LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w22 Siulai p. 20-25
  • Koloaʻaki Ho Monū ʻo e Lotú

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Koloaʻaki Ho Monū ʻo e Lotú
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “KUO PAU LEVA KE PEHENI HOʻOMOU LOTÚ”
  • FAKAMĀLŌ KIA SIHOVA KI HONO ʻALO ʻOFEINÁ
  • LOTU MAʻA HO FANGA TOKOUÁ MO E FANGA TUOFĀFINÉ
  • ʻI HONO FAKAFOFONGAʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ ʻI HE LOTÚ
  • ʻAI ʻA E LOTÚ KO E MEʻA MUʻOMUʻA TAHA ʻI HOʻO MOʻUÍ
  • ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá ʻi he Lotu
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
  • Ko e Monū ʻo e Lotú
    Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
  • ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá ʻi he Lotu
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • Ko e ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá ʻi he Lotu
    Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe he ʻOtuá Meiate Kitautolú?
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
w22 Siulai p. 20-25

KUPU AKO 31

Koloaʻaki Ho Monū ʻo e Lotú

“ʻOfa ke hoko ʻa ʻeku lotú ʻo hangē ha ʻinisēnisi kuo teuteu ʻi ho ʻaó.”​—SAAME 141:2.

HIVA 47 Lotu kia Sihova ʻi he ʻAho Taki Taha

ʻI HE KUPÚ NIa

1. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he faingamālie ke lotu kia Sihová?

KUO ʻomai kiate kitautolu ha monū fakaofo​—ko e fakaofiofi ki he Tokotaha-Ngaohi ʻo e langí mo e māmaní ʻi he lotu. Fakakaukau angé: ʻOku lava ke tau huaʻi atu hotau lotó kia Sihova ʻi ha faʻahinga taimi pē pea ʻi ha faʻahinga lea pē, ʻo ʻikai fiemaʻu ke puka ha ʻapoinimeni. ʻE lava ke tau lotu kiate ia mei ha mohenga ʻi he falemahakí pe mei ha loki pilīsone, ʻo falala pau ko ʻetau Tamai ʻofá te ne fanongo mai kiate kitautolu. ʻOku ʻikai ke tau fakamaʻamaʻaʻi ʻa e monū ko ení.

2. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Tuʻi Tēvita naʻá ne koloaʻaki ʻa e monū ʻo e lotú?

2 Ko Tuʻi Tēvita naʻá ne koloaʻaki ʻa e monū ʻo e lotú. Naʻá ne hiva kia Sihova: “ʻOfa ke hoko ʻa ʻeku lotú ʻo hangē ha ʻinisēnisi kuo teuteu ʻi ho ʻaó.” (Saame 141:1, 2) ʻI he taimi ʻo Tēvitá, ko e ʻinisēnisi toputapu naʻe ngāueʻaki ʻi he lotu moʻoní ʻe he kau taulaʻeikí naʻe fai ʻa e tokanga lahi ki hono teuteuʻí. (ʻEki. 30:34, 35) Ko e lave ʻa Tēvita ki he ʻinisēnisí ʻoku fakahaaʻi ai naʻá ne loto ke fakakaukau fakalelei ki he meʻa naʻe teu ke ne leaʻaki ki heʻene Tamai fakahēvaní. ʻOku tau maʻu foki ʻa e holi fakamātoato tatau. ʻOku tau loto ke fakahōifua ʻetau ngaahi lotú kia Sihova.

3. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau fakafeangai ʻi heʻetau fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

