Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
MĒ 6-12
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 36-37
“ʻOua Naʻá Ke Loto-Mamahi Koeʻuhí ko e Kau Faikoví”
Ko e Hā ʻe Mole Atu ʻi he Hoko Mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?
4 ʻOku anga-fēfē hono uesia kitautolu ʻe he kakai fulikivanú ʻi he ʻahó ni? Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe ʻi ai ʻa e “ngaahi taimi fakalilifu ʻa ia ʻe faingataʻa ke fekuki mo ia.” Naʻá ne tānaki mai leva: “Ko e kau tangata fulikivanú mo e kau kākaá te nau ʻalu mei he kovi ki he kovi ange.” (2 Tīm. 3:1-5, 13) Kuó ke siotonu heni? Ko e tokolahi ʻo kitautolu kuo hoko ʻo maʻukovia koeʻuhi ko e kakai fulikivanú ʻo hangē ko e kau houtamaki anga-fakamālohí, kau lau lanu loto-tāufehiʻa mo e kau faihia anga-fakamamahí. Ko e niʻihi ʻo kinautolu ʻoku ʻikai ke nau feinga ke fūfuuʻi ʻa e ngaahi tōʻonga kovi ʻoku nau faí. ʻOku fakangalingali ʻa e niʻihi ʻoku nau tokoniʻi ʻa e kakaí, ka ko hono moʻoní ʻoku nau fulikivanu. Neongo ia, kapau ʻoku ʻikai ke maʻukovia kitautolu ʻe ha faihia, ʻoku kei uesia pē kitautolu ʻe he kakai fulikivanú. ʻOku tau loto-mamahi lahi ʻi he fanongo ki heʻenau fakafeangai anga-fakamamahi ki he fānaú, kau taʻumotuʻá mo e niʻihi kehe ʻoku ʻikai lava ke nau maluʻi kinautolú. Ko e kakai fulikivanu ko ení ʻoku nau tōʻongafai ʻi ha founga ʻoku ʻai ai kinautolu ke hangē ko e fanga manu kaivaó pe fanga tēmenioó. (Sēm. 3:15) Ko e meʻa fakafiefiá, ʻoku ʻomai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e ʻamanaki.
ʻOku Tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e Faʻahinga ʻOku Fakamolemolé
10 Ko hono tukulotoʻi ʻa e ʻitá ʻoku fakatupu maumau. ʻOku loto ʻa Sihova ke tau maʻu ʻa e nonga mei hono huʻi atu ʻa e fuʻu kavenga ko ia ko e ʻita. (Lau ʻa e ʻEfesō 4:31, 32.) ʻOkú ne ekinaki mai ke tau “tuku ange ʻa e ʻitá pea liʻaki ʻa e lilí.” (Saame 37:8) ʻOku fakapotopoto ke muimui ʻi he faleʻi ko iá. Ko hono tukulotoʻi ʻa e ʻitá ʻe lava ke fakatupu mahamahaki fakaesino mo fakaʻatamai. (Pal. 14:30) Ko hono tukulotoʻi ʻa e ʻitá heʻikai haʻane uesia ʻe taha ʻa e tokotaha naʻá ne fakalotomamahiʻi kitautolú ʻo hangē pē kapau te tau inu ha meʻa ʻoku kona heʻikai ke ne uesia ʻa e tokotaha naʻá ne fakalotomamahiʻi kitautolú. ʻI hono kehé, ʻi he taimi ʻoku tau fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau ʻomai ai ha meʻaʻofa kiate kitautolu. (Pal. 11:17) ʻOku tau maʻu ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí mo e lotó, pea ʻoku malava ke tau ngaʻunu ki muʻa ʻi heʻetau ngāue kia Sihová.
‘Fakafiemalieʻi Koe ia Jihova’
20 Pea, “koe agamalu te nau maʻu ae fonua.” (Sāme 37:11a, PM) Ka ko hai ʻa e kau “agamalu” ko ʻení? Ko e foʻi lea naʻe liliu ko e “agamalu” ʻoku haʻu ia mei ha foʻi tupuʻi lea ʻoku ʻuhinga ki he “faingataʻaʻia, fakatōkilaloʻi, fakahaeaʻi.” ʻIo, “koe agamalu” ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau tatali anga-fakatōkilalo kia Sihova ke ne fakatonutonu ʻa e fakamaau taʻetotonu kotoa pē ʻoku fai kiate kinautolú. “O nau fakafiemalieʻi akinautolu i hono lahi oe melino.” (Sāme 37:11e, PM) Naʻa mo e taimí ni ʻoku tau maʻu ha melino lahi ʻi he palataisi fakalaumālie ʻoku fekauʻaki mo e fakatahaʻanga Kalisitiane moʻoní.
Makakoloa Fakalaumālie
it-2-E 445
Moʻunga
Tuʻu maʻu, tuʻuloa, pe māʻolunga. Ko e tuʻu maʻú mo e tuʻuloá ʻoku fakafelāveʻi ia mo e ngaahi moʻungá. (ʻAi. 54:10; Hap. 3:6; fakafehoanaki mo e Saame 46:2.) Ko ia ai, ʻi he taimi naʻe pehē ai ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ko e māʻoniʻoni ʻa Sihová ʻoku hangē ko e “ngaahi moʻunga ʻo e ʻOtuá” (Saame 36:6) naʻá ne ʻuhinga nai ko e māʻoniʻoni ʻa Sihová ʻoku taʻengaue. Pe, koeʻuhí ko e ngaahi moʻungá ʻoku māʻolunga, ʻe ʻuhinga nai eni ki he moʻoniʻi meʻa ko e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻoku laka mamaʻo ange ia ʻi he māʻoniʻoni ʻa e tangatá. (Fakafehoanaki mo e ʻAi. 55:8, 9.) ʻI he fekauʻaki mo hono huaʻi ʻa e poulu hono fitu ʻo e houhau ʻa e ʻOtuá, ʻoku pehē ʻi he Fakahā 16:20: “Naʻe ʻikai ʻiloʻiloa ʻa e ngaahi moʻungá.” ʻOku fakahuʻunga mai heni naʻa mo e ngaahi meʻa ʻoku māʻolunga ʻo hangē ko e ngaahi moʻungá heʻikai te nau hao mei hono huaʻi mai ʻa e houhau ʻa e ʻOtuá.—Fakafehoanaki mo e Sel. 4:23-26.
MĒ 13-19
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 38-39
Huʻi Atu ʻa e Kavenga ʻo e Ongoʻi Halaia Tōtuʻá
“Sio Hangatonu ki Muʻa” ki he Kahaʻú
12 Lau ʻa e 1 Sione 3:19, 20. ʻOku tau faʻa ongoʻi halaia ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ko e fakatātaá, ʻoku ongoʻi halaia ʻa e niʻihi koeʻuhi ko e ngaahi meʻa naʻa nau fai ki muʻa ke nau ako ʻa e moʻoní. Ko e niʻihi ʻoku nau ongoʻi halaia koeʻuhi ko e ngaahi fehālaaki naʻa nau fai ʻi he hili ʻenau papitaisó. Ko e ngaahi ongoʻi peheé ʻoku anga-maheni pē. (Loma 3:23) Ko e moʻoni, ʻoku tau loto ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Ka “ko e kotoa ʻo kitautolú ʻoku tau tūkia ʻo tā-tuʻo-lahi.” (Sēm. 3:2; Loma 7:21-23) Neongo ia ʻoku ʻikai ke tau saiʻia ʻi he ongoʻi halaiá, ka ʻoku ʻi ai pē hono lelei. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e ongoʻi halaiá ʻoku lava ke ne ueʻi kitautolu ke fakatonutonu hotau ʻalungá pea fakapapauʻi ke ʻoua ʻe toe fai ʻa e fehālaaki tatau.—Hep. 12:12, 13.
13 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku malava ke tau ongoʻi halaia tōtuʻa—ʻa ia, ko e ongoʻi halaia hokohoko naʻa mo e hili ʻetau fakatomala pea fakahaaʻi mai ʻe Sihova kuó ne fakamolemoleʻi kitautolu. Ko e faʻahinga halaia ko iá ʻe lava ke fakatupu maumau. (Saame 31:10; 38:3, 4) Anga-fēfē? Fakakaukau ki ha tuofefine ʻokú ne fāinga mo e halaia ʻi heʻene ngaahi angahala ʻi he kuohilí. Naʻá ne pehē: “Naʻá ku ongoʻi mahalo ʻoku sai ange ke ʻoua te u toe fakaongosia ʻi he ngāue ʻa Sihová koeʻuhi he ʻoku ngalingali pē heʻikai toe ʻi ai ha ʻamanaki ia kiate au ʻo tatau ai pē pe ko e hā.” Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau ongoʻi tatau mo e tuofefine ko ení. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke tau maluʻi kitautolu mei he tauhele ʻo e halaia tōtuʻá. He ko ē, fakakaukau atu ki he fiefia ʻa Sētane kapau te tau foʻi—neongo kuo ʻikai ke foʻi ʻa Sihova ʻiate kitautolu!—Fakafehoanaki mo e 2 Kolinitō 2:5-7, 11.
ʻE Lava Fēfē Ke Tau ʻAi ke Lau Hotau Ngaahi ʻAhó ʻi he ʻAo ʻo Sihová?
