kau Kalisitiane ʻi Peakamosi mo Taiatailá naʻa nau ohi ʻa e tauhi ʻaitolí mo e ngaahi vakai taʻetaau naʻe anga-maheni ʻi he ongo kolo ko iá. Naʻe ʻoatu ʻe Sīsū ha akonaki mālohi ki he ongo fakatahaʻangá ki heʻena makātakiʻi ʻa e fehokotaki fakasino taʻetāú. (Fkh. 2:​14, 20) ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau fehangahangai mo e tenge ke ohi ʻa e ngaahi fakakaukau halá. Ko e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí mo e mahení te nau ngāuehalaʻaki nai ʻetau ngaahi ongoʻí pea fakalotoʻi kitautolu ke tau fakangaloku. Ko e fakatātaá, ʻoku nau taukaveʻi nai ko e ʻulutukua ki heʻetau ngaahi holí ʻoku ʻikai ke mahuʻinga ia pea ko e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻa e Tohi Tapú ʻoku ʻolokuonga. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau fakaʻuhinga nai ko e tataki ʻoku ʻomai ʻe Sihová ʻoku ʻikai ke feʻunga ia. ʻE aʻu nai ʻo fakataueleʻi kitautolu ke ʻoua te tau “fai pē ki he ngaahi meʻa kuo tohí.”—1 Kol. 4:6. w23.07 16 ¶10-11

Tuʻapulelulu, Siulai 17

Ko ha kaumeʻa moʻoni ʻokú ne ʻofa ʻi he taimi kotoa pē pea ko ha tokoua ia ʻoku fanauʻi mai ki he taimi faingataʻá.—Pal. 17:17.

Ko Mele, ʻa e faʻē ʻa Sīsuú, naʻá ne fiemaʻu ʻa e mālohi. Naʻe teʻeki ke ne mali; neongo ia, te ne hoko ʻo feitama. Naʻe ʻikai haʻane taukei ʻi hono ʻohake haʻane fānau tonu, ka naʻe teu ke ne tokangaʻi ʻa e kiʻi tamasiʻi te ne hoko ko e Mīsaiá. Pea koeʻuhi naʻe teʻeki ke mohe ʻa Mele mo ha tangata, ʻe anga-fēfē haʻane fakamatalaʻi kotoa eni ki he tangata naʻá ne teu mali mo iá, ʻa Siosifa? (Luke 1:​26-33) Naʻe anga-fēfē hono maʻu ʻe Mele ʻa e mālohí? Naʻá ne kumi ha tokoni mei he niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, naʻa ne kole kia Kepaleli ke ne ʻoange ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e vāhenga-ngāué. (Luke 1:34) Taimi nounou pē mei ai, naʻá ne fononga ki he “feituʻu moʻungaʻiá” ki ha kolo ʻo Siuta ke ʻaʻahi ki hono kāinga ko ʻIlisapesi. Naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe ʻIlisapesi ʻa Mele pea naʻe fakamānavaʻi ia ʻe Sihova ke ne vahevahe atu ha kikite fakalototoʻa fekauʻaki mo e tama teʻeki fanauʻi ʻa Melé. (Luke 1:​39-45) Naʻe pehē ʻe Mele ko Sihova “kuó ne fakahoko ha ngaahi ngāue māfimafi ʻaki hono toʻukupú.” (Luke 1:​46-51) Naʻe fakaivimālohiʻi ʻe Sihova ʻa Mele ʻo fakafou ʻia Kepaleli mo ʻIlisapesi. w23.10 14-15 ¶10-12

Falaite, Siulai 18

Naʻá ne ngaohi kitautolu ke hoko ko ha puleʻanga, ko e kau taulaʻeiki ki hono ʻOtuá mo e Tamaí.—Fkh. 1:6.

