TALANOA KI HE MOʻUÍ
Kuó U Maʻu ʻAonga mei he ʻAʻeva mo e Faʻahinga Fakapotopotó
ʻOKU ou manatuʻi ʻa e pongipongi momoko ʻe taha ʻi he ngaahi taʻu lahi ki muʻá ʻi Brookings, South Dakota, ʻAmelika. Naʻe lava ke u ongoʻi ʻe vave ke mokoʻīʻī ʻa e ʻeá. Naʻá ku ʻi ha kiʻi fale naʻe ʻikai ha hita ai fakataha mo ha kiʻi kulupu kakai tokosiʻi, pea naʻa mau tetetete kotoa. Naʻa mau tuʻu ʻo ofi ki ha fuʻu topu naʻe fonu ʻi he vaí, pea naʻe momoko ʻa e vaí! Tuku ke u kiʻi talanoa atu fekauʻaki mo ʻeku moʻuí koeʻuhí ke ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo ʻemau ʻi aí.
KO HOKU FĀMILÍ
Tokoua ʻeku tamaí ʻa Alfred mo ʻeku tamaí
Naʻe fāʻeleʻi au ʻi he ʻaho 7 ʻo Maʻasi, 1936. Naʻe maʻu ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa e fānau ʻe toko fā, pea ko au ʻa e siʻisiʻi tahá. Naʻa mau nofo ʻi ha kiʻi faama ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo South Dakota. Ko e fāmá ko ha konga mahuʻinga ia ki heʻemau moʻui fakafāmilí, ka naʻe ʻikai ko e meʻa mahuʻinga taha ia kia kimautolú. Naʻe papitaiso ʻeku ongo mātuʻá ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he 1934. Naʻá na fakatapui ʻena moʻuí kia Sihova, pea naʻe mahuʻinga taha kiate kinaua ʻa e fai hono finangaló. Ko ʻeku tangataʻeikí, ʻa Clarence, pea ki mui ai ko hono tokouá, ʻa Alfred, naʻá na hoko ko ha sevāniti ʻi he kautahá (ʻoku ui he taimí ni ko e sea ʻo e kulupu ʻo e kau mātuʻá) ʻi heʻemau kiʻi fakatahaʻangá ʻi Conde, South Dakota.
Naʻe ʻalu maʻu pē hoku fāmilí ki he ngaahi fakatahá pea mei he fale ki he fale ʻo tala ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e ʻamanaki fakaofo Fakatohitapu ki he kahaʻú. Naʻe tokoni ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻeku ongo mātuʻá pea pehē ki heʻena akoʻi kimautolú ke mau ʻofa ai kia Sihova. Ko au mo hoku tuofefiné, ʻa Dorothy, naʻá ma hoko ko e ongo malanga ʻo e Puleʻangá ʻi heʻema taʻu onó. ʻI he 1943, naʻá ku kau ki he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí, ʻa ia naʻe toki kamata pē.
Tāimuʻa ʻi he 1952
Ko e ngaahi fakataha-lahí mo e ngaahi ʻasemipilií ko ha meʻa mahuʻinga ia ki heʻemau moʻuí. ʻOku ou manatuʻi ha fakataha-lahi ʻi he 1949 ʻi Sioux Falls, South Dakota. Naʻe fai ai ʻe Tokoua Grant Suiter ha malanga “ʻOku Fuʻu Tuai ki he Anga Hoʻo Fakakaukaú!” Naʻá ne fakamamafaʻi ai ʻa e fiemaʻu ki he kau Kalisitiane fakatapui kotoa pē ke nau ngāueʻaki ʻenau moʻuí ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Hili iá, naʻá ku fakatapui ʻeku moʻuí kia Sihova. Naʻá ku papitaiso ʻi he ʻasemipilī hono hokó, ʻi Brookings, ʻi Nōvema 12, 1949. Ko e ʻuhinga ia naʻá ku ʻi he kiʻi fale momoko ʻaupito ʻi he fāmá, ʻa ia naʻá ku lave ki ai ki muʻá. Ko e toko fā ʻo kimautolu naʻa mau tatali ke papitaiso ʻi ha fuʻu topu ukamea.
