LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w24 Siulai p. 2-7
  • Hoko ʻo Loto-Toʻa Hangē ko Sātokí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Hoko ʻo Loto-Toʻa Hangē ko Sātokí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • POUPOU KI HE PULEʻANGA ʻO E ʻOTUÁ
  • TOKONI KI HO FANGA TOKOUÁ
  • NOFOʻAKI MATEAKI KIA SIHOVA
  • Manatuʻi ko Sihova “ ʻa e ʻOtua Moʻuí”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Ako mei he Ngaahi Lea Tuku ʻa e Kau Tangata Faitōnungá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Fili ʻOkú Ne Fakahaaʻi ʻa e Falala kia Sihová
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2023
  • Tali Anga-Fakanānā ʻa e Meʻa ʻOku ʻIkai Te Ke ʻIloʻí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
w24 Siulai p. 2-7

KUPU AKO 27

HIVA 73 ʻOmai Mau Loto-Toʻa

Hoko ʻo Loto-Toʻa Hangē ko Sātokí

“[Ko] Sātoki, ko ha talavou toʻa mo loto-lahi.”—1 KAL. 12:28.

TAUMUʻÁ

Ko e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sātokí ke tau hoko ʻo loto-toʻa.

1-2. Ko hai ʻa Sātoki? (1 Kalonikali 12:​22, 26-28)

SIOLOTO atu ki he meʻa ʻoku hokó. Ko ha fuʻu kakai ʻo e kau tangata ʻe toko 340,000 tupu naʻa nau fakatahataha mai ke fakanofo ʻa Tēvita ko e tuʻi ki he kotoa ʻo ʻIsilelí. ʻI he ʻaho ʻe tolu, naʻe ongona ha ngaahi leʻo ʻo e fetalanoaʻaki fiefia, ko e ngaahi hiva fiefia ʻo e fakahīkihiki, pea mo e kakata ʻi he ngaahi tafungofunga makaʻia ofi ki Hepeloní. (1 Kal. 12:39) Ko ha talavou ko Sātoki ʻoku ngalingali heʻikai ke fakatokangaʻi ia ʻi he haʻohaʻonga ʻo e fuʻu kakai tokolahi ko iá. Kae kehe, naʻe hanga ʻe Sihova ʻo fakapapauʻi te tau ʻiloʻi naʻe ʻi ai ʻa Sātoki. (Lau ʻa e 1 Kalonikali 12:​22, 26-28.) Ko hai ʻa Sātoki?

2 Ko Sātokí ko ha taulaʻeiki naʻe ngāue vāofi mo e Taulaʻeiki Lahi ko ʻĀpaiatá. Ko Sātokí foki ko ha matalōloa naʻe malava ke ne ʻiloʻi ʻa e finangalo fakaʻotuá pea naʻe ʻoange kiate ia ʻa e vavanga fakaefakakaukau makehe. (2 Sām. 15:27) Naʻe hanga ʻa e kakaí kia Sātoki ʻi heʻenau fiemaʻu ha faleʻi fakapotopoto. Naʻá ne toe hoko ko ha tangata loto-toʻa. Ko e tafaʻaki eni ʻo hono angaʻitangatá te tau tokangataha ki ai ʻi he kupu ko ení.

3. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ki he kau lotu ʻa Sihová ke nau loto-toʻá? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

3 Lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení, ʻoku toe fakalalahi ange hono ʻohofi ʻe Sētane ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. (1 Pita 5:8) ʻOku fiemaʻu ke tau loto-toʻa ʻi heʻetau tatali kia Sihova ke ne fakangata ʻa Sētane mo ʻene fokotuʻutuʻu fulikivanú. (Saame 31:24) Tau lāulea angé ki he founga ʻe tolu ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai ki he loto-toʻa ʻa Sātokí.

POUPOU KI HE PULEʻANGA ʻO E ʻOTUÁ

4. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa e loto-toʻa ke poupou ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? (Sio foki ki he fakatātaá.)