Ko ha fika fakangatangata ʻo e kau ākonga ʻa Kalaisí kuo pani ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea ʻoku nau maʻu ha vahaʻangatae makehe mo Sihova. Ko e toko 144,000 ko ení te nau ngāue ko e kau taulaʻeiki ʻi hēvani mo Sīsū. (Fkh. 14:1) Ko e Potu Toputapu ʻo e tāpanekalé ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa honau tuʻunga ko e ngaahi foha laumālie ohi ʻo e ʻOtuá lolotonga ʻenau kei ʻi he māmaní. (Loma 8:​15-17) Ko e Potu Fungani Toputapu ʻo e tāpanekalé ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa hēvani, ʻa e feituʻu ʻoku ʻafio ai ʻa Sihová. Ko e “puipuí” ʻa ia ʻokú ne vaheʻi ʻa e Potu Toputapú mei he Potu Fungani Toputapú ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e sino fakaekakano ʻo Sīsuú ʻa ia ko ha meʻa naʻá ne taʻofi ia mei heʻene hū ki hēvaní ʻi hono tuʻunga ko e fungani Taulaʻeiki Lahi ʻo e temipale fakalaumālié. ʻI hono tuku atu ʻe Sīsū hono sino fakaetangatá ko ha feilaulau maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá, naʻá ne fakaava ai ha hala ki he moʻui fakahēvaní maʻá e kau Kalisitiane paní kotoa. Kuo pau foki ke nau tuku ange honau sino fakakakanó kae maʻu honau pale fakahēvaní.—Hep. 10:​19, 20; 1 Kol. 15:50. w23.10 28 ¶13

Tokonaki, Siulai 19

ʻE siʻisiʻi ʻa e taimí ia kapau te u hoko atu ke fakamatala fekauʻaki mo Kitione.—Hep. 11:32.

Naʻe fai ʻe Kitione ha tali anga-malū ʻi hono fakaangaʻi ia ʻe he kau ʻIfalemí. (Fkm. 8:​1-3) Naʻe ʻikai ke ne fai ha tali ʻita. Naʻá ne fakahāhā ʻa e fakakaukau fakatōkilalo ʻaki ʻa e fanongo ki heʻenau ngaahi hohaʻá, pea fakaleleiʻi pōtoʻi ʻa e tuʻunga faingataʻá. Ko e kau mātuʻa fakapotopotó ʻoku nau faʻifaʻitaki kia Kitione ʻaki ʻa e fanongo tokanga pea fai ha tali anga-malū ʻo ka fakaangaʻi. (Sēm. 3:13) ʻOku nau tokoni ai ki he melino ʻi he fakatahaʻangá. ʻI hono fakalāngilangiʻi ʻa Kitione ki hono ikunaʻi ʻo e kau Mitianí, naʻá ne fakahangataha ʻa e tokangá kia Sihova. (Fkm. 8:​22, 23) ʻE anga-fēfē nai ʻa e faʻifaʻitaki ʻa e kau tangata kuo ʻosi fakanofó kia Kitioné? ʻE lava ke nau ʻave ʻa e lāngilangí kia Sihova ki he meʻa ʻoku nau fakahokó. (1 Kol. 4:​6, 7) Ko e fakatātaá, kapau ʻoku fakaongoongoleleiʻi ha mātuʻa ki heʻene malava fakafaiakó, ʻe lava ke ne fakahanga ʻa e tokangá ki he matavai ʻo e fakahinohinó, ʻa e Folofolá, pe ki he ako ʻoku tau maʻu mei he kautaha ʻa Sihová. Ko e kau mātuʻá te nau fakakaukauloto nai ʻi he taimi ʻe niʻihi pe ʻoku nau tohoakiʻi mai ha tokanga taʻetotonu kiate kinautolu. w23.06 4 ¶7-8

Sāpate, Siulai 20

Ko ʻeku ngaahi fakakaukaú ʻoku ʻikai ko hoʻomou ngaahi fakakaukaú ia.—ʻAi. 55:8.

Kapau ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e meʻa naʻa tau lotu ʻo kolé, te tau ʻeke hifo nai, ‘ʻOku ou lotu fekauʻaki mo e meʻa totonú?’ Ko e meʻa ʻoku faʻa hokó ʻoku tau fakakaukau ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kiate kitautolú. Ka ko e ngaahi meʻa ʻoku tau kolé heʻikai nai ke ʻaonga kiate kitautolu ʻi he lele lōloá. Kapau ʻoku tau lotu fekauʻaki mo ha palopalema, ʻoku ʻi ai nai ha fakaleleiʻanga lelei ange ia ki he palopalemá ʻi he meʻa ʻoku tau kole ki aí. Pea ko e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku tau kole ʻoku ʻikai nai ke fehoanaki ia mo e finangalo ʻo Sihová. (1 Sio. 5:14) Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he ngaahi mātuʻa ʻoku nau kole kia Sihova ke nofo maʻu ʻenau kiʻi tamá ʻi he moʻoní. ʻOku hā ngali ko ha kole feʻungamālie ia. Neongo ia, heʻikai fakamālohiʻi ʻe Sihova ha taha ʻo kitautolu ke tauhi kiate ia. Ko hono finangaló kiate kitautolu kotoa, kau ai ʻetau fānaú, ke tau fili ke lotu kiate ia. (Teu. 10:​12, 13; 30:​19, 20) Ko ia ʻe lava ke kole ʻe he ngaahi mātuʻá kia Sihova ke tokoniʻi kinautolu ke aʻu ki he loto ʻo ʻenau kiʻi tamá koeʻuhi ke ueʻi ia ke ne ʻofa kia Sihova pea hoko ko Hono kaumeʻa.—Pal. 22:6; ʻEf. 6:4. w23.11 21 ¶5; 23 ¶12

