Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
MAʻASI 4-10
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SAAME 16-17
“Ko Sihova . . . ko e Matavai ʻo e Leleí Kiate Au”
Toʻutupu, ʻe Lava Ke Ke Maʻu ha Moʻui Fakafiemālie
ʻAI HA KAUNGĀMEʻA MOʻONI
11 Lau ʻa e Saame 16:3. Naʻe ʻilo ʻe Tēvita ʻa e founga ke maʻu ai ha ngaahi kaungāmeʻa lelei. Naʻá ne fili ke kaungāmeʻa mo e faʻahinga naʻa nau ʻofa kia Sihová pea naʻe ʻoange ai heni kiate ia ʻa e “fiefia lahi.” Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa hono ngaahi kaungāmeʻá “ko e kau māʻoniʻoní” koeʻuhi naʻa nau feinga ke muimui ʻi he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga maʻa ʻa Sihová. Naʻe ongoʻi tatau mo ia ha tokotaha-tohi-saame ʻe taha fekauʻaki mo e filifili ʻo e kaungāmeʻá peá ne tohi: “Ko ha kaumeʻa au ʻo e faʻahinga kotoa ʻoku manavahē kiate koé mo e faʻahinga ʻoku nau tauhi ki hoʻo ngaahi tuʻutuʻuní.” (Saame 119:63) Hangē ko ia naʻa tau lāulea ki ai ʻi he kupu ki muʻá, te ke lava foki mo koe ʻo maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa lelei ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻoku ʻofa mo talangofua kia Sihová. Pea ko e moʻoni, ko ho ngaahi kaungāmeʻá ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke nau taʻu tatau mo koe.
“Siofi ʻa e Fakaʻofoʻofa ʻo e ʻEiki”
“Ko hoku ʻinasi ʻi he tofiʻa, mo e ʻinasi ʻo ʻeku ipu ʻa Sihova,” ko e hiva ia ʻa Tēvitá. “ʻOku ke pukepuke hoku koloa. Kuo falō kiate au ʻa e ngaahi afo ʻi he ngaahi potu ʻoku sai.” (Saame 16:5, 6) Naʻe houngaʻia ʻa Tēvita ʻi hono “ʻinasi,” ʻa ia, ko hono maʻu ha vahaʻangatae fakahōifua mo Sihova pea mo e monū ʻo e tauhi kiate iá. Hangē ko Tēvitá, te tau tofanga nai ʻi he ngaahi faingataʻa, ka ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi fakalaumālie! Ko ia ai, tau hokohoko atu ke fiefia ʻi he lotu moʻoní pea ‘houngaʻia’ maʻu pē ʻi he temipale fakalaumālie ʻo Sihová.
Tauhi Maʻu Pē ʻa Sihova ʻi Hoʻo Fakakaukaú
2 Ko kitautolu kotoa ʻoku lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi mei he ngaahi hokosia ʻa e faʻahinga ʻiloa ʻi he Tohi Tapú—ko ʻĒpalahame, Sela, Mōsese, Lute, Tēvita, ʻĒseta, ko e ʻapositolo ko Paulá pea mo e niʻihi kehe. Kae kehe, ko e ngaahi talanoa fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku ʻikai loko ʻiloá ʻoku toe lava pē ke tau maʻu ʻaonga mei ai. Ko e fakalaulauloto ki he ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú ʻoku lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau ngāue ʻo fehoanaki mo e ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Kuo u ʻai ʻa Sihova ʻi hoku ʻao maʻu pē; ko e meʻa ʻi heʻene ʻi hoku toʻomataʻu ko ia ai ʻe ʻikai te u ngaūe.” (Sāme 16:8) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi leá ni?
3 ʻOku faʻa toʻo ʻe ha sōtia ʻa ʻene heletaá ʻaki hono nima toʻomataʻú, ʻo tuku taʻemaluʻi ʻa e tafaʻaki ko iá ʻe he pā ʻoku toʻo ʻe hono nima toʻohemá. Neongo ia, naʻe maluʻi ia kapau naʻe tau hano kaumeʻa ʻo ofi kiate ia ʻi hono tafaʻaki toʻomataʻú. Kapau ʻoku tau tauhi ʻa Sihova ʻi heʻetau fakakaukaú pea fai ʻa hono finangaló, te ne maluʻi kitautolu. Ko ia tau sio angé ki he founga ʻe lava ai ke fakaivimālohiʻi ʻetau tuí ʻe he ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú koeʻuhi ke tau “tauhi maʻu pē ʻa Sihova ʻi [heʻetau] fakakaukaú.”—Byington.
Makakoloa Fakalaumālie
it-2-E 714
Tamaʻimata
Ko e foʻi lea faka-Hepelū ko e ʼi·shohnʹ (Teu. 32:10; Pal. 7:2) ʻi hono ngāueʻaki fakataha mo e ʽaʹyin (mata) ʻoku ʻuhinga fakafoʻileá ko e “kiʻi tangata ʻo e matá”; ʻi he tuʻunga meimei tatau, ko e bath (ʻofefine) ʻoku ngāueʻaki ia ʻi he Tangilāulau 2:18 fakataha mo e foʻi fakakaukau ko e “ʻofefine ʻo e matá,” ko e ongo kupuʻi leá fakatouʻosi ʻoku ʻuhinga ia ki he tamaʻimatá. ʻOku fakatahaʻi kinaua ke fakamamafaʻi ʻi he Saame 17:8 (ʼi·shohnʹ bath-ʽaʹyin), fakafoʻilea, “kiʻi tangata, ʻofefine ʻo e matá” (“tamaʻimata ʻo ho fofongá,”). ʻOku hā mahino ko e lave eni ki he kiʻi ʻata siʻisiʻi ʻo kita ʻoku lava ke te sio ʻoku tapua mai ʻi he tamaʻimata ʻo e tokotaha ʻe tahá.
Ko e matá ʻoku mātuʻaki pelepelengesi mo ongongofua; naʻa mo ha kiʻi fulufuluʻi ʻulu pe meʻi efu ʻoku lalave ʻi he matá ʻoku fakatokangaʻi vave ia. Ko e konga taupotu ki tuʻa ʻo e matá (ʻa e kōniá) ʻa ia ʻokú ne ʻufiʻufi ʻa e tamaʻimatá kuo pau ke maluʻi mo tokangaʻi, he ka lavea ʻa e konga ko iá pe hoko ʻo nenefu ko e fakatupunga ʻe ha mahaki, ʻe lava ke ne uesia ʻa e sió pe ko e kui. ʻOku mālohi mo makehe hono ngāueʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻa e kupuʻi lea “tamaʻimata ʻo ho matá” ʻo fakafekauʻaki mo hano maluʻi ha meʻa ʻaki ʻa e tokanga lahi tahá. ʻOku totonu ke pehē pē ʻa e tōʻongafai ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. (Pal. 7:2) ʻI he lave fekauʻaki mo hono tokangaekina ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsileli ʻo hangē ko ha tamaí, ʻoku pehē ʻi he Teutalōnome 32:10, naʻá Ne leʻohi ʻa e puleʻangá “ʻo hangē ko hono tamaʻi-matá.” Naʻe lotu ʻa Tēvita ke maluʻi pea tokangaʻi ia ʻe he ʻOtuá ʻo hangē “ko e tamaʻimata ʻo [hono] fofongá.” (Saame 17:8) Naʻá ne loto ke ngāue fakavave ʻa Sihova ʻo fai ha meʻa maʻana ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai ia ʻe he filí. (Fakafehoanaki mo e Sāk. 2:8; ʻa ia ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e lea faka-Hepelū ba·vathʹ ʽaʹyin, “tamaʻimatá”).
MAʻASI 11-17
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SAAME 18
“Ko Sihova . . . ko e Tokotaha Ia ʻOkú Ne Fakahaofi Aú”
w09-E 5/1 14 ¶4-5
Ko e Fiefia meia Sihová ʻa Hotau Maluʻangá
ʻOku toe fakahoa foki ʻe he Tohi Tapú ʻa Sihova ki he ngaahi meʻa ʻoku tuʻumaʻú. ʻOku fakamatalaʻi ia ko e “Makatuʻu ʻo ʻIsilelí,” ko ha “maka hūfangaʻangá,” pea ko ha “maluʻangá.” (2 Sāmiuela 23:3; Saame 18:2; Teutalōnome 32:4) Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku nau faitatau aí? Hangē pē ko ha fuʻu maka ʻoku fokotuʻu maʻu mo taʻeueʻia, ʻoku pehē pē ʻa e lava ke hoko ʻa e ʻOtua ko Sihová ko ha Matavai mālohi ʻo e maluʻanga kiate koe.