3 ʻI he taimi ʻoku tau lotu ai kia Sihová, ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo fuʻu ʻaiʻainoaʻiá. ʻI hono kehé, ʻoku tau lotu mo e fakaʻapaʻapa loloto. Fakakaukau ki he ngaahi vīsone fakaofo naʻe maʻu ʻe ʻAisea, ʻIsikeli, Taniela mo Sioné. Ko e ngaahi vīsone ko iá naʻe kehekehe, ka naʻe ʻi ai ʻa e meʻa naʻa nau tatau ai. Naʻa nau fakamatalaʻi kotoa ʻa Sihova ko ha Tuʻi fakangeingeia. Ko ʻAisea naʻá ne mamata “kia Sihova ʻokú ne ʻafio ʻi ha taloni māʻolunga mo mahiki hake.” (ʻAi. 6:1-3) Naʻe mamata ʻa ʻIsikeli kia Sihova naʻá ne ʻafio ʻi heʻene saliote fakalangí, ʻa ia naʻe “ʻi ai ha ulo ngingila takatakai ʻiate ia hangē ko e ulo ʻa ha ʻumata.” (ʻIsi. 1:26-28) Naʻe mamata ʻa Taniela kia “Talumeimuʻa” naʻá ne teunga hinehina, pea naʻe hā mai ha uloʻi afi mei Hono taloní. (Tan. 7:9, 10) Pea naʻe mamata ʻa Sione kia Sihova ʻokú ne ʻafio ʻi ha taloni naʻe takatakaiʻi ʻe ha meʻa hangē ha ʻumata ʻemalata lanu mata fisifisimuʻá. (Fkh. 4:2-4) ʻI heʻetau fakakaukauloto ki he lāngilangi taʻehanotatau ʻo Sihová, ʻoku fakamanatu mai ai kiate kitautolu ʻa e monū fakaofo ʻo e fakaofiofi kiate ia ʻi he lotú pea mo e mahuʻinga ʻo e fai pehē ʻi he ʻapasia. Ka ʻoku totonu ke fēfē ʻetau lotú?

“KUO PAU LEVA KE PEHENI HOʻOMOU LOTÚ”

4. Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi lea kamata ʻi he sīpinga lotu ʻi he Mātiu 6:9, 10?

4 Lau ʻa e Mātiu 6:9, 10. ʻI he Malanga ʻi he Moʻungá, naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ki he founga fakahōifua ke lotu ai ki he ʻOtuá. Hili ʻa e pehē ʻe Sīsū “kuo pau leva ke peheni hoʻomou lotú,” naʻá ne ʻuluaki lave ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku kaunga fakahangatonu ki he taumuʻa ʻa Sihová: Ko e fakamāʻoniʻoniʻi hono huafá; ko e hoko mai ʻa e Puleʻangá, ʻa ia te ne fakaʻauha ʻa e kotoa ʻo e kau fakafepaki ki he ʻOtuá; pea mo e tāpuaki ʻi he kahaʻú ʻa ia kuó ne tuku tauhi mai ki he māmaní mo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI hono fakakau ʻa e ngaahi meʻa ko iá ʻi heʻetau lotú, ʻoku tau fakahāhā ai ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻoku mahuʻinga kiate kitautolu.

5. ʻOku feʻungamālie ke tau lotu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakafoʻituituí?

5 ʻI he konga hono hoko ʻo e lotú, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ʻoku feʻungamālie ke lotu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakafoʻituituí. ʻE lava ke tau kole kia Sihova ke foaki mai haʻatau meʻakai ki he ʻahó ni, ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá, ke maluʻi kitautolu mei he ʻahiʻahí, pea fakahaofi kitautolu mei he tokotaha fulikivanú. (Māt. 6:11-13) ʻI heʻetau kole kia Sihova fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau falala kiate iá pea fakahāhā ai ʻetau holi ke maʻu ʻene hōifuá.

Ko ha husepāniti ʻokú ne lotu mo hono uaifí. Fakatātā: 1. Ko ʻena kiʻi taʻahiné ʻokú ne tangutu ʻi ha loki ako. 2. Ko ha tangata taʻumotuʻa ʻokú ne tokoto ʻi he mohenga ʻi ha falemahaki. 3. Ko e uaifí ʻokú ne fakahoko ha ako Tohi Tapu mo ha fefine.

Ko e hā ʻe lava ke lotu ha husepāniti mo ha uaifi fekauʻaki mo iá? (Sio ki he palakalafi 6)b

6. ʻOku totonu ke fakangatangata pē ʻetau lotú ki he ngaahi meʻa naʻe lave ki ai ʻi he sīpinga lotú? Fakamatalaʻi.

