Faitoʻo Kona Tapú—Ko e Hā ʻOku Ngāuekoviʻaki Ai Ia ʻe he Kakaí?
“NAʻÁ KU taʻu 13, pea ko e tuofefine ʻo hoku kaumeʻa lelei tahá naʻá ne fakaafeʻi kimautolu ki honau ʻapātimení ʻi he efiafi ʻe taha. Naʻe kamata ke ifi maliuana ʻa e tokotaha kotoa. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻá ku fakafisingaʻi ia, ka ʻi he hili ʻa hono toutou tuʻuaki mai ia kiate aú, naʻe faifai pē peá u ʻahiʻahiʻi ia.” Ko e anga ia ʻo e fakamatala ʻa Michael, mei ʻAfilika Tonga, ki heʻene ʻuluaki ngāueʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú.
“Ko ʻeku haʻu mei ha fāmili ʻoku nau pipiki ki he ngaahi founga tukufakaholó ʻa ia ʻoku nau nōfoʻi fakapalōfesinale ki he ngaahi fasi ongoongoá. Naʻá ku kau ʻi ha kau tāmeʻa, pea ko e taha ʻo e kau fai mūsiká naʻá ne angaʻaki ʻa e ifi maliuana maʻu pē ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi taimi mālōloó. Naʻá ne kīvoi ʻi hono tuʻuaki mai ia kiate aú ʻo laka hake ʻi ha ngaahi māhina. Naʻe faifai pē peá u ʻahiʻahiʻi ia pea kamata ke u ngāueʻaki maʻu pē ia.” Ko e founga ia ʻo hono kamata ʻe Darren, ko ha tokotaha Kānata ʻa hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi faitoʻo kona tapú.
Ko e toko ua ko ení fakatouʻosi naʻá na hoko atu ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapu kehé, hangē ko e LSD, ʻōpiamú, mo e ngaahi faitoʻo kona tapu fakalongomoʻuí. ʻI he fakakaukau atu he taimí ni ki he kuohilí, ʻi he tuʻunga ko e ongo meʻa naʻá na ngāuekoviʻaki ki muʻa ʻa e faitoʻo kona tapú, ʻokú na loto-tatau ko e tākiekina ʻa e ngaahi toʻumeʻá ʻa e ʻuhinga tefito naʻá na kamata ke ngāuekoviʻaki ai ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú. “Naʻe ʻikai ʻaupito te u fakakaukau ʻe faifai ange peá u ngāueʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú,” ko e lau ia ʻa Michael, “ka ko e ngaahi kaumeʻa pē naʻá ku maʻú ko e kau leka ko iá, pea ʻoku fakanatula pē ʻa hoʻo faʻifaʻitaki kiate kinautolú.”
Ko e Tafaʻaki Fakafiefiá
Ko e tenge mei he toʻumeʻá ʻokú ne fakahoko moʻoni ha ngafa lahi ʻi hono ʻai ke kamata ngāueʻaki ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú, pea ko e fānaú ʻoku tautefito ʻa ʻenau tōngofuá. Tānaki atu ki ai, ʻoku nau fehangahangai mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa e faʻahinga ʻoku nau līʻoa lahi ki ai ʻi he māmani ʻo e fakafiefiá, ʻa ia ʻoku nau fakahoko ha tākiekina mālohi ki he fānau ʻoku līʻoa ange kiate kinautolú.
Ko e kulupu makehe ʻoku nau fakatupu paʻanga ʻi he fakafiefiá ʻoku tautefito ʻa hono uesia ʻe hono ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú. Ko e kau faiva tuʻu-ki-muʻa ʻi he tafaʻaki ʻo e mūsiká ʻoku nau faʻa hoko ʻo kau ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapu fakatuʻutāmakí ʻi ha tuʻunga ʻi heʻenau ngāué. ʻOku toe hoko ʻa e kau sitā faiva tokolahi ko e faʻahinga ʻoku nau tōʻongaʻaki ʻa hono ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú.
ʻOku lava ʻe he kau fai faivá ʻo ʻai ke hā fakaholomamata mo fakamānako ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú ʻo hā ngali faingataʻa ai ke talitekeʻi ia ʻe he kau talavoú. Naʻe līpooti ʻe he Newsweek ʻi he 1996: “Ko e ngaahi hala ʻo Seattle ʻoku movete holo ai ʻa e kau leka ʻa ia kuo nau hiki ki ai ke ngāueʻaki ʻa e heloiní, koeʻuhi pē ko e [tokotaha tā fasi rock] ko Cobain ʻokú ne ngāueʻaki ia.”
