KUPU AKO 44
HIVA 138 Fakaʻofoʻofa ʻa e ʻUlu Hinaá
Tauhi Maʻu Hoʻo Fiefiá ʻi he Taʻumotuʻá
“Naʻa mo ʻenau taʻumotuʻá te nau . . . lakalakaimonū.”—SAAME 92:14.
TAUMUʻÁ
Ko e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ki he kau taʻumotuʻá ke tauhi maʻu ʻenau fiefiá mo e founga ʻe lava ke nau fai ai iá.
1-2. ʻOku anga-fēfē vakai ʻa Sihova ki he faʻahinga taʻumotuʻa faitōnungá? (Saame 92:12-14; sio foki ki he fakatātā.)
KO E kakai takatakai ʻi he māmaní ʻoku kehekehe ʻenau fakafeangai ki he hoholo ke motuʻá. Ko e fakatātaá, sioloto atu ki he tuʻungá ni: ʻOkú ke manatuʻi ʻa e taimi naʻe fuofua ʻasi ai ʻa e hinā ʻi ho ʻulú? Te ke feinga nai ke fusi ia naʻa sio ki ai ha taha. Ka naʻá ke ʻiloʻi ko hono fusi ʻa e ʻulu hinaá heʻikai ke ne taʻofi ia mei heʻene ʻasi ʻo toe lahi angé. ʻOku fakatātaaʻi heni ʻa e lahi ʻo e feinga ʻa e tokolahi ke taʻofi ʻa e hoholo ke motuʻá.
2 Kae kehe, ʻoku kehe ʻa e vakai ia ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní ki heʻene kau sevāniti taʻumotuʻá. (Pal. 16:31) ʻOkú ne fakahoa kinautolu ki he ʻuluʻakau ʻoku tupu ʻāfaʻafa. (Lau ʻa e Saame 92:12-14.) Ko e hā ʻoku feʻungamālie ai ʻa e fakahoa ko iá? Ko e ʻuluʻakau ʻoku failau maʻuiʻui mo matala ʻalaha namu-leleí ʻoku nau faʻa moʻui ʻi he laui hongofuluʻi taʻu. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuluʻakau fakaʻofoʻofa tahá ko e ʻulu seli matala ʻo Siapaní. Ko e lahi taha ʻo kinautolú ʻoku laui afeʻi taʻu honau motuʻá. ʻI he hangē ko e ʻuluʻakau matuʻotuʻa ko ení, ko e faʻahinga faitōnunga ʻoku nau aʻuaʻú ʻoku nau fakaʻofoʻofa, tautefito ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku vakai ʻa Sihova ki he tangata ʻi lotó kae ʻikai ko e ʻulu hinaá. Pea ʻokú Ne houngaʻia ʻi he ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofa ʻo e kau taʻumotuʻá—ko ʻenau kātakí mo e mateakí—pehē foki ki he ngaahi taʻu lahi ʻo ʻenau ngāue faitōnunga kiate Iá.
ʻI he hangē ko e ʻuluʻakau matuʻotuʻá ʻoku nau fakaʻofoʻofa mo hokohoko atu ke tupu ʻāfaʻafa, ko e faʻahinga taʻumotuʻa faitōnungá ʻoku nau fakaʻofoʻofa mo hokohoko atu ke lakalakaimonū (Sio ki he palakalafi 2)
3. ʻOmai ha fakatātā ʻo e founga naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa e kau taʻumotuʻá ke fakahoko ʻene taumuʻá.