5 Ko e tohi ʻo e Ngaahi Sāmé ʻoku fonu ʻi he ngaahi lea fakaefakatātā ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e tafaʻaki kehekehe ʻo e ʻulungaanga ʻo Sihová. Ko e fakatātaá, ʻoku lave ʻa e Saame 84:11 kia Sihova ko “ha laʻā mo ha pā” koeʻuhí he ko ia ʻa e Matavai ʻo e māmá, moʻuí, iví mo e maluʻí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku pehē ʻe he Saame 121:5 ko “Sihova ʻa e fakamalumalu ʻi ho nima toʻomataʻú.” Hangē pē ko ha feituʻu malumalu ʻokú ne maluʻi koe mei he vela ʻa e laʻaá, ʻoku lava ke maluʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku tauhi kiate iá mei he faingataʻa ʻoku hangē ha velá, ʻo ʻoange kiate kinautolu ʻa e maluʻanga ʻi he malu ʻo hono “nimá” pe ʻi he malumalu ʻo hono “kapakaú.”—ʻAisea 51:16; Saame 17:8; 36:7.
it-2-E 1161 ¶7
Leʻo
ʻOku fanongo ʻa e ʻOtuá ki he leʻo ʻene kau sevānití. Ko e faʻahinga ʻoku tauhi ki he ʻOtuá ʻi he laumālié mo e moʻoní ʻoku lava ke nau ui ki he ʻOtuá fakataha mo e tuipau ʻokú ne fanongo mai ki honau leʻó, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e lea ʻoku nau uiʻaki kiate iá. ʻIkai ko ia pē, neongo kapau ʻoku ʻikai ke ngāueʻaki ʻe he tokotahá hono leʻó ka ʻokú ne kōlenga fakalongolongo ki he ʻOtuá, ko e ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e loto ʻo e tangatá, ʻokú ne “fanongo” pe tokanga kiate ia. (Saame 66:19; 86:6; 116:1; 1 Sām. 1:13; Nehe. 2:4) ʻOku fanongo ʻa e ʻOtuá ki he kau faingataʻaʻia ʻoku nau tangi kiate ia ki ha tokoní, pea ʻokú ne toe fanongo foki ki he leʻó pea ʻiloʻi ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e kau tangata ʻoku fakafepaki kiate ia mo faʻufaʻu kovi ki heʻene kau sevānití.—Sēn. 21:17; Saame 55:18, 19; 69:33; 94:9-11; Sel. 23:25.
Founga ke Fekuki Lavameʻa Ai mo e Loto-Moʻuá
2. Fakakaukauloto. ʻI hoʻo fakakaukau atu ki he kuohilí, ʻe lava ke ke fakakaukau ki he ngaahi ʻahiʻahi naʻe malava ke ke kātekina koeʻuhí pē ko e tokoni ʻa Sihová? ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukauloto ai ki he founga kuo poupouʻi ai kitautolu ʻe Sihová pehē foki ki heʻene kau sevāniti ʻi he kuohilí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e mālohi ʻi loto mo e tuipau lahi ange kiate ia. (Saame 18:17-19) “ʻOku ou maʻu ha lisi ʻo ʻeku ngaahi lotu naʻe talí,” ko e lea ia ʻa ha mātuʻa ko Joshua. “Kuo tokoni eni ke u manatuʻi ʻa e ngaahi taimi naʻá ku kole ai kia Sihova ʻa e ngaahi meʻa pau pea naʻá ne ʻomai ʻa e meʻa tofu pē naʻá ku fiemaʻú.” ʻIo, ʻi heʻetau fakakaukauloto ki he meʻa kuo ʻosi fai ʻe Sihova maʻatautolú, ʻoku fakafoʻou ai hotau mālohí ke tauʻi ʻa e loto-moʻuá.
Makakoloa Fakalaumālie
it-1-E 432 ¶2
Selupimi
Naʻe ʻikai ko ha ongo fakatātā palakū eni naʻe faʻu ʻo fakatatau ki he ngaahi ʻīmisi kapakau fakailifia naʻe lotu ki ai ʻa e ngaahi puleʻanga panganí, ʻo hangē ko e taukaveʻi ʻe he niʻihi. Fakatatau ki he fakamoʻoni ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he talatukufakaholo faka-Siu ʻo e kuonga muʻá, (ʻoku ʻikai ha lau ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e meʻá ni), ko e ongo selupimi ko ení naʻá na maʻu ha faʻunga fakaetangata. Naʻá na kau ʻi he ngaahi ngāue tā-tongitongi fakaʻofoʻofa tahá, ʻo fakafofongaʻi ʻa e ngaahi meʻamoʻui fakaeʻāngelo fakaʻofoʻofa lāngilangiʻia, pea naʻe ngaohi kinaua ʻi he fakaikiiki kotoa pē ʻo fakatatau ki he sīpinga naʻe maʻu ʻe Mōsese meia Sihova tonú. (ʻEki. 25:9) ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá kinaua ko e ongo selupimi lāngilangiʻia ʻa ia ʻokú na fakamalumalu ʻa e tāpuni ʻo e fakatupuhōifuaʻangá. (Hep. 9:5) Ko e ongo selupimi ko ʻení naʻe fakafekauʻaki ia mo e ʻi ai ʻa Sihová: “Te u fakahaaʻi tonu atu au kiate koe ʻi ai pea te u folofola kiate koe mei ʻolunga ʻi he tāpuní. Mei he vahaʻa ʻo e ongo selupimi ʻoku ʻi he ʻaʻake ʻo e Fakamoʻoní.” (ʻEki. 25:22; Nōm. 7:89) ʻI he ʻuhinga ko iá, naʻe fakamatalaʻi ai ʻa Sihova ʻokú ne “ʻafio ʻi he taloni ʻi ʻolunga ʻi he [pe, ʻi he vahaʻa ʻo e] ongo selupimí.” (1 Sām. 4:4; 2 Sām. 6:2; 2 Tuʻi 19:15; 1 Kal. 13:6; Saame 80:1; 99:1; ʻAi. 37:16) ʻI he ʻuhinga fakaefakatātaá, naʻe hoko ʻa e ongo selupimí ko e ‘meʻa ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e saliote’ ʻa Sihová ʻa ia naʻá ne heka aí (1 Kal. 28:18), pea ko e ongo kapakau ʻo e ongo selupimí naʻa nau tokonaki fakatouʻosi ʻa e maluʻi mo e vave ki heʻene fonongá. Ko ia ko e hiva fakaemaau ʻa Tēvitá, naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa e vave ʻa hono tokoniʻi ia ʻe Sihová, ʻo hangē ha taha naʻá ne “heka ʻi ha selupimi ʻo ne puna mai” naʻa mo e “ʻi he kapakau ʻo ha laumālie.”—2 Sām. 22:11; Saame 18:10.
MAʻASI 18-24
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SAAME 19-21
“ʻOku Fakahā ʻe he Langí ʻa e Lāngilangi ʻo e ʻOtuá”
Tuku ke Talaki ʻe he Toko Taha Kotoa ʻa e Lāngilangi ʻo Sihová
KO Tēvita, ʻa e foha ʻo Sesé, naʻá ne tupu hake ko ha tamasiʻi tauhi-sipi ʻi he feituʻu Pētelihemá. Kuo pau pē naʻá ne sio fakamamaʻu ki he tuʻunga kāfakafa ʻo e langi fetuʻuá ʻi he lōngonoa ʻa e poó lolotonga ʻa ʻene tokangaʻi ʻa e ngaahi tākanga ʻa ʻene tamaí ʻi he ngaahi feituʻu kaikaiʻanga maomaonganoa ko iá! ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻi heʻene manatuʻi ʻa e ngaahi ongoʻi mālohi ko iá, ʻi he taimi naʻe fakamānavaʻi ai ia ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, naʻá ne faʻu ai mo hivaʻi ʻa e ngaahi lea fakaʻofoʻofa ʻo e Sāme hono 19: “Ko e ngaahi langi ʻoku nau tala ʻa e nāunauʻia [pe lāngilangi] ʻo e ʻOtua; pea ʻoku fakaha ʻe he ʻatā ʻa e ngaue ʻa hono nima. ʻOku ʻasi atu ʻi he fonua kotoa ʻenau ʻotu tohi; pea aʻu ʻenau ngaahi lea ki he ngataʻanga ʻo mamani.”—Sāme 19:1, 4.