Mōnite, Siulai 21

Hanganaki fefakafiemālieʻaki.—1 Tes. 4:18.

Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa hono fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé ko ha fakahāhā mahuʻinga ʻo ʻetau ʻofá? Fakatatau ki ha maʻuʻanga fakamatala Tohi Tapu ʻe taha, ko e foʻi lea naʻe ngāueʻaki ʻe Paula ki he “fakafiemālié” ʻoku ʻuhingá ko e “tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo ha tokotaha ke fakalototoʻaʻi ia lolotonga ʻene tofanga ʻi ha ʻahiʻahi kakaha.” Ko ia ʻi hono fai ha fakafiemālié, ʻoku tau tokoniʻi ai ha kaungātui ʻoku loto-mamahi ke tuʻu hake pea hokohoko atu ʻa e ʻaʻeva ʻi he hala ki he moʻuí. ʻI he taimi taki taha ʻoku tau tangi fakataha ai mo ha tokoua pe tuofefine, ʻoku tau fakahāhā ai ʻetau ʻofa ki hotau kaungātuí. (2 Kol. 7:​6, 7, 13) ʻOku felāveʻi vāofi ʻa e ongoʻi manavaʻofá mo hono fai ha fakafiemālié. ʻI he founga fē? Ko ha tokotaha manavaʻofa ʻoku ueʻi ia ke ne fakafiemālieʻi ha tokotaha ʻoku faingataʻaʻia pea feinga ke fakanonga ia. Ko ia ʻuluakí ʻoku tau ongoʻi manavaʻofa; pea ʻoku tau fai leva ha fakafiemālie. Fakatokangaʻi ʻa e anga hono fakafelāveʻi ʻe Paula ʻa e manavaʻofa ʻa Sihová ki he fakafiemālie ʻokú Ne ʻomaí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa Sihova ko e “Tamai ʻo e manavaʻofá pea mo e ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē.”—2 Kol. 1:3. w23.11 9-10 ¶8-10

Tūsite, Siulai 22

Tuku ke tau fiefia lolotonga ʻetau ʻi he ngaahi mamahí.—Loma 5:3.

Ko e kotoa ʻo e kau muimui ʻo Kalaisí ʻoku nau ʻamanekina ʻa e mamahí. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne tala ange ki he faʻahinga ʻi Tesalonaiká: “ʻI heʻemau ʻiate kimoutolú, naʻa mau faʻa tala tokamuʻa atu kiate kimoutolu te tau tofanga ʻi he mamahi, pea ko e meʻa ia kuo hokó.” (1 Tes. 3:4) Pea naʻá ne tohi ki he kau Kolinitoó: “ʻOku ʻikai te mau loto ke mou hoko ʻo taʻeʻilo, fanga tokoua, ʻo fekauʻaki mo e mamahi naʻa mau hokosia . . . [Naʻe] ʻikai ai te mau fakapapauʻi pe te mau kei moʻui koā.” (2 Kol. 1:8; 11:​23-27) Ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní foki ʻoku nau ʻamanekina ke fehangahangai mo ha faʻahinga tuʻunga pē ʻo e mamahí. (2 Tīm. 3:12) ʻI hoʻo tui kia Sīsū pea muimui kiate iá, ko e ngaahi kaumeʻá mo e kāingá te nau hoko nai ʻo fakafili kiate koe. Kuo fakatupunga ʻe hoʻo fakapapau ke faitotonu ʻi he meʻa kotoa peé ha palopalema ʻi ho ngāueʻangá? (Hep. 13:18) Kuó ke fehangahangai mo ha fakafepaki mei he puleʻangá koeʻuhí ko hoʻo vahevahe atu hoʻo ʻamanakí mo e niʻihi kehé? Kae kehe, tatau ai pē pe ko e hā ha faʻahinga ʻahiʻahi ʻoku tau fetaulaki nai mo ia, ʻoku pehē ʻe Paula ʻoku totonu ke tau fiefia. w23.12 10-11 ¶9-10

Pulelulu, Siulai 23

Kuó mo ʻomi ʻa e faingataʻa lahi kiate au.—Sēn. 34:30.

