LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g03 7/8 p. 5-9
  • Founga ke Maluʻi Ai Hoʻo Fānaú

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Founga ke Maluʻi Ai Hoʻo Fānaú
  • ʻĀ Hake!—2003
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “Kaumeʻa Fekoekoeʻi”
  • Taimi ʻOku Ngāueʻaki Ai ʻe ha Talavou ʻa e Faitoʻo Kona Tapú
  • Kau Lavameʻa
  • ʻOua ʻe Foʻi!
  • Toʻutupú mo e Faitoʻo Kona Tapú
    ʻĀ Hake!—2003
  • Faitoʻo Kona Tapú—Ko e Hā ʻOku Ngāuekoviʻaki Ai Ia ʻe he Kakaí?
    ʻĀ Hake!—2001
  • Ngāuekoviʻaki ʻa e Faitoʻo Kona Tapú—ʻOku ʻI Ai ha Fakaleleiʻanga!
    ʻĀ Hake!—2001
ʻĀ Hake!—2003
g03 7/8 p. 5-9

Founga ke Maluʻi Ai Hoʻo Fānaú

“Ko e ngaahi mātuʻá ʻa e faʻahinga tefito mahuʻinga taha ki hono maluʻi ʻa e fānaú mei hono ngāuekoviʻaki ʻa e meʻa kona fakatupu maumaú. Kuo pau ke nau hoko ko ha matavai ʻo e faʻifaʻitakiʻanga mo e fakahinohino ki heʻenau fānaú.”​—DONNA SHALALA, SEKELITALI ʻO E POTUNGĀUE MOʻUI MO E NGAAHI NGĀUE FAKAETANGATA ʻA E U.S.

ʻI HE tuʻunga ko ha mātuʻá, ko e ʻuluaki laine maluʻi koe ʻi hono tauʻi ʻa e ngāuekoviʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú. Ko hono pangó, ʻoku ʻikai nai ke mahinoʻi ʻe he mātuʻa kotoa pē ʻa e mahuʻinga ʻo e ngafa ko iá. “Naʻe femoʻuekina maʻu pē ʻa ʻeku tamaí,” ko e manatu ia ʻa ʻIleniu, ko ha talavou Pelēsila. “Naʻá ne talanoa nounou pē mo kimautolu. Naʻe ʻikai ʻaupito te mau maʻu ha faleʻi fekauʻaki mo e faitoʻo kona tapú.”

ʻI hono kehe mei aí, vakai angé ki he manatu ʻa ʻAlekisanitolosi, ko ha talavou Pelēsila ʻe taha: “ʻI he taimi naʻe ʻi ai ai ʻa e ngaahi polokalama TV fekauʻaki mo e maʻunimā ʻe he faitoʻo kona tapú, naʻe ui ʻe heʻeku tamaí ʻa hoku fanga tokouá mo au ki he lokí ke mau sio ai. Naʻá ne fakahaaʻi mai kia kimautolu ʻa e tuʻunga fakalilifu ne ʻi ai ʻa e kau maʻunimaá koeʻuhi ko ʻenau ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá ne ngāueʻaongaʻaki ʻa e taimi ko iá ke ʻeke mai ai kia kimautolu pe kuo mau sio ki he kau talavou kehe ʻi he akó ne nau kau ʻi hono ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú. ʻI he founga ko iá naʻá ne fakatokanga mai ai kia kimautolu fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú.”

