Founga ke Fakatupulekina Ai ʻa e ʻOfa ki he ʻOtuá ʻi he Loto Hoʻo Kiʻi Tamá
ʻI HE ʻahó ni, ko ha pole moʻoni ia ki ha tokotaha ke ne fakatupulekina ha vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtua ko Sihová. (Sāme 16:8) Hangē ko ia ne talaʻofá, ʻoku tau moʻui ʻi he “ngaahi taimi faingataʻa.” Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ko e “kau ʻofa ki he malie ʻo ʻikai ʻofa ki he ʻOtua.” (2 Timote 3:1-5) ʻIo, ko e ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá ʻoku hāhāmolofia moʻoni ia ʻi he māmani he ʻaho ní.
Ko e tupulekina ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá ʻi ha loto ʻo ha kiʻi tama ʻoku ʻikai moʻoni lava ke hokonoa. Ko e ʻofa kia Sihova ko e ʻOtuá kuo pau ke fakatupulekina ia ʻi he loto ʻo ʻetau fānaú. ʻE lava fēfē ke tau fai eni?
Fetuʻutaki Hangatonu
ʻE lava ke tau fakatupulekina ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá ʻi he loto ʻo ʻetau fānaú kapau ʻoku fonu ʻa hotau loto ʻotautolú ʻi he ʻofa kiate ia. (Luke 6:40) ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e meʻá ni ʻi heʻene pehē: “Te ke ofa kia Jihova ko ho Otua aki ho loto kotoa, mo hoo moui kotoa, mo ho malohi kotoa. Bea koe gaahi lea ni, aia oku ou fekau kiate koe he aho ni, e i ho loto ia: Bea te ke faa ako aki ia ki hoo fānau.”—Teutalonome 6:4-7, PM.
ʻE lava fēfē ke tau fakatupulekina ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá ʻi he loto ʻo ʻetau kiʻi tamá? ʻUluakí, kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻi he loto ʻo ʻetau kiʻi tamá. Uá, kuo pau ke tau fakahaaʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻi hotau loto ʻotautolú.
ʻI heʻene ʻi he hala ki ʻEmeasí mo e toko ua ʻo ʻene kau ākongá, naʻe ʻuluaki fakalototoʻaʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ongo ākongá ke na fakahaaʻi ʻena ngaahi ʻamanakí mo e meʻa naʻá na hohaʻa ki aí. Naʻe toki fakatonutonu pē ʻe Sīsū ʻa ʻena fakakaukaú hili ʻene fanongo ʻi ha taimi kia kinaua ʻaki hono fakamatalaʻi ʻa e Tohi Tapú. Ki mui ai naʻá na pehē: “Hono ʻikai ne vela hota loto lolotonga ʻene talanoa mai?” Ko e fetalanoaʻaki ko iá ko ha fakatātā ia ʻo e fetuʻutaki hangatonu. (Luke 24:15-32) ʻE lava fēfē ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa ʻetau kiʻi tamá?
Ki muí ni mai, ko e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻa ia kuo hoko he taimí ni ko e kakai lalahi ʻenau fānaú pe kuo nau ofi ke ʻi he tuʻunga ʻo e kakai lalahí pea ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kinautolu ʻo e tuí naʻe fakaʻekeʻeke kinautolu fekauʻaki mo e fetuʻutaki hangatonú. Hangē ko ení, ko Kāleni, ʻi Mekisikou, ʻoku ʻi ai ʻene fānau lalahi ʻe toko fā.a ʻOkú ne fakamatala: “Ko e fetuʻutaki fiemālie ʻi he vahaʻa ʻo e ongo mātuʻá mo e fānaú ʻoku ʻikai ke hokonoa pē. Ko au mo hoku uaifí ʻokú ma tuku ki tafaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai loko mahuʻingá kae fakamoleki ha taimi mo e fānaú. ʻI heʻenau taʻu hongofulu tupú, naʻa mau tangutu fakataha he taimi ʻe niʻihi ʻi ha efiafi kakato, ʻo talanoa fekauʻaki mo ha meʻa pē naʻe ʻi heʻenau fakakaukaú. ʻI he tuʻunga meimei tatau ʻi he ngaahi houa kaí, ʻi he fanongo ki heʻenau talanoá, naʻá ma ʻiloʻi ai ʻenau ngaahi palopalemá pea fakatonutonu ʻi he anga-ʻofa ha hehema hala, ʻo faʻa meimei ʻikai haʻanau ʻilo ki ai.”