3 ʻI he fakaʻaʻau ke taʻumotuʻa ha taha ʻoku ʻikai ke hōloa ai hono mahuʻinga kia Sihová.a Ko hono moʻoní, ʻoku faʻa ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau taʻumotuʻá ke fakahoko ʻene taumuʻá. Ko e fakatātaá, ko Sela naʻá ne taʻumotuʻa ʻaupito ʻi hono fakahaaʻi ʻe Sihova te ne hoko ko e faʻē ʻa ha puleʻanga mālohi pea mo ha kui fefine ʻa e Mīsaiá. (Sēn. 17:15-19) Ko Mōsese naʻá ne taʻumotuʻa ʻi hono fekauʻi ʻe Sihova ke ne taki ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité. (ʻEki. 7:6, 7) Pea ko e ʻapositolo ko Sioné naʻá ne taʻumotuʻa ʻi hono fakamānavaʻi ia ʻe Sihova ke hiki ʻa e tohi ʻe nima ʻi he Tohi Tapú.
4. Fakatatau ki he Palōveepi 15:15, ko e hā ʻe lava ke tokoni ki he kau taʻumotuʻá ke kātekina ʻa e ngaahi pole ʻoku nau fehangahangai mo iá? (Sio foki ki he fakatātaá.)
4 ʻOku fehangahangai ʻa e kau taʻumotuʻá mo e ngaahi pole lahi ʻi he hoholo ke motuʻá. Naʻe fakakata ha tuofefine ʻo pehē, “Ko e hoholo ke motuʻá ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻa e kau vaipaló.” Ka ko e fiefiáb ʻe lava ke tokoni ki he kau taʻumotuʻá ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku haʻu fakataha mo e hoholo ke motuʻá. (Lau ʻa e Palōveepi 15:15.) ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ngaahi meʻa ʻaonga ʻe lava ke fai ʻe he kau taʻumotuʻá ke nau nofoʻaki fiefia ai. Te tau toe lāulea ki he founga ʻe lava ke tokoni ai ʻa e niʻihi kehé ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻumotuʻa ʻi heʻenau fakatahaʻangá. ʻUluakí, tau lāulea angé ki he ʻuhinga ʻe lava ke hoko ai ko ha pole hono tauhi maʻu ʻetau fiefiá ʻi heʻetau hoholo ke motuʻá.
Ko e fiefiá ʻe lava ke tokoni ki he kau taʻumotuʻá ke nau kātekina ʻa e ʻahiʻahi ʻoku haʻu mo e hoholo ke motuʻá (Sio ki he palakalafi 4)
FOUNGA ʻE LAVA KE UESIA AI ʻE HE TAʻUMOTUʻÁ HOʻO FIEFIÁ
5. Ko e hā nai te ne ʻai ʻa e kau taʻumotuʻa ʻe niʻihi ke nau hoko ʻo loto-siʻí?
5 Ko e hā nai te ne ʻai koe ke hoko ʻo loto-siʻí? Mahalo ko e ʻikai lava ke ke fai ʻa e meʻa naʻá ke anga ki ai ki muʻá. Te ke fakaʻamu nai ke toe foki ki he taimi naʻá ke kei siʻi ai mo moʻui lelei angé. (Tml. 7:10) Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe ha tuofefine ko Ruby: “ʻOku faingataʻa ke u tui hoku valá koeʻuhí ko ʻeku felāngaakí pehē foki ki he ʻikai ke u fuʻu lava ʻo ngaue holó. Naʻa mo e fanga kiʻi meʻa faingofua hangē ko hono tui hoku sitōkení naʻe faingataʻa. ʻOku mamatea hoku ongo nimá pea langa lahi, ʻo faingataʻa ai ke u fakahoko naʻa mo e fanga kiʻi ngāue īkí.” Pea ko Harold, naʻá ne ngāue ʻi he Pētelí, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou faʻa ʻita ʻi he ʻikai malava ke u fai ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku anga ki ai ʻi heʻeku kei talavoú. Naʻá ku mātuʻaki longomoʻui. Naʻá ku manako ʻi he vaʻinga peisipoló. ʻE pehē ʻe he niʻihi, ‘ʻOange e pulú kia Harold he ko hono faiva.’ Ka ʻi he taimí ni, ʻoku ʻikai ke u toe lava ʻo teka ʻa e pulú.”
