Ko e Ngāue Kāfakafa ʻa ʻĒnesi Kulukí
LAKA hake ʻi he taʻu ʻe 300 he kuohilí, naʻe fakahoko ai ʻe ʻĒnesi Kuluki ha ngāue, ko e kau tangata tokosiʻi pē ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá ne nau maʻu ʻa e loto-toʻa feʻunga ke fakahoko ia. Naʻá ne fakakaukau ke liliu ʻa e Tohi Tapú ki ha lea naʻe ʻikai te ne ʻilo.
Naʻe fāʻeleʻi ʻa Kuluki ʻi he 1654 nai ʻi ha kiʻi kolo ko Wettin, ofi ki Halle, ʻi Siamane. Ko ʻene tamaí ko ha faifekau ia ʻi he siasi Lūteló, pea ko ʻene tupu hake ko ia ʻi ha fāmili lotú naʻe ʻai ai ʻa kiʻi ʻĒnesi ke ne mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻI hono taʻu 21, naʻá ne fakakakato ai ʻene ako teolosia ʻi Siamané peá ne hiki ki he feituʻu ʻoku ui he taimí ni ko Lativia. ʻI he taimi ko iá, ko e tokolahi taha ʻo e kakai he feituʻú naʻe ʻikai te nau ō ki he akó, pea naʻe siʻisiʻi ʻa e ngaahi tohi naʻe ala maʻu ʻi heʻenau leá. Naʻe tohi ʻa Kuluki: “ʻI heʻeku kei talavoú naʻá ku tūʻuta ai ʻi he fonua ko ení, ko e vaivaiʻanga naʻá ku ʻuluaki fakatokangaʻí, naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he siasi ʻi Lativiá ha Tohi Tapu . . . Naʻe ueʻi ai au ke u fakapapau ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke ako ʻa e leá ni pea mahinoʻi lelei ia.” Naʻá ne fakapapauʻi ke ʻoange ki he kakai Lativiá ha Tohi Tapu ʻi heʻenau leá.
Ngaahi Teuteu ki he Liliu Leá
Ko e feituʻu naʻe nofo ai ʻa Kulukí naʻe ʻiloa ia ʻi he taimi ko iá ko Laivonia pea naʻe puleʻi ia ʻe Suēteni. Ko e fakafofonga fakalotofonua ʻa e tuʻi ʻo Suētení ko ʻIoane Fisa. Naʻá ne mahuʻingaʻia ʻi hono hikiʻi hake ʻa e tuʻunga ʻo e akó ʻi he fonuá pea pehē ki he fakatupu paʻangá. Naʻe fakalea ʻa Kuluki kia Fisa ʻo kau ki hono liliu ʻa e Tohi Tapú ki he lea faka-Lativiá. Naʻe ʻi ai ha fale pulusi ʻo Fisa ʻi he kolomuʻa ko Riga. ʻI hono pulusi ʻa e Tohi Tapu faka-Lativiá, ʻe lava ai ke ne fakalahi ʻene ngāue ʻi he akó, peá ne fakatuʻotuʻa atu ʻi he taimi tatau ke ne maʻu mei ai ha paʻanga. Naʻe kole ange ʻe Fisa kia Tuʻi Sālesi XI ʻo Suētení ke ne fakamafaiʻi ʻa e liliu leá. Naʻe ʻoange kiate ia ʻe he tuʻí ʻa e ngofua ki he foʻi ngāué peá ne loto-lelei ke fakapaʻanga ia. Naʻe fakaʻatā ʻi ha fakapapau ne fakamoʻoni huafa ai e tuʻí ʻi ʻAokosi 31, 1681, ke kamata ʻa e liliu leá.
Lolotonga iá, naʻe mateuteu ki ai ʻa Kuluki. Makatuʻunga ʻi heʻene ʻilo ki he lea faka-Siamané, naʻe mei lava ke ne ngāueʻaki ʻa e liliu ʻa Mātini Lūteló ko ha makatuʻunga ia ki he Tohi Tapu faka-Lativiá. Ka naʻe loto ʻa Kuluki ia ke ne faʻu ʻa e liliu lelei taha ʻe ala lavá peá ne fakaʻosiʻaki ʻo pehē naʻe fiemaʻu heni ʻa e liliu mei he muʻaki lea faka-Hepeluú mo e faka-Kalisí. Naʻe ʻikai lahi feʻunga ʻa e ʻilo ʻa Kuluki ki he ngaahi lea naʻe muʻaki hiki ai ʻa e Tohi Tapú, ko ia naʻá ne ʻalu ai ki Hamburg, Siamane, ke ako ʻa e lea faka-Hepeluú mo e lea faka-Kalisí. Lolotonga ʻene ʻi aí, ʻoku ngalingali naʻe tokoni kiate ia ha faifekau mei Laivonia ko ʻIanisi Leitasi ʻi he lea faka-Lativiá pea pehē ki he lea faka-Kalisi ʻo e Tohi Tapú.
