Toʻutupú mo e Faitoʻo Kona Tapú
“Naʻe pau nai ke nau mate?”
Ko e fehuʻi ia naʻe ʻohake ʻi he takafi ʻo e makasini Pelēsila ko e Veja. Naʻe haʻu fakataha mo e ngaahi foʻi lea ko iá ʻa e ngaahi tā ʻo e toʻutupu hā lelei mo anga-maheni kuo nau mate—ko e kau maʻukovia ʻi hono ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú.
NEONGO ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻiloá, ʻoku hokohoko atu pē hono ngāuekoviʻaki ʻe he kakaí ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú, pea ko e ngāue kovi ko iá ʻoku hokohoko atu ʻene fakaʻauha ʻa e ngaahi moʻuí. Ko e ngāuekoviʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú ʻokú ne ʻai ke fiemaʻu ai ke totongi ʻe he ʻIunaite Seteté ha tola fakafuofua ki he 100 pilioná ʻi he taʻu ki hono tokangaʻi ʻo e moʻuí, ko e holo ʻa e tuʻunga ngāue ʻoku faí, mole ʻa e vāhengá, mo e faihiá. Kae mahalo pē ko e toʻutupú ia—ʻa e fānaú—ʻoku nau faingataʻaʻia lahi tahá. Fakatatau ki ha fakatotolo ʻi Pelēsila naʻe līpooti ʻi he Jornal da Tarde, ko e peseti ʻe 24.7 ʻo e toʻutupu ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 10 mo e 17 kuo nau ʻosi ʻahiʻahiʻi ha faʻahinga ʻo e faitoʻo kona tapú.
Lolotonga ko e ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú ʻe he taʻu hongofulu tupu ʻi he ʻIunaite Seteté kuo hōloa nai ʻi ha tuʻunga ʻi he ngaahi taʻu ki mui ní, ʻoku tokolahi fakamanavahē ʻa e toʻutupu ʻi ai ʻoku maʻunimaá. Vakai angé ki he fānau lalahi ʻi he akoʻanga māʻolungá. Fakatatau ki ha fakatotolo ʻe taha, ko e peseti ʻe 37 kuo nau ʻahiʻahiʻi ʻi ha tuʻunga ʻa e maliuaná ʻi he taʻu ki muʻá. Ko e toko 1 mei he toko 5 naʻá ne ngāueʻaki ia ʻi he māhina kuo hilí. Ko e meimei toko 1 mei he toko 10 naʻá ne ʻahiʻahiʻi ʻa e faitoʻo kona tapu ecstasy ʻi he taʻu kuohilí. Laka hake he peseti ʻe 6 naʻa nau ʻahiʻahiʻi ʻa e LSD.
Ko e ngaahi līpooti mei he māmaní kotoa ʻoku mafatukituki. ʻOku līpooti ʻe he ʻŌfisi Pilitānia ki he Ngaahi Fika Fakafonuá ʻo pehē ko e “peseti ʻe 12 ʻo e kau ako taʻu 11-15 ne nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú ʻi he taʻu kuo ʻosí . . . Ko e cannabis [maliuaná] ʻoku ngalingali ko e faitoʻo kona tapu ia ne ngāueʻaki lahi tahá.” Ko e meʻa ʻoku tautefito ʻene fakahohaʻá ko e moʻoniʻi meʻa ko ia “ko e laka hake ʻi he vahe tolu ʻe taha (peseti ʻe 35) naʻe tuʻuaki ange ki ai ʻa e faitoʻo kona tapu ʻe taha pe lahi ange.”
Ko ha līpooti naʻe tokangaʻi ʻe he ʻIunioni ʻIulopé ʻoku fakaeʻa tatau ai, ʻi he haʻohaʻonga ʻo e toʻutupú, “ko e inu ki he konaá kuo hoko ia ʻo failahia fakautuutu.” ʻOku toe pehē ʻe he līpōtí ko e “ngāuekoviʻaki [pehē] ʻo e ʻolokaholó ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi nunuʻa kovi taimi nounou kehekehe hangē ko e ngaahi fakatuʻutāmaki, fakamālohi mo e fakakonahi, pea pehē ki he ngaahi palopalema fakaefakalakalaká mo fakasōsialé.” ʻOku haʻu ha līpooti mei Siapani ʻo pehē “ko e ngaahi faitoʻo kona tapu ʻoku faʻa ngāueʻaki lahi taha ʻe he kau taʻu hongofulu tupu ʻi Siapaní ko e ngaahi huhuʻa ʻoku mihí, ʻa ia ʻe lava ke iku ia ki hono ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapu kehé.”