Kuó ke lāulea ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e faitoʻo kona tapú mo hoʻo fānaú? Ke fai ia, ʻe fiemaʻu nai ke ke akoʻi koe fekauʻaki mo e meʻá ni. ʻE lava ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ʻenau fānaú ke nau ʻiloʻi ko hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapu taʻefakalaó ʻokú ne maumauʻi fakalaumālie kinautolu. ʻOku ekinaki mai ʻa e Tohitapú kia kitautolu ke tauhi hotau sinó ke maʻa mei he ʻuli kotoa pē, fakaesino mo fakalaumālie fakatouʻosi. (2 Kolinito 6:19 [2 Kol. 7:​1, PM]) Ko hano ako tuʻumaʻu ʻa e Tohitapú mo ʻete fānaú ʻe lava ke hoko ko ha meʻangāue mālohi ia ki hono maluʻi kinautolú.a

“Kaumeʻa Fekoekoeʻi”

ʻOku toe mahuʻinga ke ke fokotuʻu ha vahaʻangatae ʻo e fefalalaʻaki mo hoʻo fānaú. Ko Sihová ko ha “kaumeʻa fekoekoeʻi” ia ki heʻene fānau fakaemāmaní. (Selemaia 3:​4, NW) Ko ha kaumeʻa fekoekoeʻi koe ki hoʻo tamá? ʻOkú ke fanongo moʻoni ki hoʻo tamá? ʻOku ongoʻi fiemālie ʻa hoʻo tamá ʻi he haʻu kia koe mo e ngaahi palopalemá? ʻOkú ke vave ange ki he fakahalaiaʻí ʻi hono fakahīkihikiʻí? Tuku ha taimi ke ke hoko ʻo ʻiloʻi ai ʻa hoʻo tamá. ʻOku ʻi ai hano ngaahi kaumeʻa? Ko hai kinautolu? He ko ē, ʻoku fakatokanga mai ʻa e Tohitapú: “ʻOku maumauʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe he faʻa talanoa kovi.” (1 Kolinito 15:33) ʻOua ʻe ilifia ke fokotuʻu ha ngaahi fakangatangata fefeka pe ke fai ha akonaki ʻofa. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Tautea ho foha, pea te ne hoko ko ho nongaʻanga; ʻio, te ne taufetuku fiemalie ki hoʻo moʻui.”—Palovepi 29:17.

ʻIkai ko ia pē, ʻoua ʻe fakamaʻamaʻaʻi ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku fehangahangai mo hoʻo tamá. ʻE fakaʻuhinga taʻehohaʻa nai ʻa e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻo pehē koeʻuhi ʻoku haʻu ʻenau fānaú mei ha fāmili ʻoku mātuʻaki tokaʻi, ʻoku ʻikai pē ko ha faʻahinga kinautolu ia te nau hoko ʻo fekauʻaki mo e faitoʻo kona tapú. Ka ʻoku fakamatala ʻa Dr. José Henrique Silveira: “ʻOku saiʻia ʻa e tokotaha tila faitoʻo kona tapú ke fakakaumeʻa ki he kau leka ʻa e kakai ʻiloá koeʻuhi ko e pisinisi lelei ia kiate ia.” ʻIo, kapau ʻoku lava ke fakataueleʻi ha talavou mātuʻaki tokaʻi ki hono ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, ʻoku faʻa muimui ai ʻa e fānau kehé.

Ko ia, fakakaukau totonu. Feinga ke ʻiloʻi ʻa e niʻihi ʻo e muʻaki ngaahi fakaʻilonga ʻo e hoko ʻo fekauʻaki mo e faitoʻo kona tapú. Ko e fakatātaá, kuo hoko fakafokifā hoʻo tamá ʻo takataka mamaʻo, loto-mafasia, fakafili, pe ʻikai fie fāitaha? Kuó ne fakamamaʻo taʻealafakamatalaʻi mei he ngaahi kaumeʻa fuoloá pe ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí? ʻOku ʻi ai nai leva ʻa e ʻuhinga ke ke hohaʻa ai.

ʻOku fakamamahi ke leaʻaki, neongo ʻa e ngaahi feinga ʻoku taau ke fakahīkihikiʻi ʻi he tafaʻaki ʻa e ngaahi mātuʻá, ʻoku kei tō pē ʻa e fānau ia ʻe niʻihi ki he tengé pea ʻahiʻahiʻi ʻa e faitoʻo kona tapú. Ko e hā ʻoku totonu ke ke faí kapau ʻoku hoko moʻoni eni ki hoʻo tamá?