KO E ngaahi ʻaho ʻo ʻetau moʻuí ʻoku hā ngali siʻi ia mo mole vave atu. Naʻe fakalaulauloto ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá ki he fuonounou ʻa e moʻuí pea naʻe ueʻi ai ia ke ne lotu: “E Jihova, ke ke fakailo kiate au hoku gataaga, mo hono fuofua o hoku gaahi aho, be koeha ia; koeuhi keu ilo ki hono lahi o eku vaivai. Vakai, kuo ke gaohi hoku gaahi aho ke tatau moe aofinima be taha; bea ko eku moui oku hage koe mea noabe i ho ao.” Ko e tokanga ʻa Tēvitá ke moʻui ʻi ha founga ʻe fakahōifuaʻi ai ʻa e ʻOtuá, fakatouʻosi ʻi heʻene leá pea ʻi heʻene ngaahi ngāué. ʻI hono fakalea ʻa ʻene falala ki he ʻOtuá, naʻá ne pehē: “Oku iate koe be eku amanaki lelei.” (Sāme 39:4, 5, 7, PM) Naʻe fanongo ki ai ʻa Sihova. Naʻá ne fakafuofua lelei ʻa e ngaahi ngāue ʻa Tēvitá pea fakapaleʻi ia ʻo fakatatau ki ai.
ʻOku faingofua ke hoko ʻo femoʻuekina ʻi he miniti kotoa ʻo e ʻahó pea ke nōfoʻi ʻi ha moʻui ʻa ia ʻoku fakavavevave mo fonu ʻi he ngaahi ngāué. ʻE lava ke langaʻi ʻe he meʻá ni ʻia kitautolu ha tokanga loto-moʻua, tautefito ʻi he fuʻu lahi ʻa e meʻa ke faí pea ke hokosiá pea mo e siʻi ʻaupito ʻa e taimi ke fai ai iá. ʻOku tatau ʻetau tokangá mo e tokanga ʻa Tēvitá—ke moʻuiʻaki ʻetau moʻuí ʻo fakataumuʻa ke maʻu ai ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá? Ke fakapapauʻí, ʻoku siofi mo sivisiviʻi lelei ʻe Sihova ʻa kitautolu taki taha. Ko Siope, ko ha tangata naʻe manavahē ki he ʻOtuá, naʻá ne ʻiloʻi ʻi he taʻu nai ʻe 3,600 kuohilí naʻe ʻafio mai ʻa Sihova ki heʻene ngaahi foungá peá ne lau ʻa e kotoa ʻo ʻene laká. Naʻe fehuʻi ʻe Siope ke tali loto: “Ko e ha te u tali ʻaki ʻo ka fai ʻe ia ʻa e sivi?” (Siope 31:4-6, 14) ʻOku malava ke ʻai ke lau hotau ngaahi ʻahó ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻaki hono fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa muʻomuʻa fakalaumālié, talangofua ki heʻene ngaahi fekaú, pea ʻi hono ngāueʻaki fakapotopoto ʻa hotau taimí. Tau fai ha vakai ofi ange ki he ngaahi meʻá ni.
Toe Langa Hake Hoʻo Kaumeʻa mo Sihová
Talanoa maʻu pē kia Sihova. ʻOku mahinoʻi ʻe hoʻo Tamaí ko e ongoʻi halaia maʻu peé ʻe lava ke ne ʻai ke faingataʻa ke ke lotu kiate ia. (Loma 8:26) Neongo ia, “kītaki ʻi he lotu,” ʻo tala kia Sihova ʻa e lahi hoʻo loto ke kaumeʻa mo iá. (Loma 12:12) ʻOku manatu ʻa Andrej: “Naʻá ku ongoʻi halaia mo fakamāʻia lahi. Ka ʻi he hili ʻa e lotu taki taha, naʻe siʻi ange ʻeku ongoʻi peheé. Naʻá ku ongoʻi nonga ange.” Kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke lotu fekauʻaki mo iá, fakakaukau ki he lotu ʻo e fakatomala ʻa Tuʻi Tēvita ʻoku hiki ʻi he Saame 51 mo e 65.
Makakoloa Fakalaumālie
Fakamoʻoniʻi ʻOkú Ke Falalaʻanga
16 Ko e mapuleʻi-kitá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga kapau ʻoku tau loto ke maʻu ʻa e falala ʻa e niʻihi kehé. Ko e ʻulungaanga ko iá ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke mapuleʻi ʻa hotau loungutú ʻi he taimi ʻoku fakataueleʻi ai kitautolu ke fakahaaʻi ha meʻa fakapulipuli naʻe tala mai kiate kitautolu. (Lau ʻa e Palōveepi 10:19.) Te tau ʻiloʻi nai ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻetau mapuleʻi-kitá ʻi he taimi ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻa e mītia fakasōsialé. Kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke tau fakahaaʻi atu ʻi he taʻeʻilo ʻa e ngaahi meʻa fakapulipulí ki ha fuʻu kakai tokolahi. Pea ʻi he taimi pē ʻoku tau fakamafola atu ai ʻa e fakamatalá ʻi he founga fakaʻilekitulōniká, ʻoku ʻikai ke tau toe puleʻi ʻa e founga ʻe ngāueʻaki ki aí pe ko e lahi ʻo e maumau te ne fakatupungá. Ko e mapuleʻi-kitá ʻokú ne fakaʻatā foki ke tau nofoʻaki fakalongolongo ʻi he taimi ʻoku feinga ai ʻa e kau fakafepakí ke kākaaʻi kitautolu ke fakahaaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke ne ʻai ʻa hotau fanga tokouá ke nau ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki. ʻE hoko nai eni ʻi he taimi ʻoku fakaʻeke ai kitautolu ʻe he kau polisí ʻi ha fonua ʻoku tapui pe fakangatangata ai ʻetau ngāué. ʻOku tau ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ke “maluʻi ʻa [hotau] ngutú ʻaki ha piti” ʻi he ngaahi tuʻunga ko ení pea pehē ki he ngaahi tuʻunga kehe. (Saame 39:1) Tatau ai pē pe ko ʻetau fakafeangai ki hotau fāmilí, ngaahi kaumeʻá, fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pe ki ha faʻahinga taha pē, ʻoku fiemaʻu ke tau hoko ʻo falalaʻanga. Pea ke hoko ʻo falalaʻangá, ʻoku fiemaʻu ke tau mapuleʻi-kita.
MĒ 20-26
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 40-41
Ko e Hā ke Tokoniʻi Ai ʻa e Niʻihi Kehé?
Ko e Kau Foaki Nima-Homó ko e Kakai Fiefia
16 Ko e moʻoni ko e kakai nima-homó ʻoku ʻikai te nau foaki koeʻuhí ʻoku nau ʻamanekina ke maʻu mei ai ha meʻa. Naʻe pehē ʻe Sīsū “ʻI haʻo fai ha kātoanga kai, fakaafeʻi ʻa e masivá, ʻa e mamateá, ʻa e heké, ʻa e kuí; pea te ke fiefia ai, koeʻuhí he ʻoku ʻikai haʻanau meʻa ke totongi fakafoki atu kiate koe.” (Luke 14:13, 14) ʻOku toe fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú: “Ko e tokotaha nima-homó ʻe faitāpuekina,” pea “Fiefia ē ko ha taha ʻokú ne fakahāhā ʻa e fakaʻatuʻi ki he tokotaha māʻulaló.” (Pal. 22:9; Saame 41:1) ʻOku totonu ke tau nima-homo koeʻuhí ʻoku tau loto moʻoni ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.
17 ʻI hono hiki ʻe Paula ʻa e lea ʻa Sīsū “ʻoku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí,” naʻe ʻikai te ne talanoa pē fekauʻaki mo hono foaki ʻo e ngaahi meʻa fakamatelié. ʻE lava foki ke tau ʻoange ki he kakaí ha fakalototoʻa, faleʻi mei he Tohi Tapú, mo ha tokoni ʻaonga. (Ngā. 20:31-35) ʻI he meʻa naʻe leaʻaki mo fai ʻe Paulá, naʻá ne akoʻi mai ai ʻa e mahuʻinga ke foaki nima-homo atu hotau taimí, hotau iví, ʻetau tokangá, mo ʻetau ʻofá.
18 Ko e kau fakatotolo ʻoku nau ako ki he tōʻonga ʻa e tangatá kuo nau ʻilo foki ko e foakí ʻokú ne ʻai ʻa e kakaí ke nau fiefia. Fakatatau ki ha kupu ʻe taha, ʻoku pehē ai ʻe he kakaí ʻoku nau ongoʻi fiefia lahi ange hili ʻenau fai ʻa e ngaahi meʻa lelei maʻá e niʻihi kehé. ʻOku pehē ʻe he kau fakatotoló ʻi heʻetau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau ongoʻi ai ko ʻetau moʻuí ʻoku ʻi ai hono taumuʻa mo hono ʻuhinga. Ko ia ʻoku fakahuʻunga ai ʻe he kau mataotao ʻe niʻihi ʻoku fai ʻe he kakaí ʻa e ngāue polé ke nau hoko ai ʻo moʻui lelei ange mo fiefia ange. Ko e moʻoni, ko e meʻa kuo nau ʻiló ʻoku ʻikai ke tau ʻohovale ai, koeʻuhí ko hotau Tokotaha-Fakatupu ʻofá, ʻa Sihova, ʻokú ne folofola maʻu pē ko e foakí ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau fiefia.—2 Tīm. 3:16, 17.