6. (a) Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga kehe ʻe lava ke ne ʻai ʻa e kau taʻumotuʻa ʻe niʻihi ke nau ongoʻi loto-siʻí? (e) Ko e hā ʻe lava ke tokoni ki he kau taʻumotuʻá ke fakapapauʻi pe te nau kei fakaʻuli pe ʻikai? (Sio ki he kupu ʻi he ʻīsiu ko ení ʻoku fakakaveinga “ʻOku Totonu ke ʻOua Te U Toe Fakaʻuli?”)
6 Te ke ongoʻi loto-siʻi nai ko e ʻikai ke ke kei lava ʻo fai ʻa e ngaahi meʻá ʻiate koe pē. ʻOku moʻoni eni tautefito kapau ʻokú ke fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa ha tokotaha tauhi pe kapau ʻoku fiemaʻu ke ke hiki ʻo nofo mo e taha hoʻo fānaú. Pe mahalo ʻokú ke loto-mamahi lahi koeʻuhí ko e hōloa hoʻo moʻui leleí pe kovi hoʻo sió ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku ʻikai toe lava ke ke ʻalu toko taha ki ha feituʻu pe fakaʻuli. He fakamamahi ē ko ia! Ka ʻe tokoni nai ke manatuʻi tatau ai pē pe ʻoku tau malava ke tokangaʻi kitautolu, nofo toko taha pe fakaʻuli ʻi ha meʻalele, ʻoku ʻikai ke fakatuʻunga ai ʻa hotau mahuʻinga kia Sihova pea mo e niʻihi kehé. Pea ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ʻoku mahinoʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi ongoʻí. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga kiate iá ko hotau tangata ʻi lotó—ko ha loto ʻoku fonu ʻi he ʻofa mo e houngaʻia kiate ia pea ki hotau kaungālotú.—1 Sām. 16:7.
7. Ko e hā ʻe lava ke tokoni ki he faʻahinga ʻoku nau loto-mamahi koeʻuhí heʻikai nai ke hoko mai ʻa e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení lolotonga ʻenau moʻuí?
7 Mahalo ʻokú ke loto-mamahi koeʻuhí heʻikai nai ke hoko mai ʻa e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení lolotonga hoʻo kei moʻuí. Kapau ʻokú ke ongoʻi pehē, ko e hā ʻe lava ke tokoní? Feinga ke manatuʻi ʻoku tatali anga-kātaki ʻa Sihova ke fakangata ʻa e māmani fulikivanu ko ení. (ʻAi. 30:18) Ka ʻoku ʻi ai ʻa e taumuʻa ʻo ʻene anga-kātakí. ʻOku fakaʻatā ʻe heʻene anga-kātakí ʻa e laui miliona ke nau maʻu ʻa e taimi mo e faingamālie ke hoko ʻo ʻiloʻi ia pea tauhi kiate ia. (2 Pita 3:9) Ko ia ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi loto-siʻi aí, feinga ke fakakaukau ki he kakai tokolahi te nau maʻu ʻaonga mei he anga-kātaki ʻa Sihová ki muʻa ke hoko mai ʻa e ngataʻangá. ʻE kau nai ki ai ha niʻihi ʻi ho fāmilí?
8. ʻE anga-fēfē nai hono uesia ʻe he ngaahi pole ʻo e hoholo ke motuʻá ʻa e kau taʻumotuʻá?