Ko e fetuʻutaki hangatonú ʻoku toe kau ai ʻa hono fakahaaʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻi hotau lotó tonu. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e tangata lelei ʻoku fisi kituʻa ai ʻa e lelei mei he koloa lelei kuo faʻo ki hono loto; . . . he ko e talanoa ʻa e ngutu ʻoku mei he meʻa ʻi he loto ʻoku hulu atu.” (Luke 6:45) Ko Tōsiki, ʻa ia ko ʻene fānau ʻe toko tolú ko e kau faifekau taimi-kakato ʻi Siapani, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku tala ange tuʻo lahi kia kinautolu ʻa e ʻuhinga naʻá ku tui ai kia Sihová—founga naʻá ku hoko ai ʻo tui ʻaki ʻa e kotoa ʻo hoku lotó ki heʻene ʻi aí mo e anga hono fakatuipauʻi kiate au ʻe heʻeku hokosia tonu ʻi he moʻuí ʻoku moʻoni ʻa e Tohi Tapú pea ko e tataki lelei taha ia ʻi he moʻuí.” ʻI Mekisikou, ʻoku pehē ai ʻe Sinitī: “ʻOku lotu maʻu pē hoku husepānití mo e fānaú. ʻI heʻenau fanongo ki heʻene ngaahi lea ongoʻi moʻoni mei hono lotó, naʻa nau ʻiloʻi ai ko Sihová ko e tokotaha moʻoni.”
Ko e Mālohi ʻo ʻEtau Faʻifaʻitakiʻangá
Ko ha toe meʻa ʻoku mālohi ange ia ʻi he leá ko ʻetau founga moʻuí, he ʻoku fakahaaʻi ai ki heʻetau fānaú ʻa e lahi ʻo ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá. ʻI hono fakatokangaʻi ʻa e talangofua ʻa Sīsū Kalaisi kia Sihová, naʻe lava ke ʻiloʻi ai ʻe he kakaí ʻa e lahi ʻo ʻene ʻofa ki he ʻOtuá. “Koeʻuhi pe ke ʻilo ʻe māmani ʻoku ou ʻofa ki he Tamai,” ko e lea ia ʻa Sīsuú, “pea hangē ko hoku tuʻutuʻuni ʻe he Tamai, ʻoku pehē ʻeku fai.”—Sione 14:31.
Ko Kāleti, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Uēlesí, ʻokú ne fakamatala: “Kuo pau ke sio ʻema fānaú ʻokú ma ʻofa kia Sihova pea ʻokú ma feinga ke fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi heʻene foungá. Hangē ko ení, ʻoku sio ʻa ʻeku fānaú ko ʻeku talangofua ki he meʻa ʻoku tala mai ʻe he ʻOtuá, ʻoku ou fakahaaʻi ai ʻa ʻeku ngaahi fehālaakí. ʻOku feinga he taimí ni ʻeku fānaú ke nau fai ʻa e meʻa tatau.”
Ko Kuleki, ko ha tokotaha ʻAositelēlia, ʻokú ne pehē: “Naʻá ma loto ke sio ʻema fānaú ʻoku fakatefito ʻema moʻuí ʻi he moʻoní. ʻI heʻema fai ʻa e ngaahi fili fekauʻaki mo e ngāué pe fakafiefiá, ʻokú ma ʻuluaki fakakaukau pe ʻe uesia ai ʻa homa ngaahi fatongia faka-Kalisitiané. Ko ha meʻa fakafiefia ia kia kimaua ke sio ko homa ʻofefine taʻu 19 kuó ne ngāueʻaki ʻa e fakakaukaú ni ʻi heʻene ngāue tāimuʻa tokoní.”