ʻE Poupou Koe ʻe Sihova
7 Ka ʻo kapau ʻokú ke puke, ʻe fakafiemālieʻi mo poupouʻi koe ʻe Sihova ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ki heʻene kau sevāniti ʻi he kuohilí. Naʻe tohi ʻe Tuʻi Tēvita: “Monuʻiaa ka ko ia ʻoku ne tokaʻi ʻa e tuʻutamaki: Ka hoko ʻa e ʻaho kovi ʻe fakahaofi ia ʻe he ʻEiki. ʻE tauhi ʻe Sihova mo fakamoʻui.” (Saame 41:1, 2) Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ʻuhinga ʻa Tēvita ia heʻikai ʻaupito mate ha tokotaha lelei naʻá ne tokaʻi ʻa e tuʻutāmakí, ʻa ia naʻe moʻui ʻi he taimi ko iá. Ko ia, ʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e tokotaha lelei ko iá? Naʻe fakamatalaʻi ʻe Tēvita: “Ko Sihova te ne poupou ia ʻi he tokaʻanga, heʻene ngaluvai: ʻOku ke fakalelei hono mohenga kotoa heʻene mahaki.” (Saame 41:3) ʻOku ʻiloʻi lelei ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku faingataʻaʻia ai ʻene kau sevānití, pea ʻoku ʻikai ke ngalo kinautolu ʻiate ia. ʻOku lava ke ne ʻoange kia kinautolu ʻa e loto-toʻa mo e poto. Kuo ngaohi foki ʻe Sihova ʻa e sino ʻo e tangatá ʻi ha founga ʻe lava ke moʻui pē ʻiate ia.
Faʻifaʻitaki ki he Manavaʻofa ʻa Sihová
17 Neongo ko hono fakahāhā ʻa e manavaʻofá ʻoku lelei kiate kitautolu, ko e ʻuhinga tefito ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e manavaʻofá he ʻoku tau loto ke faʻifaʻitaki kia Sihova pea ʻoatu ʻa e lāngilangí kiate ia. Ko ia ʻa e Matavai ʻo e ʻofá mo e manavaʻofá. (Pal. 14:31) ʻOkú ne fokotuʻu mai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoá kiate kitautolu. Ko ia tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá ʻaki hono fakahāhā ʻa e manavaʻofá. Te tau ʻunuʻunu leva ʻo ofi ange ai ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea maʻu ʻa e ngaahi vahaʻangatae lelei ange mo e kakai takatakai ʻiate kitautolú.—Kal. 6:10; 1 Sio. 4:16.
Makakoloa Fakalaumālie
it-2-E 16
Sihova
Ko e fakamatala Fakatohitapú kotoa ʻoku fakatefito ia ʻi hono fakatonuhiaʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová, pea ʻoku ʻai heni ke māʻalaʻala ʻa e taumuʻa tefito ʻa Sihova ko e ʻOtuá: ko hono fakamāʻoniʻoniʻi hono huafá tonu. ʻOku kaunga ki he fakamāʻoniʻoniʻi ko ení ʻa hono fakaʻataʻatā ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá mei he luma kotoa pē. Kae mahulu atu aí, ʻoku fiemaʻu ki he ngaahi meʻamoʻui ʻatamaiʻia kotoa ʻi hēvani mo māmaní ke nau fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ko iá he ʻoku toputapu. Ko ia ai, ʻoku ʻuhinga ení ko ʻenau ʻiloʻi pea fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová, ʻo fai ia ʻi he loto-lelei, loto ke tauhi kiate ia, fiefia ke fai hono finangaló, koeʻuhí ko e ʻofa kiate iá. Ko e lotu ʻa Tēvita kia Sihova ʻi he Saame 40:5-10 ʻoku fakamatalaʻi lelei ai ʻa e tōʻonga ko iá pea mo hono fakamāʻoniʻoniʻi moʻoni ʻa e huafa ʻo Sihová. (Fakatokangaʻi hono ngāueʻaki ʻe he ʻapositoló ʻa e konga ʻo e saame ko ení kia Kalaisi Sīsū ʻi he Hep. 10:5-10.)
MĒ 27–SUNE 2
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 42-44
Maʻu ʻAonga Kakato mei he Ako Fakaʻotuá
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Konga Hono Ua ʻo e Tohi Sāmé
42:4, 5, 11; 43:3-5. Kapau ʻoku ʻikai lava ke tau mapuleʻi hano fakamavaheʻi fakataimi kitautolu mei he fakatahaʻanga Kalisitiané koeʻuhi ko ha faʻahinga ʻuhinga, ko e manatu ki he ngaahi fiefia ʻo e feohi fakataha ko ia ʻi he kuohilí ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi kitautolu. Lolotonga ʻe fakalalahi nai ʻa e mamahi ʻo e taʻelatá ʻi he ʻuluaki taimí, ʻe toe hoko ia ko ha fakamanatu kiate kitautolu ko e ʻOtuá ʻa hotau hūfangaʻangá pea ʻoku fiemaʻu ia ke tau tatali ki heʻene tokoní.
ʻAi ʻa e Taimi Akó ke Fakafiefia mo Ola Lelei Ange
LOTU: Ko e ʻuluaki sitepu ke fou aí ko e lotu. (Saame 42:8) Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku totonu ke tau fakakaukau ki he ako e Folofola ʻa e ʻOtuá ko e konga ia ʻetau lotú. Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ke tau kole kia Sihova ke ne ʻai ke tau maʻu e faʻunga fakakaukau totonu pea ʻomai kia kitautolu hono laumālie māʻoniʻoní. (Luke 11:13) ʻOku pehē ʻe Barbara, ko ha misinale fuoloa: “ʻOku ou lotu maʻu pē ki muʻa ke lau pe ako ʻa e Tohi Tapú. Hili iá, ʻoku ou ongoʻi ʻoku kau mo au ʻa Sihova pea ʻokú ne hōifua ki he meʻa ʻoku ou faí.” Ko e lotu ki muʻa ʻi he akó ʻokú ne fakaava hotau ʻatamaí mo e lotó ke tali kakato ʻa e meʻakai fakalaumālie lahi fau ʻoku ʻi muʻa ʻia kitautolú.
“Oua Naa Tuku ke Vaivai Ho Nima”
11 ʻOku toe fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe Sihova fakafou ʻi he fakahinohino ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ngaahi ʻasemipilií mo e ngaahi fakataha-lahí, pea pehē ki heʻetau ngaahi ako fakateokalatí. ʻE lava ʻe he fakahinohino ko iá ke tokoniʻi kitautolu ke tau tauhi ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e fakaueʻiloto totonu, ke fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa, pea tokangaʻi hotau ngaahi fatongia faka-Kalisitiané. (Saame 119:32) ʻOkú ke vēkeveke ke maʻu ʻa e mālohi mei he fakahinohino ʻa Sihová?
12 Naʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kakaí ke nau ikunaʻi ʻa e kau ʻAmalekí mo e kau ʻItiopeá, pea naʻá ne ʻoange ʻa e mālohi kia Nehemaia mo e kau Siú ke nau fakaʻosi hono langa ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá. ʻI ha founga meimei tatau, ʻe ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi ke hokohoko atu ʻetau ngāue fakamalangá neongo ʻetau ngaahi loto-moʻuá pea neongo ʻa e fakafepaki mo e ʻikai ke mahuʻingaʻia ʻa e niʻihi kehé. (1 Pita 5:10) ʻE ʻikai ke toʻo fakaemana atu ʻe Sihova hotau ngaahi palopalemá. Kae kehe, kuo pau ke tau fai ʻetau tafaʻakí. Anga-fēfē? ʻOku fiemaʻu ke tau lau fakaʻaho ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, teuteu ki heʻetau ngaahi fakatahá pea maʻu ia ʻi he uike taki taha, hokohoko atu ʻetau ako fakafoʻituituí mo e lotu fakafāmilí, pea falala kia Sihova ʻi he lotu. ʻOua ʻaupito te tau fakaʻatā ha meʻa ke ne fakahohaʻasi kitautolu mei he ngaahi meʻa kuo tokonaki mai ʻe Sihova ke fakaivimālohiʻi mo fakalototoʻaʻiʻaki kitautolú. Kapau ʻokú ke ongoʻi kuo vaivai ho nimá ʻi ha taha ʻo e ngaahi tafaʻaki ko ení, kole tokoni ki he ʻOtuá. Pea te ke sio ai ki he anga hono hanga ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻo ‘fakaivia koe, ʻo ne fakatou ʻoatu kiate koe ʻa e holi mo e mālohi ke ke ngāue.’ (Fil. 2:13) Neongo ia, ʻe lava ke ke fakaivimālohiʻi ʻa e nima ʻo e niʻihi kehé?