2 ʻI he ʻikai ha lea, ʻikai ha ngaahi foʻi lea, ʻikai ha leʻó, ko e langi naʻe fakaofo hono faʻu ʻe Sihová ʻokú ne talaki ʻa hono lāngilangí, ʻi he ʻaho ki he ʻaho mo e pō ki he pō. ʻOku ʻikai ʻaupito tuku ʻe he fakatupú ʻa ʻene talaki ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku ʻai ke te ongoʻi ʻoku ʻikai hato mahuʻinga ʻi he fakakaukau atu ki he fakamoʻoni fakalongolongo ko ení ʻi heʻene fakaeʻa atu ia ki he “fonua kotoa” ke sio ki ai ʻa e kau nofo kotoa ʻi aí. Kae kehe, ko e fakamoʻoni fakalongolongo ʻa e fakatupú ʻoku ʻikai ke feʻunga ia. ʻOku uki ʻa e faʻahinga faitōnunga ʻo e tangatá ke nau kau fakataha ʻi he lea he tuʻunga ko e fakamoʻoní. Ko ha tokotaha-tohi-saame naʻe ʻikai fakahā hono hingoá naʻá ne leaʻaki ki he kau lotu faitōnungá ʻa e ngaahi lea fakamānavaʻi ko ení: “Tuku kia Sihova ʻa e kololia mo e malohinga. Tuku kia Sihova ʻa e kololia hono huafa.” (Sāme 96:7, 8) Ko e faʻahinga ʻoku ʻi ai honau vahaʻangatae vāofi mo Sihová ʻoku nau fiefia ke fai ha tali ki he ekinaki ko iá. Ko ia, ko e hā ʻoku kau ki hono tuku ʻa e lāngilangí ki he ʻOtuá?
ʻOku Talaki ʻe he Fakatupú ʻa e Lāngilangi ʻo e ʻOtuá!
8 ʻOku hoko atu ʻa e fakamatala ʻa Tēvitá ki he toe meʻa fakaofo ʻe taha ʻo e fakatupu ʻa Sihová: “Ko e teniti maʻa e laʻa kuo ne fokotuʻu ai [ʻi he langi hāmaí]; pea ʻoku hangē ia ko ha ʻeiki taʻane ʻene haʻu mei hono loki; ʻoku ne fiefia ʻo hangē ha teu pue ʻa ha tangata malohi. Mei he taupotu ʻo langi ʻoku fai ʻene ʻalu atu ʻana, pea ʻoku aʻu ʻene takai ki he taupotu ʻe taha, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe lilo ʻi hono mafana.”—Sāme 19:4-6.
9 ʻI hono fakahoa ki he ngaahi fetuʻu kehé, ʻoku ʻi he tuʻunga lotolotó pē ʻa e lahi ia ʻo e laʻaá. Kae kehe, ko ha foʻi fetuʻu fakaofo ia, ʻokú ne ʻai ʻa e ngaahi palanite ʻoku ʻalu takatakai ki aí ʻo nau hā valevale. ʻOku pehē ʻe ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha ko hono lahí fakakātoa ʻoku “toni ʻe 2 piliona ʻo e piliona ʻo e piliona”—ko e peseti ʻe 99.9 ia ʻo e lahi fakakātoa ʻo hotau sisitemi solá! Ko ʻene fusi fakaekalāvité ʻoku fakaʻatā ai ʻa e foʻi māmaní ke ne ʻalu takai ʻi ha mamaʻo ko e kilomita ʻe 150 miliona mei he laʻaá ʻo ʻikai ha mamaʻo ange pe ofi ange ai. Ko ha kiʻi vaeua pē nai ʻo e foʻi piliona ʻe taha ʻo e ivi ʻo e laʻaá ʻoku aʻu mai ki hotau palanité, ka ʻoku feʻunga ʻānoa pē ia ke ne fakatolonga ʻa e moʻuí.
10 ʻOku lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ki he laʻaá ʻi ha lea fakaefakatātā, ʻo fakatātaaʻi ia ko “ha tangata malohi” ʻoku lele mei he tafaʻaki langi ʻe tahá ki he tafaʻaki langi ʻe tahá ʻi he lolotonga ʻa e ʻahó pea mālōlō ʻi he poʻulí ʻi ha “teniti.” ʻI he taimi ʻoku tūʻulu hifo ai ʻa e foʻi fetuʻu kāfakafa ko iá ki lalo ʻi he tafaʻaki langí, ʻi he vakai mei he tuʻuʻanga ʻo e māmaní, ʻoku hangē ia ʻokú ne hū ki ha “teniti,” ke mālōloó. ʻI he pongipongí, ʻoku hangē ʻokú ne hopo fakafokifā mai ki tuʻá, ʻo ne ulo fiefia “hangē ia ko ha ʻeiki taʻane ʻene haʻu mei hono loki.” ʻI he tuʻunga ko ha tauhi-sipí, naʻe ʻilo ʻe Tēvita ʻa e momoko ʻaupito ʻa e poʻulí. (Sēnesi 31:40) Naʻá ne manatuʻi ʻa hono hanga ʻe he ngaahi huelo mei he laʻaá ʻo fakamāfanaʻi vave ia pea mo e feituʻu takatakai ʻiate iá. ʻOku hā mahino, naʻe ʻikai ke ongosia ʻa e laʻaá ia ʻi heʻene “fononga” mei he hahaké ki he hihifó ka naʻe hangē ia “ha tangata malohi,” ʻoku mateuteu ke toe hoko atu ʻene fonongá.
g95-E 11/8 7 ¶3
Ko e Tokotaha Tā Valivali ʻOku Tukunoaʻi Lahi Taha ʻi Hotau Taimí
Ko hono fakalolotoʻi ʻetau houngaʻia ki he tisaini pōtoʻi ʻo natulá te ne tokoniʻi kitautolu ke hoko ʻo ʻiloʻi hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻa ia ko ʻene ngaahi ngāué ʻokú ne takatakaiʻi kitautolu. ʻI he taimi ʻe taha naʻe tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ke nau siofi fakalelei ʻa e ngaahi matalaʻiʻakau vao naʻe tupu takatakai ʻi Kālelí. “Ako mei he ngaahi lile ʻo e vaó,” ko ʻene leá ia, “ʻi he anga ʻo ʻenau tupú; ʻoku ʻikai te nau fakaongosia, pe te nau ngaohi filo; ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu naʻa mo Solomone ʻi he kotoa ʻo hono lāngilangí naʻe ʻikai ke teungaʻia ia ʻo hangē ko ha taha ʻo e ngaahi lilé ni.” (Mātiu 6:28, 29) Ko e fakaʻofoʻofa ʻo ha matalaʻiʻakau vao ʻoku ʻikai hano mahuʻingá ʻoku fakamanatu mai ai ʻoku tokanga ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e fāmili fakaetangatá.
Makakoloa Fakalaumālie
it-1-E 1073
Hepelū, II
ʻOku ʻi ai leva ha founga makehe ʻe taha ʻo e faʻu maau faka-Hepeluú ʻa ia ko e konga hono ua ʻo e sētesí ʻoku ʻikai ke ne ʻomai pē ʻa e foʻi fakakaukau tatau mo e konga ʻuluakí pe ʻomai ha ʻuhinga fehangahangai. ʻI hono kehé, ʻokú ne fakamāʻalaʻala pe tānaki mai ha foʻi fakakaukau foʻou. Ko ha fakatātā ʻo e meʻá ni ko e Saame 19:7-9:
Ko e lao ʻa Sihová ʻoku haohaoa,
ʻokú ne fakafoki mai ʻa e mālohí.
