Siviʻi ʻe Sihova—Ko e Hā ʻOku ʻAonga Aí?
1 ʻOku fie moʻui lelei ʻa e tokotaha kotoa pē. ʻOkú ne ʻai ʻa e moʻuí ke toe fiefia ange. Ka neongo ia, ko e tokolahi ʻoku nau maʻu ʻa e moʻui leleí ʻoku nau kei fai pē ha sivi ʻi he taimi ki he taimi. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku nau feinga ke ʻilo ʻa e kamata ke tupu ha ngaahi palopalema ʻo e moʻuí kae fai ha meʻa ke fakaleleiʻi ʻaki kinautolu. ʻOku mahuʻinga ange ke maluʻi ʻa ʻetau moʻui lelei fakalaumālié. ʻOku fakatuʻunga ʻa e hōifua ʻa Sihová ʻi he tauhi ke ‘moʻui lelei ʻetau lotu.’—Tai 1:13.
2 Ko e taimi feʻungamālie ʻeni ke siviʻi ai ʻe Sihová. Ko e hā hono ʻuhinga? Koeʻuhi he ko Sihová ʻoku ʻi hono temipale toputapú, pea ʻokú ne sivi ʻa e loto ʻo e tangata kotoa pē. (Sāme 11:4, 5; Pal. 17:3) Tau kole kia Sihova ke fai hotau sivi fakaʻāulilikí, ʻo hangē ko Tēvita: “Fisifisi au, ʻEiki, pe ke fakaʻata au; sivi ʻaki ʻa e afi hoku kofuua, mo hoku mafu.”—Sāme 26:2.
3 ‘Kuo pau ke tau maluʻi ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ki heʻetau moʻui lelei fakalaumālié ʻe hoko mai nai meiate kitautolu pē koeʻuhi ko ʻetau kakano taʻehaohaoá. ʻOku akonaki ʻe he Palōvepi 4:23: “ʻI he meʻa kotoa ʻoku ke tauhi, muʻomuʻa ʻa e lama ʻo ho loto, he ʻoku founga mei ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻasi ʻi he moʻui.”
4 Ko ʻetau moʻui lelei fakalaumālié ʻoku lava foki ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki mei he māmani fulikivanú mo anga-kovi ʻoku takatakai kiate kitautolu. Kapau te tau fakaʻatā kitautolu ke tau fuʻu ofi ki he fokotuʻutuʻu anga-fulikivanu ko ʻení, ʻe lava ke tau kamata fakakaukau ʻo hangē ko iá mo fakatupu ha ngaahi fakakaukau fakaemāmani. Pe te tau tali nai ha founga moʻui fakaemāmani pea ikuʻi ai kitautolu ʻe he laumālie ʻo e māmaní.—ʻEf. 2:2, 3.
5 ʻE ngāueʻaki nai ʻe Sētane ʻa e fakatangá pe fakafepaki fakahangatonú ʻi he feinga ke fakaʻauha fakalaumālie kitautolú. Kae kehe, ʻoku faʻa lahi ʻene ngāueʻaki olopoto kākā ʻa e ngaahi meʻa fakaholomamata fakaemāmaní ke kākaaʻi kitautolu. ʻOku naʻinaʻi mai ʻe Pita kiate kitautolu ke ‘tau ʻā mo laka fakaʻehiʻehi,’ koeʻuhi he ko Sētané ʻoku “hange ko ha laione ngungulu, heʻene kumi ha taha ke ne matuʻaki folo.” ʻOku naʻinaʻi mai kiate kitautolu ke “talitekeʻi, he tuʻu maʻumaʻuluta he tui.”—1 Pita 5:8, 9.
6 ʻOku ʻi ai ʻa e fiemaʻu ke maluʻi ʻetau moʻui lelei fakalaumālié, tauhi ʻetau tuí ke mālohi ʻaki hono fakatupu-mālohiʻi ia ʻi he ʻaho taki taha. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ke tau sivi maʻu ai pē ʻetau tuí. Pea hangē pē ko ʻetau tali fakapotopoto ʻa e fakahinohino ʻaonga ʻoku ʻomai kiate kitautolu ʻe ha toketā falalaʻangá, ʻoku tau fakaongo foki kia Sihova ʻi he hā ʻi Heʻene sivi fakalaumālié ha palopalema ʻoku fiemaʻu ke fakaleleiʻi. ʻOku ʻai ʻe he meʻá ni ke faingofua kiate kitautolu ke “fakamaʻopoʻopo.”—2 Kol. 13:5, 11.
7 Ko e moʻoni ko Sihova ko e Tokotaha-Faisivi lahí ia. Ko ʻene fakafuofuá ʻoku tonu maʻu ai pē ia. ʻOkú ne ʻiloʻi totonu pē ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú. Fakafou mai ʻi heʻene Folofolá mo e “tamaioeiki agatonu,” ʻokú ne tuʻutuʻuni mai ai ha meʻakai fakalaumālie fakatupu moʻui lelei. (Mt. 24:45, PM; 1 Tīm. 4:6) Ko e kai maʻu pē ʻa e meʻakai fakatupu moʻui lelei mālohi fakalaumālie ko ʻení ʻi ʻapi mo e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá ʻoku tau malava ai ke moʻui lelei fakalaumālie. Ko e fakamālohi-sino fakalaumālie maʻu pē ʻi he ngāue fakamalangá mo e ngāue kehe faka-Kalisitiané ʻoku ʻaonga foki mo ia. Ko ia ai, ʻoku tau talitali lelei ha sivi maʻu pē meia Sihova, ʻo tui pau te ne tauhi kitautolu ʻi he moʻui lelei fakalaumālie lelei tahá.