6 Naʻe ʻikai ke ʻamanekina ʻe Sīsū hono kau muimuí ke nau mātuʻaki pipiki ki he fakalea ʻo e sīpinga lotú. ʻI he ngaahi lotu kehe naʻe fai ʻe Sīsuú, naʻá ne lave ki ha ngaahi meʻa kehe ʻa ia naʻá ne hohaʻa ki ai ʻi he taimi ko iá. (Māt. 26:39, 42; Sione 17:1-26) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe lava ke tau lotu fekauʻaki mo ha meʻa pē ʻoku tau hohaʻa ki ai. ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ha fili, ʻoku lava ke tau lotu ki ha poto mo ha mahino. (Saame 119:33, 34) ʻI he ʻamanaki ke tau kau ki ha vāhenga-ngāue faingataʻa, ʻoku lava ke tau lotu ki ha vavanga fakaefakakaukau mo e ʻiloʻilo. (Pal. 2:6) Ko e ngaahi mātuʻá ʻe lava ke nau lotu maʻa ʻenau fānaú, ko e fānaú ʻe lava ke nau lotu maʻa ʻenau mātuʻá, pea ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau lotu maʻa ʻetau kau ako Tohi Tapú pea mo e faʻahinga ʻoku tau malanga ki aí. Ko e moʻoni, ʻoku totonu ke fakalaka atu ʻetau lotú ʻi he kole ʻataʻatā pē.

Ko ha tokoua ʻokú ne lotu. Fakatātā: 1. Ko Sīsū ʻoku tautau ʻi ha ʻakau fakamamahi. 2. Ko ha vaitafe fakaʻofoʻofa ʻoku takatakai ki ha ʻotu moʻunga. 3. Ko ha ngaahi fuaʻiʻakau mo e vesitapolo lanu kehekehe.

Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ke tau fakahīkihikiʻi ai mo fakamālō kia Sihova ʻi heʻetau lotú? (Sio ki he palakalafi 7-9)c

7. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he lotú?

7 ʻOku totonu ke tau manatuʻi ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi heʻetau ngaahi lotú. ʻOku ʻikai ha toe taha ʻe tuha ange mo e fakahīkihikí ʻi hotau ʻOtuá. ʻOkú ne “lelei mo mateuteu ke fakamolemole.” ʻOkú ne toe “mohu meesi mo manavaʻofa, tuai ki he houhau pea fonu ʻi he ʻofa mateaki mo e faitōnunga.” (Saame 86:5, 15) Ko hono moʻoní ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova koeʻuhi ko hono ngaahi ʻulungāngá pea mo e meʻa ʻokú ne faí.

8. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke tau fakamālō kia Sihova fekauʻaki mo iá? (Saame 104:12-15, 24)

8 Tānaki atu ki hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi heʻetau ngaahi lotú, ʻoku ueʻi kitautolu ke fakamālō kiate ia ʻi he ngaahi meʻa fakaofo ʻokú ne tokonaki maí. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke tau fakamālō kiate ia ki he ngaahi matalaʻiʻakau lanu fakaʻofoʻofá, ki he ngaahi meʻakai ifo kehekehé, pea mo e fakaivifoʻou ʻo e feohi mo e ngaahi kaumeʻa ʻofeiná. Ko ʻetau Tamai ʻofá ʻokú ne ʻomai eni kiate kitautolu pea mo e meʻa lahi ange, koeʻuhí pē ke tau fiefia ai. (Lau ʻa e Saame 104:12-15, 24.) Ko e mahuʻinga angé, ʻoku tau fakamālō kia Sihova ki he meʻakai fakalaumālie hulu fau ʻokú ne tokonaki maí pea mo e ʻamanaki fakaofo ʻoku tau maʻu ki he kahaʻú.

9. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke manatuʻi ke fakamālō kia Sihová? (1 Tesalonaika 5:17, 18)

9 ʻE lavangofua pē ke ngalo ʻiate kitautolu ke fakamālō kia Sihova ki he meʻa kotoa ʻokú ne fai maʻa kitautolú. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke manatuʻi iá? ʻE lava ke ke ʻai ha lisi ʻo e ngaahi meʻa pau naʻá ke kole ki ai pea toutou vakaiʻi ia ke sio ki he founga kuo tali ai ia ʻe Sihová. Pea lotu leva ʻo fakamālō kiate ia ki heʻene tokoní. (Lau ʻa e 1 Tesalonaika 5:17, 18.) Fakakaukau angé ki hení: ʻOku tau fiefia mo ongoʻi ʻoku fakahoungaʻi kitautolu ʻe he niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku nau fakamālō mai aí. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he taimi ʻoku tau manatuʻi ai ke fakamālō kia Sihova ʻi heʻene tali ʻetau ngaahi lotú, ʻoku fakalotomāfana ia kiate ia. (Kol. 3:15) Ka ko e hā ha toe ʻuhinga mahuʻinga ke fakamālō ai ki hotau ʻOtuá?