Makakoloa Fakalaumālie
it-1-E 1242
Siakali
ʻI he Tohi Tapú naʻe toutou ngāueʻaki ʻa e siakalí ʻi ha tuʻunga fakaefakatātā. ʻI hono fakamatalaʻi ʻe Siope ʻa e tuʻunga fakamamahi naʻá ne ʻi aí, naʻá ne kalanga ʻo pehē ko iá kuó ne hoko “ko ha tokoua ʻo e fanga siakalí.” (Siope 30:29) ʻI he fekauʻaki mo ha ʻulungia fakamā ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá, ko e tokotaha-tohi-sāmé, ngalingali ʻi he ʻuhinga ki he malaʻe tau naʻe fakatahataha ki ai ʻa e fanga siakalí ke nau keina ʻa e ʻangaʻanga ʻo e faʻahinga kuo tāmateʻí (fakafehoanaki mo e Saame 68:23), naʻá ne tengihia ʻo pehē: “Kuó ke laiki kimautolu ʻi he potu ʻoku nofo ai ʻa e fanga siakalí.” (Saame 44:19) Ko hono ʻākoloʻi ʻe Pāpilone ʻa Selusalema ʻi he 607 K.M. naʻe tō ai ha honge, pea ko e olá naʻe ngaohikovia anga-fakamamahi ʻe he ngaahi faʻeé ʻenau fānaú tonu. Ko ia ai naʻe feʻungamālie hono fakafaikehekeheʻi ʻe Selemaia ʻa e anga-fakamamahi “ʻo hoku kakaí” mo hono tokangaʻi ʻe he siakalí hono ʻuhikí.—Tangi. 4:3, 10.
SUNE 3-9
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 45-47
Ko ha Hiva Fekauʻaki mo e Taʻane ʻa ha Tuʻi
Fiefia ʻi he Taʻane ʻa e Lamí!
8 Lau ʻa e Saame 45:13, 14a (PM). Ko e fefine malí ʻoku “teuʻi ki hono husepānití” pea ʻokú ne hā “fakaʻofoʻofa ʻaupito” ki he taʻane fakatuʻí. ʻI he Fakahā 21:2, ʻoku fakahoa ai ʻa e fefine malí ki ha kolo, ko Selusalema Foʻou. Ko e kolo fakahēvani ko ení ʻoku ngingila ʻi he “lāngilangi ʻo e ʻOtuá” pea ʻoku “hangē ha maka mahuʻinga ʻaupitó, hangē ha maka siasipa ʻoku ngingila ʻāsinisini ʻo hangē ko e kilisitalá.” (Fkh. 21:10, 11) Ko e hā fakaofo ʻo Selusalema Foʻoú ʻoku fakamatalaʻi lelei ia ʻi he tohi Fakahaá. (Fkh. 21:18-21) He fefine mali “fakaʻofoʻofa ʻaupito” ē! Ko e meʻa eni te tau ʻamanekina mei ha taʻane fakatuʻi ʻi hēvani.
9 ʻOku ʻomai ʻa e fefine malí ki heʻene Tangata Malí, ʻa e Tuʻi Faka-Mīsaiá. Kuó ne teuteu mo fakamaʻa ia ‘ʻaki ʻa e folofolá.’ ʻOku “māʻoniʻoni ia mo taʻeʻiai hano mele.” (ʻEf. 5:26, 27) Ko ʻene fefine malí kuo pau pē ʻokú ne kofu lelei ki he kātoangá. Pea ʻokú ne pehē! “Ko hono gaahi kofu kuo lalaga aki ae koula,” pea “e omi ia ki he tuʻi i he kofu oku matamata lelei hono tuitui.” He ko e taʻane ʻa e Lamí “kuo tuku ki hono uaifí ke ne kofuʻaki ʻa e līneni lelei, ngingila, mo maʻa—he ʻoku fakafofongaʻi ʻe he līneni leleí ʻa e ngaahi ngāue māʻoniʻoni ʻa e kakai tapú.”—Fkh. 19:8.
Tohi ʻa Fakahā—Ko ʻEne Kaunga ki Ho Kahaʻú
10 ʻE anga-fēfē fakafeangai ʻa Sihova ki he ʻoho anga-fītaʻa ko ení? ʻOkú ne tala mai: “ʻE puho hake ai ʻa ʻeku fuʻu ʻitá.” (ʻIsi. 38:18, 21-23) ʻOku fakamatalaʻi ʻi he vahe 19 ʻa e meʻa ʻe hoko atu aí. ʻOku fekauʻi atu ʻe Sihova ʻa hono ʻAló ke faitau maʻa Hono kakaí pea ke ikunaʻi ʻa honau ngaahi filí. ʻE kau fakataha mo Sīsū ʻi he ʻoho ko ení ʻa e “kau tau ʻi hēvaní”—ʻa e kau ʻāngelo faitōnungá fakataha mo e toko 144,000. (Fkh. 17:14; 19:11-15) Ko e hā ʻa e ikuʻanga ʻo e tau ko ení? Ko hono fakaʻauhamālie ʻa e kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangata mo e ngaahi kautaha ʻoku nau fakafepaki kia Sihová!—Lau ʻa e Fakahā 19:19-21.
11 Sioloto atu ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa e faʻahinga faitōnunga ʻi he māmaní ʻi heʻenau hao atu ʻi hono fakaʻauhamālie ʻa e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá! He taimi fakafiefia ē ko ia! Neongo ʻe ʻi ai ʻa e kalanga fiefia ʻi hēvani ʻi he taimi ʻe fakaʻauha ai ʻa Pāpilone ko e Lahí, ʻoku ʻi ai ha toe meʻa te ne ʻomai ʻa e fiefia lahi ange. (Fkh. 19:1-3) Ko hono moʻoní, ko e tumutumu ia ʻo e tohi ʻa Fakahaá—ko e “taʻane ʻa e Lamí.”—Fkh. 19:6-9.
12 ʻE fai fakakū ʻa e taʻané? Ko e kotoa ʻo e toko 144,000 te nau ʻi hēvani ʻi he ki muʻa pē ke kamata ʻa e tau ʻo ʻĀmaketoné. Kae kehe, heʻikai ke fai ʻa e taʻane ʻa e Lamí ʻi he taimi ko iá. (Lau ʻa e Fakahā 21:1, 2.) Ko e taʻane ʻa e Lamí ʻe fakahoko ia ʻi he hili ʻa e tau ʻo ʻĀmaketoné pea mo hono toʻo ʻosi atu ʻa e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá.—Saame 45:3, 4, 13-17.
it-2-E 1169
Tau
ʻI he ngataʻanga ʻo e tau ko ení, ʻe melino ʻa e māmaní ʻi he taʻu ʻe taha afe. Ko e saame ʻokú ne talaki “[ko Sihova] ʻokú ne fakangata ʻa e ngaahi taú ʻi he māmaní kotoa. ʻOkú ne fesiʻi ʻa e kaufaná peá ne tutuʻu ʻa e taó; ʻokú ne tutu ʻa e ngaahi saliote taú ʻaki ʻa e afi,” naʻe ʻuluaki fakahoko ia ʻi hono ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻa e melino ki he fonua ʻo ʻIsilelí ʻaki hono laiki ʻa e ngaahi naunau tau ʻa e filí. ʻI he hili hono ikunaʻi ʻe Kalaisi ʻi ʻĀmaketone ʻa e faʻahinga ʻoku nau pouaki ʻa e taú, ko e kotoa ʻo e māmani ko ení te nau hokosia ʻa e melino fakaʻaufuli mo e fiemālie. (Saame 46:8-10) Ko e faʻahinga te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻa e faʻahinga ʻa ia kuo nau tuki “ʻenau ngaahi heletaá ke hoko ko e ngaahi mataʻi-palau pea mo ʻenau ngaahi taó ke hoko ko e ngaahi hele ʻauhani” pea kuo ʻikai ke nau “toe ako tau.” “He kuo folofolaʻaki ia ʻe Sihova ʻo e ngaahi kau tau.”—ʻAi. 2:4; Mai. 4:3, 4.
Makakoloa Fakalaumālie
Ko e Hā ʻe Mole Atu ʻi he Hoko Mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?
9 Ko e hā ʻe fetongiʻaki ʻa e ngaahi kautaha taʻefaitotonú? Hili ʻa ʻĀmaketoné, ʻe toe ʻi ai ha kautaha ʻi he māmaní? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi langi foʻou mo ha māmani foʻou ʻa ia ʻoku tau nofoʻaki tali ki ai ʻo fakatatau ki heʻene talaʻofá, pea ʻe lotolotoi ai ʻa e māʻoniʻoní.” (2 Pita 3:13) Ko e ngaahi langi motuʻá mo e māmani motuʻá ʻoku ʻuhinga ia ki he ngaahi founga-pule taʻefaitotonú pea pehē ki he kakai ʻoku nau puleʻí. Hili ʻenau mole atú, ko e hā ʻe fetongiʻaki kinautolú? Ko e “ngaahi langi foʻou mo ha māmani foʻou.” Ko e ngaahi langi foʻoú ʻoku ʻuhinga iá ki ha founga-pule foʻou, ko e Puleʻanga ʻoku faʻuʻaki ʻa Sīsū Kalaisi mo hono kaungāpule ʻe toko 144,000. Ko e māmani foʻoú ʻoku ʻuhinga iá ki he kakai ʻoku pule mai ki ai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻE faʻifaʻitaki haohaoa ʻa Sīsū mo hono ngaahi kaungāpulé kia Sihova ko e ʻOtuá, ʻa ia ko e ʻOtua ʻo e maau. (1 Kol. 14:33) Ko ia ko e “māmani foʻou” ʻe fokotuʻutuʻu maau. ʻE ʻi ai ʻa e kau tangata lelei te nau tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻá. (Saame 45:16) Ko e kau tangata ko iá ʻe tataki kinautolu ʻe Kalaisi mo e toko 144,000. Sioloto atu ki ha taimi ʻe fetongi ai ʻa e kotoa ʻo e ngaahi kautaha taʻefaitotonú ʻe ha kautaha pē ʻe taha ʻa ia ʻoku fāʻūtaha ʻo ʻikai ʻaupito lava ke taʻefaitotonu!
