Mapuleʻi-Kita—Ko e Hā ʻOku Fuʻu Mahuʻinga Lahi Ai?
“Ke fai ʻe kimoutolu foki homou tukuingata ke lava ʻi hoʻomou maʻu tui na ʻa e ʻulungaanga lelei; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ʻulungaanga lelei, ke lava ʻa e mafai ke ʻilo; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e mafai ke ʻilo, ke lava ʻa e anga-fakamaʻumaʻu [“mapuleʻi-kita,” NW].”—2 PITA 1:5, 6.
1. Ko e hā ʻa e fakahāhā fakaofo ʻo e mapuleʻi-kita fakaesinó naʻe hoko ʻi he senituli 19?
ʻOKU ʻikai ha veiveiua, ko e meʻa mātuʻaki fakaofo ʻe taha ʻo e mapuleʻi fakaesinó naʻe fai ia ʻe Charles Blondin ʻi he konga ki mui ʻo e senituli 19. Fakatatau ki he fakamatala ʻe taha, naʻá ne kolosi tuʻo lahi ʻi he Vaitō Niagara, ko e ʻuluaki taimí ʻi he 1859, ʻi he maea naʻe mafao mita ʻe 340 hono lōloá pea mita ʻe 50 hono māʻolunga mei he vaí. Hili iá, naʻá ne fai pehē ʻo fakahāhā ʻa e founga kehekehe ʻo ʻene malavá ʻi he taimi taki taha: naʻe haʻihaʻi hono matá ʻo ne luelue ai, ʻi ha tangai, naʻá ne teke ha sāliote veʻe taha ai, naʻá ne ʻalu ʻaki ʻa e veʻe-loa ai, peá ne fafa ha tangata ʻi hono tuʻá ʻo ne lue ʻi he maeá. ʻI ha feituʻu kehe, naʻá ne sākisi ʻo vilo ʻi ha maea naʻe mita ʻe 52 hono māʻolungá mei he kelekelé. Naʻe fiemaʻu lahi ʻa e mātuʻaki mapuleʻi-kita fakasino ke tauhimaʻu ʻa e mafamafatataú ʻi ha meʻa pehē. Koeʻuhi ko ʻene ngaahi ngāue lahi ko ʻení, naʻe fakapaleʻi ai ʻa Blondin ʻaki ʻa e ongoongoa mo e koloa lahi.
2. Ko e hā ʻa e toe ngaahi ngāue kehe ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e mapuleʻi fakaesinó?
2 Neongo ko e tokosiʻi pē ʻoku malava ke nau fai ʻa e meʻa tatau matematē pē mo ia naʻe faí, ka ʻoku hā mahino kiate kitautolu kotoa ʻa e mahuʻinga ʻo e mapuleʻi-kita fakaesinó ki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi poto ʻoku maʻu moʻui mei ai pe ʻi he ngaahi sipotí. Ko e fakatātā, ʻi hono fakamatalaʻi ʻa e poto lahi he tā-pianó ʻa e tokotaha tā-piano ongoongoa kuo mate ko Vladimir Horowitz, naʻe pehē ʻe ha tokotaha mūsika: “Ko e meʻa fakamānako kiate au ko e ongoʻi ʻo e mapuleʻi kakato . . . , ko e ongoʻi ʻoku mapuleʻi ʻa e ivi lahi.” Ko e toe fakamatala ʻe taha ʻo kau kia Horowitz naʻe pehē “ko e hongofuluʻi taʻu ʻe valu ʻo hono mapuleʻi kakato ʻo e ngaue vave ʻa e ngaahi louhiʻinimá.”
3. (a) Ko e hā ʻa e tuʻunga faingataʻa taha ʻo e mapuleʻí, pea ʻoku anga-fēfē hono fakamatalaʻí? (e) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku liliu ko e “mapuleʻi-kita” ʻi he Tohitapú?