FAKAMĀLŌ KIA SIHOVA KI HONO ʻALO ʻOFEINÁ

10. Fakatatau ki he 1 Pita 2:21, ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku tau maʻu ke fakamālō ai kia Sihova ki hono fekauʻi mai ʻa Sīsū ki he māmaní?

10 Lau ʻa e 1 Pita 2:21. ʻOku totonu ke tau fakamālō kia Sihova ki heʻene fekau mai hono ʻAlo ʻofeiná ke akoʻi kitautolú. ʻOku tau ako ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo Sihova pea mo e founga ke fakahōifuaʻi ai iá ʻaki ʻa e ako fekauʻaki mo e moʻui ʻa Sīsuú. Kapau ʻoku tau ngāueʻi ʻa e tui ki he feilaulau ʻa Kalaisí, ʻe lava ke tau maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui māfana mo Sihova ko e ʻOtuá pea maʻu ʻa e melino mo Ia.​—Loma 5:1.

11. Ko e hā ʻa e ngafa ʻo Sīsū ʻi he taimi ʻoku tau lotu ai kia Sihová?

11 ʻOku tau fakamālō kia Sihova ʻi he lava ke tau lotu kiate ia fakafou ʻi hono ʻAló. Ko Sīsū ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ke tali ai ʻetau kolé. ʻOku fanongo mo tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ʻoku fai ʻo fakafou ʻi he huafa ʻo Sīsuú. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū: “ʻIlonga ha meʻa te mou kole ʻi hoku hingoá, te u fai eni, koeʻuhi ke fakalāngilangiʻi ʻa e Tamaí ʻo fakafou ʻi he ʻAló.”​—Sione 14:13, 14.

12. Ko e hā ha toe ʻuhinga ke fakamālō ai kia Sihova ki hono ʻAló?

12 ʻOku fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi angahalá ʻo makatuʻunga ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Folofolá ʻa Sīsū ko hotau “taulaʻeiki lahi [ʻokú ne] nofo hifo ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e taloni ʻo ʻene ʻAfió ʻi he ngaahi langí.” (Hep. 8:1) Ko Sīsū ʻa hotau “tokotaha tokoni ʻi he ʻao ʻo e Tamaí.” (1 Sio. 2:1) He fakamālō ē ko kitautolu kia Sihova ʻi hono tokonaki mai ha Taulaʻeiki Lahi kaungāongoʻi ʻokú ne mahinoʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá pea ʻokú ne “tautapa foki maʻatautolu”! (Loma 8:34; Hep. 4:15) ʻOku tau taʻehaohaoa, ko ia ka ne taʻeʻoua ʻa e feilaulau ʻa Sīsuú heʻikai malava ke tau fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotu. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku tau ʻiloʻi heʻikai ʻaupito pē ke lahi feʻunga ʻa e houngaʻia ʻoku tau fakahāhā ki he meʻaʻofa maʻongoʻonga kuo ʻomai ʻe Sihová​—ʻa e meʻaʻofa ko hono ʻAlo ʻofeiná!

LOTU MAʻA HO FANGA TOKOUÁ MO E FANGA TUOFĀFINÉ

13. ʻI he pō ki muʻa ke pekia ʻa Sīsuú, naʻe anga-fēfē ʻene fakahāhā ʻene ʻofa ki heʻene kau ākongá?

13 ʻI he pō ki muʻa ke pekia ʻa Sīsuú, naʻá ne lotu ʻi ha vahaʻa taimi lōloa maʻa ʻene kau ākongá, ʻo kole ki heʻene Tamaí ke ne “tokangaʻi kinautolu koeʻuhi ko e tokotaha fulikivanú.” (Sione 17:15) He anga-ʻofa ē ko Sīsū! Naʻe teu ke ne foua tonu ha ʻahiʻahi faingataʻa; neongo ia, naʻá ne tokanga fekauʻaki mo e lelei ʻa ʻene kau ʻapositoló.

Ko ha tuofefine ʻokú ne lotu. Fakatātā: 1. Ko ha mēmipa ʻo e Kulupu Pulé ʻi he JW Broadcasting®. 2. Ko ha ongo meʻa ʻokú na mavahe mei hona ʻapi kuo maumauʻi ʻe ha afā. 3. Ko Dennis Christensen, ʻoku sēiniʻi hono nimá, ʻo taki atu ʻe ha kau polisi Lūsia.