8 Pe ko e hā pē hotau taʻumotuʻá, ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi lelei aí, ʻoku ngalingali ange te tau leaʻaki pe fai ʻa e ngaahi meʻa te tau fakaʻiseʻisa ai. (Tml. 7:7; Sēm. 3:2) Ko e fakatātaá, ʻi he faingataʻaʻia ʻa e tangata faitōnunga ko Siopé, naʻe hoko ʻene ngaahi leá “ko e lea taʻefakakaukauʻí.” (Siope 6:1-3) Tānaki atu ki aí, ʻe fakatupunga nai ʻe he puké ʻa e kau taʻumotuʻá ke nau fai pe leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke nau anga ki ai. Ko e moʻoni, heʻikai ke tau ngāueʻaki hotau taʻumotuʻá pe tuʻunga moʻui leleí ko ha kalofanga ke hoko ai ʻo anga-kovi pe fakakounaʻi ʻa e niʻihi kehé. Pea kapau ʻoku tau ʻiloʻi naʻa tau leaʻaki ha meʻa taʻeʻofa ki ha taha, ʻoku totonu ke ʻoua te tau toumoua ke kole fakamolemole.—Māt. 5:23, 24.
FOUNGA KE NOFOʻAKI FIEFIA AÍ
ʻE lava fēfē ke ke nofoʻaki fiefia neongo ʻa e ngaahi pole ʻo e taʻumotuʻá? (Sio ki he palakalafi 9-13)
9. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke tali ʻa e tokoni mei he niʻihi kehé? (Sio foki ki he fakatātaá.)
9 Tali ʻa e tokoni mei he niʻihi kehé. (Kal. 6:2) ʻI he kamatá, ʻe faingataʻa nai ia kiate koe. Ko ha tuofefine ko Gretl ʻokú ne pehē: “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke u tali ʻa e tokoní koeʻuhí ʻoku ou ongoʻi te u hoko ʻo fakakavenga. Naʻe fiemaʻu ʻa e taimi kiate au ke liliu ʻeku fakakaukaú pea tali anga-fakatōkilalo ʻoku ou fiemaʻu ʻa e tokoni.” ʻI hoʻo tali ʻa e tokoni mei he niʻihi kehé, ʻokú ke fakaʻatā ai kinautolu ke nau maʻu ʻa e fiefia mei he foaki atú. (Ngā. 20:35) Pea ʻoku ʻikai ha veiveiua te ke fiefia ke sio ki he lahi hono ʻofeina koe ʻe he niʻihi kehé pea tokanga fekauʻaki mo koé.
(Sio ki he palakalafi 9)
10. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke manatuʻi ke fakahāhā ʻa e houngaʻiá? (Sio foki ki he fakatātaá.)
10 Fakahāhā ʻa e houngaʻiá. (Kol. 3:15; 1 Tes. 5:18) ʻI he taimi ʻoku fai mai ai ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngaahi meʻa leleí, ʻoku tau ongoʻi houngaʻia ai ka ʻe ngalo nai ke tau fakahaaʻi ia. Kae kehe, kapau ʻoku tau malimali pea lea fakamālō, ʻoku tau ʻai ai ke ongoʻi ʻe hotau ngaahi kaumeʻá ʻoku fakamahuʻingaʻi mo fakahoungaʻi kinautolu. Ko Leah, ko ha tokotaha tauhi ʻo e kau taʻumotuʻa ʻi he Pētelí, ʻokú ne pehē: “Ko e taha ʻo e fanga tuofāfine ʻoku ou tokangaʻí ʻokú ne tuku mai ha fanga kiʻi nouti fakamālō. Ko e kiʻi pōpoaki nounou, ka ʻoku fakalotomāfana. ʻOku ou saiʻia ʻi hono maʻu iá, pea ʻoku ou fiefia ke ʻiloʻi ʻokú ne houngaʻia ʻi heʻeku tokoní.”
(Sio ki he palakalafi 10)
11. ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé? (Sio foki ki he fakatātaá.)