3 ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga lahi ia ke fakatupu ʻa e faʻahinga poto pehē. Kaekehe, ko ha pole lahi mo toe mahuʻinga ange ʻa e mapuleʻi-kita. Kuo fakamatalaʻi ia ko e “puleʻi ʻoku ngāueʻaki ki heʻete ngaahi ongo ʻi hoto lotó ʻokú ne ueʻi kita ke fai ha meʻa, ʻa e ngaahi ongoʻi ʻo e lotó, pe ko e ngaahi holí.” ʻI he Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ko e foʻi lea ʻoku liliu ko e “mapuleʻi-kita” ʻi he 2 Pita 1:6, NW pea ʻi he ngaahi konga Tohitapu kehe, kuo fakamatalaʻi ia ko e “ʻulungaanga lelei ʻa ha taha ʻokú ne puleʻi ʻene ngaahi fiemaʻú mo e ngaahi holí, tautautefito ki heʻene ngaahi saiʻia fakakakanó.” Ko e mapuleʻi-kita taautahá kuo aʻu ʻo faʻa ui ia ko e “tumuʻaki ia ʻo e lavameʻa fakaetangatá.”
Ko e ʻUhinga ʻOku Fuʻu Mahuʻinga Lahi Ai ʻa e Mapuleʻi-Kitá
4. Ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻa kovi kuo utu mai ʻi he ʻikai ke ʻi ai ʻa e mapuleʻi-kitá?
4 Ko ha utu kovi ē ʻoku maʻu mei he ʻikai ke mapuleʻi-kitá! Ko e ngaahi faingataʻa lahi ʻi he māmaní he ʻaho ní ʻoku fakatefito ia ki he ʻikai ke ʻi ai ʻa e mapuleʻi-kitá. ʻOku moʻoni, ʻoku tau ʻi he “kuonga fakamui,” ʻa ia ‘ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi faingataʻa.’ ʻOku faʻa hoko ʻoku “taʻefakamaʻumaʻu [ʻikai mapuleʻi-kita, NW]” ʻa e tangatá koeʻuhi ko e mānumanú, ko e founga ʻe taha ʻo ia ko e “kau ʻofa ki he malie ʻo ʻikai ʻofa ki he ʻOtua.” (2 Tīmote 3:1-5) Kuo fakamamafaʻi ʻa e moʻoni fakatupu-fakakaukau ko ʻení kiate kitautolu ʻi hono tuʻusi atu mei he feohi mo e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻa e faʻahinga lahi hake ʻi he toko 40,000 kuo nau fai hala lolotonga ʻo e taʻu fakangāue kuo ʻosí, tautefito pe koeʻuhi ko e ʻulungaanga hala mamafa. ʻOku tānaki atu ki he faʻahingá ni ʻa kinautolu naʻe fai ki ai hano valokiʻi, tautefito pē koeʻuhi ko e ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasino, ka ko e ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa ko ení ko e ʻikai ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá. Ko e toe meʻa fakatupu-fakakaukau ʻe taha ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e kau mātuʻa ʻe niʻihi naʻa nau ngāue fuoloá kuo mole atu honau ngaahi monū ʻi he tuʻunga ko e kau ʻovasiá ʻi he ʻuhinga tatau.
5. Anga-fēfē ʻa hono fakatātaaʻi nai ʻa e mahuʻinga ʻo e mapuleʻi-kitá?
5 ʻE lava ke fakatātaaʻi nai ʻa e mahuʻinga ʻo e mapuleʻi-kitá ʻaki ha meʻalele. ʻOku ʻi ai hono vaʻe ʻe fā te nau ʻai ia ke ngaue, ko ha mīsini fuʻu mālohi te ne malava ke fakalele ʻa e ngaahi vaʻé ʻo fuʻu vave, pea mo e meʻa taʻofi te ne lava ke taʻofi kinautolu. Kaekehe, ʻe malava ke hoko ha fakatuʻutāmaki ka ʻikai ʻi ai ha tokotaha fakaʻuli ke ne fakakaukau pē ʻe ʻalu ki fē ʻa e ngaahi vaʻé, ko e hā hano vave ʻenau ʻalú, pea ko e fē ʻa e taimi ke tuʻu aí, ʻaki hono puleʻi totonu ʻo hono ngāueʻaki ʻa e meʻa fakaʻulí, ko e meʻa ke ne ʻai ke lele vavé, pea mo e meʻa taʻofí.