Ko e hā ʻe lava ke tau lotu fekauʻaki mo ia maʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné? (Sio ki he palakalafi 14-16)d

14. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau ʻofa ʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

14 ʻI he faʻifaʻitaki kia Sīsuú, ʻoku ʻikai ke tau tokangataha pē ki heʻetau ngaahi fiemaʻú tonu. ʻI hono kehé, ʻoku tau lotu maʻu pē maʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau talangofua ai ki he fekau ʻa Sīsū ke tau feʻofaʻaki pea ʻoku tau fakahāhā ai kia Sihova ʻa e lahi ʻetau ʻofa ʻi hotau kaungātuí. (Sione 13:34) Ko e lotu maʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku ʻikai ke fakamole taimi. ʻOku tala mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá “ko e hū tōtōaki ʻa ha tangata māʻoniʻoni ʻoku ʻi ai hono mālohi mo ola lelei.”​—Sēm. 5:16.

15. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻe hotau kaungālotú ʻetau ngaahi lotú?

15 Ko hotau kaungālotú ʻoku nau fiemaʻu ʻetau ngaahi lotú koeʻuhí ʻoku nau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi lahi. ʻOku lava ke tau kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kinautolu ke kātekina ʻa e mahamahakí, fakatamaki fakanatulá, taú, fakatangá pe ko ha toe faingataʻa kehe. ʻOku lava foki ke tau lotu maʻa hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine feilaulauʻi-kita ʻoku nau ngāue mālohi ke tokoni ki he faʻahinga ʻoku fiemaʻu tokoní. ʻOkú ke ʻiloʻi nai ha niʻihi ʻoku nau fehangahangai mo ha pole pehē. Fēfē ke ke lave ki honau hingoá ʻi hoʻo lotu fakafoʻituituí? ʻOku tau fakahāhā ʻa e ʻofa fakatokoua loto-moʻoní ʻaki ʻa e kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kinautolu ke kātaki.

16. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lotu maʻá e faʻahinga ʻoku nau takimuʻa ʻiate kitautolú?

16 Ko e faʻahinga ʻoku nau takimuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau houngaʻia lahi ʻi he lotu ʻa e niʻihi kehé pea maʻu ʻaonga mei ai. Naʻe moʻoni ia ʻi he tuʻunga ʻo e ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne tohi: “Lotu foki maʻaku, koeʻuhi ke ʻomai ha tokoni kiate au ke u malava ʻo lea loto-toʻa ʻi hono ʻai ke ʻiloa ʻa e fakalilolilo toputapu ʻo e ongoongo leleí.” (ʻEf. 6:19) ʻI he ʻahó ni foki, ʻoku tau maʻu ʻa e fanga tokoua ngāue mālohi tokolahi ʻoku nau takimuʻa ʻiate kitautolu. ʻOku tau fakahāhā ʻa e ʻofa kiate kinautolú ʻaki ʻa e kole kia Sihova ke ne tāpuakiʻi ʻenau ngāué.

ʻI HONO FAKAFOFONGAʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ ʻI HE LOTÚ

17-18. Ko fē nai ʻa e ngaahi taimi ʻe kole mai ai ke tau fakafofongaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi ha lotu, pea ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻí?

17 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ke tau fakafofongaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi ha lotu. Ko e fakatātaá, ko ha tuofefine, ʻokú ne fakahoko ha ako Tohi Tapu ʻokú ne kole nai ki he tuofefine ʻokú ne ʻalu mo iá ke ne fai ha lotu. Ko e tuofefine ʻaʻahí ʻoku ʻikai nai ke ne ʻiloʻi lelei ʻa e tokotaha akó, ko ia te ne saiʻia nai ke fai ʻa e lotu tuku ʻi he akó. ʻI he founga ko iá, ʻe faingofua ange ai ke ne feʻunuʻaki ʻene lotú ki he fiemaʻu ʻa e tokotaha akó.