Tokoniʻi ʻEtau Fānaú Ke Nau Mahinoʻi ʻa e ʻOtuá
Heʻikai lava ke tau ʻofa pe falala ki ha taha ʻoku ʻikai te tau mahinoʻi. ʻI he taimi naʻe fiemaʻu ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e kau Kalisitiane ʻi Filipaí ke nau tupulekina ʻi heʻenau ʻofa kia Sihová, naʻá ne tohi: “Ko ʻeku lotu ʻeni; ke to e tupulekina ʻo lahi hake ʻaupito hoʻomou ʻofa, heʻene maʻu ʻa e ʻilo kanokano mo e ongoʻi ʻo e totonu ʻi he meʻa kotoa pe.” (Filipai 1:9) Ko Falakonilio, ʻa ia ʻokú ne tauhi ʻa e fānau ʻe toko fā ʻi Pelū, ʻokú ne pehē: “Ko hono lau maʻu pē mo ako ʻa e Tohi Tapú mo kinautolú ʻoku langa hake ai ʻenau tuí. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá ku fakaliʻeliʻaki ai ʻa e ako mo kinautolú, pea naʻá ku sio ai ki he hōloa ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá.” ʻOku pehē ʻe Keuli mei ʻAositelēlia: “ʻOku ou faʻa fakahaaʻi ki heʻeku fānaú ʻa e fakamoʻoni ʻo hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite ʻi he Tohi Tapú. ʻOku ou toe fakahaaʻi ange ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. Ko hono fai maʻu pē ʻo ʻemau ako Tohi Tapu fakafāmilí kuo hoko ko e kī ia ki hono langa hake ʻo ʻenau tuí.”
Ko e ʻiló ʻe aʻu lelei ia ki he loto ʻo ha kiʻi tama ʻi ha ʻatimosifia fiemālie mo fakahaaʻi ai ʻa e fakaʻapaʻapá ʻa ia ʻoku fakafiefia ai ʻa e akó. (Semisi 3:18) “Lolotonga ʻa e ako Tohi Tapu fakafāmilí, naʻá ma feinga ke ʻoua ʻe tafuluʻi ʻema fānaú, ʻo aʻu ai pē ki he taimi naʻa nau kiʻi taʻofingataʻa aí,” ko e lau ia ʻa Soni mo Pauline mei Pilitānia, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻena fānau ʻe toko fā. Naʻá ma fai ʻa e akó ʻi he ngaahi founga kehekehe. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá ma fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau fili ʻa e kaveingá. Naʻá ma ngāueʻaki ʻa e ngaahi foʻi vitiō kuo faʻu ʻe he kautaha ʻa Sihová. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá ma toe huluʻi ai ha konga pe kiʻi taʻofi ʻa e foʻi vitioó ke lava ai ʻo fai ha fetalanoaʻaki ki ai.” Pehē foki mei Pilitānia, ʻoku pehē ai ʻe ha faʻē ko Kimi: “ʻOku ou teuteu fakalelei ki he ako fakafāmilí koeʻuhi ke u lava ʻo ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi ʻa ia te ne ʻai ke fakakaukau ai ʻeku fānaú. ʻOku mau fiefia ʻi he akó. ʻOku mau kakata lahi ai.”
Filifili ʻa e Ngaahi Kaungā Feohí
Ko e ʻofa kia Sihova mo fakamahuʻingaʻi ʻa e lotu moʻoní ʻe tupulaki lelei taha ʻi heʻetau fānaú kapau ʻoku takatakaiʻi kinautolu ʻe he kakai ʻa ia ko e ngaahi kaumeʻa ʻo e ʻOtuá. Ko e fokotuʻutuʻu ki he ngaahi kaungāmeʻa ʻa ia ʻe lava ke talanoa ʻo maʻu ʻaonga mei ai ʻetau fānaú pea mo vaʻinga mo kinautolú ʻe fiemaʻu nai ki ai ʻa e feinga. Ka ko hono fai iá ʻe ʻaonga moʻoni! ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻaonga ke ʻai ha ngaahi faingamālie ke feʻiloaki ai ʻetau fānaú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻa ia kuo nau hū ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató ʻo hoko ko ʻenau ngāue tuʻumaʻú ia. Ko e tokolahi kuo nau fili ʻa e ʻalunga ko iá naʻa nau fai peheé koeʻuhi ko e feohi mo e kau sevāniti faivelenga ʻa e ʻOtuá. Ko ha tuofefine naʻá ne hoko ko ha misinale ʻokú ne pehē: “Naʻe fakaafeʻi ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa e kau tāimuʻá ki ha ngaahi houa kai ʻi he taimi lahi. Naʻe hā mahino naʻa nau fiefia lahi ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú ʻou loto ai ke tauhi ki he ʻOtuá ʻi he founga tatau.”