6. (a) Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻo fekauʻaki mo e ʻofá ʻe malava nai ke ngāueʻaki ki he mapuleʻi-kitá? (e) Ko e hā ʻa e toe akonaki kuo pau ke tau faʻa fakakaukau ki ai?
6 ʻE mātuʻaki faingataʻa ke hulu hono fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e mapuleʻi-kitá. Ko e meʻa ko ia naʻe leaʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi he 1 Kolinitō 13:1-3 ʻo kau ki he mahuʻinga ʻo e ʻofá ʻe pehē pē nai ʻo kau ki he mapuleʻi-kitá. Neongo pe ʻoku tau leʻo-afea ʻi he tuʻunga ko e kau malanga fakahāhā, neongo ʻa e lahi ʻo e ʻilo mo e tui kuo tau maʻu ʻi he ngaahi founga lelei ʻo hono fai ʻo e akó, neongo pe ko e hā ʻa e lahi ʻo e ngaahi ngāue ʻoku tau fai ke ʻaonga ki ha niʻihi kehe, ʻe hoko ʻo taʻeʻaonga kotoa ia ʻo kapau ʻe ʻikai te tau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá. ʻOku totonu ke tau faʻa fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa Paulá: “ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ko e kakai ʻoku lele ʻi he fakapuepue ʻoku nau lele kotoa pe, ka ko e toko taha pe ʻoku maʻu ʻa e koloa? Ke hange ko ia hoʻomou lele, koeʻuhi ke mou maʻumaʻu lelei. Ka ʻilonga ha taha ʻoku kau ʻi he fakapuepue, ʻoku ne fakamaʻumaʻu [mapuleʻi-kita, NW] ʻi he meʻa kotoa pe.” (1 Kolinitō 9:24, 25) ʻOku tokoniʻi kitautolu ke tau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻe he fakatokanga ʻoku ʻomai ʻe Paula ʻi he 1 Kolinitō 10:12: “Ko ia ʻilonga ʻa ia ʻoku ne pehe kuo ne tuʻu, ke vakavakai naʻa ne hinga.”
Ngaahi Faʻifaʻitakiʻanga Fakatokanga
7. (a) ʻI he founga fē naʻe kamata ʻo fakaʻaʻau ai ki lalo ʻa e ʻalunga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe he ʻikai ke mapuleʻi-kitá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi muʻaki faʻifaʻitakiʻanga kehe ʻo e ʻikai ke mapuleʻi-kitá ʻoku fakahā mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu?
7 ʻI he tuku ʻe ʻĀtama ʻa e ongoʻi ʻo e lotó ke ne puleʻi ʻene ngaahi ngāué kae ʻikai ko e ʻuhinga totonú, naʻe ʻikai ke ngāueʻaki ai ʻe ʻĀtama ʻa e mapuleʻi-kitá. Ko hono nunuʻá, naʻe “hoko ʻa e angahala ki mamani, . . . mo e hoko ʻa e mate ʻi he angahala.” (Loma 5:12) Ko e ʻuluaki fakapoó naʻe hoko koeʻuhi ko e ʻikai ke mapuleʻi-kitá, he naʻe ʻosi fakatokanga ʻe he ʻOtua ko Sihová kia Keini: ‘Ko e ha ʻoku ke ʻita ai? pea ko e ha ʻoku mapelu ai ho mata? ʻOku ʻi he matapa ʻa angahala, ʻo tokotoaki mai pea te ke lavaʻi ia ʻe koe?’ Koeʻuhi naʻe ʻikai ke lavaʻi ʻe Keini ʻa e angahalá, naʻá ne fakapoongi ai hono tokoua ko ʻĒpelí. (Sēnesi 4:6-12) Ko e uaifi ʻo Loté foki naʻe ʻikai te ne ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá. Naʻe ʻikai te ne malava ʻo taʻofi ʻa e holi ke toe sio ki mui. Ko e hā ʻa e totongi ʻo e ʻikai te ne ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá? Ko ʻene moʻuí tonu pē!—Sēnesi 19:17, 26.
8. Ko hai ʻa e kau tangata ʻe toko tolu ʻo e kuonga muʻá naʻa nau hokosia ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku nau tokonaki mai ʻa e fakatokanga kiate kitautolu ʻo kau ki he fiemaʻu ke mapuleʻi-kitá?