Tokangataha ki he Ngāue Fakamalangá
ʻOku Hala ʻa e Fakasōtomá?
“ʻI heʻeku tupu haké, ko e meʻa faingataʻa taha kiate au ke fekuki mo iá ko ʻeku manako tangatá. Naʻá ku fakakaukau ko e meʻa pē ia ʻi he tupu haké, ka ko e ngaahi ongo ko iá ʻokú ne kei lōmekina pē au.”—David, 23.
Ko David ko ha Kalisitiane ʻokú ne loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke ne fai ia lolotonga ʻokú ne manako tangatá? Ko e hā ʻa e ongoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e fakasōtomá?
Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú?
ʻOku ʻuhinga iá . . . ?
Kae fēfē kapau . . . ?
Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú?
ʻOku kehekehe ʻa e vakai ʻa e anga fakafonuá ki he fakasōtomá pea pehē ki he ʻalu ʻa e taimí. Ko e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai puleʻi ʻe he fakakaukau manakoá pe “feʻaveʻaki holo ʻe he matangi kotoa pē ʻo e akonaki.” (ʻEfesō 4:14) Ka, ʻoku fakatefito ʻenau vakai ki he fakasōtomá mo ha ngaahi tōʻonga kehe pē fekauʻaki mo ia ʻi he ngaahi tuʻunga kuo fokotuʻu ʻe he Tohi Tapú.
Ko e vakai ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e ngaahi tōʻonga fakasōtomá ʻoku māʻalaʻala. ʻOku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá:
“Naʻe tuku atu ʻe he ʻOtuá ke nau muimui ʻi he ngaahi holi taʻemaʻa ʻo honau lotó, . . . ki he ngaahi holi fakamā fakaefehokotaki fakasinó, he ko honau kakai fefiné naʻa nau hiki mei hono fai ʻa e meʻa ʻoku fakanatulá ki he meʻa ʻoku ʻalu kehe ia mo natula.”—Loma 1:24, 26.
“ʻOua ʻe tuku ke takihalaʻi kimoutolu. Ko e faʻahinga ʻoku fehokotaki fakasino taʻetāú, kau tauhi ʻaitolí, kau tonó, kau tangata ʻoku nau fakamoʻulaloa ki he ngaahi tōʻonga fakasōtomá, kau tangata ʻoku nau tōʻongaʻaki ʻa e fakasōtomá, kau kaihaʻá, kakai mānumanú, kau faʻa konaá, kau laukovi loí, mo e kau maʻu koloa fakamālohí ʻe ʻikai hanau tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”—1 Kolinitō 6:9, 10.
Ko hono moʻoní, ko e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ʻoku ngāueʻaki ia ki he kakai kotoa, ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi holi fakasōtoma pe ngaahi holi anga-maheni. Ko e moʻoni, ko e tokotaha kotoa kuo pau ke ne ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi kitá ʻi he taimi ʻe fakataueleʻi ai ia ke ne kau ʻi he tōʻonga ʻoku taʻefakahōifua ki he ʻOtuá.—Kolose 3:5.
ʻOku ʻuhinga iá . . . ?
ʻOku ʻuhinga iá ʻoku pouaki ʻe he Tohi Tapú ʻa e fehiʻa ki he kau fakasōtomá?
ʻIkai. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai poupouʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e fehiʻa ʻi ha taha—fakasōtoma pe ʻikai. ʻI hono kehé, ʻokú ne tala mai ke “tuli ke melino mo e kakai kotoa pē,” tatau ai pē pe ko e hā ʻenau tōʻonga moʻuí. (Hepelū 12:14) Ko ia ʻoku hala ke kau ʻi he houtamakí, faihia ʻo e tau fehiʻá, pe ko hano faʻahinga ngaohi koviʻi pē ʻo e kau fakasōtomá.
ʻOku ʻuhinga iá ʻoku totonu ke fakafepakiʻi ʻe he Kalisitiané ʻa e ngaahi lao ʻokú ne fakaʻatā ʻa e mali fakasōtomá?
ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e tuʻunga ʻa e ʻOtuá ki he nofo malí ko hono fakatahaʻi ʻa e tangata ʻe taha mo e fefine ʻe taha. (Mātiu 19:4-6) Kae kehe, ko e ngaahi fili ki he ngaahi lao ʻo ha puleʻanga ʻo e mali fakasōtomá ʻoku makatuʻunga ia ʻi he fakakaukau fakaetangata pē, kae ʻikai ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ki he kau Kalisitiané ke nau nofoʻaki tuʻu-ʻatā fakapolitikale. (Sione 18:36) Ko ia ai, ʻoku ʻikai ke nau poupou pe fakafepaki ki he ngaahi lao ʻa e puleʻangá fekauʻaki mo e mali fakasōtomá pe tōʻonga fakasōtomá.
Kae fēfē kapau . . . ?
Kae fēfē kapau ʻoku tōʻongaʻaki ʻe ha taha ʻa e fakasōtomá? ʻE lava ke liliu ʻa e tokotaha ko iá?
ʻIo. Ko e moʻoni, ko e niʻihi ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau fai pehē! Hili hono fakahaaʻi ko e faʻahinga ʻoku nau tōʻongaʻaki ʻa e fakasōtomá heʻikai te nau maʻu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe pehē ʻa e niʻihi ʻo kimoutolu.”—1 Kolinitō 6:11.
ʻOku ʻuhinga iá ko e faʻahinga kuo nau taʻofi ʻa e tōʻonga fakasōtomá ʻoku ʻikai ke nau kei ongoʻi ha hoholi pē ki heʻenau tōʻonga moʻui ki muʻá? ʻIkai. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Mou kofuʻaki kimoutolu ʻa e angaʻitangata foʻoú, ʻa ia ʻoku fai ai pē hono fakafoʻou fakafou ʻi he ʻilo totonú.” (Kolose 3:10) Ko e liliú ko ha ngāue hokohoko ia.
Kae fēfē kapau ko ha taha ʻoku loto ke muimui he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ka ʻokú ne kei maʻu ʻa e ngaahi holi fakasōtomá?
Hangē ko ha faʻahinga holi pē, ko ha taha ʻe lava ke ne fili ke ʻoua te ne fakaʻatā ia pe fakatōliʻa ʻa e ngaahi holi ko iá. Anga-fēfē? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Hanganaki ʻaʻeva ʻi he laumālié pea ʻe ʻikai ʻaupito te mou fakahoko ai ʻa e holi fakakakanó.”—Kalētia 5:16.
Fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ke pehē ʻe he vēsí ʻoku ʻikai toe maʻu ʻe he tokotahá ʻa e holi fakakakanó. ʻI hono kehé, fakafou hono maʻu ha taimi tēpile fakalaumālie lelei ʻo e ako Tohi Tapú mo e lotu, te ne maʻu leva ai ʻa e mālohi ke ne talitekeʻi ʻa e ngaahi holi ko iá.
Ko David, naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, naʻá ne ʻiloʻi hono moʻoní, tautefito ʻi he hili ʻene fakamatalaʻi ki heʻene ongo mātuʻa Kalisitiané fekauʻaki mo ʻene fāingá. “Ko ha fuʻu kavenga lahi naʻe matoʻo atu mei hoku umá,” ko ʻene laú ia, “pea mahalo naʻá ku mei fiefia ange ʻi hoku taʻu hongofulu tupú kapau naʻá ku sinaki fakamatala ange ia ki heʻeku ongo mātuʻá.”
Ko hono moʻoní, ʻoku tau fiefia ange ʻi he moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. ʻOku tau tuipau ʻoku nau māʻoniʻoni, ʻo “ʻai ʻa e lotó ke fiefia,” pea “ʻi hono tauhi iá, ʻoku ʻi ai hono fuʻu totongi.”—Saame 19:8, 11.
SUNE 10-16
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 48-50
Ngaahi Mātuʻa—Fakaivimālohiʻi ʻa e Tuipau Ho Fāmilí ki he Kautaha ʻa Sihová
ʻE Fakalahi ʻe he Lotu Moʻoní ʻa Hoʻo Fiefiá
11 ʻOku tau lotu kia Sihova ʻi heʻetau ako ʻene Folofolá pea akoʻi ʻetau fānaú fekauʻaki mo ia. Ko e Sāpaté naʻe ʻoange ai ki he kau ʻIsilelí ʻa e faingamālie ke nau mālōlō mei heʻenau ngāue fakaʻahó pea tokangataha ki honau vahaʻangatae mo Sihová. (ʻEki. 31:16, 17) Ko e kau faitōnungá naʻa nau akoʻi ʻenau fānaú fekauʻaki mo Sihova mo ʻene leleí. ʻOku totonu ke tau vaheʻi ʻa e taimi fakafoʻituitui ke lau mo ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e konga eni ʻo ʻetau lotu kia Sihová, pea ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke ʻunuʻunu ofi ange kiate ia. (Saame 73:28) Pea ʻi he taimi ʻoku tau ako fakataha ai ko ha fāmilí, ʻoku lava ke tau tokoniʻi ai ha toʻutangata foʻou—ʻa ʻetau fānaú—ke fakatupulekina ha vahaʻangatae fakafoʻituitui māfana mo ʻetau Tamai fakahēvani ʻofá.—Lau ʻa e Saame 48:13.