18 Ko ha tokoua ʻe kole ange nai ke ne lotu ʻi ha fakataha malanga pe ʻi ha fakataha ʻa e fakatahaʻangá. Ko e fanga tokoua ʻoku nau maʻu ʻa e monū ko iá ʻoku totonu ke nau manatuʻi ʻa e taumuʻa ʻo e fakatahá. Ko e lotú ʻoku ʻikai ko ha taimi ia ke akonakiʻi ai ʻa e fakatahaʻangá pe tala fanongonongo. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, ʻoku vaheʻi ʻa e miniti ʻe nima ki he hivá mo e lotú, ko ia ko e tokoua ʻokú ne fai ʻa e lotú ʻoku fiemaʻu ke ʻoua te ne ngāueʻaki “ʻa e ngaahi lea lahí,” tautefito ʻi he kamata ʻa ha fakataha.​—Māt. 6:7.

ʻAI ʻA E LOTÚ KO E MEʻA MUʻOMUʻA TAHA ʻI HOʻO MOʻUÍ

19. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau mateuteu ki he ʻaho fakamaau ʻa Sihová?

19 ʻOku fiemaʻu ke tau ʻai ʻa e lotú ko e meʻa muʻomuʻa taha ia ʻi heʻetau moʻuí ʻi heʻetau fakaofiofi atu ko ia ki he ʻaho fakamaau ʻa Sihová. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Hanganaki ʻā leva, ʻo fai ʻa e hū tōtōaki ʻi he taimi kotoa pē ke mou lava ʻo hao ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ko eni kuo pau ke hokó.” (Luke 21:36) ʻIo, ko e lotu maʻu peé te ne tokoniʻi kitautolu ke hanganaki ʻāʻā fakalaumālie koeʻuhí ke ʻoua ʻe hoko mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová ʻoku tau taʻemateuteu.

20. ʻE lava fēfē ke hoko ʻetau ngaahi lotú ʻo hangē ko ha ʻinisēnisi namu-leleí?

20 Ko e hā kuo tau lāulea ki aí? ʻOku tau fakamahuʻingaʻi lahi hotau monū ʻo e lotú. ʻOku totonu ke fakahanga tefito ʻetau lotú ki he ngaahi meʻa ʻoku felāveʻi fakahangatonu mo e taumuʻa ʻa Sihová. ʻOku tau toe fakahāhā mo e houngaʻia ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea mo e pule ʻa hono Puleʻangá pea lotu maʻa hotau kaungālotú. Pea ko e moʻoni, ʻoku lava ke tau lotu fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaesinó mo e fakalaumālié. ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukau fakalelei ai fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau leaʻaki ʻi heʻetau ngaahi lotú, ʻoku tau fakahāhā ai ʻoku tau koloaʻaki ʻa e monū fakaofo ko ení. Ko ʻetau ngaahi leá ʻe hangē ia ko ha ʻinisēnisi namu-lelei kia Sihova​—“ko ha meʻa fakafiefia ia kiate Ia.”​—Pal. 15:8.

KO E HĀ HOʻO FAKAKAUKAÚ?

  • Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakakau ʻi heʻetau ngaahi lotú?

  • Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lotu maʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

  • Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻi he taimi ʻoku tau fakafofongaʻi ai ʻa e niʻihi kehé ʻi he lotú?

HIVA 45 Ko e Fakalaulauloto ʻa Hoku Lotó

a ʻOku tau houngaʻia loloto ʻi he monū ʻo e fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotú. ʻOku tau loto ke hangē ʻetau ngaahi lotú ko ha ʻinisēnisi namu-lelei, ʻo fakahōifua kiate ia. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he meʻa ʻoku totonu ke tau fakakau ʻi heʻetau ngaahi lotú. Te tau toe lāulea ki ha ngaahi poini ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻi he taimi ʻoku fakaafeʻi ai kitautolu ke fakafofongaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he lotú.

b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha husepāniti ʻokú ne lotu fakataha mo hono uaifí fekauʻaki mo e tuʻunga malu ʻena kiʻi tamá ʻi he ʻapiakó, ko ha taha ʻo ʻena mātuʻá ʻoku puke, pea ke fakalakalaka ha ako Tohi Tapu.

c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua kei siʻi ʻokú ne fakamālō kia Sihova ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú, ko hotau ʻapi fakaʻofoʻofa ko e māmaní, pea mo e meʻakai moʻui leleí.

d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tuofefine ʻokú ne lotu ke tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e Kulupu Pulé ʻaki hono laumālié pea tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau tofanga ʻi he ngaahi fakatamakí mo e fakatangá.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share