8 Ko e ʻuluaki foha ʻo Sēkopé, ko Lupeni, naʻe mole meiate ia ʻa hono tuʻunga-hokó koeʻuhi ko e ʻikai te ne ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá. Naʻá ne ʻuliʻi ʻa e mohenga ʻo ʻene tamaí ʻaki ʻene fehokotaki fakasino mo e taha ʻo e ngaahi sinifu ʻa Sēkopé. (Sēnesi 35:22; 49:3, 4; 1 Kalonikali 5:1) Naʻe mole meia Mōsese ʻa e monū ne fakaʻamu lahi ki ai ko e hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá koeʻuhi naʻá ne ʻita ki he kakai ʻIsilelí ʻi heʻenau ʻahiʻahiʻi ia ʻaki ʻenau faʻa hanu, lāunga, mo e angatuʻú. (Nōmipa 20:1-13; Teutalōnome 32:50-52) Naʻa mo e Tuʻi angatonu ko Tēvitá, ‘ko ha tangata naʻe tatau mo e loto ʻo e ʻOtua tonu,’ naʻá ne aʻusia ʻa e faingataʻa lahi koeʻuhi ko e ʻikai ke mapuleʻi-kita ʻi he taimi ʻe taha. (1 Sāmiuela 13:14; 2 Sāmiuela 12:7-14) ʻOku tokonaki mai kiate kitautolu ʻe he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko ʻení ʻa e fakatokanga totonu ko e fiemaʻu ke tau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá.
Ko e Meʻa ʻOku Fiemaʻu ke Mapuleʻí
9. Ko e hā ʻa e ngaahi konga Tohitapu ʻe niʻihi ʻoku nau fakaeʻa ʻa e mahuʻinga ʻo e mapuleʻi-kitá?
9 Ko e ʻuluaki meʻá, ʻoku kaunga ʻa e mapuleʻi-kitá ki heʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongoʻi ʻo e lotó. ʻOku faʻa lave ki ai ʻa e Tohitapú ʻi hono ngāuefakatātāʻaki ʻa e ongo foʻi lea ko e “loto” mo e “ngaahi kofuua.” Ko e meʻa ʻoku tau tuku ke nofo ʻi heʻetau fakakaukaú ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu pe taʻofi kitautolu ʻi heʻetau feinga ke fakahōifua kia Sihová. ʻOku fiemaʻu ʻa e mapuleʻi-kitá ʻo kapau te tau tokangaʻi ʻa e akonaki faka-Tohitapu ʻoku hā ʻia Filipai 4:8, ke faʻa fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku moʻoní, mo maʻá, pea mo taaú. Naʻe fakahā ʻe he tangata-tohi-sāme ko Tēvitá ʻa e ongoʻi meimei tatau ʻi heʻene lotu, ʻo pehē: “ʻE Sihova, ke hoko lelei ki ho ʻao . . . [ʻa e] fakakaukau ʻa hoku loto, ʻa e ʻAfiona ko hoku Moʻunga mo hoku Koeli.” (Sāme 19:14) Ko e fekau hono hongofulú ʻoku fiemaʻu ai ke mapuleʻi ʻa ʻete ngaahi fakakaukaú ke ʻoua ʻe holi ki ha meʻa ʻoku maʻu ʻe hoto kaungāʻapí. (ʻEkisoto 20:17) Naʻe fakaeʻa ʻe Sīsū ʻa e māfatukitukiʻia ʻo hono mapuleʻi ʻa ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongoʻi ʻo hotau lotó ʻi heʻene pehē: “ʻIlonga ʻa ia te ne fakasio ki ha fefine ke tafunaki ʻene holi ki ai, kuo ne tonoʻi ia ʻi hono loto.”—Mātiu 5:28.
10. Ko e hā ʻa e ngaahi konga Tohitapu ʻoku nau fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono mapuleʻi ʻetau leá?