ʻOku ʻikai leva ha ofo, ʻi he pehē ʻe he Sekelitali Seniale ʻa e UN ko Kofi Annan: “ʻOku fakaʻauha ʻe he faitoʻo kona tapú ʻa hotau ngaahi sōsaietí, fanauʻi ʻa e faihiá, fakamafola ʻa e ngaahi mahaki hangē ko e ʻeitisí, pea tāmateʻi ʻetau kau talavoú mo hotau kahaʻú.” ʻOku faʻa hoko, ko e kakai ʻoku nau fekauʻaki mo e ngaahi faitoʻo kona tapú ʻoku tupu mei ai ʻa e ngaahi faihia hangē ko hono fetuku taʻefakalao holo ʻa e faitoʻo kona tapú mo e ngaahi tāmate felāveʻi mo e faitoʻo kona tapú. Tānaki atu ki ai, koeʻuhi ko hono ngāuekoviʻaki ʻo e ngaahi faitoʻo kona tapú, ʻoku hoko ai ʻa e kakai tokolahi ko e kau maʻukovia ʻo e fakamālohí, laveá, pe kau ʻi he fehokotaki fakasino fakatuʻutāmaki mo taʻepalaní. Pea kapau ʻokú ke fakakaukau ʻoku hao ho fāmilí, toe fakakaukau! Naʻe pehē ʻe ha līpooti fakapuleʻanga U.S. ʻe taha: “Ko e ngaahi faitoʻo kona tapú ʻoku ʻikai ko ha palopalema ʻataʻatā pē ia ʻa e masivá, tokosiʻí, pe ko e kau nofo ʻi he uhouhonga ʻo e koló. . . . Ko e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú ʻoku nau haʻu mei he faʻahinga kalasi kehekehe kotoa pē ʻo e moʻuí pea mei he tapa kotoa ʻo e fonuá. Ko e palopalema ʻo e faitoʻo kona tapú ʻokú ne uesia ʻa e tokotaha kotoa.”
Neongo ia, ʻoku ʻikai faʻa ʻiloʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e fakatuʻutāmakí kae ʻoua kuo fuʻu tōmui. Fakakaukau ki he tuʻunga ʻo e finemui Pelēsila ʻe taha. “Naʻá ne inu ʻa e ngaahi inu ʻolokaholó,” ko e fakamatala ia ʻa hono tokoua ko Lēsina.a “Naʻe fakakaukau ʻa e fāmilí ne ʻikai hano maumau. Ka naʻe taki atu ʻa e meʻá ni ki heʻene ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú mo hono ngaahi kaumeʻa tangatá. Koeʻuhi naʻe tōʻongafai maʻu pē ʻa ʻeku ongo mātuʻá kiate ia ʻo hangē naʻe ʻikai ha nunuʻa ia ʻo e ngaahi palopalema naʻá ne fakatupungá, naʻe aʻu ʻo ʻikai toe mapuleʻi ʻa hono tuʻungá. Naʻá ne pulia ʻi ha ngaahi taimi. Pea ko e taimi kotoa pē naʻe maʻu atu ai ha finemui kuo mate, naʻe tā mai ai ʻa e kau polisí ki heʻeku tamaí ke sio pe ko ia ʻa e tokotaha ko iá! Naʻe fakatupunga ʻe he meʻá ni ʻa e fakalotomafasia lahi ki hoku fāmilí.”
ʻOku ʻomai ʻe he Kautaha Moʻui ʻa Māmaní ʻa e ʻuhinga tefito ʻe nima ʻoku lava ke tohoakiʻi ai ʻa e toʻutupú ki he ngaahi faitoʻo kona tapú:
(1) ʻOku nau loto ke ongoʻi fuʻu lahi pea fai ʻenau ngaahi fili pē ʻanautolu
(2) ʻOku nau loto ke kau ki ha kulupu
(3) ʻOku nau loto ke fiemālie pea ongoʻi fiefia
(4) ʻOku nau loto ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki mo angatuʻu
(5) ʻOku nau loto ke fakatōliʻa ʻenau fieʻiló
Ko e ala maʻu ʻo e faitoʻo kona tapú mo e tenge ʻa e toʻumeʻá ʻoku toe fakalahi ai ʻa e ngalingali ʻe kamata ʻe ha talavou ʻa e ʻalunga fakaʻauha-kita ko ení. “Naʻe ʻikai ʻaupito leaʻaki ʻe heʻeku ongo mātuʻá ha meʻa fekauʻaki mo e ngaahi faitoʻo kona tapú. ʻI ʻapiako naʻe lave ai ʻa e kau faiakó ki he palopalemá kae ʻikai ke nau fakaikiiki mai,” ko e fakamatala ia ʻa Luisi ʻAnitonio, ko ha talavou Pelēsila. ʻI hono fakaʻaiʻai ʻe hono kaungāakó, naʻá ne kamata ngāuekoviʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú ʻi he taimi naʻá ne taʻu 14 aí. Ki mui ai, ʻi heʻene feinga ke tukú, ko hono “ngaahi kaumeʻa” naʻa nau ʻomai ʻa e faitoʻo kona tapú naʻa nau fakamālohiʻi ia ʻi hono fakamanaʻi ʻaki ha hele ke hokohoko atu ʻa ʻene tōʻongá!
Kuó ke ʻiloʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e lava ke ʻi he fakatuʻutāmaki ʻa hoʻo fānaú tonu? Ko e hā kuó ke fai ke maluʻi kinautolu mei hono ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú? Ko e kupu hoko maí ʻe lāulea ai ki he ngaahi founga ʻa ia ʻe lava ke maluʻi ai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo fetongi ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.
[Fakamatala ʻi he peesi 4]
“ʻOku fakaʻauha ʻe he faitoʻo kona tapú hotau ngaahi sōsaietí, fanauʻi ʻa e faihiá, fakamafola ʻa e ngaahi mahaki hangē ko e ʻeitisí, pea tāmateʻi ʻetau kau talavoú mo hotau kahaʻú.”—KOFI ANNAN, SEKELITALI SENIALE ʻO E UN
[Maʻuʻanga ʻo e tā ʻi he peesi 3]
© Veja, Editora Abril, May 27, 1998