Naʻe kātekina ʻe Sēkope ʻa e ngaahi palopalema lahi. Ko ha toko ua ʻi he ngaahi foha ʻo Sēkopé, ko Simione mo Līvai, naʻá na fakamaaʻi ʻa e fāmilí pea ʻoatu mo e luma ki he huafa ʻo Sihová. ʻIkai ko ia pē, ko e uaifi ʻofeina ʻo Sēkopé, ʻa Lesieli, naʻá ne mate lolotonga hono fāʻeleʻi ʻena tama hono uá. Pea koeʻuhí ko ha honge lahi, naʻe pau ai ke hiki ʻa Sēkope ki he fonua ko ʻIsipité ʻi heʻene taʻumotuʻá. (Sēn. 35:​16-19; 37:28; 45:​9-11, 28) ʻI he kotoa iá, naʻe ʻikai ʻaupito mole ʻa e tui ʻa Sēkope kia Sihová pea mo ʻene ngaahi talaʻofá. Ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova kia Sēkope naʻá ne maʻu ʻEne hōifuá. Ko e fakatātaá, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa Sēkope ʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie. Pea fakakaukau atu ki he houngaʻia lahi kuo pau pē naʻe maʻu ʻe Sēkope kia Sihova ʻi heʻene toe fakataha mo Siosifá—ʻa e foha naʻá ne fakakaukau kuo fuoloa ʻene maté! Ko e kaumeʻa ofi ʻa Sēkope mo Sihová naʻe malava ai ke ne fehangahangai lavameʻa mo hono ngaahi ʻahiʻahí. (Sēn. 30:43; 32:​9, 10; 46:​28-30) ʻI he taimi ʻoku tau tauhi maʻu ai ha kaumeʻa ofi mo Sihova, ko kitautolu foki ʻe lava ke tau fekuki lavameʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi taʻeʻamanekiná. w23.04 15 ¶6-7

Tuʻapulelulu, Siulai 24

Ko hoku Tauhi-Sipí ʻa Sihova. ʻE ʻikai te u masiva ʻi ha meʻa.—Saame 23:1.

Ko e Saame 23 ko ha hiva ia ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e falala pau ki he ʻofa mo e tokanga fakaalaala ʻa Sihová. Ko Tēvita, ʻa e tokotaha-tohi ʻo e saame ko ení, ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e haʻi mālohi ʻiate ia mo hono Tauhi-Sipí, ʻa Sihova. Naʻe ongoʻi malu ʻa Tēvita ʻi heʻene fakaʻatā ʻa Sihova ke ne tataki iá, pea naʻá ne falala kakato kiate Ia. Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ko e ʻofa ʻa Sihová e tulimui ʻiate ia ʻi he ngaahi ʻaho kotoa ʻo ʻene moʻuí. Ko e hā naʻá ne ʻai ia ke ne falala pau peheé? Naʻe ongoʻi ʻe Tēvita naʻe tokangaʻi lelei iá koeʻuhí ko e ngaahi tokonaki hokohoko meia Sihová. Naʻe toe hoko ʻa Tēvita ko e kaumeʻa ʻo Sihova pea maʻu mo ʻene hōifuá. Ko e ʻuhinga ia naʻá ne fakapapauʻi ai neongo pe ko e hā ʻe hoko ʻi he kahaʻú, ʻe hokohoko atu ʻa Sihova ke tokangaʻi ʻa e kotoa ʻene ngaahi fiemaʻú. Ko e falala ʻa Tēvita ki he ʻofa fakaalaala ʻa Sihová naʻe mālohi ange ia ʻi heʻene ngaahi hohaʻá pea naʻe ʻoange ai kiate ia ʻa e fiefia mo e fiemālie lahi.—Saame 16:11. w24.01 29 ¶12-13

Falaite, Siulai 25

ʻOku ou ʻiate kimoutolu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo aʻu ki he fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá.—Māt. 28:20.