10 ʻOku toe kau foki ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi heʻetau ngaahi leá, ko ʻetau talanoá. Ko e moʻoni ʻoku lahi ʻa e ngaahi konga Tohitapu ʻoku nau akonakiʻi kitautolu ke tau ngāueʻaki hono mapuleʻi ʻo hotau ʻeleló. Ko e fakatātā: “He ʻoku ʻi langi ʻa Elohimi, kae ʻi mamani pe koe: ko ia ʻai ke siʻi hoʻo lea.” (Koheleti 5:2) “Ka lahi ha lea ʻe ʻikai hala ha angahala: ka ko ia ʻoku fakamaʻumaʻu hono loungutu ko e poto ia.” (Palōvepi 10:19) “ʻIlonga ha lea ʻe ʻikai siaʻa, pea tapu ʻene hu atu mei homou ngutu: ka ʻoka ai ha meʻa ʻoku ngali ʻaonga ʻi he faingataʻa ʻoku fai, ke ʻalu atu ia . . . Ko e fakamahū kotoa pe mo e lili mo e ʻita mo e feʻiohoʻaki mo e lauʻikovi, tuku ke hiki ia meiate kimoutolu.” Pea naʻe hoko atu ʻe Paula ʻene akonaki ke tuku mamaʻo meiate kitautolu ʻa e lau fakasesele pe ko e fiengutuhua fakalielia.—ʻEfesō 4:29, 31; 5:3, 4.
11. Ko e hā ʻa e lave ʻa Sēmisi ʻo kau ki he palopalema ʻo hono mapuleʻi ʻo e ʻeleló?
11 Ko Sēmisi, ko e tokoua faʻē taha ʻo Sīsū, ʻokú ne fakahalaiaʻi ʻa e talanoa taʻefakamaʻumaʻú peá ne fakahā ʻa hono faingataʻa ke mapuleʻi ʻa e ʻeleló. ʻOkú ne pehē: “Oku behe foki ki he elelo, koe kubu jii, ka oku ne bolebole ki he gaahi mea lahi. Vakai ki hono lahi oe vao akau kuo tutu aki ae afi jii! Bea koe afi ae elelo, koe mama agahala: oku behe ae elelo i he ene i ho tau gaahi kubuʻi jino, oku ne uliʻi ae jino kotoa, oku ne fakavela ae aga fakakakano; bea kuo tutu ia mei heli. He nae fakalalata i muʻa, bea oku kei fakalalata e he kakai, ae manu fekai kehekehe kotoabe, moe faga manu buna, moe gaahi mea totolo, bea moe gaahi mea i he tahi: Ka oku ikai faa fakalalata e ha tagata ae elelo; koe kovi tae faa taofia ia, oku bito i he kona fakamate. Koia oku tau fakafetai aki ki he Otua koe Tamai; bea koia oku kabe aki ae kakai, aia nae gaohi i he tatau oe Otua. Oku mei he gutu be taha ae tabuaki moe kabekabe. E hoku kaiga, e ikai jii lelei ke behe ae gaahi mea ni.”—Sēmisi 3:5-10, PM.
12, 13. Ko e hā ʻa e ngaahi konga Tohitapu ʻe niʻihi ʻoku nau fakahā ʻa e mahuʻinga ʻo hono mapuleʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau faí mo e ʻulungaangá?
12 ʻOku moʻoni, ko e mapuleʻi-kitá ʻoku kau ia ki he ngaahi meʻa ʻoku tau faí. Ko e tafaʻaki ʻe taha ʻa ia ʻoku fiemaʻu lahi ai ʻa e mapuleʻi-kitá ʻoku kaunga ia ki hotau ngaahi vā ko e tangata ki he fefine mo e fefiné ki he tangatá. ʻOku fekau ki he kau Kalisitiané: “Hola pe mei he ʻulungaanga taʻetaau ʻaki ʻa e fakaefehokotaki fakasinó.” (1 Kolinitō 6:18, New International Version) ʻOku ekinaki ki he ngaahi husepānití ke nau fakangatangata ʻa ʻenau mahuʻingaʻia fakaefehokotaki fakasinó ki honau ngaahi uaifí tonu pē, pea ʻoku fakahā fakakonga mai ʻo pehē: “Maʻu ho vai inu mei ho lepa pe oʻou, mo hoʻo holi vai tufu ke lahi, mei hoʻou pe vai.” (Palōvepi 5:15-20) ʻOku fakahā mahino mai kiate kitautolu “ko e kau feʻauaki, mo e tonoʻunoho ʻe fakamāu kinautolu ʻe he ʻOtua.” (Hepelū 13:4) ʻOku tautefito ʻa hono fiemaʻu ʻa e mapuleʻi-kitá kiate kinautolu te nau fakatupu ʻa e meʻaʻofa ko e nofo taʻemalí.—Mātiu 19:11, 12; 1 Kolinitō 7:37, NW.