Ko e fakamanatu ʻa Sihová ʻoku falalaʻanga,
ʻokú ne ʻai ke poto ʻa e tokotaha taʻetaukeí.
Ko e ngaahi tuʻutuʻuni meia Sihová ʻoku māʻoniʻoni,
ʻokú ne ʻai ʻa e lotó ke fiefia;
Ko e fekau ʻa Sihová ʻoku maʻa,
ʻokú ne fakamaama ʻa e matá.
Ko e manavahē kia Sihová ʻoku maʻa,
ʻo tolonga taʻengata.
Ko e ngaahi fakamaau ʻa Sihová ʻoku moʻoni;
ʻo māʻoniʻoni hono kotoa.
Fakatokangaʻi ko e konga hono ua ʻo e sētesi taki taha ʻokú ne fakakakato ʻa e foʻi fakakaukaú; ko ia ai ko e veesi kakató, ko e ola ia ʻo hano fakatahaʻi ha ʻelemēniti ʻe ua. ʻOku toki ʻiloʻi pē ʻe he tokotaha lautohí ʻa e founga ʻoku haohaoa ai ʻa e laó pea mo e founga ʻoku falalaʻanga ai ʻa e fakamanatu ʻa Sihová ʻi hono fakamatalaʻi ʻi he laine hono uá, hangē ko e “ʻokú ne fakafoki mai ʻa e mālohí” mo e “ʻokú ne ʻai ke poto ʻa e tokotaha taʻetaukeí.” ʻI he ngaahi faʻunga faitatau hokohoko peheé, ko e faikehekehe ko eni ʻi he konga ʻuluakí mo e uá ʻoku hoko ia ko ha mālōlō ʻi he faʻunga fakaemāú. Ko ia ai, ko e hokohoko ʻo e fakakaukaú fakataha mo hono tauhi maʻu ʻa e faʻunga pau ʻo ha veesi, ʻoku hoko ai ia ko ha faʻunga fakaemaau.
MAʻASI 25-31
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SAAME 22
Tomuʻa Tala ʻa e Ngaahi Fakaikiiki ʻo e Pekia ʻa Sīsuú
Naʻá Na ʻIlo ʻa e Mīsaiá!
16 ʻE hā ngali liʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e Mīsaiá. (Lau ʻa e Sāme 22:1.) Fakatatau ki he kikité, “ʻi hono hiva ʻo e houa [tolú efiafi nai] naʻe kalanga leʻo-lahi ʻa Sisū, Iloi, Iloi, lama sapakatani? ʻa ia ko hono hiki, Ko hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, naʻa ke liʻaki au kae ha?” (Mk. 15:34) Ne teʻeki mole ʻa e tui ʻa Sīsū ki heʻene Tamai fakahēvaní. Naʻe liʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū ki hono ngaahi filí ʻaki ʻene toʻo ʻEne maluʻí koeʻuhi ke lava ʻo ʻahiʻahiʻi kakato e tauhi anga-tonu ʻa Kalaisí. Pe ʻi heʻene kalanga leʻo-lahi hangē ko ia naʻá ne faí, naʻe fakahoko ai ʻe Sīsū ʻa e Sāme 22:1.
Naʻá Na ʻIlo ʻa e Mīsaiá!
13 Naʻe kikiteʻi ʻe Tēvita ko e Mīsaiá ʻe leakoviʻi. (Lau ʻa e Sāme 22:7, 8.) Naʻe leakoviʻi ʻa Sīsū lolotonga ʻene faingataʻaʻia he ʻakau fakamamahí, he ʻoku līpooti ʻe Mātiu: “Nae manukiʻi ia ekinautolu nae fealuaki ai, mo kalokalo ho nau ulu, O nau behe, Akoe oku ke fakaauha ae fale lotu lahi, mo toe laga ia i he aho e tolu, fakamoui koe. Kabau koe Alo koe oe Otua, alu hifo mei he akau.” Naʻe pehē pē, naʻe manukiʻi ia ʻe he kau taulaʻeiki lahi, kau tangata tohi, mo e kau mātuʻá ʻo pehē: “Naa ne fakamoui ae niihi; ka oku ikai te ne faa fakamoui ia. Kabau koe Tuʻi ia o Isileli, oku lelei ke alu hifo ia mei he akau, bea te tau tui kiate ia. Nae falala ia ki he Otua; oku lelei ke ne fakamoui ni ia, o kabau oku ne ofa kiate ia: he nae behe eia, Koe Alo au oe Otua.” (Mt. 27:39-43, PM) Kae kehe, naʻe kātekina kotoa ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he fakangeingeia. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ē kia kitautolu!
Naʻá Na ʻIlo ʻa e Mīsaiá!
14 ʻE fai e talotalo ki he pulupulu ʻo e Mīsaiá. “Oku nau tufa hoku gaahi kofu iate kinautolu,” ko e tohi ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé, “mo fai ae talotalo ki hoku bulubulu.” (Sāme 22:18, PM) Ko e meʻa ia ne hokó, he naʻe “tutuki [ʻe he kau sōtia Lomá ʻa Sīsū] ki he akau, bea nau vahevahe hono gaahi kofu i he talotalo.”—Mt 27:35, PM; lau ʻa e Sione 19:23, 24, “PM.”
Makakoloa Fakalaumālie
Fakahaaʻi ʻa e ʻApasia ki Heʻetau Ngaahi Fakataha Toputapú
7 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi founga hā mahino ʻoku malava ke tau fakahaaʻi ai ʻa e ʻapasia ki heʻetau ngaahi fakatahá. Ko e founga ʻe taha ko ʻetau ʻi ai ʻi hono hivaʻi ʻa e ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi hivá ni ʻoku fakalea ia ʻi he faʻunga ko e ngaahi lotu pea ko ia ai ʻoku totonu ke hivaʻi anga-ʻapasia. ʻI he hiki lea mei he Sāme 22, naʻe tohi ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻo hangē ko ha lea ʻa Sīsū: “Te u fakaha ho huafa ki hoku ngaahi tokoua; te u hivaʻaki koe i he lotolotonga ʻo e fakataha.” (Hepelū 2:12) Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau tōʻongaʻaki ke tau ʻi hotau tangutuʻangá ki muʻa ke fakahoko mai ʻe he tokotaha-seá ʻa e hivá pea hiva leva mo tokangataha ki he ʻuhinga ʻo e leá he lolotonga ʻa e hivá. ʻOfa ke tapua atu ʻe heʻetau hivá ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne tohi: “Te u fakafetaʻi kia Sihova ʻaki hoku loto kotoa, ʻi he kautaha ʻa Angatonu mo e fuʻu fakataha.” (Sāme 111:1) ʻIo, ko e hiva fakahīkihiki kia Sihová ko e ʻuhinga lelei ʻaupito ia ʻe taha ke tau aʻu tōmuʻa ai ki heʻetau ngaahi fakatahá pea nofo ai pē ʻo aʻu ki heʻene tuku.
Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova “ʻi he Lotolotonga ʻo e Fakatahaʻangá”
ʻI he ʻahó ni, hangē ko ia ʻi he ngaahi taimi ki muʻá, ʻoku fai ʻa e ngaahi tokonaki ki he kau tui tāutahá ke nau fakahāhā ʻenau tuí ‘ʻi he lotolotonga ʻo e fakatahaʻangá.’ Ko e faingamālie ʻe taha ʻa ia ʻoku ʻatā ki he tokotaha kotoa ko hono fai ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he tali ki he ngaahi fehuʻi ʻoku ʻomai ki he kau fanongó ʻi he ngahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. ʻOua ʻaupito ʻe fakafuofuahalaʻi ʻa e lelei ʻe lava ke fakahoko ʻe he meʻá ni. Ko e fakatātaá, ko e ngaahi fakamatala ʻoku fakahāhā ai ʻa e founga ke ikuʻi pe fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalemá ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻa e fakapapau ʻa hotau fanga tokouá ke muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú. Ko e ngaahi tali ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi konga tohi ʻoku hā ka ʻoku ʻikai fakaleá pe ko ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku maʻu mei he fekumi fakafoʻituituí ʻe fakalototoʻaʻi nai ai ʻa e niʻihi kehé ke nau fakatupu ha ngaahi tōʻonga ako lelei ange.