Naʻá ku loto leva ke tāimuʻa. Naʻá ku kamata ʻi he ʻaho 1 ʻo Sanuali, 1952 ʻi he taimi naʻá ku taʻu 15 aí. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko ia ʻoku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto,” pea naʻe tokolahi ʻa e faʻahinga fakapotopoto ʻi hoku fāmilí naʻa nau poupouʻi ʻeku fili ke tāimuʻá. (Pal. 13:20) Naʻá ku ʻalu maʻu pē ʻo malanga mo e tokoua ʻeku tangataʻeikí ʻa Julius, ʻa ia naʻá ne taʻu 60. Neongo naʻá ne fuʻu taʻumotuʻa ange ʻiate au, naʻá ma fiefia ʻi he ngāue fakataha he ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku ako ʻa e meʻa lahi meiate ia mo ʻene hokosia ʻi he moʻuí. Naʻe ʻikai fuoloa kuo tāimuʻa mo Dorothy.
TOKONIʻI AU ʻE HE KAU ʻOVASIA SĒKETÍ
ʻI heʻeku kei siʻí, naʻe fakaafeʻi ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa e kau ʻovasia sēketi tokolahi mo honau ngaahi uaifí ke nofo mo kimautolu. Ko e ongo meʻa mali ʻe taha naʻá na tokoniʻi lahi aú ko Jesse mo Lynn Cantwell. Naʻá na tokanga kiate au mo fakalototoʻaʻi au. ʻI he taimi naʻá na ngāue ai ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ofi maí, naʻá na fakaafeʻi au ʻi he taimi ʻe niʻihi ke mau ʻalu ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku fiefia moʻoni ʻi he ngāue fakataha mo kinauá! Naʻá ku loto ke u femoʻuekina ʻi he ngāue ʻa Sihová ʻo hangē ko kinauá mo tāimuʻa.
Ko ʻemau ʻovasia sēketi hokó ko Bud Miller. ʻI he taimi naʻá ne ʻaʻahi mai ai mo hono uaifí, ʻa Joan, ki heʻemau fakatahaʻangá, naʻá ku taʻu 18 ai. ʻI he taimi ko iá naʻe pau ke u sio ki he poate ʻoku nau uki ʻa e kau sōtiá, ko ha kōmiti ʻoku nau fili ʻa e faʻahinga kuo pau ke nau kau ki he sōtiá. Naʻa nau fiemaʻu ke u fai ha ngāue ʻa ia naʻá ku ongoʻi naʻe fepaki ia mo e fekau ʻa Sīsū ke tuʻu-ʻatā ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé. Ka naʻá ku loto ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. (Sione 15:19) Ko ia naʻá ku kole ke nau lau au ko ha faifekau.
Naʻá ku fiefia ʻaupito ʻi hono tala mai ʻe Tokoua Miller te ne ʻalu mo au ki he fakataha mo e kōmití. Naʻe ʻikai ko ha tokotaha mā ia, pea naʻe ʻikai ke ne ilifia ki he kakaí. Naʻá ne toe ʻiloʻi lelei ʻa e Folofolá. ʻI heʻene ʻalu mo aú naʻe hoko ia ke u loto-toʻa ange ai! ʻI he konga ki mui ʻo e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1954, naʻe tali ai ʻe he kōmití ʻeku kole ke lau au ko ha faifekau, ʻi he ola ʻo e fakataha naʻe faí. Naʻe toe lahi ange heni hoku taimi ke u ngāue ai maʻa Sihova.
ʻI heʻeku hoko ko ha tokotaha Pēteli foʻou, mo ha loli he fāmá
Taimi nounou mei ai naʻe fakaafeʻi au ke u ngāue ʻi he Pētelí, ʻa e feituʻu naʻe ui ʻi he taimi ko iá ko e Faama ʻa e Taua Leʻó, ʻi Staten Island, Niu ʻIoke. Naʻá ku ngāue ai ʻi he taʻu nai ʻe tolu. Naʻá ku maʻu ʻa e ngaahi hokosia fakafiefia he naʻá ku fetaulaki ai mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakapotopoto tokolahi pea naʻá ku ngāue fakataha mo kinautolu.