4 ʻI he tuʻunga ko e kakai ʻa Sihová, ʻoku tau poupou ʻaufuatō ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ka ʻoku tau faʻa fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke fai pehē. (Māt. 6:33) Ko e fakatātaá, ʻi he māmani fulikivanu ko ení, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová pea ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. (1 Tes. 2:2) Pea ʻoku faʻa fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke hanganaki tuʻu-ʻatā fakapolitikale ʻi he fakautuutu ʻa e māvahevahe ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení. (Sione 18:36) Ko e tokolahi ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻa Sihová kuo nau tofanga ʻi he mole fakapaʻanga, pāʻusiʻi fakaesino, pe kuo tuku pilīsone koeʻuhi ko ʻenau fakafisi ke kau ʻi he meʻa fakapolitikalé pe ngāue fakakautaú.

Ko ha tokoua ʻokú ne kiʻi mālōlō mo ha ongo kaungāngāue ʻokú na fakahaaʻi anga-fefeka ʻena ngaahi fakakaukaú. Ko e taha ʻo e ongo kaungāngāué ʻokú ne tuhu ki ha TV ʻoku hā ai ʻa e ola ʻo e fili ʻa ha ongo kanititeiti fakapolitikale.

ʻI he taimi ʻoku kau ai ʻa e niʻihi kehé ki ha faʻahi ʻi he politikí, ko e hā te ke faí? (Sio ki he palakalafi 4)


5. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ʻe Sātoki ʻa e loto-toʻa ke poupou kia Tēvitá?

5 Naʻe ʻikai ke ʻalu pē ʻa Sātoki ki Hepeloni ke kātoangaʻi ʻa e tuʻunga-tuʻi ʻo Tēvitá. Naʻá ne ʻalu ki ai kuó ne fakameʻatau kakato pea mateuteu ki he tau. (1 Kal. 12:38) Naʻá ne loto-lelei ke muimui ʻia Tēvita ki he taú pea ke maluʻi ʻa ʻIsileli mei hono ngaahi filí. ʻOku ngalingali naʻe ʻikai ke pāteʻi ʻa Sātoki ʻi he taú, ka naʻá ne mātuʻaki loto-toʻa.

6. Naʻe anga-fēfē hono fokotuʻu ʻe Tēvita ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e loto-toʻá ke muimui ki ai ʻa Sātoki? (Saame 138:3)

6 Ko fē naʻe ako ai ha taulaʻeiki hangē ko Sātokí ki he hoko ʻo loto-toʻá? Naʻe takatakaiʻi ia ʻe ha kau tangata naʻe mālohi mo loto-toʻa. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ne maʻu ʻaonga mei heʻenau faʻifaʻitakiʻangá. Ko ha fakatātā, ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvita ʻi heʻene loto-toʻa ʻo “taki ʻa ʻIsileli ʻi heʻene ngaahi feingataú” naʻe ueʻi ai ʻa e kotoa ʻo ʻIsilelí ke nau poupou ʻaufuatō kiate ia. (1 Kal. 11:​1, 2) Naʻe falala maʻu pē ʻa Tēvita kia Sihova ki ha tokoni ʻi he faitau mo hono ngaahi filí. (Saame 28:7; lau ʻa e Saame 138:3.) Naʻe ako ʻa Sātoki mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau tangata kehe naʻe tuʻu tafaʻaki kiate ia—hangē ko Sihoiata mo hono foha pāteʻi tau ko Penaiá pea pehē foki ki he ngaahi ʻeiki fakamatakali ʻe toko 22 naʻa nau poupou ki he faʻahi ʻa Tēvitá. (1 Kal. 11:​22-25; 12:​26-28) Ko e kau tangata kotoa ko ení naʻa nau fai ʻa e fili papau ke poupou ki he tuʻunga-tuʻi ʻo Tēvitá.

7. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi onopooni ʻo e loto-toʻá ʻe lava ke tau ako mei ai? (e) Ko e hā ʻokú ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tokoua Nsilu, hangē ko ia naʻe hā ʻi he vitiō?

7 ʻOku tau maʻu ʻa e mālohi mo e loto-toʻa ʻi heʻetau fakakaukau ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa e faʻahinga kuo nau poupou loto-toʻa ki he tuʻunga-pule ʻo Sihová. Ko hotau Tuʻí, ʻa Kalaisi Sīsū, naʻá ne talitekeʻi mālohi ʻa e tenge ke kau ʻi he fokotuʻutuʻu fakapolitikale ʻa Sētané. (Māt. 4:​8-11; Sione 6:​14, 15) Naʻá ne falala maʻu pē ki ha mālohi meia Sihova. Kuo tau toe maʻu ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga taʻefaʻalaua ʻi onopooni ʻo e kau talavou kuo nau fakafisi ke kau ʻi he taú pe kau ʻi he ngaahi ngāue fakapolitikalé. Fēfē ke ke vakaiʻi ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi hokosiá ʻi he jw.org?a

TOKONI KI HO FANGA TOKOUÁ

8. Ko fē nai ʻa e taimi ʻe fiemaʻu ai ʻe he kau mātuʻá ʻa e loto-toʻá kae lava ke nau tokonaki ʻa e tokoni ʻaonga ki honau fanga tokouá?