Taimi ʻOku Ngāueʻaki Ai ʻe ha Talavou ʻa e Faitoʻo Kona Tapú

“ʻI he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe heʻeku ongo mātuʻá,” ko e lau ia ʻa ʻIleniú, “ne ʻosi ngāueʻaki ʻe hoku tokouá ʻa e faitoʻo kona tapú ʻi he ngaahi māhina lahi. Koeʻuhi naʻe ʻikai ʻaupito te na fakakaukau ʻe lava ke hoko ʻi ha ʻaho ha taha ʻo ʻena fānaú ʻo maʻunimā ʻe he faitoʻo kona tapú, ko ʻena muʻaki tali ki aí ko e manavahē. ʻI he ʻuluaki taimí, ko e meʻa pē naʻe lava ke fakakaukau ki ai ʻeku tamaí ko hono tauteaʻi fefeka ʻa hoku tokouá.”

ʻI hono ʻiloʻi ʻoku ngāueʻaki ʻe ha tama ʻa e faitoʻo kona tapú, ko e ʻuluaki tali ki ai ʻa e ongo mātuʻá ʻoku ngalingali ko e ʻita, feifeitamaki, mo ha ongoʻi taʻelavameʻa. Kae kehe, ko ha tohi fakamatala naʻe pulusi ʻe he Potungāue Ako U.S. ʻoku faleʻi mai ai: “ʻOua ʻe manavahē! Pea ʻoua ʻe tukuakiʻi koé. Ko e meʻa mahuʻinga he taimi tonu ko ení ko e hanganaki anga-mokomoko [pea] feinga ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku hokó. . . . Ko hono ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú ko ha tōʻonga ia ʻoku ala taʻofi. Ko e maʻunimā ʻe he faitoʻo kona tapú ko ha mahaki ia ʻoku ala faitoʻo.”

ʻIo, anga-lelei pea tuʻu mālohi koeʻuhí ke ʻoua ʻe hoko ʻa e tuʻungá ʻo kovi ange. Ko hoʻo hoko ʻo ʻita tōtuʻá pe feifeitamakí te ne taʻofi nai ʻa e fakaakeake ʻa hoʻo tamá. Pehē foki, ʻokú ke loto ke tokoniʻi hoʻo tamá ke tupu hake ʻo hoko ko ha tokotaha lahi fua fatongia ʻa ia ʻoku fakakaukau maʻana. Ko ia ai, vaheʻi ʻa e taimi ʻoku fiemaʻú ke fakaʻuhinga faitotonu ai mo e talavoú ke tokoniʻi ia ke ne sio ki he ngaahi ʻaonga ʻo e hoko ʻo ʻatā mei he faitoʻo kona tapú. Feinga ke ʻohake ʻa e meʻa ʻoku ʻi he loto ʻo e tama talangataʻá, pea loto-lelei ke fanongo.​—Palovepi 20:5.

ʻOku toe manatuʻi ʻe ʻIleniu: “Ki mui ai, naʻe liliu ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻena ngaahi foungá pea kamata ke akonakiʻi ʻa hoku tokouá, ʻo fokotuʻu ʻa e ngaahi fakangatangata ki he feituʻu ʻe lava ke ne ʻalu ki aí, liliu ʻene ngaahi kalasí koeʻuhi ke kalofi ai ʻene feʻiloaki mo e kaungāako tatau ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻe kamata ke na puleʻi ʻene ngaahi feohí pea fai kiate ia mo e toenga ʻo e fāmilí ʻa e tokanga lahi ange.”

Fakakaukau ki he founga kuo kau lavameʻa ai ki ai ʻa e ngaahi mātuʻa kehé ʻi he taimi naʻa nau ʻiloʻi ai ne ngāueʻaki ʻe heʻenau fānaú ʻa e faitoʻo kona tapú.