Talu mei he Tau II ʻa Māmaní, ko e kakai ʻa Sihová ʻi he ngaahi fonua lahi kuo nau maʻu ha taimi nonga mo e tauʻatāina lolotonga hono fakahoko ʻa e ngāue fakamalangá. Ko hono moʻoní, kuo lakalakaimonū ʻa e ngāué. ʻI he ʻahó ni ko e kau mēmipa ʻo e Kulupu Pulé ʻoku hokohoko atu ʻenau hanga kia Kalaisi ki ha tataki. ʻOku nau loto ke tapua atu ʻi he ngaahi fakahinohino ʻoku nau ʻoange ki he fanga tokouá ʻa e vakai ʻi hēvani ki he ngaahi meʻá. Ko ia ko e kau ʻovasia sēketí mo e kau mātuʻá ʻoku nau tokonaki ʻa e fakahinohino ki he ngaahi fakatahaʻangá. Ko e kau mātuʻa kuo paní ʻoku nau ʻi he ʻnima toʻomataʻu’ ʻo Kalaisí. (Fkh. 2:1) Ko e moʻoni, ko e kau mātuʻa ko ení ʻoku nau taʻehaohaoa mo fai ʻa e ngaahi fehālaaki. Naʻe fai ʻe Mōsese mo Siosiua ʻa e fehālaaki ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻo hangē ko e kau ʻapositoló. (Nōm. 20:12; Sios. 9:​14, 15; Loma 3:23) Neongo ia, ʻoku tataki tokanga ʻe Kalaisi ʻa e tamaioʻeiki anga-tonú mo e kau mātuʻa kuo fakanofó, pea te ne hokohoko atu ke fai pehē. Ko ia ai ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga kotoa ke falala ki he tataki ʻokú ne tokonaki mai fakafou ʻi he faʻahinga kuo fakanofo ko ia ke takimuʻá. w24.02 23-24 ¶13-14

Tokonaki, Siulai 26

Mou hoko ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá, ʻi he tuʻunga ko ʻene fānau ʻofeina.—ʻEf. 5:1.

ʻI he ʻahó ni ʻe lava ke tau ʻai ke fiefia ʻa Sihova ʻaki ʻa e lea fekauʻaki mo ia ʻi he loto-māfana, houngaʻia, mo e ʻofa. ʻI he taimi ʻoku tau ʻi he ngāue fakafaifekaú aí, ʻoku tau manatuʻi ko ʻetau taumuʻa tefitó ke tohoakiʻi ʻa e kakaí kia Sihova, ke tokoniʻi kinautolu ke vakai ki heʻetau Tamai ʻofá ʻo hangē ko ʻetau vakaí. (Sēm. 4:8) ʻOku tau fiefia ke fakahaaʻi ki he kakaí ʻa e anga hono fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa Sihová, fakaeʻa mai ʻene ʻofá, fakamaau totonú, potó, mālohí, pea mo hono ngaahi ʻulungaanga fakamānako kehé. ʻOku tau toe fakahīkihikiʻi ʻa Sihova pea ʻai ia ke fiefia ʻaki ʻetau feinga ke faʻifaʻitaki kiate ia. ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku tau hoko ai ʻo makehe ʻi he māmani fulikivanu ko ení. ʻE fakatokangaʻi nai ʻe he kakaí ʻetau kehé pea fifili nai pe ko e hā hono ʻuhingá. (Māt. 5:​14-16) ʻI heʻetau feangainga mo kinautolu ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó, ʻe malava nai ai ke tau fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau tōʻonga pehē aí. Ko hono olá, ko e faʻahinga loto-moʻoní ʻoku nau ongoʻi ʻoku tohoakiʻi kinautolu ki hotau ʻOtuá. ʻI heʻetau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he ngaahi founga ko ení, ʻoku tau ʻai ai ke fiefia ʻa hono lotó.—1 Tīm. 2:​3, 4. w24.02 10 ¶7

Sāpate, Siulai 27

Koeʻuhí ke ne malava ai ʻo fai ʻa e fakalototoʻa . . . pea ke valokiʻi.—Tai. 1:9.