8 Ko e kakai ʻa Sihová ʻoku nau saiʻia ke fetokoniʻaki. (2 Kol. 8:4) Kae kehe, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke fai pehē. Ko e fakatātaá, ʻi he hoko ha tau, ko e kau mātuʻa fakalotofonuá ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ʻe honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻa e fakalototoʻa, poupou, pea mahalo mo ha ngaahi tokonaki fakalaumālie pe fakamatelie. Koeʻuhi ko e ʻofa ʻa e kau mātuʻá ki he fanga sipí, ʻoku nau tuku ʻenau moʻuí ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki kae lava ke nau tokonaki ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻú. (Sione 15:​12, 13) ʻI he foungá ni, ʻoku nau muimui ai ki he faʻifaʻitakiʻanga loto-toʻa ʻa Sātokí.

9. Hangē ko ia naʻe hiki ʻi he 2 Sāmiuela 15:​27-29, ko e hā naʻe fakahinohino ʻe Tēvita kia Sātoki ke ne faí? (Sio foki ki he fakatātaá.)

9 Naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e moʻui ʻa Tēvitá. Ko hono foha ko ʻApisalomé naʻá ne fakapapauʻi ke faʻao ʻa e puleʻangá meiate ia. (2 Sām. 15:​12, 13) Naʻe fiemaʻu leva ke mavahe ʻa Tēvita mei Selusalema! Naʻá ne ui ki heʻene kau sevānití: “Tuʻu hake, pea tau hola, koeʻuhí heʻikai ha taha ʻo kitautolu ʻe hao meia ʻApisalome!” (2 Sām. 15:14) Lolotonga e mavahe ʻa e kau sevānití, naʻe fakatokangaʻi ʻe Tēvita naʻe fiemaʻu ha taha ke nofo ʻo fai ange ha fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi faʻufaʻu ʻa ʻApisalomé. Ko ia naʻá ne fakafoki ʻa Sātoki mo e kau taulaʻeiki kehé ki he koló ke nau hoko ko e kau asiasi. (Lau ʻa e 2 Sāmiuela 15:​27-29.) Naʻe pau ke nau mātuʻaki tokanga. Ko e meʻa naʻe tala ʻe Tēvita ki he kau taulaʻeikí ke nau faí naʻe fakatuʻutāmaki—pea ʻe lava ke mole ai ʻenau moʻuí. Sioloto atu ki he meʻa naʻe mei fai ʻe ʻApisalome—ko ha tangata hīkisia, faisāuni mo faikākā—kia Sātoki mo e kau taulaʻeiki kehé kapau naʻá ne ʻiloʻi naʻa nau matakiʻi ia ke maluʻi ʻa Tēvita!

ʻOku lea ʻa Tuʻi Tēvita kia Sātoki lolotonga ia ʻa e mavahe atu ʻa e kau sevāniti ʻa Tēvitá mei Selusalemá.

ʻOku fekauʻi atu ʻe Tēvita ʻa Sātoki ʻi ha fononga fakatuʻutāmaki (Sio ki he palakalafi 9)


10. Naʻe anga-fēfē hono maluʻi ʻe Sātoki mo e faʻahinga ʻiate iá ʻa Tēvitá?

10 Naʻe faʻu ʻe Tēvita ha palani naʻe kau ki ai ʻa Sātoki mo Hūsai, ko ha kaumeʻa mateaki ia ʻe taha ʻo Tēvita. (2 Sām. 15:​32-37) ʻI he muimui ki he palaní, naʻe maʻu ʻe Hūsai ʻa e falala ʻa ʻApisalomé peá ne fokotuʻu ange ha palani fakakautau ʻa ia ʻe maʻu ai ʻe Tēvita ha taimi ke mateuteu ki ha ʻoho. Hokó, naʻe fakahā ange ʻe Hūsai ʻa e palaní kia Sātoki mo ʻĀpaiata. (2 Sām. 17:​8-16) Naʻe fakapapauʻi leva ʻe he ongo tangatá ke ʻave ha pōpoaki kia Tēvita. (2 Sām. 17:17) ʻI he tokoni ʻa Sihová, ko Sātoki mo hono ngaahi kaungā-taulaʻeikí naʻa nau fakahoko ha ngafa mahuʻinga ʻi hono maluʻi ʻa e moʻui ʻa Tēvitá.—2 Sām. 17:​21, 22.

11. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he loto-toʻa ʻa Sātokí ʻi heʻetau tokoniʻi hotau fanga tokouá?

11 Kapau ʻoku kole mai ke tau tokoni ki hotau fanga tokouá ʻi he ngaahi taimi fakatuʻutāmakí, ʻe lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e loto-toʻa hangē ko Sātokí? (1) Muimui ki he fakahinohinó. ʻI he ngaahi tuʻunga peheé, ʻoku mahuʻinga ke tau nofoʻaki fāʻūtaha. Ngāue ʻo fakatatau ki he fakahinohino mei hoʻo ʻōfisi vaʻa fakalotofonuá. (Hep. 13:17) Ko e kau mātuʻá ʻoku totonu ke nau vakaiʻi maʻu pē ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu fakalotofonua ki he mateuteu ki he fakatamakí pea pehē ki he tataki fakaekautaha fekauʻaki mo e meʻa ke fai ʻi he teu ke hoko ha fakatamaki. (1 Kol. 14:​33, 40) (2) Loto-toʻa kae fakapotopoto. (Pal. 22:3) Ngāueʻaki ʻa e fakakaukau leleí. ʻOua ʻe fai ha meʻa ʻe hoko ai ha fakatuʻutāmaki ʻikai fiemaʻu. (3) Falala kia Sihova. Manatuʻi ʻoku mahuʻingaʻia loloto ʻa Sihova ʻi hoʻo moʻuí mo ho fanga tokouá. ʻE lava ke ne poupouʻi koe ke ke tokoniʻi ho fanga tokouá ʻi ha founga malu.

12-13. Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi hokosia ʻa Viktor mo Vitalii? (Sio foki ki he fakatātaá.)

12 Fakakaukau kia Viktor mo Vitalii, ko ha ongo tokoua fakalaumālie naʻá na ngāue ke tiliva ʻa e meʻakai mo e vai ki hona kaungātui ʻi ʻIukalainé. “Naʻá ma kumi ʻi he feituʻu kotoa ki ha meʻakai,” ko e lea ia ʻa Viktor. “Ko e tau faná naʻe faʻa ofi holo pē. Ko ha tokoua ʻe taha naʻá ne foaki mai ʻa e meʻakai mei heʻene falekoloá. Ko e meʻaʻofa ko ení naʻá ne feau ʻa e fiemaʻu ʻa e kau malanga tokolahi ke nau moʻui atu ʻaki ʻi ha vahaʻa taimi. Lolotonga ʻema fakaheka ʻa e utá ki heʻema lolí, naʻe tō ha foʻi lōketi ʻi he mita nai ʻe 20 (fute ʻe 66) meiate kimaua. ʻI he lolotonga ʻa e ʻahó, naʻá ku kōlenga kia Sihova ke ne ʻomai ʻa e loto-toʻa naʻá ku fiemaʻu ke hokohoko atu ke tokoniʻi ʻa e kau malangá.”

13 “Naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e loto-toʻa lahi,” ko e lea ia ʻa Vitalii. “Ko ʻeku fuofua tilivá naʻe houa ʻe 12. Naʻá ku lotu kia Sihova ʻi he kotoa ʻo e fonongá.” Naʻe loto-toʻa ʻa Vitalii, ka naʻá ne toe fakapotopoto foki. ʻOkú ne toe pehē: “Naʻá ku hanganaki kole kia Sihova ki ha poto mo ha anga-fakanānā. Naʻá ku fakaʻuli pē ʻi he ngaahi hala naʻe fakangofua ʻe he kau maʻu mafaí. Kuó u maʻu ʻaonga mei he mātā tonu ki he anga ʻo e ngāue fakataha ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Naʻa nau fakaʻataʻatā ʻa e halá, tānaki pea fakaheka ʻa e ngaahi tokoni ʻofá, pea tokonaki mai ʻa e meʻakai mo e ngaahi feituʻu ke mālōlō ai lolotonga ʻa e fonongá.”