ʻOku Mou Maʻu ʻa e ʻUhinga Lelei ke Fiefia
“Foli ʻa Saione, ʻo fakatakamilo ʻa tuʻa: Lau hono ngaahi taua. Ako ke maʻu loto hono puke, sio fakafoʻimeʻa ki hono ngaahi palasi e; koeʻuhi ke ke fakamatala fakaʻaufuli ki ha toʻutangata ʻe hoko ʻamui.” (Sāme 48:12, 13) Naʻe fakaʻaiʻai ai ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e kau ʻIsilelí ke nau sio fakalautelau ki Selusalema. ʻE lava ke ke fakaʻuta atu ki he ngaahi manatu mahuʻinga naʻe fevahevaheʻaki ʻe he ngaahi fāmili ʻIsileli ʻa ia naʻa nau fononga ki he kolo māʻoniʻoní ki he ngaahi kātoanga fakataʻú pea nau sio ai ki hono temipale fakaʻofoʻofá? Kuo pau pē naʻe ueʻi kinautolu ke nau “fakamatala fakaʻaufuli ki ha toʻutangata ʻe hoko ʻamui.”
Fakakaukau ki he kuini ʻo Sipá, ʻa ia naʻá ne ʻuluaki veiveiua ʻi he ngaahi līpooti fekauʻaki mo e pule fisifisimuʻa ʻa Solomoné pea mo hono fuʻu potó. Ko e hā naʻá ne fakatuipauʻi kiate ia naʻe moʻoni ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne fanongo aí? “Naʻe ʻikai te u tui ki he meʻa naʻe lau,” ko ʻene leá ia, “kaeʻoua ke u haʻu ʻo sio ki ai hoku mata ni.” (2 Kal. 9:6) ʻIo, ko e meʻa ʻoku tau sio ki ai ʻaki hotau “mata” ʻe lava ke ne uesia lahi kitautolu.
ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau sio ki he ngaahi meʻa fakaofo ʻi he kautaha ʻa Sihová ʻaki honau “mata”? Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ofi ki ho ʻapí, fai ha feinga ke ʻaʻahi ki ai. Ko e fakatātaá, ko Mandy mo Bethany, naʻá na tupu hake ʻi he maile nai ʻe 900 (kilomita ʻe 1,500) mei he ʻapi Pēteli ʻi hona fonuá. Neongo ia, naʻe palani ʻe heʻena ongo mātuʻá ke toutou fai ha fononga ʻo ʻaʻahi ki he ngaahi fale ʻi he vaʻá, tautefito ʻi he lolotonga ʻa e kei tupu hake ʻa hona ongo ʻofefiné. “Ki muʻa ke ma ʻaʻahi ki Pētelí, naʻá ma fakakaukau naʻe fuʻu maau pea ko e meʻa pē ia ke fai ʻe he kau vaivai,” ko ʻena fakamatalá ia. “Ka naʻá ma fetaulaki ai mo e toʻutupu naʻa nau ngāue mālohi maʻa Sihova pea ʻoku nau fiefia ai! Naʻá ma sio ai ko e kautaha ʻa Sihová naʻe mahulu atu ia ʻi he kiʻi feituʻu pē naʻá ma nofo aí, pea ko e ʻaʻahi taki taha ki he Pētelí naʻe ʻomai ai kia kimaua ha ivi fakalaumālie lahi ange.” Ko e sio fakalautelau ki he kautaha ʻa e ʻOtuá naʻá ne ueʻi ʻa Mandy mo Bethany ke na kamata tāimuʻa, pea naʻe aʻu ʻo fakaafeʻi kinaua ke na ngāue ʻi he Pētelí ʻi he tuʻunga ko e ongo ngāue pole fakataimi.
Hokohoko Atu ʻi he Tuʻunga ko e Kau Tangataʻifonua ʻo e Puleʻangá!
5 Ako ʻa e hisitōliá. Ko ha tokotaha ʻoku holi ke hoko ko ha tangataʻifonua ʻo ha puleʻanga fakaetangata kuo pau nai ke ne ako ʻa e meʻa fekauʻaki mo e hisitōlia ʻo e puleʻanga ko iá. ʻOku pehē pē, ko e faʻahinga ʻoku nau holi ke hoko ko e kau tangataʻifonua ʻo e Puleʻangá ʻoku lelei ke nau ako ʻa e meʻa kotoa pē te nau malava fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he ngaahi foha ʻo Kolá, ʻa ia naʻa nau ngāue ʻi ʻIsileli motuʻa. Naʻa nau fiefia lahi ʻi Selusalema mo hono feituʻu faiʻanga lotú pea ʻi hono fakamatalaʻi ʻa e hisitōlia ʻo e koló. Naʻe ʻikai ko e makamaká mo e simá naʻe maongo lahi taha kia kinautolú ka ko e meʻa naʻe fakafofongaʻi ʻe he koló mo e feituʻu faiʻanga lotu ko iá. Ko Selusalemá ko e “kolo oe Tuʻi lahi,” ʻa Sihova, he ko e senitā ia ʻo e lotu maʻá. Ko e feituʻu ia naʻe akoʻi ai ʻa e Lao ʻa Sihová. Ko e kakai naʻe puleʻi ʻe he Tuʻi ʻo Selusalemá naʻe fakahāhā ki ai ʻe Sihova ʻene ʻaloʻofá. (Lau ʻa e Saame 48:1, 2, 9, 12, 13, “PM.”) Hangē ko kinautolú, ʻokú ke maʻu ha holi ke ako mo fakamatalaʻi ʻa e hisitōlia ʻo e konga fakaemāmani ʻo e kautaha ʻa Sihová? Ko e lahi ange hoʻo ako fekauʻaki mo e kautaha ʻa e ʻOtuá mo e anga ʻo e poupouʻi ʻe Sihova hono kakaí, ko e moʻoni ange ia ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kiate koé. Ko hoʻo holi ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻe fakanatula pē ʻene tupulekiná.—Sel. 9:24; Luke 4:43.
Makakoloa Fakalaumālie
it-2-E 805
Koloaʻia
ʻI he tuʻunga ko ha puleʻanga lakalakaimonū, naʻe malava ke fiefia ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he kaí mo e inú (1 Tuʻi 4:20; Tml. 5:18, 19), pea ko ʻenau ngaahi koloá naʻe maluʻi ai kinautolu mei he ngaahi palopalema ʻo e masiva ʻangoʻangó. (Pal. 10:15; Tml. 7:12) Kae kehe, neongo naʻe fehoanaki pē ia mo e taumuʻa ʻa Sihová ke lakalakaimonū ʻa e kau ʻIsilelí ʻi heʻenau ngāue mālohí (fakafehoanaki mo e Pal. 6:6-11; 20:13; 24:33, 34), naʻe toe fakapapauʻi foki ʻe Sihova naʻe fai ʻa e fakatokanga kiate kinautolu fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo hono fakangaloʻi ia ʻi hono tuʻunga ko e Matavai ʻo ʻenau tuʻumālié pea mo e kamata ke nau falala ki heʻenau koloá. (Teu. 8:7-17; Saame 49:6-9; Pal. 11:4; 18:10, 11; Sel. 9:23, 24) Naʻe fakamanatu kiate kinautolu ko e koloaʻiá naʻe fakataimi pē (Pal. 23:4, 5), heʻikai lava ke ʻoange ia ki he ʻOtuá ko ha totongi huhuʻi ke fakahaofi ha taha mei he maté (Saame 49:6, 7), pea naʻe ʻikai hano ʻaonga ki he maté (Saame 49:16, 17; Tml. 5:15). Naʻe fakahaaʻi kiate kinautolu ko hono fakamahuʻingaʻi taʻetotonu ʻa e koloá ʻe taki atu ki he ngaahi ngāue taʻefaitotonu pea mo taʻefakahōifua kia Sihova. (Pal. 28:20; fakafehoanaki mo e Sel. 5:26-28; 17:9-11.) Naʻe toe fakaʻaiʻai foki kinautolu ke nau “fakalāngilangiʻi ʻa Sihova ʻaki [ʻenau] ngaahi meʻa mahuʻingá.”—Pal. 3:9.
SUNE 17-23
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 51-53
Founga ke Fakaʻehiʻehi Ai mei Hono Fai ʻa e Ngaahi Fehālaaki Mafatukitukí
ʻE Lava Fēfē Ke Ke Maluʻi Ho Lotó?