11 Feinga ke tokoni ki he niʻihi kehé. ʻI he taimi ʻokú ke fakahangataha ai ho taimí mo e iví ki he niʻihi kehé, ʻoku ngalingali ʻe siʻi ange ai hoʻo tokangataha ki hoʻo ngaahi palopalemá tonu. Ko ha palōveepi faka-ʻAfilika ʻokú ne fakahoa ʻa e kau taʻumotuʻá ki ha laipeli ʻoku fonu ʻi he ʻū tohi ʻo e poto lahi fakaʻulia. Ka heʻikai ke tau ako ha meʻa pe ʻaonga ʻa e ʻū tohí kapau ʻe tuku pē ʻi he tukuʻanga tohí. Ko ia ʻi hoʻo hangē ko e laipeli ko iá, tamuʻomuʻa ke vahevahe hoʻo ʻiló mo e taukeí ki he faʻahinga kei siʻí. ʻEke kiate kinautolu ʻa e ngaahi fehuʻi, pea fanongo tokanga. Akoʻi kinautolu ki he ʻuhinga ʻoku lelei taha maʻu pē ai ʻa e moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová pea te ne ʻai kinautolu ke nau fiefia. ʻOku ʻikai ha veiveiua te ke fiefia ʻi hoʻo fakafiemālieʻi mo fakaivimālohiʻi ho ngaahi kaumeʻa kei siʻí.—Saame 71:18.
(Sio ki he palakalafi 11)
12. Fakatatau ki he ʻAisea 46:4, ko e hā ʻoku talaʻofa ʻe Sihova ke fai maʻá e kau taʻumotuʻá? (Sio foki ki he fakatātaá.)
12 Lotu kia Sihova ki ha mālohi. Neongo kapau ʻokú ke ongoʻi helaʻia fakaesino pe fakaeongo nai, ko Sihova “ʻoku ʻikai ʻaupito te ne helaʻia pe ongosia.” (ʻAi. 40:28) ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova hono mālohi taʻefakangatangatá? Ko e founga ʻe taha ko hono fakaivimālohiʻi ʻa e faʻahinga taʻumotuʻa faitōnungá. (ʻAi. 40:29-31) Ko hono moʻoní, ʻokú ne talaʻofa ke tokoniʻi kinautolu. (Lau ʻa e ʻAisea 46:4.) Pea ʻoku fai maʻu pē ʻa Sihova ki heʻene ngaahi talaʻofá. (Sios. 23:14; ʻAi. 55:10, 11) ʻI he taimi ʻokú ke lotu ai pea ongoʻi leva ʻa e ʻofa mo hono poupouʻi fakafoʻituitui koe ʻe Sihová, ko hono moʻoní te ke ongoʻi fiefia.
(Sio ki he palakalafi 12)
13. Fakatatau ki he 2 Kolinitō 4:16-18, ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻí? (Sio foki ki he fakatātaá.)
13 Fakamanatu kiate koe ko ho tuʻungá ʻoku fakataimi pē. ʻI heʻetau manatuʻi ko ha tuʻunga faingataʻa ʻoku fakataimi pē, ʻe faingofua ange ke tau kātekina. Pea ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú ko e taʻumotuʻá mo e mahamahakí ʻoku fakataimi pē. (Siope 33:25; ʻAi. 33:24) Ko ia ʻe lava ke ke maʻu ʻa e fiefia ʻi hono ʻiloʻi ko ho ngaahi ʻaho fakafiefia tahá ʻoku teʻeki ke hoko mai, ʻoku kei toka mei muʻa. (Lau ʻa e 2 Kolinitō 4:16-18.) Ka ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he niʻihi kehé ke tokoní?
(Sio ki he palakalafi 13)
FOUNGA ʻE LAVA KE TOKONI AI ʻA E NIʻIHI KEHÉ
14. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻaʻahi pea fetuʻutaki ki he kau taʻumotuʻá?