Ke hoko ko ha tangata Kalisitiane matuʻotuʻa, ʻe fiemaʻu ke ke fakatupulekina ʻa e ngaahi pōtoʻi ʻaonga. ʻE tokoni eni kiate koe ke fua ʻa e ngaahi fatongia ʻi he fakatahaʻangá, maʻu ha ngāue paʻanga ke poupouʻi koe pe ko ha fāmili, pea ke maʻu ʻa e ngaahi vahaʻangatae lelei mo e niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, ako ke lautohi mo tohi lelei. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko ha tangata fiefia mo lavameʻa ʻokú ne fakamoleki ʻa e taimi ʻi he ʻaho taki taha ke lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea fakalaulauloto ki ai. (Saame 1:​1-3) ʻI hono lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú, te ne hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa Sihová, ʻa ia ʻe tokoniʻi ai ia ke ne fakakaukau fakalelei pea fakaʻuhinga lelei. (Pal. 1:​3, 4) Ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau hanga ki he kau tangata taukei ki ha fakahinohino mo ha faleʻi Fakatohitapu. Kapau ʻe lava ke ke lautohi mo tohi lelei, ʻe malava ke ke teuteu ʻa e ngaahi malanga mo e ngaahi tali fakatupu ʻilo mo fakatupu tui mālohi. ʻE malava foki ke ke hiki ʻa e ngaahi nouti mohu ʻuhinga ʻi hoʻo akó ʻa ia te ne tokoniʻi koe ke langa hake hoʻo tuí tonu pea ke fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé. w23.12 26-27 ¶9-11

Mōnite, Siulai 28

Ko e tokotaha ʻoku fāʻūtaha mo kimoutolú ʻoku lahi ange ia ʻi he tokotaha ko ē ʻoku fāʻūtaha mo e māmaní.—1 Sio. 4:4.

ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi ilifia aí, fakalaulauloto ki he meʻa ʻe fai ʻe Sihova ʻi he kahaʻú ʻi he taimi ʻe puli atu ai ʻa Sētané. Ko ha fakahāhā ʻi he polokalama fakataha-lahi fakavahe ʻo e 2014 naʻe lāulea ai ha tamai mo hono fāmilí ki he founga ʻe fakalea nai ai ʻa e 2 Tīmote 3:​1-5 kapau ko e ngaahi veesi ko iá ʻokú ne tomuʻa tala ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he Palataisí: “ʻI he māmani foʻoú ʻe ʻi ai ʻa e taimi fiefia tahá. He ko e tangatá te nau hoko ko e kau ʻofa ki he niʻihi kehé, ko e kau ʻofa ki he ngaahi koloa fakalaumālié, anga-fakanānā, anga-fakatōkilalo, kau fakahīkihikiʻi ʻo e ʻOtuá, talangofua ki he ngaahi mātuʻá, houngaʻia, mateaki, maʻu ʻa e ʻofa lahi ki honau ngaahi fāmilí, loto-tatau, lea lelei maʻu pē fekauʻaki mo e niʻihi kehé, mapuleʻi-kita, anga-malū, kau ʻofa ki he leleí, falalaʻanga, ʻulutukua, anga-vaivai, kau ʻofa ki he ʻOtuá kae ʻikai ko e kau ʻofa ki he mālié, ueʻi ʻe he anga-līʻoa fakaʻotua moʻoní; pea ko e kakai ko ení ke ke pipiki ofi ki ai.” ʻOkú ke lāulea mo ho fāmilí pe kaungātuí ki he tuʻunga ʻe ʻi ai ʻa e moʻuí ʻi he māmani foʻoú? w24.01 6 ¶13-14

Tūsite, Siulai 29

Kuó u hōifua ʻiate koe.—Luke 3:22.

He fakafiemālie ē ke ʻiloʻi ʻoku hōifua ʻa Sihova ki heʻene kakaí ʻi he tuʻunga ko ha kulupu! ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku leleiʻia ʻa Sihova ʻi hono kakaí.” (Saame 149:4) Kae kehe, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku mātuʻaki loto-siʻi ʻa e niʻihi ʻo nau fifili nai, ‘ʻOku hōifua mai ʻa Sihova kiate au fakafoʻituitui?’ Ko e tokolahi ʻo e kau lotu faitōnunga ʻa Sihova ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú naʻe ʻi ai ʻa e taimi naʻa nau fāinga ai mo e ngaahi fakakaukau peheé. (1 Sām. 1:​6-10; Siope 29:​2, 4; Saame 51:11) ʻOku fakahaaʻi māʻalaʻala ʻe he Tohi Tapú ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻe lava ke nau maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová. Anga-fēfē? Kuo pau ke tau ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisi pea hoko ʻo papitaiso. (Sione 3:16) ʻOku tau talaki fakahāhā ai kuo tau fakatomala ʻi heʻetau ngaahi angahalá pea fai ha palōmesi ki he ʻOtuá ke fai ʻa hono finangaló. (Ngā. 2:38; 3:19) ʻOku fiefia ʻa Sihova ʻi heʻetau fou ʻi he ngaahi sitepu ko ení ke fakatupulekina ha vahaʻangatae mo ia. Kapau te tau hokohoko atu ai pē ke fai hotau lelei tahá ke moʻui ʻo fakatatau ki heʻetau fuakava ʻo e fakatapuí, ʻoku hōifua mai ai ʻa Sihova pea lau kitautolu ko hono ngaahi kaumeʻa ofi.—Saame 25:14. w24.03 26 ¶1-2