ʻEPELELI 1-7
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SAAME 23-25
“Ko Hoku Tauhi-Sipí ʻa Sihova”
w11-E 5/1 31 ¶3
“Ko Hoku Tauhi-Sipí ʻa Sihova”
ʻOku tataki ʻe Sihova ʻene fanga sipí. Ko e fanga sipi ʻoku ʻikai hanau tauhí ʻoku faʻa faingofua ke nau mole. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tokoni ke kumi ʻa e hala ʻoku totonu ʻi he moʻuí. (Selemaia 10:23) ʻOku fakamatala ʻa Tēvita ko Sihová ʻokú ne tataki hono kakaí ki he “ngaahi kaikaiʻanga musieʻia” mo e “ngaahi mālōlōʻanga vaiʻia.” ʻOkú ne taki kinautolu “ʻi he ngaahi hala ʻo e māʻoniʻoní.” (Veesi 2, 3) ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi fakatātā fakaetauhisipi ko ení ʻe lava ke tau falala ki he ʻOtuá. ʻE lava ke tau tuli ki ha founga moʻui ʻokú ne ʻomai ʻa e fiemālie, fakaivifoʻou mo e maluʻanga ʻaki ʻa e muimui ki he ngaahi tataki ʻa hono laumālié hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi mai ʻi he Tohi Tapú.
w11-E 5/1 31 ¶4
“Ko Hoku Tauhi-Sipí ʻa Sihova”
ʻOku maluʻi ʻe Sihova ʻene fanga sipí. ʻOku ilifia mo liʻekina ʻa e fanga sipí ʻi he ʻikai ke ʻi ai honau tauhí. ʻOku tala ange ʻe Sihova ki hono kakaí ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke nau ilifia, naʻa mo e ʻi heʻenau “ʻaʻeva ʻi he teleʻa ʻoku fakapoʻuli matolú”—lolotonga ʻa e taimi ʻe hā ngali ko e ngaahi mōmeniti faingataʻa taha ia ʻi he moʻuí. (Veesi 4) ʻOku tokanga ʻa Sihova kiate kinautolu, ʻo mateuteu maʻu pē ke tokoniʻi kinautolu. ʻE lava ke ne ʻoange ki heʻene kau lotú ʻa e poto mo e mālohi ʻoku nau fiemaʻu ke fekukiʻaki mo e ngaahi ʻahiʻahí.—Filipai 4:13; Sēmisi 1:2-5.
w11-E 5/1 31 ¶5
“Ko Hoku Tauhi-Sipí ʻa Sihova”
ʻOku fafanga ʻe Sihova ʻene fanga sipí. ʻOku fakafalala ʻa e fanga sipí ki honau tauhí ke kumi ange ha meʻakai maʻanautolu. ʻOku ʻi ai ʻetau fiemaʻu fakalaumālie ʻa ia ʻoku malava ke fakalato pē ia ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá. (Mātiu 5:3) Kae mālō, ko Sihová ko ha Tokotaha-Tokonaki nima-homo, ʻokú ne teuteu ha tēpile mahu ʻi he ʻao ʻene kau sevānití. (Veesi 5) Ko e Tohi Tapú mo e ngaahi meʻangāue tokoni ki he ako Tohi Tapú, hangē ko e makasini ʻokú ke lolotonga laú, ko ha matavai ia ʻo e meʻakai fakalaumālie ʻokú ne fakalato ʻa ʻetau fiemaʻu ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻo e moʻuí pea mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú.
Makakoloa Fakalaumālie
ʻOfa ki he Māʻoniʻoní ʻAki Ho Lotó Kotoa
FAKAFOU ʻi heʻene Folofolá mo hono laumālie māʻoniʻoní, ʻoku tataki ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi he “ngaahi hala ʻo e maʻoniʻoni.” (Sāme 23:3) Kae kehe, koeʻuhí ʻoku tau taʻehaohaoa, ʻoku tau hehema ai ke afe mei he hala ko iá. Ke toe foki ʻo fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga ʻosi fakapapauʻi. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau lavameʻá? ʻI he hangē ko Sīsuú, kuo pau ke tau ʻofa ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.—Lau ʻa e Sāme 45:7, “PM.”
2 Ko e hā ʻa e “ngaahi hala ʻo e maʻoniʻoni”? Ko e hala ko ení ko ha ʻaluʻanga ia pe hala kini. Ko e “ngaahi hala” ko ení ʻoku fakapapauʻi ia ʻe he tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihová. ʻI he lea faka-Hepeluú mo e faka-Kalisí, ko e “maʻoniʻoni” ʻoku ʻuhinga iá ki he “faitotonu,” ʻo fakahuʻunga ai ha pipiki mālohi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaeʻulungaangá. Koeʻuhi ko Sihova ʻa e “nofoʻanga ʻo e faitotonu,” ʻoku fiefia ʻa ʻene kau lotú ke hanga kiate ia ke fakapapauʻi ai ʻa e hala faitotonu fakaeʻulungaanga ʻoku totonu ke nau muimui aí.—Sel. 50:7.
3 Ko e feinga mālohi pē ʻaki ʻa e kotoa ʻo hotau lotó ke muimui ki he ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻe toki ʻilo ai ʻoku tau fakahōifua kakato kiate ia. (Teu. 32:4) ʻOku kamata ia ʻaki hono ako ʻa e meʻa kotoa pē te tau malavá fekauʻaki mo Sihova ko e ʻOtuá mei heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. Ko e lahi ange ʻetau ako fekauʻaki mo iá, ʻo ʻunuʻunu ofi ange kiate ia ʻi he ʻaho kotoa peé, ko e lahi ange ia ʻetau ʻofa ki heʻene māʻoniʻoní. (Sēm. 4:8) Kuo pau ke tau toe tali ʻa e tataki ʻa e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke tau fai ʻa e ngaahi fili mahuʻinga ʻi he moʻuí.
ʻEPELELI 8-14
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SAAME 26-28
Founga Naʻe Fakaivimālohiʻi Ai ʻe Tēvita ʻEne Anga-Tonú
ʻAʻeva ʻi he Hala ʻo e Anga-Tonú
8 Naʻe lotu ʻa Tēvita: “Fisifisi [pe sivisiviʻi] au, ʻEiki, pea ke fakaʻata au; sivi ʻaki ʻa e afi hoku kofuua, mo hoku mafu.” (Sāme 26:2) ʻOku fokotuʻu loloto ʻi loto ʻi he sinó ʻa e kofuuá. ʻI he lea fakaefakatātaá, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he kofuuá ʻa ʻete ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongoʻi loloto tahá. Pea ko e mafu fakaefakatātaá ko e tokotaha kakato ia ʻi lotó—ʻene fakaueʻilotó, ngaahi ongoʻí mo e potó. ʻI he kole ʻa Tēvita kia Sihova ke ne sivisiviʻi iá, naʻá ne lotu ke vakaiʻi mo sivi fakalautelau ʻene ngaahi fakakaukau mo ʻene ngaahi ongoʻi ʻi lotó.
9 Naʻe kole ʻa Tēvita ke sivi ʻa hono kofuuá mo hono mafú. ʻOku anga-fēfē ʻa hono sivi ʻe Sihova hotau tangata ʻi lotó? Naʻe hiva ʻa Tēvita: “Te u fakafetaʻi kia Sihova ʻa ia kuo ne faleʻi kita: seuke, ʻi he ngaahi po ʻoku ako mai hoku ngaahi kofuua.” (Sāme 16:7) ʻOku ʻuhinga ia ki he hā? ʻOku ʻuhinga iá naʻe aʻu ʻa e akonaki fakaʻotuá ki he ngaahi kupu loloto taha ʻo Tēvitá pea nōfoʻi ai, ʻo fakatonutonu ʻene ngaahi fakakaukau mo ʻene ngaahi ongoʻi ʻi lotó. Ko ia ʻoku malava ke hoko pehē pē ʻiate kitautolu kapau ʻoku tau fakakaukauloto houngaʻia ki he akonaki ʻoku tau maʻu fakafou ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko ʻene kau fakafofongá, mo ʻene kautahá pea fakaʻatā ia ke nofo loloto ʻiate kitautolu. Ko e lotu maʻu pē kia Sihova ke ne sivi kitautolu ʻi he founga ko ʻení ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau ʻaʻeva ʻi he anga-tonú.
