LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w10 10/1 p. 29
  • Naʻe maʻu mei fē ʻe Keini hono uaifí?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Naʻe maʻu mei fē ʻe Keini hono uaifí?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ongo Tautehina Naʻá Na Fakatupu ʻa e Fakakaukau Kehekehe
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Mei he ʻItá ki he Tāmate
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • Fai ʻa e Feilaulau Fakahōifua kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Ko e Foha Lelei, mo e Foha Kovi
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
w10 10/1 p. 29

ʻEke ʻe he Kau Lautohí . . .

Naʻe maʻu mei fē ʻe Keini hono uaifí?

▪ “Kapau naʻe maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ha ongo foha ʻe toko ua, ko Keini mo ʻĒpeli, naʻe haʻu mei fē ʻa e uaifi ʻo Keiní?” Neongo ʻoku faʻa ʻeke eni ko ha fehuʻi fakafihi ʻe he faʻahinga ʻoku nau fehuʻia ʻa e Tohi Tapú, ʻoku tokonaki mai ʻe he Tohi Tapú ha fakaikiiki feʻunga ki ha tali fakafiemālie.

Ko e vahe 3 mo e vahe 4 ʻo e Senesí ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamatala ko ení: (1) Ko ʻIví “ko e faʻe ia ʻa e kakai kotoa pe.” (2) Naʻe ʻi ai ʻa e foʻi vahaʻa taimi mei hono fāʻeleʻi ʻo Keiní ki he taimi ʻo ʻene ʻoatu ʻa e feilaulau ʻa ia naʻe fakafisingaʻi ʻe he ʻOtuá. (3) ʻI he hili ko ia hono kapusi ʻo ne hoko ʻo “nofo fakaheeʻi mo fehikiʻaki,” naʻe hohaʻa ʻa Keini naʻa ‘ʻilo ia ʻe ha taha’ ʻo ne feinga nai ke tāmateʻi ia. (4) Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ha fakaʻilonga ke maluʻi ʻaki ʻa Keini, ʻo fakahaaʻi ai naʻe feinga nai ha taha ʻo hono fanga tokouá pe ngaahi kāinga kehé ke tāmateʻi ia. (5) “Pea” pe hili iá, naʻe mohe ʻa Keini mo hono uaifí “ʻi he fonua ko Noti.”—Senesi 3:20; 4:3, 12, 14-17.

Mei he fakamatala ʻi ʻolungá, ʻe lava ke tau fakaʻosi totonu ʻaki ʻo pehē ko e uaifi ʻo Keiní ko ha hako ia ʻo ʻIvi naʻe fāʻeleʻi ʻi he ʻaho ʻoku ʻikai ʻiloʻi. ʻOku fakahaaʻi totonu ʻi he Senesi 5:4 lolotonga ʻa e taʻu ʻe 930 ʻo e moʻui ʻa ʻĀtamá, naʻá ne “maʻu mo ha ngaahi foha mo ha ngaahi ʻofefine.” Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai tuhuʻi pau mai ʻe he Tohi Tapú ia ko e uaifi ʻo Keiní ko e tama ʻa ʻIvi. Ko hono moʻoní, ko e moʻoniʻi meʻa ʻo e lave kiate ia hili ʻa hono fakaheeʻi ʻo Keiní ʻoku hā mei ai naʻe mahili atu ʻa e taimi feʻunga ke ne hoko ai ko e taha ʻo e ngaahi mokopuna fefine ʻo ʻĀtama mo ʻIví. Ko ia, ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Amplified Old Testament ko e uaifi ʻo Keiní ngalingali ko e “taha ʻi he hako ʻo ʻĀtamá.”

Ko e failīpooti Tohi Tapu ʻi he senituli hono 19 ko Adam Clarke naʻá ne fakamahalo ko hono fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ha fakaʻilonga koeʻuhi ko e manavahē ʻa Keiní naʻe ʻai iá koeʻuhí he naʻe ʻosi ʻi ai ha toʻutangata ia ʻe niʻihi ʻo e ngaahi hako ʻo ʻĀtamá—ʻo feʻunga ai “ke ʻi ai ha fanga kiʻi kolo ʻe niʻihi.”

Naʻe mali ʻa Keini mo hono tuofefine pe ko ha hako fefine ki mui ʻo ʻĀtama fakafou ʻi ha mali ha taha ʻo e ngaahi foha pe ngaahi ʻofefine ʻo ʻĀtamá ʻa ia ʻoku vakai ki ai ʻa e kakai ʻe niʻihi he ʻahó ni ʻoku taʻefakapotopoto. ʻOku faʻa ʻuhinga ení koeʻuhi ko e feveitapuiʻaki ʻi he anga ʻo e nofó pe ko e manavasiʻi ki ha ngaahi mele fakakēnisi. Ka neongo ia, ʻoku pehē ʻe F. LaGard Smith ʻi he The Narrated Bible in Chronological Order: “Ko hono fakakātoá ʻoku ngalingali ko e fuofua fanga tuongaʻane mo e fanga tuofāfine ko ení naʻa nau femaliʻaki, neongo ʻa e taʻefeʻunga ʻi he fakakaukau atu ʻoku totonu ke hoko ʻi he ngaahi toʻutangata ki mui aí.” ʻIkai ngata aí, ʻoku taau ke fakatokangaʻi ʻi he toki aʻu mai ki he taimi naʻe maʻu ai ʻe Mōsese ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ki he puleʻanga ʻIsilelí ʻi he 1513 K.M. ko e fehokotaki fakasino ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi kāinga ofi peheé naʻe tapui ʻaupito.—Livitiko 18:9, 17, 24.

ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau mamaʻo ʻaki ʻa e taʻu ʻe lauʻi afe mei he tuʻunga haohaoa naʻe maʻu ki muʻa ʻe heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá. Ko e faʻahinga nunuʻa fakakēnisi mo tukufakaholo ʻe hoko kia kitautolú naʻe ʻikai nai ke hoko ia kia kinautolu. ʻIkai ko ia pē, ko e ngaahi fekumi ki mui ní, hangē ko e taha naʻe pulusi ʻi he Journal of Genetic Counseling, ʻoku hā mei ai ko e mali mo ha taha ʻokú te tuongaʻaneʻaki pe tuofefineʻakí ʻoku ʻi ai ʻa e fanga kiʻi fakatuʻutāmaki ʻo hono maʻu ha fānau ʻoku fanauʻi mele mai ʻa ia ʻoku faʻa hoko lahi. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi ʻīsiu peheé ʻoku pau pē naʻe ʻikai ko ha meʻa ia naʻe fai ha hohaʻa ki ai lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ʻo e moʻui ʻa ʻĀtamá pe naʻa mo e ki muʻa ʻi he ʻaho ʻo Noá. Ko ia ai, ʻe lava ke tau fakaʻosiʻaki ʻo pehē ko e uaifi ʻo Keiní ko e taha ia ʻo hono ngaahi kāinga fefiné.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share