Taʻu Lahi ʻo e Ngāue, Taʻu Lahi ʻo e Tatali
ʻI he kakato ʻene ako lea ʻi he 1680, naʻe foki ai ʻa Kuluki ki Lativia peá ne kamata ngāue ko ha faifekau. Naʻe vave ʻa e kamata ʻene liliu leá. ʻI he 1683, naʻe maʻu ai ʻe Kuluki ha lakanga foʻou ko e faifekau ki he vāhenga fakasiasi lahi ko Alūksne, ʻa ia ko e feituʻu ia naʻe fai ai ʻene liliu leá.
ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai ke lahi ha ngaahi foʻi lea faka-Lativia ki he ngaahi kupuʻi lea mo e fakakaukau ʻi he Tohi Tapú. Ko ia ai, naʻe ngāueʻaki ʻe Kuluki ʻa e ngaahi foʻi lea faka-Siamane ʻe niʻihi ʻi heʻene liliu leá. Ka naʻá ne fai hono lelei tahá ke liliu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ki he lea faka-Lativiá, pea ʻoku tui tatau ʻa e kau mataotaó ko ʻene liliú naʻe ʻi he tuʻunga māʻolunga. Naʻe aʻu ʻo faʻu ʻe Kuluki ʻa e ngaahi foʻi lea foʻou, pea ko e ngaahi foʻi lea kehekehe mei ai ʻoku ngāue lahi ʻaki ia ʻi he taimí ni ʻi he lea faka-Lativiá. ʻOku kau heni ʻa e ngaahi foʻi lea faka-Lativia ki he foʻi lea ko e “fakatātaá,” “kātoanga kai,” “saiāniti,” “ke asiasi” mo e “ke fakamoʻoni.”
Naʻe toutou fakahā ʻe ʻIoane Fisa ki he tuʻi ʻo Suētení ʻa e anga ʻo e fakalakalaka ʻa e ngāue liliu leá, pea ʻoku fakahaaʻi mei heʻena fetohiʻakí, ʻi he aʻu ki he 1683 kuo ʻosi liliu ai ʻe Kuluki ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané. Naʻá ne liliu kotoa ʻa e Tohi Tapú ʻi he 1689, ʻo fakakakato ai ʻene ngāue kāfakafá ʻi he taʻu pē ʻe valu.a Naʻe fakatatali fuoloa ʻa hono pulusí, ka neongo ia ʻi he 1694 naʻá ne aʻusia ai ʻene taumuʻá—ko hono fakamafaiʻi ʻe he puleʻangá ʻa hono tufaki ki he kakaí ʻa e Tohi Tapu faka-Lativiá.
Kuo fehuʻia ʻe he kau faihisitōlia ʻe niʻihi pe ko Kuluki tokotaha pē naʻá ne fai kotoa ʻene liliu Tohi Tapú. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ne fekumi ki he liliu ʻa Lūteló peá ne fakahūhū ki heʻene liliú mo kiʻi liliu siʻi ʻa e ngaahi konga ʻo e Tohi Tapú naʻe ʻosi maʻu ʻi he lea faka-Lativiá. Kae kehe, ko e ngaahi konga ko ení naʻe faʻuʻaki ia ha konga siʻi pē ʻo ʻene liliú. Naʻe kau nai ki ai ha kau liliu lea kehe? Naʻe ʻi ai moʻoni ha tokoni ʻo Kuluki lolotonga ʻene liliu leá, pea naʻe tokoni ʻa e niʻihi kehé ʻi hono fakatonutonu mo hono vakaiʻi e tonu ʻo ʻene liliú. Ka neongo ia, ʻoku hā ngali ko ʻenau tokoní naʻe ʻikai moʻoni ke kau ai hano liliu. Ko ia ʻoku ngalingali ko Kuluki toko taha pē naʻá ne fai e liliu leá.