Kau Lavameʻa

“Ko e meʻa kovi taha ia kuo hoko kia kimauá,” ko e fakamatala ia ʻa Māselo, ko ha tangata ʻoku nofo ʻi São Paulo, Pelēsila. “Naʻe ʻikai te u fakatokangaʻi mo hoku uaifí ha meʻa ʻe ngalikehe ʻi he ʻulungaanga ʻo homa ongo foha īkí. Naʻá na faʻa toutou kai fale kai mo ha kulupu ʻo e toʻutupu kehe ʻa ia ne ma fakakaukau naʻá ma ʻiloʻi lelei. Naʻe fakatupu lōmekina ʻa e taimi naʻe tala mai ai ʻe ha kaumeʻa ne ngāueʻaki ʻe heʻema ongo tamaikí ʻa e maliuaná. Kae kehe, ʻi hono ʻeké, naʻá na fakahaaʻi he taimi ko iá naʻá na fai ia.”

Naʻe anga-fēfē ʻa e feangai ʻa Māselo mo e tōʻonga ʻa hono ongo fohá? “Naʻe ʻikai te u lava mo hoku uaifí ke fufū ʻema loto-mamahí,” ko ʻene fakahāʻí ia. “Kae lolotonga ʻema fakahalaiaʻi ʻena ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, naʻe ʻikai te ma fehuʻia ʻa ʻena mahuʻinga ʻi hona tuʻunga tāutahá. Naʻá ma felotoi ko ʻema taumuʻá mei he taimi ko iá ʻo hokohoko atu ai ke tokoniʻi homa ongo fohá ke na fakaakeake mei hono ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú. Naʻa mau talanoa hangatonu fekauʻaki mo ʻema ngaahi taumuʻá, pea naʻe tali fakatouʻosi ʻe he ongo fohá ʻema ngaahi fokotuʻú. ʻE hoko atu ʻena ako ʻi he ʻapiakó pea ʻe hokohoko atu ʻena ngāué. ʻE ʻikai te na toe ʻeva toko ua. Naʻá ma fakahāhā fakaʻaho ʻema ʻofa kia kinauá, ʻo ʻikai ʻi ha ngaahi taimi makehe pē. Koeʻuhi ʻoku ou ngāue ko ha tokotaha langa, naʻá ku toutou ʻave kinaua ʻo fakatatau ki heʻeku malavá. Naʻe kamata ke mau maʻu ha taimi fakakata lahi ange, ʻo fakamoleki ʻa e taimi lahi ange ʻi he talanoa fekauʻaki mo e kahaʻú pea mo e fiemaʻu ke maʻu ha ngaahi taumuʻa ʻaonga ʻi he moʻuí.” Naʻe malava ai ʻa Māselo mo hono uaifí ke tokoniʻi ʻa hona ongo fohá ke na ʻatā mei hono ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú.

Vakai ki he meʻa naʻe hokosia ʻe ha tamai Pelēsila ʻe taha. Ko e manatu eni ʻa hono foha ko Lōpeto: “ʻI he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe heʻeku tamaí naʻe ngāuekoviʻaki ʻe hoku tokouá ʻa e faitoʻo kona tapú, ʻi he ʻikai ke fakaangaʻi fefeka pe valokiʻi iá, naʻe fakahaaʻi tonu ia ʻe he tangataʻeikí ko ha kaumeʻa peá ne maʻu ai ʻa e falala ʻa hoku tokouá. Naʻá ne hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻo hoku tokouá mo e ngaahi feituʻu naʻá ne māʻunga ʻalu ki aí, pea naʻe kamata ke ne fakaʻuhinga mo hoku tokouá ʻoku ʻikai te ne fiemaʻu ʻa e faitoʻo kona tapú pe ko e ngaahi kaumeʻa peheé. Naʻe tala ange ʻe he tangataʻeikí kiate ia ʻoku ʻikai te ne loto ke fakamoleki ha ngaahi pō taʻemamohe ʻi he kumi kiate iá.” ʻI ha feinga ke fakaakeake ʻa e talavou faingataʻaʻiá, naʻe fai ʻe heʻene faʻē-uá ʻa e poupou kakato ki hono husepānití. Naʻá na fakatou felotoi kuo pau leva ke na fai ha meʻa peá na fili ke tokoniʻi ia ʻi ʻapi.​—Sio ki he puha “Ko Hono Maʻu ʻa e Tokoní.”