13 Naʻe fakanounou kotoa ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku tau fai ki hotau kaungā-tangatá ʻi heʻene ʻomi ʻa e meʻa ʻoku faʻa ui ko e “Lao Koula,” ʻo ne pehē: “Ko ia ʻilonga ha meʻa ʻoku mou loto ke fai ʻe he kakai kiate kimoutolu, fai pehe foki kiate kinautolu: he ko e Lao ia mo e Tohi Palofita.” (Mātiu 7:12) ʻOku moʻoni, ʻoku fiemaʻu ʻa e mapuleʻi-kitá ke ʻoua tuku ʻetau ngaahi hehema siokitá pe ko e ngaahi vilitaki pe ngaahi fakatauele mei tuʻá ke ne fakatupunga kitautolu ke tau ʻai ʻetau feangainga mo e niʻihi kehé ʻo kehe ia mei he founga ʻoku tau saiʻia ke nau feangainga ai mo kitautolú.
14. Ko e hā ʻa e akonaki ʻoku ʻomai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e meʻakaí mo e inú?
14 ʻOku toe kaunga ki he mapuleʻi-kitá ʻa e meʻa fekauʻaki mo e meʻakaí mo e inú. ʻOku fakapotopoto ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo pehē: “ʻOua te ke ului ki he kau kai kava; ʻa e faʻahinga ʻoku hulu ʻenau kai kanomate.” (Palōvepi 23:20) Naʻe fakatokanga mai ʻe Sīsū tautefito ki hotau ʻahó ni: “Ka mou lamasi kimoutolu, naʻa ʻiloange ʻe mafatukituki homou loto, ko e meʻa ʻi he faʻa kai, mo e faʻa inu, mo e faʻa lotomoʻua ki he moʻui ni, pea lapasi kimoutolu ʻe he ʻaho ko ia ʻo hangē ko ha hele puna.” (Luke 21:34, 35) ʻIo, ʻoku kaunga ki he mapuleʻi-kitá ʻetau ngaahi fakakaukaú mo ʻetau ngaahi ongoʻí, pea kau ai foki mo ʻetau ngaahi lea mo e ngaahi meʻa ʻoku tau fai.
ʻUhinga ʻOku Hoko Ai ʻa e Mapuleʻi-Kitá ko ha Pole Lahi
15. ʻOku fēfē hono fakahā ʻe he Tohitapú ʻa e moʻoni ʻo kau ki he fakafepaki ʻa Sētane ki hono ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá ʻe he kau Kalisitiané?
15 ʻOku ʻikai ke faingofua ʻa e mapuleʻi-kitá koeʻuhi, he kuo ʻilo ʻe he kau Kalisitiane kotoa, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tākiekina mālohi ʻe tolu ʻoku fakafepaki ki heʻetau feinga ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá. Ko e ʻuluakí, ko Sētane mo ʻene kau tēmeniō. ʻOku ʻikai tuku ʻe he Tohitapú ke ʻi ai ha veiveiua ʻo kau ki heʻenau ʻi ai moʻoní. Ko ia, ʻoku tau lau ai naʻe “hu a Setani” kia Siutasi ki muʻa peá ne toki ʻalu ʻo lavakiʻi ʻa Sīsuú. (Sione 13:27, PM) Naʻe ʻeke ʻe he ʻapositolo ko Pitá kia ʻĀnanaia: “ʻE Ananaia, ko e hā kuo ke tuku ai ke fāʻofale ʻa Setane ʻi ho loto, ke ke lohiʻakiʻi ʻa e laumālie māʻoniʻoni?” (Ngāue 5:3) ʻOku mātuʻaki feʻungamālie ʻa e toe fakatokanga naʻe fai ʻe Pita: “Mou laka fakaʻehiʻehi, mou ʻā: ko homou fili ko e Tevolo ʻoku ne ʻalu fano ʻo hange ko ha laione ngungulu, heʻene kumi ha taha ke ne matuʻaki folo.”—1 Pita 5:8.