4 ʻI he Palōveepi 4:23, ko e foʻi lea “lotó” ʻoku ngāueʻaki ia ʻi hono fakahoa ki he “loto ʻo ha tokotaha” pe “tangata fufū.” (Lau ʻa e Saame 51:6 mo e fakamatala ʻi laló.) ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, ko e “lotó” ʻoku ʻuhinga ia ki heʻetau ngaahi fakakaukau, ongoʻi, fakaueʻiloto mo e ngaahi holi fakafoʻituituí. Ko hotau tangata moʻoni ia ʻi lotó, ʻo ʻikai ko e meʻa pē ʻoku hā atu ki tuʻa meiate kitautolú.
5 Fakakaukau ki he anga hono fakatātaaʻi ʻe heʻetau moʻui lelei fakaesinó ʻa e mahuʻinga ʻa hotau tangata ʻi lotó. ʻUluakí, ke tauhi hotau sinó ke moʻui leleí, kuo pau ke tau fili ha founga kai moʻui lelei, pea ʻoku fiemaʻu ke tau fakamālohisino maʻu pē. Pehē pē, ke tauhi kitautolu ke ʻi ha tuʻunga lelei fakalaumālié, kuo pau ke tau fili ha founga kai moʻui lelei fakalaumālie pea ngāueʻi maʻu pē ʻetau tui kia Sihová. Ko e ngāueʻi ko iá ʻoku kau ki ai ʻa hono ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó pea lea fekauʻaki mo ʻetau tuí. (Loma 10:8-10; Sēm. 2:26) Uá, makatuʻunga ʻi hotau fōtunga hāmaí, te tau fakakaukau nai ʻoku tau moʻui lelei neongo ia ʻoku tau mahamahaki ʻi loto. ʻI ha founga meimei tatau, makatuʻunga ʻi heʻetau taimi-tēpile fakateokalatí, te tau fakakaukau nai ʻoku mālohi ʻetau tuí, ka ʻoku lava ke tupulaki ha ngaahi holi kovi ʻiate kitautolu. (1 Kol. 10:12; Sēm. 1:14, 15) Kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku saiʻia ʻa Sētane ke ne fakameleʻi kitautolu ʻaki ʻene fakakaukaú. ʻI he founga fē ʻoku tautefito ai ʻene feinga ke fai peheé? Pea ʻe lava fēfē ke tau maluʻi kitautolu?
ʻE Lava Ke Tau Nofoʻaki Anga-Maʻa
5 ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke faitau mo e ngaahi fakakaukau taʻetāú ʻi he taimi ʻoku tau hanganaki lotu ai ʻo kole ʻene tokoní. ʻOkú ne ʻomai hono laumālie māʻoniʻoní koeʻuhí ke lava ʻo tau maʻu ai ʻa e mālohi ke nofoʻaki anga-maʻa. ʻI heʻetau ngaahi lotú, ʻe lava ke tau tala kia Sihova ʻoku tau loto ke fakahōifua kiate ia ʻetau ngaahi fakakaukaú. (Saame 19:14) ʻOku tau kole anga-fakatōkilalo kiate ia ke ne sio pe ʻoku ʻi ai ha faʻahinga holi fakatupu maumau ʻi hotau lotó ʻa ia ʻe lava ke ne ʻai ke tau faiangahala ai. (Saame 139:23, 24) Hanganaki kole ʻa e tokoni ʻa Sihová ke ke talitekeʻi ai ʻa e ʻulungaanga taʻetāú pea fai ʻa e meʻa ʻoku totonú naʻa mo e taimi ʻe faingataʻa aí.—Māt. 6:13.
6 Ki muʻa ke tau ako fekauʻaki mo Sihová, naʻa tau saiʻia nai ʻi hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke ne saiʻia aí, pea ʻoku tau kei faitau nai mo e ngaahi holi fehālaaki ko ení. Ka ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau liliu mo fai ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua kiate iá. Ko e fakatātaá, hili ʻa e feʻauaki ʻa Tuʻi Tēvita mo Patisepá, naʻá ne fakatomala pea kōlenga kia Sihova ke ʻoange kiate ia “ha loto maʻa” pea tokoniʻi ia ke ne talangofua. (Saame 51:10, 12) Ko ia kapau naʻa tau maʻu ha ngaahi holi taʻetaau mālohi ʻi he kuohilí pea ʻoku tau kei faitau mo ia, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke maʻu ha holi mālohi ange ke talangofua kiate ia pea fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻE lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke mapuleʻi ʻetau ngaahi fakakaukau taʻehaohaoá.—Saame 119:133.
Makakoloa Fakalaumālie
it-1-E 644
Toeki
Ko ha tangata ʻĪtomi naʻe ngāue ko e pule ʻo e kau tauhi-sipi ʻa Tuʻi Saulá, ko ha tuʻunga tauhi mafatukituki. (1 Sām. 21:7; 22:9) Naʻe hā mahino ko Toekí ko ha tokotaha ului. Koeʻuhi ko Toekí naʻe “taʻofi ia ʻi he ʻao ʻo Sihová” ʻi Nopi, ngalingali koeʻuhi ko ha fuakava, ko ha taʻemaʻa, pe naʻe maʻu nai ia ʻe he kiliá, naʻá ne sio tonu ki hono ʻoange ʻe he Taulaʻeiki Lahi ko ʻAhimelekí kia Tēvita ʻa e mā foakí mo e heletā ʻa Kolaiaté. Ki mui ai, ʻi he taimi naʻe tala ange ai ʻe Saula ki heʻene kau sevānití naʻe fai ha faʻufaʻu kovi kiate iá, naʻe fakaeʻa ʻe Toeki ʻa e meʻa naʻá ne sio ai ʻi Nopí. ʻI he hili hono ui mai ʻa e taulaʻeiki lahí fakataha mo e kau taulaʻeiki kehe ʻo Nopí pea fakaʻeke leva ʻa ʻAhimelekí, naʻe tuʻutuʻuni ʻa Saula ki he kau kaʻaté ke nau tāmateʻi ʻa e kau taulaʻeikí. ʻI heʻenau fakafisi ke fai ení, ko Toeki ʻi hono fekauʻi ia ʻe Saulá, naʻá ne tāmateʻi ʻi he taimi pē ko iá ʻa e kau taulaʻeiki fakakātoa ʻe toko 85. ʻI he hili ʻa e tōʻonga fulikivanu ko ení, naʻe fakaʻauha ʻe Toeki ʻa Nopi, ʻo tāmateʻi ʻa e kakai kotoa ʻi aí, ʻa e valevale mo e taʻumotuʻa, pea pehē foki ki he fanga monumanú.—1 Sām. 22:6-20.
Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he fakamatala talateu ʻo e Saame 52, naʻe tohi ʻa Tēvita ʻo fekauʻaki mo Toeki: “Ko ho ʻeleló ʻoku māsila ʻo hangē ha mataʻi-telé, ʻokú ne faʻufaʻu kovi mo ngāue kākā. ʻOkú ke ʻofa lahi ange ʻi he koví ʻi he meʻa ʻoku leleí, mo e loí ʻi he leaʻaki ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻOkú ke ʻofa ʻi he lea fakatupu maumau kotoa pē, ʻa koe ʻelelo kākā!”—Saame 52:2-4.
SUNE 24-30
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ SAAME 54-56
Ko e ʻOtuá ʻOku ʻi Ho Tafaʻakí
Hoko ʻo Poto—Manavahē ki he ʻOtuá!
10 ʻI he taimi ʻe taha, naʻe kumi hūfanga ai ʻa Tēvita kia ʻĀkisi, ko e tuʻi ʻo e kolo Filisitia ko Katí, ʻa e fonua ʻo Kolaiaté. (1 Sāmiuela 21:10-15) Naʻe talatalaakiʻi ai ʻe he kau sevāniti ʻa e tuʻí ʻa Tēvita ko ha fili ia ʻo honau fonuá. Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa Tēvita ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ko iá? Naʻá ne lilingi hono lotó kia Sihova ʻi he lotu. (Sāme 56:1-4, 11-13) Neongo naʻe pau ke ne fakangalingali fakasesele loi ke ne hao ai, naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ko Sihova moʻoni ia naʻá ne fakahaofi iá ʻaki hono tāpuakiʻi ʻa ʻene ngaahi feingá. Ko e falala ʻaufuatō ʻa Tēvita kia Sihová mo ʻene tuipau kiate iá naʻe fakahaaʻi ai naʻe manavahē-ʻOtua moʻoni ʻa Tēvita.—Sāme 34:4-6, 9-11.