Pulelulu, Siulai 30

ʻE ʻikai lava ke tuku ʻema lea ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuó ma mamata mo fanongo ki aí.—Ngā. 4:20.

ʻE lava ke tau faʻifaʻitaki ki he kau ākongá ʻaki ʻa e hokohoko atu ke malanga naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku tuʻutuʻuni ai ʻe he kau maʻu mafai fakaemāmaní ke tuku ʻetau malangá. ʻE lava ke tau falala pau ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke fakahoko ʻetau ngāue fakafaifekaú. Ko ia lotu ki ha loto-toʻa mo e poto pehē foki ki he tokoni ʻa Sihová ke fekuki ai mo e ngaahi palopalemá. Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau fekuki mo e ngaahi pole fakaesino pe fakaeongo, ko e mole ha ʻofaʻanga, ko ha tuʻunga faingataʻa ʻi he fāmilí, fakatanga pe ko ha ngaahi palopalema kehe. Pea ko e ngaahi meʻa hangē ko e mahaki fakaʻauhá mo e taú kuó ne ʻai ʻa e ngaahi pole ko ení ke toe faingataʻa ange ke fekuki mo ia. Huaʻi atu ho lotó kia Sihova. Tala ange kiate ia ho tuʻungá ʻo hangē tofu pē ko haʻo tala ange ia ki ha kaumeʻa ofi. Hoko ʻo fakapapauʻi ko Sihova “te ne fai ha meʻa maʻau.” (Saame 37:​3, 5) Ko e kītaki ʻi he lotú te ne tokoniʻi kitautolu ke “kātaki ʻi he mamahí.” (Loma 12:12) ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku foua ʻe heʻene kau lotú—“ʻokú ne fanongo ki heʻenau tangi ki ha tokoní.”—Saame 145:​18, 19. w23.05 5-6 ¶12-15

Tuʻapulelulu, Siulai 31

Hanganaki fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua ki he ʻEikí.—ʻEf. 5:10.

ʻI he taimi ʻoku ʻai ai ke tau fai ha fili mahuʻinga, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi “ʻa e meʻa ʻoku finangalo ki ai ʻa Sihová” pea ngāue leva ʻo fehoanaki mo ia. (ʻEf. 5:17) ʻI hono ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku kaunga ki hotau tuʻungá, ʻoku tau kumi moʻoni ai ki he fakakaukau ʻa e ʻOtuá ki he tuʻungá. Pea ʻi heʻetau ngāueʻaki ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻoku ngalingali ange te tau fai ʻa e ngaahi fili lelei. Ko e “tokotaha fulikivanú,” ʻa hotau filí ʻa Sētane, te ne saiʻia ke ʻai kitautolu ke tau mātuʻaki femoʻuekina ʻi he ngaahi ngāue ʻo e māmani ko ení ʻo ʻikai ai hatau taimi ki heʻetau ngāue ki he ʻOtuá. (1 Sio. 5:19) ʻE mātuʻaki faingofua ai ki ha Kalisitiane ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi koloa fakamatelié, ako fakamāmaní pe ko ʻene ngāué ʻi he ngaahi faingamālie ke ngāue kia Sihová. Kapau ʻe hoko ia, ʻe fakahaaʻi ai ʻoku tākiekina ia ʻe he fakakaukau ʻa e māmaní. Ko e moʻoni, ko e ngaahi meʻa ko ení ʻoku ʻikai ke hala ʻiate ia pē, ka ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito ʻe fakamuʻomuʻa ia ʻi heʻetau moʻuí. w24.03 24 ¶16-17

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share