NGĀUE PĒTELÍ
ʻI he WBBR mo Tokoua Franz
Ko e faama ʻi Staten Island naʻe ʻi ai ʻa e fale fakamafolalea WBBR. Naʻe fakalele ia ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei he 1924 ki he 1957. Ko e mēmipa pē ʻe toko 15 ki he toko 20 ʻo e fāmili Pētelí naʻe vaheʻi ki he fāmá. Ko e tokolahi taha ʻo kimautolú ko e kau talavou pea naʻe ʻikai ke mau fuʻu taukei. Ka naʻa mau ngāue fakataha mo ha tokoua pani taʻumotuʻa, ko Eldon Woodworth. Naʻá ne hangē ha tamaí kiate kimautolu pea naʻá ne akoʻi kimautolu ʻi he ngaahi meʻa lahi. ʻI he taimi naʻa mau fetōkehekeheʻaki aí, naʻe pehē mai ʻa Tokoua Woodworth, “ʻOku fakaofo moʻoni ʻa e meʻa kuo fai ʻe he ʻEikí ʻaki ʻa e faʻahinga ʻokú ne ngāueʻakí.”
Faivelenga ʻa Harry Peterson ʻi he ngāue fakamalangá
Naʻa mau toe ngāue fakataha mo Tokoua Frederick W. Franz pea naʻá ne tokoniʻi kimautolu kotoa. Naʻá ne fakapotopoto mo ʻiloʻi lelei ʻaupito ʻa e Tohi Tapú. Pea naʻá ne mahuʻingaʻia ʻiate kimautolu taki taha. Ko ʻemau tokotaha kukí ko Harry Peterson. Naʻe faingofua ange ke mau ngāueʻaki hono fakaikú ʻi hono hingoa totonú, ʻa e Papargyropoulos. Ko e taha foki ia ʻo e kau paní, pea naʻá ne saiʻia ʻaupito ʻi he ngāue fakamalangá. Naʻe fakahoko lelei ʻe Tokoua Peterson ʻene ngāue ʻi he Pētelí ka naʻe ʻikai ʻaupito ke ne fakaliʻeliʻaki ʻa e ngāue fakamalangá. Naʻá ne tufa ʻa e makasini ʻe lauingeau ʻi he māhina taki taha. Naʻá ne toe ʻiloʻi lelei ʻa e Tohi Tapú mo tali ʻemau ngaahi fehuʻi lahi.
NAʻÁ KU AKO MEI HE FANGA TUOFĀFINE FAKAPOTOPOTÓ
ʻI he fāmá, naʻa mau teuteuʻi ai ʻa e fuaʻiʻakaú mo e vesitapoló pea faʻo ia ʻi he ngaahi kapa. Naʻe feʻunga nai mo e lita ʻe 42,600 (kuata ʻe 45,000) ʻo e fuaʻiʻakau mo e vesitapolo naʻe faʻo kapa ʻi he taʻu maʻá e fāmili Pētelí. Naʻá ku ngāue mo Etta Huth, ko ha tuofefine fakapotopoto ʻaupito. Naʻá ne ʻomi ha fakahinohino ʻa ia naʻa mau ngāueʻaki ki hono teuteu ʻa e fuaʻiʻakaú mo e vesitapoló. Naʻe haʻu ʻa e fanga tuofāfine fakalotofonuá ʻo ngāue fakataha mo kimautolu, pea naʻe tokoni ʻa Etta ki hono fokotuʻutuʻu ʻenau ngāué. Neongo naʻe ʻilo lahi ʻa Etta ki he founga ʻo e faʻo kapá, naʻá ne tokaʻi maʻu pē ʻa e fanga tokoua naʻa nau tokangaʻi ʻa e fāmá. Naʻá ne fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kia kimautolu kotoa.
Mo Angela mo Etta Huth
Ko Angela Romano ko e taha ia ʻi he fanga tuofāfine kei siʻi naʻá ne haʻu ke tokoni ʻi he fāmá. Naʻe tokoniʻi ia ʻe Etta ʻi he taimi naʻá ne haʻu ai ki he moʻoní. Naʻá ku mali mo Angie ʻi ʻEpeleli 1958, pea ʻokú ma fiefia ʻi he ngāue fakataha kia Sihová ʻi he taʻu eni ʻe 58. ʻOku hoko ʻa e mateaki ʻa Angie kia Sihová ke ʻai ai ʻema nofo malí ke mālohi ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ko iá. ʻOkú ne fakapotopoto, pea ʻoku lava ke u falala moʻoni kiate ia, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e faingataʻa ʻokú ma hokosiá.
