Fihia ʻi ha Nofo Mali ʻOku ʻIkai ʻI Ai e ʻOfá
“ʻI ha sōsaieti ʻoku lahi fau ai ʻa e vete malí, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he ngalingali ʻe ngata ʻi he veté ʻa e ngaahi nofo mali lahi ʻoku ʻikai ke fiefiá, ka ʻi he tānaki atu ki aí, ko e ngaahi nofo mali lahi ange ʻoku ngalingali ʻe hoko ia ʻo ʻikai ke fiefia.”—KAUTAHA ʻA E NGAAHI FĀMILÍ ʻI ʻAMELIKA.
KUO leaʻaki ʻo pehē ko e lahi ʻo e fiefia ʻi he moʻuí mo e lahi ʻo e mamahí ʻoku haʻu ia mei he matavai tatau—ko ʻete nofo malí. Ko e moʻoni, ko e ngaahi meʻa siʻi pē ʻi he moʻuí ʻoku ʻi ai ʻa e malava ke ne tokonaki mai ʻa e hakailangitau lahi—pe ko e loto-mamahi lahi. Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he puha ʻoku fakakau hení, ko e ngaahi hoa mali lahi ʻoku nau hokosia ha tuʻunga lahi fakaʻulia ʻo e loto-mamahí.
Ka ko e fika ʻo e vete malí ʻoku fakaeʻa ai ha konga pē ʻo e palopalemá. He ko e nofo mali taki taha ʻoku ʻikai lavameʻá, ko e ngaahi nofo mali taʻefaʻalaua kehe ʻoku kei hao pē ka ʻoku fihiatuʻu ia ʻi he ngaahi faingataʻa tuʻumaʻu. “Naʻe faʻa hoko homau fāmilí ʻo fiefia, ka ʻi he taʻu ʻe 12 fakamuimuí naʻe kovi ʻaupito ia,” ko e fakamatala ia ʻa ha fefine naʻe mali ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 30. “ʻOku ʻikai ke mahuʻingaʻia ʻa hoku husepānití ʻi heʻeku ngaahi ongoʻí. Ko e moʻoni ko ia ʻa hoku fili fakaeongo kovi tahá.” ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku tangilāulau ha husepāniti ʻo e meimei taʻu ʻe 25: “Kuo tala mai kiate au ʻe hoku uaifí ʻoku ʻikai te ne toe ʻofa ʻiate au. ʻOkú ne pehē kapau te ma kei loki taha pē pea taki taha ʻalu pē ʻi hono hala ʻi heʻene aʻu ki he taimi mālōloó, ʻe lava ke kei kātekina ai ʻa e tuʻungá.”
Ko e moʻoni, ko e niʻihi ʻi he ngaahi tuʻunga faingataʻa ko ʻení ʻoku nau fakangata ʻenau nofo malí. Kae kehe, ki he tokolahi, ʻoku ʻikai te nau fili ke vete mali. Ko e hā hono ʻuhingá? Fakatatau ki he lau ʻa Dr. Karen Kayser, ko e ngaahi meʻa tefito hangē ko e fānaú, fakamā ʻi he koló, ngaahi meʻa fakapaʻangá, ngaahi kaumeʻá, ngaahi kāingá, mo e ngaahi tui fakalotú ʻokú ne pukepuke fakataha nai ha ongo meʻa, naʻa mo e ʻi he tuʻunga ʻoku ʻikai ʻi ai ai ʻa e ʻofá. “ʻI he ʻikai ngalingali ke fai ha vete fakalaó,” ʻokú ne pehē, “ʻoku fili ʻa e ngaahi hoa mali ko ení ke nau kei nofo ai pē mo ha hoa ʻa ia ʻoku nau vete fakaeongo mo ia.”
Kuo pau nai ki ha ongo meʻa ʻa ia kuo momoko ʻa hona vahaʻangataé ke na tuku ai kinaua ki ha moʻui taʻefakafiemālie? Ko e fetongi pē ki he veté ko ha nofo mali ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e ʻofá? ʻOku fakamoʻoniʻi ʻi he meʻa kuo hokosiá ʻoku lava ke haofaki ʻa e ngaahi nofo mali lahi ʻoku faingataʻaʻiá—ʻo ʻikai ngata pē mei he mamahi lahi ʻi he māvaé kae pehē foki mei he loto-mamahi ʻi he ʻikai ʻi ai ʻa e ʻofá.
[Puha ʻi he peesi 3]
VETE MALI TAKATAKAI ʻI HE MĀMANÍ
• Kānata mo Siapani: ʻOku uesia ʻe he vete malí ha vahe tolu nai ʻo e ngaahi nofo malí.
• Pilitānia: Fakatatau ki he ngaahi fakafuofuá, ko e nofo mali ʻe 4 mei he nofo mali ʻe 10 ʻe ngata ia ʻi he vete malí.
• Simipāpuē: ʻOku fakangata ʻe he vete malí ʻa e nofo mali nai ʻe 2 ʻi he nofo mali kotoa pē ʻe 5.
• ʻAositelēlia: Ko e lahi ʻo e vete malí kuo meimei liunga fā ia talu mei he muʻaki taʻu 1960 tupú.
• ʻIunaite Setete: Talu mei he 1970, ko e ngaahi hoa kuo nau malí ʻoku nau maʻu ha faingamālie ko e 50-50 ʻo e nofo fakatahá.