ʻAʻeva ʻi he Hala ʻo e Anga-Tonú
12 ʻI he lave ki he toe konga ʻe taha naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻene anga-tonú, naʻe pehē ʻe Tēvita: “Kuo ʻikai te u nofo mo e kau tangata taʻemoʻoní; pea ko e faʻahinga ʻoku nau fufū honau tuʻunga totonú ʻe ʻikai te u ʻalu ki ai. Kuó u fehiʻa ki he fakatahaʻanga ʻo e kau faikoví, pea ʻoku ʻikai te u nofo fakataha mo e kau anga-fulikivanú.” (Sāme 26:4, 5, NW) Naʻe ʻikai pē ke nofo ʻa Tēvita ia mo e kau anga-fulikivanú. Naʻá ne fehiʻa ʻi he ngaahi feohi koví.
13 Fēfē kitautolu? ʻOku tau fakafisi ke nofo fakataha mo e kau tangata taʻemoʻoní ʻoku fakafou mai ʻi he ngaahi polokalama televīsoné, ngaahi vitioó, ngaahi heleʻuhilá, ngaahi tuʻuʻanga ʻInitanetí, pe ngaahi founga kehé? ʻOku tau fakamamaʻo mei he faʻahinga ko ia ʻoku nau fūfuuʻi honau tuʻunga totonú? ʻOku ʻi ai ʻa e niʻihi ʻi he ʻapiakó pe ʻi hotau feituʻu ngāueʻangá te nau fakangalingali nai ko hotau kaumeʻa ʻi ha ngaahi taumuʻa kākā. ʻOku tau loto moʻoni ke fakatupu ha ngaahi haʻi vāofi mo e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau ʻaʻeva ʻi he moʻoni ʻa e ʻOtuá? Neongo ʻa e ngaahi taukaveʻi ʻo e loto-moʻoní, ʻoku toe fufū nai ʻe he kau tafoki mei he moʻoní ʻenau taumuʻa ke tohoaki mamaʻo kitautolu mei hono tauhi ʻa Sihová. Fēfē kapau ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻoku nau moʻui ʻi ha moʻui lōua? ʻOku nau fūfuuʻi foki honau tuʻunga totonú. Ko Jayson, ʻoku lolotonga ngāue ko ha sevāniti fakafaifekau, naʻá ne maʻu ha ngaahi kaumeʻa pehē ʻi heʻene kei talavoú. ʻI he fekauʻaki mo kinautolú, ʻokú ne pehē: “ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe pehē mai ai ʻe ha taha ʻo kinautolu kiate au: ‘ʻOku ʻikai mahuʻinga ʻa e meʻa ia ʻoku tau fai ʻi he taimi ní koeʻuhi ʻi he hoko mai ʻa e fokotuʻutuʻu foʻoú, kuo pau pē ke tau mate kitautolu. Heʻikai te tau ʻilo ʻe kitautolu ne ʻikai lava ke tau hokosia ha meʻa.’ Naʻe fakaʻaaki au ʻe he faʻahinga talanoa ko iá. ʻOku ʻikai te u loto ke u mate ʻi he hoko mai ʻa e fokotuʻutuʻu foʻoú.” Naʻe tuʻusi fakapotopoto ʻe Jayson ʻa ʻene feohi mo e faʻahinga peheé. “ʻOua naʻa takihalaʻi koe,” ko e fakatokanga ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. “Ko e ngaahi feohi koví ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga leleí.” (1 Kolinitō 15:33, NW) He mātuʻaki mahuʻinga ē ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi feohi koví!
ʻAʻeva ʻi he Hala ʻo e Anga-Tonú
17 Ko e tāpanekalé, mo hono ʻōlita ki he ngaahi feilaulaú, ko e senitā ia ʻo e lotu ʻa Sihova ʻi ʻIsilelí. ʻI hono fakahaaʻi ʻa ʻene manako ʻi he feituʻu ko iá, naʻe lotu ʻa Tēvita: “E Jihova, kuou ofa ki he nofoaga o ho fale, moe botu oku nofo ai a hoo afio.”—Sāme 26:8, PM.
18 ʻOku tau ʻofa ʻi he fakatahataha ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku tau ako ai fekauʻaki mo Sihová? Ko e Fale Fakatahaʻanga kotoa pē mo hono polokalama tuʻumaʻu ʻo e fakahinohino fakalaumālié ʻoku hoko ia ko e senitā ʻo e lotu moʻoní ʻi he feituʻú. Tānaki atu ki ai, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi fakataha-lahi fakataʻu, ngaahi ʻasemipilī fakasēketi mo e ngaahi ʻaho ʻasemipilī makehe. ʻOku lāulea ʻi he ngaahi fakataha peheé ki he “ʻu fakamoʻoni” ʻa Sihová. Kapau te tau ako ke “ʻofa ʻaupito ki ai,” te tau vēkeveke ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá pea te tau fanongo tokanga he lolotonga ʻetau ʻi aí. (Sāme 119:167) He fakaivifoʻou ē ke fakataha mo e kaungātuí ʻa ia ʻoku nau mahuʻingaʻia ʻi heʻetau lelei fakafoʻituituí pea ʻoku nau tokoniʻi kitautolu ke tau kei nofo ai pē ʻi he ʻalunga tauhi anga-tonú!—Hepelu 10:24, 25.
Makakoloa Fakalaumālie
ʻOku Fakahaofi ʻe Sihova ʻa e Faingataʻaʻiá
15 Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá: “Neongo ʻe liʻaki au ʻe heʻeku tamai mo ʻeku faʻe, ʻe fakahoko au ʻe Sihova kiate ia pe.” (Sāme 27:10) He fakafiemālie ē ke ʻiloʻi ʻoku mahulu atu ʻa e ʻofa ʻa Sihová ʻi ha ʻofa ʻa ha mātuʻa fakaetangata pē! Neongo ʻa e fakamamahi ʻo e fakataleʻi, ngaohikovia, pe liʻaki ʻe ha mātuʻá, ʻoku ʻikai haʻane kākunga ʻe taha ki he lahi ʻo e tokanga mai ʻa Sihova kiate koé. (Loma 8:38, 39) Manatuʻi ʻoku tohoakiʻi ʻe he ʻOtuá kiate ia ʻa e faʻahinga ko ia ʻokú ne ʻofa aí. (Sione 3:16; 6:44) Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tōʻonga kuo fai kiate koe ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku ʻofaʻi koe ʻe hoʻo Tamai fakahēvaní!
ʻEPELELI 15-21
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻOTUÁ | SAAME 29-31
Akonakí—Ko ha Fakahāhā Ia ʻo e ʻOfa ʻa e ʻOtuá
it-1-E 802 ¶3
Fofonga
Ke ‘fufū ʻa e fofongá’ ʻoku lahi hono ngaahi ʻuhingá, ʻo fakatatau ki he tuʻungá. Ko hono fufū ʻe he ʻOtua ko Sihová ʻa hono fofongá ʻoku faʻa ʻuhinga ia ki hono toʻo ʻene hōifuá pe ko hono mālohí. ʻOku hoko nai eni koeʻuhi ko e nunuʻa ʻo e talangataʻa ʻa ha tokotaha pe ko ha kakai, hangē ko e puleʻanga ʻo ʻIsilelí. (Siope 34:29; Saame 30:5-8; ʻAi. 54:8; 59:2) ʻI he tuʻunga ʻe niʻihi ko hano fakahaaʻi nai ia ʻoku fakaʻehiʻehi ʻa Sihova mei hono fakaeʻa ʻa ia tonu fakafou ʻi ha ngāue pe tali ki ha meʻa, ʻo tatali ki heʻene taimi kuo kotofá. (Saame 13:1-3) Ko e kole ʻa Tēvita, “Ke ke hanga kehe mei heʻeku ngaahi angahalá,” naʻá ne kōlenga ai ki he ʻOtuá ke fakamolemoleʻi pe tuku ki tafaʻaki ʻene ngaahi laka halá.—Saame 51:9; fakafehoanaki mo e Saame 10:11.