KO HA VĀHENGA-NGĀUE FAKAMISINALE MO E NGĀUE FEFONONGAʻAKÍ
ʻI he taimi naʻe fakatau atu ai ʻe he fanga tokouá ʻa e fale fakamafolalea WBBR ʻi Staten Island ʻi he 1957, naʻá ku ngāue ʻi he Pēteli ʻi Brooklyn ʻi ha kiʻi taimi. Pea ʻi heʻeku mali mo Angie, naʻá ku mavahe leva mei Pēteli. Naʻá ma tāimuʻa ʻi Staten Island ʻi he taʻu ʻe tolu. Naʻe ʻi ai ʻa e taimi naʻá ku ngāue ai ki he pule foʻou ʻo e fale fakamafolaleá, ʻa ia naʻe ui ko e WPOW.
Naʻá ma tauhi mo Angie ʻema moʻuí ke faingofua kae lava ke ma ʻalu ʻo ngāue ʻi ha feituʻu pē naʻe fiemaʻu kimaua ki aí. Ko hono olá, ʻi he 1961 naʻá ma tali ha fakaafe ke hoko ko ha ongo tāimuʻa makehe ʻi Falls City, Nebraska. Kae taimi nounou ʻema aʻu ki aí, naʻe fakaafeʻi kimaua ke ma ʻalu ki South Lansing, Niu ʻIoke, ʻi he māhina ʻe taha ke maʻu ʻa e Ako Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá. Naʻá ma fiefia ʻi heʻema kau ki he akó, pea naʻá ma fakakaukau te ma foki pē ki Nebraska ʻi he hili ʻa e akó. Ko ia naʻá ma ʻohovale ʻaupito ʻi he taimi naʻá ma maʻu ai ha vāhenga-ngāue foʻoú. Naʻe fiemaʻu ke ma hoko ko ha misinale ʻi Kemipōtia! ʻI he fonua fakaʻofoʻofa ko iá ʻi he Fakatonga Hahake ʻo ʻĒsiá, naʻá ma sio, fanongo mo ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe foʻou kia kimaua. Naʻá ma loto moʻoni ke tala ki he kakai ko ení ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo e Puleʻangá.
Ka naʻe liliu he taimi ko ení ʻa e tuʻunga fakapolitikale ʻi Kemipōtiá, pea naʻe pau ke ma ʻalu ki he Fakatonga ʻo Vietinemí. Hili ʻa e taʻu ʻe ua naʻá ku puke lahi ʻaupito, pea ko e meʻa fakamamahí, naʻe pau ke ma foki ki ʻAmelika. Naʻá ku fiemaʻu ha taimi ke fakaakeake ai. ʻI he sai hoku puké, naʻe kamata leva ke ma toe tāimuʻa.
Mo Angela ʻi he 1975, ki muʻa ʻi hano fakaʻekeʻeke he televīsoné
ʻI Maʻasi 1965, naʻe kamata ke ma ngāue ki he ngaahi fakatahaʻangá ʻi he ngāue fefonongaʻakí. ʻI he taʻu ʻe 33, naʻá ku fiefia mo Angie ʻi he ngāue fakasēketí pea tokoni ʻi he ngaahi fakataha-lahí. Naʻá ku fiefia ʻi he ngāue ko ení, koeʻuhí ko e ngaahi fakataha-lahí naʻe hoko maʻu pē ia ko ha taimi fakafiefia kiate au. ʻI he ngaahi taʻu ʻe niʻihi naʻá ma ʻaʻahi ai ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi Niu ʻIoké mo e ngaahi fakatahaʻanga takatakai ʻi aí, pea naʻe lahi hono fai ʻa e ngaahi fakataha-lahí ʻi he Yankee Stadium.