Ko ha ongo tokoua ʻokú na fakaʻuli atu ʻi ha veeni ʻi he uhouhonga ʻo ha tau. ʻOku hā mei mui ʻa e maumau, kohu mo e vela.

Lolotonga ʻa e ngaahi taimi fakatuʻutāmakí, hoko ʻo loto-toʻa kae fakapotopoto ʻi he tokoni ki ho fanga tokouá (Sio ki he palakalafi 12-13)


NOFOʻAKI MATEAKI KIA SIHOVA

14. ʻE anga-fēfē nai hono uesia kitautolu kapau ʻoku hoko ha tokotaha ʻoku tau ʻofa ai ʻo taʻemateaki kia Sihova?

14 Ko e taha ʻi he ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa taha ʻe faifai ange pea tau fehangahangai mo iá ko e taimi ʻoku mavahe ai meia Sihova ha mēmipa ʻo e fāmilí pe ko ha kaumeʻa ofi. (Saame 78:40; Pal. 24:10) Ko e vāofi ange hotau vahaʻangatae mo e tokotahá, ko e faingataʻa ange ia ke tau tali ʻa e tuʻungá. Kapau kuó ke maʻu ha hokosia fakamamahi pehē, ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sātoki ʻo e mateakí ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi koe.

15. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ʻe Sātoki ʻa e loto-toʻa ke nofoʻaki mateaki kia Sihová? (1 Tuʻi 1:​5-8)

15 Naʻe nofoʻaki mateaki ʻa Sātoki kia Sihova ʻi he taimi naʻe fili ai hono kaumeʻa fafale ko ʻĀpaiatá ke ne hoko ʻo taʻemateakí. Naʻe hoko eni ʻi he ngataʻanga ʻo e pule ʻa Tēvitá. ʻI he ofi ki he mate ʻa Tēvitá, naʻe feinga hono foha ko ʻAtunaisá ke faʻao ʻa e taloni naʻe talaʻofa ʻe Sihova kia Solomoné. (1 Kal. 22:​9, 10) Naʻe fili ʻa ʻĀpaiata ke poupou kia ʻAtunaisa. (Lau ʻa e 1 Tuʻi 1:​5-8.) ʻI he fai peheé, naʻe taʻemateaki ai ʻa ʻĀpaiata ʻo ʻikai kia Tēvita pē kae pehē foki kia Sihova! ʻE lava ke ke sioloto atu ki he loto-mamahi mo e siva ʻa e ʻamanaki ʻa Sātokí? ʻI he taʻu nai ʻe 40, naʻá ne ngāue fakataulaʻeiki fakataha mo ʻĀpaiata. (2 Sām. 8:17) Naʻá na kau fakataha ʻi hono tokangaʻi ʻa e “ʻAʻake ʻa e ʻOtua moʻoní.” (2 Sām. 15:29) ʻI he kamatá, ko e ongo tangatá fakatouʻosi naʻá na poupou ki he tuʻunga-tuʻi ʻo Tēvitá—pea fai mo e ngaahi ngāue lahi kehe.—2 Sām. 19:​11-14.

16. Ko e hā nai ʻa e meʻa naʻá ne tokoniʻi ʻa Sātoki ke nofoʻaki mateakí?

16 Naʻe nofoʻaki mateaki ʻa Sātoki kia Sihova neongo ʻa e fili ʻa ʻĀpaiatá. Naʻe ʻikai ʻaupito ke veiveiua ʻa Tēvita fekauʻaki mo e mateaki ʻa Sātokí. ʻI hono fakaeʻa ʻa e faʻufaʻu kākā ʻa ʻAtunaisá, naʻe hanga ʻa Tēvita kia Sātoki, Nētane mo Penaia ke pani ʻa Solomone ko e tuʻi. (1 Tuʻi 1:​32-34) Ko e feohi mo e kau lotu mateaki ʻa Sihová, hangē ko Nētane mo e kau poupou kehe ʻo Tuʻi Tēvitá, kuo pau pē naʻá ne fakaivimālohiʻi mo fakalototoʻaʻi ʻa Sātoki. (1 Tuʻi 1:​38, 39) ʻI he hoko ʻa Solomone ko e tuʻí, naʻá ne fakanofo “ʻa Sātoki ko e taulaʻeikí ke ne fetongi ʻa ʻĀpaiata.”—1 Tuʻi 2:35.