Ko e liliu lea ʻa Kulukí ko ha maka-maile ia ʻi he fakalakalaka ʻa e ngaahi foʻi lea tohinima faka-Lativiá, ka neongo ia naʻe ʻi ai ha ola mahuʻinga mamaʻo ange. Ko ē kuo faifai ʻo lava ke lau ʻe he kakai Lativiá ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau leá tonu pea maʻu moʻui mei heʻene ngaahi akonaki foaki moʻuí. Kuo ʻikai ngalo ʻia kinautolu ʻa e meʻa naʻe fai ʻe ʻĒnesi Kuluki maʻanautolú. Laka hake ʻi he taʻu ʻe 300, kuo tokangaʻi lelei ai ʻe he kakai ʻo Alūksne ha ongo fuʻu ʻoke ʻoku ʻiloa ko e Glika ozoli, pe ongo fuʻu ʻoke ʻa Kulukí. Naʻe tō kinaua ʻe Kuluki ke fakamanatuʻaki ʻa e Tohi Tapu faka-Lativiá. ʻOku ʻi ai ha kiʻi misiume ʻi Alūksne ʻoku maʻu ai ʻa e ngaahi liliu Tohi Tapu kehekehe, pea ʻoku kau ai ha tatau mei hono fuofua pulusi ʻa e liliu ʻa Kulukí. Pea ko e sila ʻo Alūksne ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e Tohi Tapú pea pehē ki he taʻu 1689, ʻa ia ne kakato ai e ngāue liliu ʻa Kulukí.
Ko ʻEne Ngāue ki Mui Angé
Hili pē ʻene tūʻuta ʻi Lativiá, naʻe kamata ai ke ako ʻe Kuluki ʻa e lea faka-Lūsiá. ʻI he 1699 naʻá ne tohi ai ʻa e fakalato ko ia ʻene fakaʻamu ʻe taha—ke liliu ʻa e Tohi Tapú ki he lea ko ení. ʻI ha tohi naʻe fai ʻi he 1702, naʻá ne tohi ai kuó ne kamata ke toe fakaleleiʻi ʻa e Tohi Tapu faka-Lativiá. Ka naʻe ngata ʻa e ngaahi tuʻunga ne feʻunga ki he liliu Tohi Tapú. Hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo e melinó, naʻe hoko ʻa Lativia ko ha feituʻu faiʻanga tau. ʻI he 1702, ne ikuʻi ai ʻe he kau sōtia Lūsiá ʻa e kau Suētení pea nau puleʻi ʻa Alūksne. Naʻe fakaheeʻi ʻa Kuluki mo hono fāmilí ki Lūsia.b ʻI he ngaahi taimi taʻemanonga ko iá, naʻe mole ai meia Kuluki ʻa e ngaahi maniusikilipi ʻo ʻene Tohi Tapu faka-Lativia foʻoú pea mo ʻene liliu faka-Lūsiá. Naʻá ne mate ʻi Mosikou ʻi he 1705.
Ko e pulia ko ia ʻo e ngaahi liliu ki mui ange ʻo e lea faka-Lativiá mo e faka-Lūsiá ko ha mole lahi ia. Kae aʻu mai ki he ʻahó ni ko e tokotaha kotoa ʻoku nau lau ʻa e Tohi Tapu faka-Lativiá ʻoku nau maʻu ʻaonga mei he muʻaki liliu ʻa Kulukí.
Ko ʻĒnesi Kuluki ko e taha pē ia ʻo e tokolahi kuo nau fakahoko ʻa e ngāue kāfakafa ko hono liliu ʻa e Tohi Tapú ki he ngaahi lea tuʻufonuá. Ko hono olá, ʻoku meimei ko e lea kotoa pē ʻi he māmaní ʻoku lava ke nau lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea nau maʻu moʻui ai mei he ngaahi vai maʻongoʻonga ʻo e moʻoní. Ko e moʻoni, fakafou ʻi he ngaahi liliu Tohi Tapu ʻi he ngaahi lea ʻe 2,000 tupu, ʻoku hokohoko atu ai hono ʻai ʻe Sihova ke ʻiloʻi ia ʻe he kakai ʻi he feituʻu kotoa pē.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI hono fakafehoanakí, naʻe ngāue ʻa e kau mataotao ʻe toko 47 ʻi he taʻu ʻe fitu ke fakakakato ʻa e pulusinga faka-Pilitānia ʻo e Authorized Version, pe King James Version ʻi he 1611.
b Ko e ʻofefine ohi ʻo Kulukí naʻe kei moʻui hili ʻa e mate ʻa Kulukí, peá ne mali mo e Sā Lūsia ko Pita ko e Lahí. ʻI he 1725, ʻi he taʻu ne pekia ai ʻa Pitá, naʻá ne hoko ai ko Katalina I, ko e ʻemipola ʻo Lūsiá.
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
Liliu ʻa Kulukí
[Fakatātā ʻi he peesi 14]
ʻOku akoʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e Tohi Tapú ʻi he kolo ʻa ia naʻe liliu ai ʻe Kuluki ʻa e Tohi Tapú