11 ʻI he hangē ko Tēvitá, ʻe lava ke tau fakahaaʻi ʻa e manavahē ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e falala ki heʻene talaʻofa ke tokoniʻi kitautolu ke tau fekuki mo ʻetau ngaahi palopalemá. “Tekaki kia Sihova ho ʻalunga; ʻio falala ki ai, pea te ne fai ʻe ia,” ko e lea ia ʻa Tēvitá. (Sāme 37:5) ʻOku ʻikai ʻuhinga eni iá ke tau ʻohake pē ʻetau ngaahi palopalemá kia Sihova ʻo ʻikai fai ʻa e meʻa ʻoku tau malava ke fai fekauʻaki mo iá pea ʻamanekina leva ia ke ne fakaleleiʻi ʻetau ngaahi palopalemá. Naʻe ʻikai ke lotu ʻa Tēvita ki he ʻOtuá ki ha tokoni pea ngata pē ai. Naʻá ne ngāueʻaki ʻene ngaahi malava fakaesino mo fakaʻatamai naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate iá ʻo ne fakafetaulakiʻi ʻaki ʻa e palopalemá. Neongo ia, naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita heʻikai lava ke iku ki ha lavameʻa ʻa e ngaahi feinga ʻataʻatā pē ʻa e tangatá. Ko ia ʻoku totonu ke pehē pē mo kitautolu. ʻI hono fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau malavá, kuo pau leva ke tau tuku ʻa e toengá kia Sihova. Ko hono moʻoní, ʻoku faʻa hoko ʻo ʻikai ha meʻa ʻe lava ke tau fai ka ko e falala pē kia Sihova. Ko e taimi eni ʻoku tau fakahāhā fakafoʻituitui ai ʻa ʻetau manavahē ki he ʻOtuá. ʻE lava ke tau maʻu ʻa e fiemālie ʻi he lea loto-moʻoni ʻa Tēvitá: “Ko e talanoa fufū mo Sihova ʻoku maʻa e kakai ʻoku ʻapasia [pe manavahē] kiate ia.”—Sāme 25:14.
ʻOku Halaʻatā ha Meʻa Ke Ne “Fakamavaheʻi Kitautolu mei he ʻOfa ʻa e ʻOtuá”
9 ʻOku toe fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻetau kātakí. (Mātiu 24:13) Manatuʻi, ʻoku fiemaʻu koe ʻe Sētane ke ke sītuʻa meia Sihova. ʻI he ʻaho taki taha ʻokú ke nofoʻaki mateaki ai kia Sihová ko e toe ʻaho ia ʻe taha kuó ke tokoni ai ki hono tokonaki ha tali ki he ngaahi manuki ʻa Sētané. (Palōveepi 27:11, PM) ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai faingofua ai ke tauhi maʻu ʻa e kātakí. Ko e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí, ngaahi faingataʻa fakapaʻangá, mafasia fakaeongó, mo e ngaahi faingataʻaʻiaʻanga kehé ʻoku malava ke nau ʻai ʻa e ʻaho kotoa pē ko ha ʻahiʻahi. ʻOku lava ke fakamoʻoniʻi ko e ngaahi ʻamanaki ʻoku tautoloí ʻoku fakalotosiʻi mo ia foki. (Palōveepi 13:12) Ko e kātaki ʻi he funga ʻo e ngaahi pole peheé ʻoku toe mahuʻinga ange ia kia Sihova. Ko e ʻuhinga ia naʻe kole ai ʻa Tuʻi Tēvita kia Sihova ke tauhi hono loʻimatá ʻi ha “hina,” pea tānaki atu ʻi he loto-pau: “ʻIkai ʻoku tuʻu ʻi hoʻo tohi na?” (Sāme 56:8) ʻIo, ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova mo manatuʻi ʻa e kotoa ʻo e ngaahi loʻimata mo e faingataʻa ʻoku tau kātakiʻi lolotonga ʻa e tauhi maʻu ʻetau mateaki kiate iá. ʻOku nau mātuʻaki mahuʻinga foki ʻi heʻene vakai maí.
Tokoniʻi Kitautolu ʻe he ʻOfá ke Ikuʻi ʻa e Manavaheé
16 ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane ʻoku tau koloaʻaki ʻetau moʻuí. Kae kehe, ʻokú ne taukaveʻi te tau feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau maʻú—naʻa mo ʻetau kaumeʻa mo Sihová—ke fakatolonga ʻetau moʻuí. (Siope 2:4, 5) He maʻuhala ē ko Sētane! Neongo ia, koeʻuhi ko Sētane “ʻokú ne malava ke fakatupunga ʻa e maté,” ʻokú ne feinga ke ngāueʻaki ʻetau manavahē fakanatula ki he maté ke ʻai ai ke tau liʻaki ʻa Sihova. (Hep. 2:14, 15) ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ko e kau fakafofonga ʻo Sētané ʻoku nau fakamanamanaʻi ke tāmateʻi ʻa e kau lotu ʻa Sihová kapau heʻikai ke nau siʻaki ʻenau tuí. ʻI ha ngaahi tuʻunga kehe, ʻoku ngāueʻaki nai ʻe Sētane ha tuʻunga fakafaitoʻo ʻokú ne fakamanamanaʻi ʻetau moʻuí ke ʻai kitautolu ke tau fakangaloku. Ko e kau toketaá pe ngaahi mēmipa taʻetui ʻo e fāmilí te nau tenge nai kitautolu ke tali ha huhu toto, ʻa ia ʻe maumauʻi ai ʻa e lao ʻa e ʻOtuá. Pe ʻe feinga nai ha taha ke fakalotoʻi kitautolu ke tau fakakaukau ki ha founga fakafaitoʻo kehe ʻa ia ʻoku fepaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú.
17 Neongo ʻoku ʻikai ke tau fie mate, ʻoku tau ʻiloʻi ko Sihova heʻikai tuku ʻene ʻofa ʻiate kitautolú kapau ʻe mole ʻetau moʻuí. (Lau ʻa e Loma 8:37-39.) ʻI he taimi ʻoku mate ai ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻo Sihová, ʻokú ne tauhi kinautolu ʻi heʻene manatú, ʻo hangē pē ʻoku nau kei moʻuí. (Luke 20:37, 38) ʻOkú ne holi ke toe fokotuʻu mai kinautolu. (Siope 14:15) Kuo totongi ʻe Sihova ha mahuʻinga lahi koeʻuhi ke tau “maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.” (Sione 3:16) ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e ʻofa lahi ʻa Sihova mo ʻene tokanga mai kiate kitautolú. Ko ia ʻi he ʻikai ke liʻaki ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau puke ai pe fakamanamanaʻi ʻe he maté, ʻoku tau hanga kiate ia ki ha fakafiemālie, poto mo e mālohi. Ko e meʻa tofu pē ia naʻe fai ʻe Valérie mo hono husepānití.—Saame 41:3.
Makakoloa Fakalaumālie
it-1-E 857-858
Tomuʻa ʻiloʻi, Toka tuʻutuʻuni
Ko e ʻalunga lavaki ʻa Siutasi ʻIsikalioté naʻe fakahoko ai ʻa e kikite fakamānavaʻí pea fakahāhā ai ʻa e malava ʻa Sihova ke tōmuʻa ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá pea pehē foki ki hono ʻAló. (Saame 41:9; 55:12, 13; 109:8; Ngā. 1:16-20) Kae kehe, ʻoku ʻikai lava ke pehē naʻe toka tuʻutuʻuni pe tomuʻa fakatufakangaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Siutasi tonu ke fai ʻa e ʻalunga ko ení. Naʻe tomuʻa tala ʻe he kikité ko ha kaumeʻa ofi ʻo Sīsū te ne lavakiʻi iá, ka naʻe ʻikai ke fakamahino mai pe ko hai ʻa e taha ʻi hono ngaahi kaungāmeʻa ko iá. ʻIkai ko ia pē, ʻe fepaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú kapau naʻe toka tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi ngāue ʻa Siutasí. Ko e tuʻunga fakaʻotua naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositoló ke: “ʻOua ʻaupito naʻá ke fakavave ke hilifaki ho nimá ʻi ha tangata; pea ʻoua naʻá ke hoko ʻo kau ʻi he ngaahi angahala ʻa e niʻihi kehé; tauhi koe ke ke anga-maʻa.” (1 Tīm. 5:22; fakafehoanaki mo e 3:6.) ʻOku hā mahino naʻe tokanga ʻa Sīsū ke fili fakalelei mo fakapotopoto ʻene kau ʻapositolo ʻe toko 12, ʻi heʻene vaheʻi ha taimi ke lotu ʻi he poʻulí ki heʻene Tamaí ki muʻa ke fai ʻene filí. (Luke 6:12-16) Kapau ko Siutasí naʻe toka tuʻutuʻuni mei he ʻOtuá ke ne hoko ko ha tokotaha lavaki, ʻe ʻikai fehoanaki ia mo e tataki mo e fakahinohino ʻa e ʻOtuá pea fakatatau ki he laó te ne hoko ai ʻo kau ʻi he ngaahi angahala ʻa e tokotaha naʻá ne fakahoko iá.
Ko ia ai, ʻoku hā ngali ko e taimi naʻe fili ai ʻa Siutasi ko ha ʻapositoló, naʻe ʻikai ʻaupito ke hā meiate ia ha fakakaukau lavaki. Naʻá ne fakaʻatā ha ‘aka kona ke tupu hake’ pea ʻuliʻi ia, ʻo iku atu ki heʻene mavahé pea mo ʻene tali, ʻo ʻikai ko e tataki ʻa e ʻOtuá, ka ko e tataki ʻa e Tēvoló ki ha ʻalunga kaihaʻa mo kākā. (Hep. 12:14, 15; Sione 13:2; Ngā. 1:24, 25; Sēm. 1:14, 15) ʻI he taimi pē naʻe hā mahino ai ʻa e ʻulungaanga kovi ko ení, naʻe lava ai ʻe Sīsū tonu ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe ʻi he loto ʻo Siutasí pea tomuʻa tala ʻene lavakí.—Sione 13:10, 11.