ʻOua ʻe Foʻi!

Ko hono ʻohake ha fāmili ʻi he “ngaahi taimi faingataʻa” ko ení ʻoku lava ke hoko ia ʻo fakaongosia mo faingataʻa. (2 Timote 3:1) Neongo ia, ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito te ke liʻaki hoʻo ngaahi fiemaʻu fakaeongó mo fakalaumālié. (Mātiu 5:3) He moʻoni ē ko e ngaahi lea ʻa e Palovepi 24:10: “Naʻa ke vaivai koā ʻi he ʻaho ʻo e faingataʻa, ta ʻoku fakangatangata pe ho ivi.” ʻOku lava ke maʻu ʻa e mālohi lahi ʻi he feohi mo e kau Kalisitiane moʻoní. ʻI he ngaahi fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻe lava ke ke maʻu ai ʻa e poupou mo e fakalototoʻa.​—Hepelu 10:​24, 25.

Ko e moʻoni, ko hono akoʻi ho fāmilí ke maʻu ʻa e tui ki he ʻOtuá ʻe lava ke hoko ia ko hoʻo maluʻi lelei taha mei hono ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai fakamālohiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e toʻutupú ke nau muimui ʻi ha ʻalunga pau ʻo e moʻuí. Ka ʻokú ne ʻomai ʻa e faleʻi lelei. Hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Sāme 32:8, ʻoku folofola ʻa e ʻOtuá: “Te u akonakiʻi koe mo hulu ki he hala te ke foua: te u faleʻi koe ʻaki ʻeku hila.” ʻI he tuʻunga ko ha Tamai fakahēvani ʻofá, ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke maluʻi ʻa e toʻutupú mei he maumau fakaeongó, fakasinó, mo fakalaumālié. (Palovepi 2:​10-​12) Fakapapauʻi ʻe toe tokoniʻi mo poupouʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi mātuʻa ʻoku nau fakapapauʻi ke ʻohake ʻenau fānaú “ʻi he akonaki mo e fakatonutonu-fakaʻatamai ʻa Sihová.”—Efeso 6:​4, NW.

Naʻa mo ia, ko e tenge ʻo hono ʻohake ʻo e fānaú ʻi he ʻātakai ʻo e ʻaho ní ʻe lava ke hoko ʻo taulōfuʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻOku ʻi ai ha fakafiemālie?

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e fakamatala ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau lāulea ai mo ʻenau fānaú ki he ngaahi kaveinga hangē ko e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e faitoʻo kona tapú. Ko e fakatātaá, sio ki he vahe 33 mo e 34 ʻo e tohi Questions Young People Ask​—Answers That Work.

[Fakamatala ʻi he peesi 8]

“Ko hono ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú ko ha tōʻonga ia ʻoku ala taʻofi. Ko e maʻunimā ʻe he faitoʻo kona tapú ko ha mahaki ia ʻoku ala faitoʻo.”—POTUNGĀUE AKO U.S.