Ko e moʻoni, ko e fakakaukau ʻa ʻetau fānaú ʻe lava ke tākiekina ia ki he lelei pea ki he kovi fakatouʻosi. Ko e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e feohi koví ʻoku poleʻi ai ʻetau ngaahi pōtoʻi ʻi he tuʻunga ko e ngaahi mātuʻá. (1 Kolinito 15:33) Ko ha pōtoʻi ia ke akoʻi ʻa e fānaú ki he founga ke fakaʻehiʻehi ai mei he feohi mo e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau ʻofa kia Sihova pe ʻiloʻi iá. (Palovepi 13:20) Ko Soni naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Naʻá ma akoʻi ʻema fānaú ke nau maʻu ha vahaʻangatae fengāueʻaki anga-fakakaumeʻa mo e kaungāakó ka ke ngata pē ʻa e vahaʻangatae ko iá ʻi ai—ʻi he ʻapiakó. Naʻe mahinoʻi ʻe heʻema fānaú ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai totonu ai ke nau kau ʻi he ngaahi ngāue kehe ʻi he tuku ʻa e akó pe ko e ngaahi sipoti fakaakó.”
Ko e Mahuʻinga ʻo Hono Akoʻí
ʻI hono akoʻi ʻetau fānaú ke nau fakamatalaʻi ʻenau tuí, ʻoku tau tokoniʻi ai kinautolu ke nau fiefia ʻi hono fakahāhā ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe Maʻake, ʻa ia ʻoku nofo ʻi ʻAmelika: “Naʻá ma loto ke ongoʻi ʻe heʻema ongo tamaiki tangatá ʻe lava ke na fiefia ʻi hono vahevahe atu ʻena tuí ki he niʻihi kehé ʻi ha taimi pē, ʻo ʻikai ko e taimi pē ʻokú na teuteu lelei ai ke kau anga-maheni ʻi heʻemau ngāue fakamalanga ki he kakaí. Ko ia ʻi he taimi ʻoku mau ō ai ki ha feituʻu ki ha fakafiefiá, hangē ko e ʻalu ki ha paʻake, ko e matātahí, pe ko ha vaotā, ʻoku mau ō mo ʻemau Tohi Tapú mo e ʻū tohi Fakatohitapú, pea ʻoku mau talanoa ki he kakai ʻi aí fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku mau tui ki aí. ʻOku fiefia moʻoni ʻa e ongo tamaikí ʻi he faifakamoʻoni mo kimaua ʻi he founga ʻikai anga-maheni ko iá. ʻOkú na kau mai ki he ngaahi fetalanoaʻakí pea lea ʻo fekauʻaki mo ʻena tuí.”
Ko e ʻapositolo taʻumotuʻa ko Sioné naʻá ne tokoniʻi ʻa e kakai tokolahi ke nau tupulekina ʻi heʻenau ʻofa ki he ʻOtuá. ʻI he fekauʻaki mo kinautolú, naʻá ne tohi: “ʻOku ʻikai haʻaku toe fiefia ʻoku lahi ʻi he meʻa ni, ʻa ʻeku fanongo ki heʻeku fanau [fakalaumālié], ʻoku nau laka ʻi he moʻoni.” (3 Sione 4) Kapau ʻoku tau fakatupulekina ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá ʻi he loto ʻo ʻetau fānaú, ko e moʻoni te tau maʻu ʻa e fiefia tatau.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo fetongi ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
Ko e talanoa hangatonu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻo e tuí ʻoku ʻikai ke hoko fakafokifā pē ia
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Akoʻi hoʻo fānaú ke nau fakahāhaaʻi ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá
[Maʻuʻanga]
Courtesy of Green Chimneys Farm