Ko e tuʻunga ʻo e faitoʻo kona tapú ʻoku ʻai ke hā fakaholomamata ia ʻi he ngaahi makasiní, ngaahi faivá mo e televīsoné. ʻI he founga tatau, ko e kau tisaini ʻiloa ʻe niʻihi ʻi he māmani ʻo e sīpinga valá kuo nau saiʻia ʻi he kau mōtolo ʻoku nau hā pakau mo tutue, ʻi he faʻifaʻitaki ki he faʻahinga ʻoku maʻunimā ʻe he faitoʻo kona tapú.
Ko e Hā ʻOku Maʻunimā Ai ʻa e Niʻihi?
ʻOku toe tānaki mai ʻa e ngaahi meʻa tefito lahi kehe ki he fakautuutu ʻa hono ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú. ʻOku ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻá ni ʻa e ongoʻi siva ʻa e ʻamanakí, loto-mafasiá mo e ʻikai ha taumuʻa ʻi he moʻuí. Ko e toe ngaahi ʻuhinga lahi angé ko e ngaahi palopalema fakaʻekonōmiká, ʻikai maʻu ha ngāué, pea mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kovi fakaemātuʻá.
Ko e niʻihi ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi he ngaahi vā fakaetangatá ʻo nau ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú ke tokoniʻi kinautolu ke nau fekuki mo e ngaahi tuʻunga fakasōsialé. ʻOku nau tui ʻoku hanga ʻe he ngaahi faitoʻo kona tapú ʻo fakalahi ʻenau loto-falalá, ʻo ʻai kinautolu ke nau ongoʻi ʻatamai lelei mo manakoa. ʻOku ʻiloʻi ʻe he niʻihi ʻoku faingofua ange pē ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú ʻi hono tali ʻa e fatongia ki hono fakalele lavameʻa ʻo ʻenau moʻuí.
Ko e pipikoʻiá ko e toe ʻuhinga ia ʻe taha ʻoku hanga ai ʻa e kau talavoú ki he ngaahi faitoʻo kona tapú. Ko e tohi ko e The Romance of Risk—Why Teenagers Do the Things They Do ʻoku fakamatala ai ki he pipikoʻiá pea mo e ʻikai ha tokangaʻi fakaemātuʻá: “ʻOku foki mai ʻa e tamaiki tangatá mo e tamaiki fefiné ʻi he tuku ʻa e akó ki ha ngaahi ʻapi ʻoku ʻikai ha taha ai. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi heʻenau taʻelata mo ʻikai loto ke nofo tokotahá. ʻOku feohi mo kinautolu ʻa e ngaahi kaumeʻá, ka neongo ʻenau fakatahá ʻoku nau faʻa pipikoʻia. ʻOku nau sio televīsone taʻetuku mo sio ʻi he ngaahi fasi he vitioó pe kumi ʻi he ʻInitanetí ki ha fakafiefia. ʻOku lavangofua ke hoko ai ʻa e ifí, ngāueʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú mo e inú ko ha konga ia ʻo e tuʻunga ko ení.”
Ko Michael, ʻa ia ne lave ki ai ki muʻá, naʻá ne pehē fekauʻaki mo e ʻikai hano tokangaʻi fakaemātuʻa ia ʻi ʻapí: “Naʻá ku maʻu ha moʻui fakafāmili fiefia. Naʻe taha kehe atu ʻa e vāofi homau fāmilí. Neongo ia, naʻe fakatou ngāue ʻa ʻeku ongo mātuʻá, pea naʻe ʻikai ha tokangaʻi ia ʻi he lolotonga ʻa e ʻahó. Pehē foki, naʻe tuku mai kiate kimautolu ʻe heʻemau ongo mātuʻá ʻa e tauʻatāina lahi fau. Naʻe ʻikai ha akonekina. Naʻe ʻikai teitei ʻilo ʻeku ongo mātuʻá naʻá ku ngāueʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú.”
ʻI he hili pē hono maʻunimaá, ʻoku hokohoko atu ai ʻe he tokolahi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú ki ha ʻuhinga faingofua pē: ʻOku nau fiefia ai. Ko Michael, ʻa ia naʻá ne ngāueʻaki fakaʻaho ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú, naʻá ne pehē fekauʻaki mo hono ngaahi olá: “Naʻá ku ʻi ha māmani fakaʻānaua. Naʻe lava ai ke u mavahe mei ha ngaahi faingataʻa pē naʻá ku maʻu. Naʻe ʻikai ʻaupito te u ongoʻi tailiili. Ko e meʻa kotoa pē naʻe hā ngali fakaʻofoʻofa.”