[Puha ʻi he peesi 6]

Ko Hono Maʻu ʻa e Tokoní

ʻE fili nai ʻa e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻe lelei taha ki heʻenau fānaú ke fakahoko ʻi he malumalu ʻo hano tokangaʻi fakafaitoʻo ʻa e tafoki ko ia mei he faitoʻo kona tapú. Ko e faʻahinga faitoʻo tonu ʻe kumi ki ai ʻa e ngaahi mātuʻá ko ha fili fakafoʻituitui pē ia. Ka koeʻuhi ko e tuʻunga ʻo e tokangaʻi ʻoku fai ʻi he ngaahi kilīniki fakaakeaké ʻoku kehekehe, ʻe lelei ki he ngaahi mātuʻá ke fakatotoloʻi fakaʻāuliliki ʻa e ngaahi meʻá ki muʻa ke fakahoko ʻa e faitoʻó. Fakatatau ki he toketā fakaʻatamai ko Arthur Guerra de Andrade, ko ha palōfesa ʻi he ʻUnivēsiti São Paulo ʻi Pelēsilá, ko e peseti pē ʻe 30 ʻo e faʻahinga ʻoku faitoʻo ʻi he ngaahi kilīnikí ʻoku nau fakaakeake mei he maʻunimā ʻe he faitoʻo kona tapú. Ko ia ai, kuo pau ke mahuʻingaʻia longomoʻui ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi he fakaakeake ʻa ʻenau fānaú, naʻa mo e taimi ʻoku kau ai ki ai ʻa e ngaahi meʻa fakafaitoʻo fakapalōfesinalé.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 7]

Tokoni ki he Kau Fakaakeake mei he Faitoʻo Kona Tapú

Ko ha talavou koe ʻokú ke feinga ke tuku hono ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú? Kapau ko ia, te ke ʻiloʻi ko hono lau ʻa e Tohitapú mo hono ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke laú ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻi hoʻo ngaahi feinga ke fakaakeaké. ʻE tautefito nai ʻene ʻaonga kia koe ke ke lau ʻa e tohi ʻo e ngaahi Sāmé, he ʻokú ne fakamatalaʻi ai ʻa e ngaahi ongo fakamamahi lahi ʻokú ke ongoʻi nai he taimi ko ení. Ko e lotu loto-moʻoni ki he ʻOtuá, ʻo lilingi moʻoni atu hoʻo ngaahi fakakaukau ʻi lotó, te ne toe tokoniʻi koe. (Filipai 4:​6, 7) Te ke kamata ongoʻi ai ʻokú ne tokanga moʻoni mai kia koe pea ʻokú ne loto ke ke lavameʻa. Ka koeʻuhi ʻoku ʻikai fakamālohiʻi ʻe he ʻOtuá ha taha ke ne fai ha meʻa ʻoku ʻikai te ne fili tauʻatāina ki ai, ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ke ke holi moʻoni ke tuku atu ʻa e faitoʻo kona tapú. Ko e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá, ʻa ia naʻe tuʻo lahi ʻene hokosia ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá, naʻá ne pehē: “Naʻa ku tatali fietatali kia Sihova; pea ne meʻa mai, ʻo ongona ʻeku tautapa. Pea ne ʻohake au mei he lepa uʻulu, mei he kele pela; ʻo ne ʻai hoku vaʻe ki ha makatuʻu, mo ʻai ke maʻu ʻeku laka.” (Sāme 40:​1, 2) ʻI he ʻahó ni ko e faʻahinga ʻoku nau holi ke fakamaʻa kinautolu pea tauhi ki he ʻOtuá ʻoku poupouʻi kinautolu ʻi he founga tatau.

[Fakatātā ʻi he peesi 5]

“Naʻe fakatokanga mai ʻeku tamaí kia kimautolu fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmakí”​—ʻAlekisanitolosi

[Fakatātā ʻi he peesi 8]

Vaheʻi ha taimi ke fakatokanga ai ki hoʻo fānaú fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmaki fakaesino mo fakalaumālie ʻo hono ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú

[Fakatātā ʻi he peesi 8]

Tokanga fekauʻaki mo e ngaahi kaumeʻa ʻo hoʻo tamá

[Fakatātā ʻi he peesi 8, 9]

Ko hono fakahoko anga-mokomoko ʻa e ngaahi meʻá ʻe lava ke ne taʻofi ʻa hono ʻai ha tuʻunga kovi ke toe kovi ange

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share