17. ʻE lava fēfē ke ke faʻifaʻitaki kia Sātoki kapau ʻoku taʻemateaki kia Sihova ha tokotaha ʻoku ofi kiate koe?

17 ʻE lava fēfē ke ke faʻifaʻitaki kia Sātoki? Kapau ʻoku fili ha tokotaha ʻoku ofi kiate koe ke mavahe meia Sihova, ʻai hoʻo filí ke māʻalaʻala. (Sios. 24:15) ʻE ʻoatu ʻe Sihova ʻa e mālohi mo e loto-toʻa ʻokú ke fiemaʻú. Falala kiate ia fakafou ʻi he lotu pea ʻaki ʻa e nofo ofi ki ho kaungālotu mateakí. ʻOku koloaʻaki ʻe Sihova hoʻo mateakí, pea te ne fakapaleʻi koe ʻi hoʻo fai peheé.—2 Sām. 22:26.

18. Ko e hā ʻokú ke ako mei he hokosia ʻa Marco mo Sidse?

18 Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Marco mo hono uaifí, ʻa Sidse, ʻa ia ko hona ongo ʻofefine lalahí naʻá na mavahe mei he moʻoní. ʻOku pehē ʻe Marco: “Talu mei he ʻaho naʻe fanauʻi ai hoʻo fānaú, mo hoʻo ʻofa lahi ʻiate kinautolu. Te ke fai ha meʻa pē ke maluʻi kinautolu mei he fakatuʻutāmakí. Ko ia ʻi heʻenau fili ke mavahe meia Sihová, ʻoku fakalotomamahi moʻoni.” ʻOkú ne hoko atu: “Ka kuo ʻi homa tafaʻakí ʻa Sihova. Kuó ne fakapapauʻi ko e taimi ʻoku ou vaivai aí, ʻoku mālohi hoku uaifí, pea ʻi heʻene vaivaí, ʻoku ou mālohi.” ʻOku toe pehē ʻe Sidse: “Naʻe ʻikai mei malava ke ma kātekina ka ne taʻeʻoua hono tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e mālohi naʻá ma fiemaʻú. Naʻá ku fāinga mo e ongoʻi ko e foʻui ia ʻoʻoku, ko ia naʻá ku tala ange kia Sihova ʻa e anga ʻeku ongoʻí. Hili ha vahaʻa taimi nounou, ko ha tuofefine naʻe fuoloa ʻema taʻefesiofakí ʻi he ngaahi taʻu lahi, naʻá ne haʻu ʻo ne hili mai hono nimá ʻi hoku umá, sio fakamamaʻu mai kiate au, peá ne pehē: ‘Manatuʻi Sidse, ʻoku ʻikai ko e foʻui ia ʻoʻou!’ ʻI he tokoni ʻa Sihová, kuó u malava ʻo tauhi maʻu ʻeku fiefia ʻi he tauhi kiate iá.”

19. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke faí?

19 ʻOku loto ʻa Sihova ke hoko ʻene kau lotú kotoa ʻo loto-toʻa hangē ko Sātokí. (2 Tīm. 1:7) Kae kehe, ʻoku ʻikai ke Ne loto ke tau falala ki he mālohi pē ʻo kitautolú. ʻOkú ne loto ke tau falala kiate ia. Ko ia ʻi hoʻo fehangahangai mo ha tuʻunga te ke fiemaʻu ai ʻa e loto-toʻá, hanga kia Sihova. ʻE lava ke ke fakapapauʻi te ne ʻai koe ke ke loto-toʻa ʻo hangē ko Sātokí!—1 Pita 5:10.

ʻE LAVA FĒFĒ KE KE FAʻIFAʻITAKI KI HE LOTO-TOʻA ʻA SĀTOKÍ . . .

  • ʻi he poupou ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

  • ʻi he tokoni ki ho fanga tokouá?

  • ʻi he nofoʻaki mateaki kia Sihová?

HIVA 126 Nofoʻaki ʻĀ, Tuʻu Maʻu, Mālohi

a Sio ʻi he jw.org ʻi he vitiō ʻUhinga ʻOku Fiemaʻu Ai ki he Kau Kalisitiane Moʻoní ʻa e Loto-Toʻá—Ke Nofoʻaki Tuʻu-ʻAtā.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share