14 ʻAʻahi mo fetuʻutaki maʻu pē ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻumotuʻá. (Hep. 13:16) Ko e kau taʻumotuʻá ʻe lava ke nau ongoʻi tuēnoa. Ko ha tokoua ʻoku toka mohenga ko Camille ʻokú ne pehē: “ʻOku pau ke u nofo fale mei he pongipongí ki he efiafí. Ko ia naʻá ku ongoʻi mātuʻaki taʻeoliʻia. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ou ongoʻi ʻo hangē ha fuʻu laione motuʻa ʻoku tuku ʻaá. ʻOku ou ongoʻi manavasiʻi mo feifeitamaki.” ʻI heʻetau ʻaʻahi ki he kau taʻumotuʻá, ʻoku tau fakapapauʻi ange ʻoku nau mahuʻinga kiate kitautolu pea ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu. Mahalo ʻoku lava ke tau manatuʻi kotoa ha taimi naʻa tau loto ke fetuʻutaki pe ʻaʻahi ki ha tokotaha taʻumotuʻa ʻi heʻetau fakatahaʻangá ka naʻe ʻikai ke tau fai pehē. ʻOku tau femoʻuekina kotoa. Ko ia ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke “fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé,” ʻo kau ai ʻa e ʻaʻahi ki he kau taʻumotuʻá? (Fil. 1:10) ʻE ʻaonga nai ke ke ʻai ha nouti ʻi hoʻo tohimāhiná ke fakamanatu atu ke ʻave ha kiʻi pōpoaki ki he kau taʻumotuʻa ʻi hoʻo fakatahaʻangá pe ke tā kiate kinautolu. ʻE lava ke ke toe vaheʻi ha taimi pau ke ʻaʻahi kiate kinautolu; ʻoua ʻe tali faingamālié.
15. Ko e hā ʻe lava ke fai fakataha ʻe he faʻahinga kei siʻí mo e kau taʻumotuʻá?
15 Kapau ko ha tokotaha kei siʻi koe, te ke fifili nai pe ko e hā te ke talanoa fekauʻaki mo iá pe ko e hā ʻa e ngāue ʻe lava ke ke fai fakataha mo e kau taʻumotuʻá. Kae ʻoua ʻe fuʻu hohaʻá. Hoko pē ko ha kaumeʻa lelei. (Pal. 17:17) Kiʻi tuʻu pea talanoa mo e kau taʻumotuʻá ki muʻa pe ʻi he hili ʻa e ngaahi fakatahá. Mahalo ʻe lava ke ke ʻeke ange ʻene veesi Tohi Tapu manakó pe ko haʻane manatu melie fakaoli ki heʻene kei siʻí. ʻE lava foki ke ke fakaafeʻi kinautolu ke mou sio fakataha ʻi ha polokalama JW Broadcasting®. ʻE malava foki ke ke tokoni ki he kau taʻumotuʻá ʻi he ngaahi founga ʻaonga. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke tokoni ke update ʻenau ngaahi meʻangāué pe hiki ʻa e ʻū tohi fakamuimui tahá. Ko ha tuofefine ko Carol ʻokú ne pehē: “Feinga ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke saiʻia aí mo e kau taʻumotuʻá. Neongo ʻoku ou taʻumotuʻa, ʻoku ou kei loto pē ke fiefia ʻi he moʻuí. ʻOku ou saiʻia ke ʻalu ʻo fakatau, kai falekai, pea sio ki he fakatupú.” Pea ko ha tuofefine ko Maira ʻokú ne pehē: “Ko e taha hoku ngaahi kaumeʻá ʻokú ne taʻu 90. ʻOkú ma vāmamaʻo ʻaki ʻa e taʻu ʻe 57. Ka ʻoku faʻa ngalo ia ʻiate au koeʻuhí ʻokú ma kakata mo sio faiva fakataha. Pea ʻi heʻema fehangahangai mo e ngaahi palopalemá, ʻokú ma fetokoniʻaki.”