Ko e toe tokotaha naʻá ne ngāuekoviʻaki ki muʻa ʻa e faitoʻo kona tapú, ko hono hingoá ko Dick, mei ʻAfilika Tonga, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ola naʻe fakahoko kiate ia ʻe he maliuaná ʻi heʻene kamata ngāueʻaki ia ʻi hono taʻu 13: “Naʻá ku kata ʻi ha faʻahinga fakakata pē. Naʻe fakalata ʻa e meʻa kotoa pē.”
Ko e ngaahi fakatokanga fekauʻaki mo e maumau ʻoku lava ke fakahoko ʻe he ngaahi faitoʻo kona tapú ʻoku ʻikai pē hā ʻoku manavahē ki ai ʻa e kau talavoú. ʻOku nau hehema ke maʻu ha fakakaukau “ʻe ʻikai ke hoko ia kiate au.” Ko e tohi ko e Talking With Your Teenager ʻoku fakamatala ai ki he ʻuhinga ʻoku tukunoaʻi ai ʻe he kau taʻu hongofulu tupú ʻa e ngaahi fakatokanga fakaemoʻuilelei ki he faitoʻo kona tapú: “ʻOku nau mātuʻaki fakaakeake vave pea fonu ʻi he ivi longomoʻui ʻo ʻikai ai te nau tui ʻe faingataʻaʻia ʻenau moʻuí. Ko e ongoʻi ko eni ʻo e ‘taʻeala hoko ha maumaú’ ʻoku mātuʻaki hoko lahi ia ʻi he toʻutupú. ʻOku fakakaukau ʻa e kau taʻu hongofulu tupú ia ki he kanisā ʻa e maʻamaʻá, ʻolokahōliká, maʻunimā ʻe he faitoʻo kona tapu fakatuʻutāmakí, ko e ngaahi meʻa pē ia ʻoku hoko ki he kakai taʻumotuʻa angé, ʻo ʻikai kiate kinautolu.” Ko e tokolahi ʻoku ʻikai pē te nau lāuʻilo kinautolu ia ki he ngaahi fakatuʻutāmakí, hangē ko ia ʻoku fakatātaaʻi ʻe he tuʻunga manakoa ʻo e faitoʻo kona tapu ko e ecstasy. Ko e hā ia?
Ecstasy pea mo e Tuʻunga ʻo e Rave
Ko e faitoʻo kona tapu MDMA makatuʻunga ʻi he ʻemifetaminí, ʻoku ʻiloa ko e ecstasy, ʻoku ngāuelahiʻaki ia ʻi he ngaahi taimi hulohula ʻahoʻahoia ʻoku ui ko e ngaahi rave. ʻOku pouaki ʻe he kau tuʻuaki fakatau atú ʻa e tākiekina ko hono maʻu ʻa e ecstasy ko ha founga malu ia ki hono hokosia ha ongoʻi fiefia lahi tānaki atu ki ai mo ha pōnasi ko e ivi lahi fakaʻulia ke hulohula ai ʻi he poó kotoa. ʻOku tokoniʻi ʻe he faitoʻo kona tapú ʻa e kau hulohulá ke nau hokohoko atu ʻi ha ngaahi houa kae ʻoua kuo iku ʻo nau hokosia ʻa e meʻa naʻe lave ki ai ʻa e tokotaha-tohi ʻe taha ko e “tuʻunga hangē ha ʻāveá.” Naʻe fakamatala ha finemui ʻe taha ki he fakamānako ʻo e ecstasy: “ʻOku kamata ʻa e ongoʻi fiefiá ʻi ho ngaahi louhiʻi vaʻé, ʻo ne kāpui koe ʻi ha ongoʻi māfana mo e ʻofa ʻoku faingataʻa ke tui ki ai ʻi he ʻalu hake māmālie ʻa e tuʻutuʻukiná ki ho foʻi ʻulú.”
Ko hono sikeni ʻo e ʻuto ʻo e kau ngāueʻaki tuʻumaʻu ʻo e ecstasy kuo ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni fakaesino ʻoku ʻikai ko e faitoʻo kona tapu ʻikai fakatupu maumau ia naʻe taukaveʻi ʻe he kau tuʻuaki fakatau atú. ʻOku hā mahino ʻoku maumauʻi ʻe he ecstasy ʻa e fanga kiʻi faipa ʻo e neave ʻi he ʻutó peá ne fakasiʻisiʻi ʻa e lēvolo ʻo e selotōniní. Ko e maumau peheé ʻoku malava ke tuʻuloa ia. ʻE iku nai eni ʻi ha taimi, ki he ngaahi fakahohaʻa hangē ko e loto-mafasiá mo e mole ʻa e manatú. Kuo līpooti ʻa e ngaahi mate ʻe niʻihi ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e ecstasy. ʻOku toe tuifio foki ʻe he kau tila faitoʻo kona tapu tokolahi ʻa e ecstasy mo e heloiní koeʻuhi ke maʻunimā ai ʻenau kau kasitomaá.