NAʻÁ MA FOKI KI PĒTELI MO E NGAAHI AKO FAKATEOKALATÍ
Naʻá ku maʻu mo Angie ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue foʻou mo faingataʻa ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú. ʻI he 1995, naʻe kole mai ai ke u faiako ʻi he Akoʻanga Ako Fakafaifekaú. ʻI he taʻu ʻe tolu ki mui ai, naʻe fakaafeʻi kimaua ki Pēteli. Naʻá ku fiefia ʻi he toe foki ki Pētelí hili ʻa e taʻu ʻe 40 ʻeku mavahe mei aí, ʻa e feituʻu naʻe kamata ai ʻeku ngāue taimi-kakato makehé. Naʻe ʻi ai ha taimi naʻá ku ngāue ai ʻi he Potungāue Ngāué pea naʻe lahi mo e ngaahi ako naʻá ku faiako ai. ʻI he 2007, naʻe fokotuʻu ʻe he Kulupu Pulé ʻa e Potungāue Ako Fakateokalatí ke tokangaʻi kotoa ʻa e ngaahi ako naʻe akoʻi ʻi he Pētelí, pea naʻá ku ʻovasia ai ʻi ha ngaahi taʻu.
ʻI he ngaahi taʻu ki muí ni maí, kuo fai ʻa e ngaahi liliu ki he ngaahi ako ʻi he Pētelí. Ko e Ako Maʻá e Kau Mātuʻa ʻi he Fakatahaʻangá naʻe kamata ia ʻi he 2008. Pea ʻi he taʻu ʻe ua hokó, naʻe laka hake ʻi he kau mātuʻa ʻe toko 12,000 naʻa nau ako ʻi Patterson pea ʻi he Pēteli ʻi Brooklyn. ʻOku hoko atu he taimí ni ʻa e ako ko iá ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe. ʻI he 2010 naʻe liliu ʻa e hingoa ʻo e Akoʻanga Ako Fakafaifekaú ki he Ako Fakatohitapu Maʻá e Fanga Tokoua Taʻemalí, pea naʻe fokotuʻu ha ako foʻou, naʻe ui ko e Ako Fakatohitapu Maʻá e Ngaahi Hoa Mali Kalisitiané.
ʻI Sepitema 2014, naʻe fakatahaʻi ʻa e ongo ako ko iá ʻo hoko ko e Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá. Ko e kau akó ʻe lava ke kau ki ai ʻa e ngaahi hoa mali, fanga tokoua taʻemali, pe fanga tuofāfine taʻemali. Naʻe fiefia lahi ʻa e tokolahi ʻi māmani lahi ʻi heʻenau fanongo ʻe lava ke fai ʻa e ako ko ení ʻi honau fonuá tonu. ʻOku fakafiefia ʻa e sio ki he tokolahi ange ʻa e faʻahinga te nau maʻu ʻa e faingamālie ke kau ki he ngaahi ako ko ení. Pea ʻoku ou houngaʻia ʻaupito ʻi he feʻiloaki mo e tokolahi naʻa nau fai ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻenau moʻuí kae malava ke nau maʻu ʻa e ako ko ení.
ʻI heʻeku fakakaukau atu ki heʻeku moʻuí mei he taimi ki muʻa ke u papitaiso ʻi he kiʻi fale momoko ʻi he fāmá ʻo aʻu mai ki he taimi ní, ʻoku ou fakamālō kia Sihova koeʻuhí ko e kakai fakapotopoto kuó u fetaulaki mo iá. Kuo nau tokoniʻi au ke u ʻiloʻi lelei ange ia pea tauhi kiate ia. Ko e niʻihi naʻa nau kei siʻi ange ʻiate au pea ko e niʻihi naʻa nau taʻumotuʻa ange. Pea ko e tokolahi naʻa nau haʻu mei he ngaahi anga fakafonua naʻe kehe mei hoku anga fakafonuá. Ka naʻá ku sio ki heʻenau ngaahi tōʻongá mo e fakakaukaú ʻa ʻenau ʻofa lahi kia Sihová. ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi hono maʻu ʻa e ngaahi kaungāmeʻa fakapotopoto ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻa Sihová ʻa ia ʻoku lava ke u ako meiate kinautolu.
Fiefia ʻi heʻeku feʻiloaki mo e kau ako mei he feituʻu kehekehe ʻo e māmaní