Fiefia ke Tatali kia Sihova
Ko e founga ʻoku tau maʻu ʻaonga ai mei he akonaki meia Sihová ʻe fakatatau nai ia ki he founga ʻoku fakaʻau ke motuʻa ai ʻa e fuaʻiʻakaú. Fekauʻaki mo e akonaki mei he ʻOtuá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻE faifai pea tupu ai kiate kinautolu kuo ʻosi ʻa ako ai, ha fua ʻoku hoa mo e melino, ko e koto maʻoniʻoni.” (Hepelū 12:11) Hangē ko e fiemaʻu ko ia ha taimi ke momoho ai ʻa e fuaʻiʻakaú, ʻoku pehē pē ʻa e fiemaʻu ʻa e taimi kia kitautolu ke liliu ai ʻetau fakakaukaú ʻi hono tali ʻa e ako ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, kapau ʻoku fakatupunga ʻe haʻatau tōʻonga kovi ke mole ai hatau monū ʻi he fakatahaʻangá, ko ʻetau loto-lelei ko ia ke tatali ki he ʻOtuá te ne taʻofi ai kitautolu mei he loto-siʻí mo e loto-foʻí. ʻI he ngaahi tuʻunga peheé, ko e ngaahi lea fakamānavaʻi ʻa Tēvitá ʻoku fakalototoʻa: “Ko e kemo ʻa e fuoloa o ʻene tuputamaki [ʻa e ʻOtuá]; ka ko ʻene ʻofa ʻoku lau moʻui: ʻe haʻu efiafi nai ʻa tangi ke tau mohe, kae pongipongi leva—ko e mavava é!” (Sāme 30:5) Kapau ʻoku tau fakatupulekina ha fakakaukau faʻa tatali pea ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻoku tau maʻu mei he Folofolá mo e kautaha ʻa e ʻOtuá, ʻe hoko mai ai hotau taimi ke “mavava.”
Ko e Hā ʻa e Fakatomala Moʻoni?
18 Ke fakahaaʻi ʻoku fakatomala moʻoni ha tokotaha kuo tuʻusi, te ne ʻalu maʻu pē ki he fakatahá pea muimui ki he faleʻi ʻa e kau mātuʻá ke maʻu ha taimi-tēpile lelei ʻo e lotu mo e ako. Te ne feinga mālohi foki ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tuʻunga ʻe iku atu ai ki haʻane faihala. Kapau ʻokú ne ngāue mālohi ke fakaleleiʻi hono vahaʻangatae mo Sihová, ʻe lava ke ne fakapapauʻi ʻe fakamolemoleʻi kakato ia ʻe Sihova pea ʻe toe fakafoki mai ia ʻe he kau mātuʻá ki he fakatahaʻangá. Ko e moʻoni, ʻi he fakafeangai ki ha tokotaha faihala, ko e kau mātuʻá ʻoku nau sivisiviʻi ʻa e keisi taki taha ʻo fakatatau ki hono tuʻungá pea ʻoku nau fakaʻehiʻehi mei he fakamaau anga-fefeká.
Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Konga ʻUluaki ʻo e Tohi Sāmé
31:23—ʻOku anga-fēfē hono totongi lahi ʻa e tokotaha hīkisiá? Ko e totongi ko ʻení ko e tautea. ʻOku maʻu ʻe he tokotaha māʻoniʻoní meia Sihova ʻa e totongi ki heʻene ngaahi faihala fāinoá ʻi he tuʻunga ko e akonekina. Koeʻuhi ko e ʻikai ke tafoki ha tokotaha hīkisia mei hono ʻalunga halá, ʻoku totongiʻi lahi ia ʻaki ʻa e tautea kakaha.—Palovepi 11:31; 1 Pita 4:18.
ʻEPELELI 22-28
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SAAME 32-33
Ko e Hā ke Vete Ai ha Angahala Mamafa?
ʻOku Fakahaofi Kitautolu ʻe he Meesi ʻa Sihová mei he ʻIkai ha ʻAmanakí
7 Kapau ʻoku tau halaia ʻi hono maumauʻi lahi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá, naʻa mo ʻetau vete ʻa ʻetau ngaahi angahalá kia Sihova ʻe faingataʻa nai. Ko e hā ʻe malava ke hoko ʻi he ngaahi tuʻunga peheé? ʻI he Sāme 32, naʻe fakamoʻoni ai ʻe Tēvita: “Lolotonga ʻeku fakalongo pe [kae ʻikai vete ʻa e angahala], ko hoku ngaahi hui naʻe ʻaufoē, pea ʻosi ʻa e ʻaho mo ʻeku toʻe. He ko e ʻaho mo e po naʻe mamafa mai ho [Sihova] nima: naʻa ku mahahuʻa hange ha meʻa ʻi he laʻalaʻa.” (Veesi 3, 4) Naʻe ongosia ʻa Tēvita ʻi heʻene feinga ke fūfuuʻi ʻene angahalá mo lōmia hono konisēnisi ʻoku halaiá. Naʻe holo lahi fau ʻa hono iví ʻi he loto-mamahí ʻo ne hangē ha fuʻu ʻakau ʻoku faingataʻaʻia ʻi he laʻalaʻaá ko e ʻikai ha hauhau ke moʻui mei ai. Ko e moʻoni, naʻá ne hokosia nai ha ngaahi ola kovi fakaefakakaukau mo fakaesino. Kae kehe, naʻe ʻikai te ne toe fiefia. Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí, kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻiate kitautolu ʻokú ne ʻi ha tuʻunga meimei tatau?
Ko ha ʻOtua ʻOku “Mateuteu ke Fakamolemole”
8 Naʻe pehē ʻe he tokotaha fakatomala ko Tēvitá: “Naaku vete eku agahala kiate koe, bea nae ikai teu fufu eku hia . . . . bea naa ke fakamolemole ae hia o eku agahala.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Sāme 32:5, PM) Ko e foʻi lea “fakamolemole” ko e liliu ia ʻo ha foʻi lea faka-Hepelū ʻoku ʻuhinga tefitó ko e “hiki hake” pe “fua.” Ko hono ngāueʻaki hení ʻoku ʻuhingá ke ʻave ʻa e “halaiá, angahalá, maumau-laó.” Ko ia ai, ko Sihová, ko hono moʻoní, naʻá ne hiki hake ʻa e ngaahi angahala ʻa Tēvitá pea fua ʻo ʻave ia. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe fakasiʻisiʻi ʻe he meʻá ni ʻa e ngaahi ongoʻi halaia naʻe fua ʻe Tēvitá. (Sāme 32:3) Ko kitautolu foki ʻoku malava ke tau maʻu ʻa e falala kakato ki he ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne fua ʻo ʻave ʻa e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau kumi ki heʻene fakamolemolé ʻo makatuʻunga ʻi heʻenau tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú.—Mātiu 20:28.
Vete Hia ʻOku Iku ki he Fakamoʻuí
Hili ʻa e vete hia ʻa Tēvitá, naʻe ʻikai te ne foki ʻo ongoʻi taʻeʻaonga. Ko ʻene ngaahi fakamatala ʻi he saame naʻá ne hiki fekauʻaki mo e vete hiá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e nonga naʻá ne ongoʻí pea mo ʻene fakapapau ke tauhi loto-tōnunga ki he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, sio ki he Sāme 32. ʻI he veesi 1, ʻoku tau lau ai: “Monuʻiaa ka ko e toko taha kuo fakamolemole ʻene talangataʻa, kuo ʻufiʻufi ʻene faihala.” Neongo pe ʻoku mafatukituki fēfē ʻa e angahalá, ʻoku malava ke maʻu ha ola fakafiefia kapau ʻoku loto-moʻoni ha tokotaha ʻi heʻene fakatomalá. Ko e founga ʻe taha ke fakahaaʻi ai ʻa e loto-moʻoni ko ení ko hono tali ʻokú te halaia fakaʻaufuli ki haʻate tōʻonga, ʻo hangē ko Tēvitá. (2 Sāmiuela 12:13) Naʻe ʻikai te ne feinga ke fakatonuhiaʻi ia ʻi he ʻao ʻo Sihová pe feinga ke tukuakiʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻOku pehē ʻe he veesi 5: “Naʻa ku fakamoʻoni ki he ʻAfiona ʻeku hia, pea naʻe ʻikai te u fufū ʻeku angahala: naʻa ku pehē, Te u vete ki he ʻEiki ʻeku ngaahi talangataʻa; pea naʻa ke tamateʻi ʻa e moʻua ʻo ʻeku angahala.” ʻOku ʻomai ʻe he vete hia loto-moʻoní ʻa e nonga, ke ʻoua naʻa toe fiemaʻu ai ki ha taha ke fakalaveaʻi ia ʻe hono konisēnisí ʻi he ngaahi fehālaaki ʻo e kuohilí.
Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Konga ʻUluaki ʻo e Tohi Sāmé
33:6—Ko e hā ʻa e “manava” ʻo e fofonga ʻo Sihová? Ko e mānava ko ʻení ko e ivi ngāue ia pe laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne ngāueʻaki ʻi hono fakatupu ʻa e ngaahi langi fakamatelié. (Sēnesi 1:1, 2) ʻOku ui ia ko e mānava ʻo hono fofongá, koeʻuhí ʻi heʻene hangē ha mānava ʻoku tukuange mālohí, ʻe lava ke tukuange atu ia ke fakahokoʻaki ha meʻa ʻi ha foʻi mamaʻo.
ʻEPELELI 29–MĒ 5
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SAAME 34-35
“Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he Taimi Kotoa Pē”
Tau Hakeakiʻi Fakataha ʻa e Huafa ʻo Sihová
11 “Ke u fakafetaʻi kia Sihova ʻi he taimi kotoa pe: ko hono fakamālō ʻe ʻi hoku ngutu maʻu pe.” (Sāme 34:1) ʻI he moʻui ko ha tokotaha tukuhāusiá, kuo pau pē naʻe maʻu ʻe Tēvita ha ngaahi loto-moʻua fakamatelie lahi, kae hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he ngaahi leá ni, naʻe ʻikai ke hanga ʻe heʻene ngaahi loto-moʻua fakaʻahó ʻo kāsia ʻene fakapapau ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihová. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ē kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá! Pe ʻoku tau ʻi he ʻapiakó, ʻi he ngāueʻangá, feohi mo e kaungā Kalisitiané, pe ʻi he ngāue fakamalangá, ko ʻetau holi lahi tahá ʻoku totonu ko hono fakahīkihikiʻi ʻo Sihová. Fakakaukau atu ki he ngaahi ʻuhinga lahi fau ʻoku tau maʻu ke fai ai iá! Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ha ngataʻanga ki he meʻa ʻoku malava ke tau ʻilo mo fiefia ai ʻi he ngaahi ngāue fakatupu fakaofo ʻa Sihová. Pea fakakaukau atu ki he meʻa kuó ne fakahoko fakafou ʻi he konga fakaemāmani ʻo ʻene kautahá! Neongo ʻoku nau taʻehaohaoa, kuo ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e faʻahinga faitōnunga ʻo e tangatá ʻi he founga mālohi lahi ʻi onopooni. ʻOku fēfē ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakahoa ki he ngaahi ngāue ʻa e kau tangata ʻoku ʻaitoliʻaki ʻe he māmaní? ʻIkai ʻokú ke loto-tatau mo Tēvita, ʻa ia naʻá ne toe tohi: “ʻOku ʻikai ha taha ʻi haʻa ʻOtua ʻoku tatau, Atonai, mo Koe; pea ʻoku ʻikai ha ngaue ʻe tatau mo hoʻo ngaue.”—Sāme 86:8.
Tau Hakeakiʻi Fakataha ʻa e Huafa ʻo Sihová
13 “E vikiviki hoku laumalie ia Jihova: e fanogo ki ai ae kakai agavaivai, bea fiefia ai.” (Sāme 34:2, PM) Naʻe ʻikai ke vīkiviki ʻa Tēvita ia heni ʻi ha faʻahinga lavameʻa fakafoʻituitui. Ko e fakatātaá, naʻe ʻikai te ne pōlepole fekauʻaki mo e founga naʻá ne kākaaʻi ai ʻa e tuʻi ʻo Katí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe maluʻi ia ʻe Sihova ʻi he taimi naʻá ne ʻi Kati aí pea naʻá ne haó ko e tokoni ʻa Sihová. (Palōveepi 21:1) Ko ia ai, naʻe vīkiviki ʻa Tēvita, ʻo ʻikai ʻiate ia, ka ʻia Sihova. Koeʻuhi ko e meʻa ko iá, naʻe tohoakiʻi ai ʻa e faʻahinga anga-vaivaí kia Sihova. Naʻe pehē hono fakahīkihikiʻi ʻe Sīsū ʻa e huafa ʻo Sihová, pea naʻe tohoakiʻi ai ʻe he meʻá ni ʻa e kakai anga-fakatōkilalo mo akoʻingofuá kia Sihova. ʻI he ʻahó ni, ko e kau anga-vaivai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa ʻoku tohoaki ki he fakatahaʻanga fakavahaʻapuleʻanga ʻo e kau Kalisitiane paní, ʻa ē ʻoku ʻUlu ai ʻa Sīsuú. (Kolose 1:18) ʻOku ueʻi ʻa e loto ʻo e faʻahinga anga-vaivai ko iá ʻi he taimi ʻoku nau fanongo ai ʻoku fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻe heʻene kau sevāniti anga-fakatōkilaló pea ʻi he taimi ʻoku nau fanongo ai ki he pōpoaki ʻa e Tohi Tapú, ʻa ē ʻoku fakaivia kinautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ke nau mahinoʻí.—Sione 6:44; Ngāue 16:14.
Tau Hakeakiʻi Fakataha ʻa e Huafa ʻo Sihová
15 “Naaku kumi kia Jihova, bea ne ogoʻi au, o ne fakamoui au mei he eku manavahe kotoabe.” (Sāme 34:4, PM) Naʻe mahuʻinga kia Tēvita ʻa e meʻa ko ʻeni naʻá ne hokosiá. Ko ia ai, naʻá ne hoko atu ʻene leá: “Siʻi tuʻutamaki ko é naʻe tautapa, pea naʻe ongoʻi ʻe Sihova, pea ne fakahaofi mei hono faingataʻa kotoa.” (Sāme 34:6) ʻI he feohi mo e ngaahi kaungātuí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi faingamālie lahi ke lave ai ki he ngaahi meʻa fakatupu langa hake kuo hokosia ʻi he fekauʻaki mo e founga kuo tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke tau kātekina ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá. ʻOku fakaivimālohiʻi ai ʻa e tui ʻa hotau kaungātuí, hangē tofu pē ko hono fakaivimālohiʻi ʻe he ngaahi fakamatala ʻa Tēvitá ʻa e tui ʻa hono kau poupoú. ʻI he fekauʻaki mo Tēvitá, ko hono ngaahi takangá naʻa nau “vakai [kia Sihova], bea māmagia ai: bea nae ikai ma ai ho nau mata.” (Sāme 34:5, PM) Neongo ʻenau hola meia Tuʻi Saulá, naʻe ʻikai te nau ongoʻi mā. Naʻa nau loto-falala naʻe poupou ʻa e ʻOtuá kia Tēvita, pea naʻe maama ai honau matá. ʻI ha founga meimei tatau, ko e faʻahinga toki mahuʻingaʻia foʻoú pea pehē ki he faʻahinga kuo fuoloa taʻu ʻenau hoko ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau hanga kia Sihova ki ha tokoni. Koeʻuhi ko ʻenau hokosia fakafoʻituitui ʻa ʻene tokoní, ʻoku tapua mei honau mata kuo fakamāmá ʻa ʻenau fakapapau ke hanganaki faitōnunga ai pē.
Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Konga ʻUluaki ʻo e Tohi Sāmé
35:19—Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e kole ʻa Tēvita ke ʻoua ʻe fakaʻatā ʻa e faʻahinga ʻoku nau fehiʻa ʻiate iá ke nau fakahilehila angé? ʻOku hā mei he fakahilehila ange ʻa e ngaahi fili ʻo Tēvitá kiate iá ʻa ʻenau fiefia ʻi he lavameʻa ko ia ʻo ʻenau ngaahi faʻufaʻu kovi kiate iá. Naʻe kole ʻa Tēvita ke ʻoua ʻe hoko ʻa e meʻá ni.