16. Ko e hā ʻe ʻaonga ai ke ʻalu mo e kau taʻumotuʻá ki heʻenau ngaahi ʻapoinimení?
16 ʻAlu fakataha mo kinautolu ki heʻenau ngaahi ʻapoinimeni fakafaitoʻó. Tānaki atu ki hono tokonaki ha meʻalele ki he kau taʻumotuʻá, ʻe malava ke ke fakapapauʻi ʻoku ngaahileleiʻi kinautolu ʻe he kau ngāue fakafaitoʻó pea tokangaʻi ʻenau fiemaʻú. (ʻAi. 1:17) ʻE malava nai ke ke tokoni ki he tokotaha taʻumotuʻá ʻaki hono hiki ʻa e meʻa ʻoku tala ange ʻe he toketaá. Ko ha tuofefine taʻumotuʻa ko Ruth ʻokú ne pehē: “ʻI heʻeku faʻa ʻalu toko taha ki ha ʻapoinimeni, ʻoku ʻikai ke fuʻu tokanga mai ʻa e toketaá kiate au. ʻE pehē mai nai ʻe he toketaá, ‘ʻOku ʻikai ke ke puke koe; ʻokú ke uesia fakaʻatamai.’ Ka ʻi he taimi ʻoku ou ʻalu ai mo ha tahá, ʻoku kehe ʻaupito ʻa e fakafeangai mai ʻa e toketaá. ʻOku ou fakamālō ki hoku fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau tuku taimi ke ʻalu mo aú.”
17. Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻe lava ke ke kau ki ai mo e kau taʻumotuʻá?
17 Ngāue mo kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko e kau taʻumotuʻa ʻe niʻihi ʻoku ʻikai nai ke nau maʻu ʻa e mālohi fakaesino ke malanga fale ki he fale. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke fakaafeʻi ha tuofefine taʻumotuʻa ke ngāue fakataha mo koe ʻi he papá? Te ke ʻave nai ha sea koeʻuhi ke lava ʻo ne tangutu ʻo ofi ki he papá. Pe ʻe lava ke ke fakaafeʻi ha tokoua taʻumotuʻa ke ʻalu mo ia ki ha ako Tohi Tapu, pe ko hono fai nai ʻa e akó ʻi hono ʻapí? ʻE lava ke fakakaukau ʻa e kau mātuʻá ke fai ʻa e fakataha malangá ʻi he ʻapi ʻo e kau taʻumotuʻá ke faingofua ange ke nau kau ki ai. Ko ha meʻa pē ʻoku tau fai ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e kau taʻumotuʻá ʻoku tuha ia mo e feingá.—Pal. 3:27; Loma 12:10.
18. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ako hono hokó?
18 Kuo fakamanatu mai kiate kitautolu ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻi he kau taʻumotuʻá pea fakamahuʻingaʻi kinautolu. Pea ʻoku pehē pē mo e toenga ʻo kitautolu ʻi he fakatahaʻangá! Ko e hoholo ke motuʻá ʻoku faingataʻa, ka ʻi he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke ke tauhi maʻu hoʻo fiefiá. (Saame 37:25) He fakafiefia ē ke ʻiloʻi ko ho ngaahi ʻaho fakafiefia tahá ʻoku teʻeki ke hoko mai, ʻoku kei toka mei muʻa! Kae fēfē ʻa e faʻahinga ʻo kitautolu ʻoku tau tauhi ha mēmipa taʻumotuʻa ʻo e fāmilí, ko ha kiʻi tama pe ko ha kaumeʻa ʻoku puke? ʻE lava fēfē ke ke tauhi maʻu hoʻo fiefiá? Te tau lāulea ki he tali ʻo e fehuʻi ko iá ʻi he kupu ako hono hokó.
HIVA 30 Ko ʻEku Tamai, Hoku ʻOtua mo e Kaumeʻa
a Sio ʻi he jw.org mo e JW Library® ʻi he vitiō ʻoku fakakaveinga Kau Taʻumotuʻa—ʻOku ʻi Ai Hoʻomou Ngafa Mahuʻinga.