ʻOku Faingofua Fēfē ʻa Hono Maʻú?
ʻI he ngaahi fonua lahi kuo holo ai ʻa e totongi ʻo e ngaahi faitoʻo kona tapú ʻi he fakautuutu ʻa ʻene lahí. Ko e konga ʻo e meʻá ni ʻoku tupu ia ʻi he ngaahi feliliuaki fakapolitikalé mo fakaʻekonōmiká. Ko ha fakatātā lelei ʻo e meʻá ni ko ʻAfilika Tonga, ʻa ia kuo iku ai ʻa e liliu fakapolitikalé ki he fakautuutu ʻa e fefakatauʻakí mo e fefetongiʻaki mo e ngaahi fonua kehé. Ko e meʻá ni fakataha mo e siʻi hono puleʻi ʻo e kauʻā fonuá kuo toe fakautuutu ai ʻa e fefakatauʻaki faitoʻo kona tapú. ʻI he tupulaki ʻa e ʻikai maʻu ha ngāué, ʻoku fakafalala ai ʻa e laui afe ki hono fakatau atu ʻa e faitoʻo kona tapu taʻefakalaó ke maʻu ai ha paʻanga hū mai. ʻI he feituʻu ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú, ʻoku siʻi ke mamaʻo mei ai ʻa e faihia fakamālohí ia. Fakatatau ki ha līpooti ʻa ha nusipepa, ko e fānau ʻi he ngaahi ʻapiako ʻi Gauteng, ʻAfilika Tongá—ko e niʻihi ai ʻoku nau taʻu 13 pē—ʻoku nau ʻi he malumalu ʻo hono tokangaʻi fakapolisí koeʻuhi ko e tila faitoʻo kona tapú. Ko e ngaahi ʻapiako lahi ʻi he feituʻú kuo kamata ke nau sivi ʻa e kau akó pe ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú.
Ko e Hā ʻa e Tupuʻanga Tefitó?
ʻOku hā mahino ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ʻo hono ngāuekoviʻaki ʻe he kakaí ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú. Ka ko e ngaahi meʻá ni ko e ngaahi fakaʻilonga kotoa pē ia ʻo ha palopalema lahi ange, ko ha tupuʻanga tefito. Ko e tokotaha-tohi ko Ben Whitaker naʻá ne fakasisi ki he meʻá ni: “Ko e tupulaki fakaetoʻutangata ʻa hono ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú ko ha fakaʻilonga fakaefakatokanga ia ʻo e ngaahi vaivaiʻanga mo e ngaahi tōnounou ʻi hotau sōsaietí, tuku kehe ʻa e taʻelatá mo e ʻamanaki tōnoá: ko e hā ka toe saiʻia ai ʻa e fuʻu tokolahi ʻo e kakai talēnitiʻia mo maʻu monuú ʻi he ngaahi faitoʻo kona tapú ʻi he moʻoniʻi meʻa totonu ʻo e ʻaho lolotongá?”
Ko ha fehuʻi lelei eni, ʻa ia ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau ʻiloʻi ko hotau sōsaieti tuli ki he matelié mo nōfoʻi ki he lavameʻá ʻoku faʻa ʻikai malava ke ne fakalato ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaeongó mo fakalaumālié. Naʻa mo e lahi taha ʻo e ngaahi lotú kuo ʻikai te nau malava ke fakatōliʻa ʻa e ngaahi fiemaʻu ko iá koeʻuhi kuo nau tukunoaʻi ʻa e tupuʻanga tefito ʻo e ngaahi palopalema ʻa e tangatá.
Kuo pau ke tau ʻiloʻi pea fekuki mo e tupuʻanga tefito ko iá ki muʻa ke tau lava ʻo maʻu ʻa e fakaleleiʻanga tuʻuloa pē ʻe taha ki he palopalema ʻo e faitoʻo kona tapú. ʻE fai ʻa e lāulea ki he meʻá ni ʻi he kupu hoko maí.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e ngāueʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú ʻoku ʻai ia ke hā fakaholomamata ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe he faʻahinga ongoongoá
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e tuʻunga ʻo e mūsika ʻi onopōní ʻoku lahi fau ai ʻa hono ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
Ko e faitoʻo kona tapu ecstasy ʻoku ala maʻu lahi ia ʻi he ngaahi hulohula ʻahoʻahoiá
[Maʻuʻanga]
AP Photo/Greg Smith
Gerald Nino/U.S. Customs