16. Ko e hā kuo pau ai ke ngāueʻaki ʻe he kau Kalisitiané ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he fekauʻaki mo e māmani ko ʻení?
16 ʻI he ngaahi feinga ʻa e kau Kalisitiane ke fakahā ʻa e mapuleʻi-kitá, kuo pau ke nau toe fekuki mo e māmani ko ʻeni “ʻoku ʻi he nima ʻo e fili,” ko Sētane ko e Tēvoló. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻo fekauʻaki mo e māmaní: “ʻOua te mou ʻofa ki mamani, ʻumaʻā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he mamani. Ka ʻofa ʻe ha taha ki mamani ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e ʻofa ki he Tamai. He ko e meʻa katoa ʻoku ʻi mamani, ʻa e holi ʻo e kakano, mo e holi ʻo e mata, mo e ʻafungi ʻo e moʻui, ʻoku ʻikai mei he Tamai ia, ka ʻoku mei mamani. Pea ʻoku fakaʻaʻau ke mole ʻa mamani mo ʻene holi aʻana: ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne nofo maʻu ʻo taʻengata.” Kapau ʻoku ʻikai te tau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá mo talitekeʻi mālohi ha faʻahinga hehema pē ke ʻofa ki he māmaní, te tau tō ki heʻene tākiekiná, ʻo hangē ko ia naʻe hoko kia Tīmasi, ko ha kaungāngāue ʻo Paula ʻi he taimi ʻe taha.—1 Sione 2:15-17; 5:19; 2 Tīmote 4:10.
17. Ko e hā ʻa e palopalema ʻo fekauʻaki mo e mapuleʻi-kitá naʻe fāʻeleʻi mai mo kitautolu?
17 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku toe fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e mapuleʻi-kitá ʻo kapau te tau fie lavameʻa ʻi he fekuki mo hotau ngaahi vaivaiʻanga mo e ngaahi tō nounou fakaekakanó kuo tau maʻu ʻi he tukufakaholo. ʻOku ʻikai ke tau malava ke kalofi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e “filioʻi ʻa e loto ʻo e tangata ʻoku kovi mei heʻene tamasiʻi.” (Sēnesi 8:21) Hangē ko e Tuʻi ko Tēvitá, ‘naʻe fāʻeleʻi kitautolu ʻi he hia mo e langā, pea ʻi he angahala naʻe tuʻituʻia ʻetau ngaahi faʻē ʻiate kitautolu.’ (Sāme 51:5) ʻOku ʻikai ke ʻilo ʻe ha tama toki fāʻeleʻi mai ha momoʻi meʻa ʻo kau ki he mapuleʻi-kitá. ʻI he taimi ʻokú ne fiemaʻu ai ha meʻa, ʻokú ne tangi ai pē kaeʻoua kuó ne maʻu ia. ʻOku pehē ʻe ha fakamatala ʻe taha fekauʻaki mo e akoʻi ʻo e fānaú: ‘ʻOku kehe ʻaupito ʻa e fakakaukau mo e mahino ʻa e fānaú mei he kakai lalahí. ʻOku siokita ʻa e fānaú pea ʻoku faʻa hoko ʻo ʻikai te nau tali ʻa e fakalotoʻi ʻuhinga totonu taha ʻoku fai ki aí koeʻuhi ʻoku ʻikai lava ke nau “ʻai kinautolu ʻi he tuʻunga ko ia ʻo ha tokotaha kehe.”’ Ko e moʻoni, “ʻoku tāvani ʻa e vale ʻi he loto ʻo ha tamasiʻi.” Kaekehe, ko hono ngāueʻaki ʻo e “ʻakau ako,” ʻe faifai atu pē pea te ne ako ʻo ʻilo ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi lao kuo pau ke ne talangofua ki ai pea kuo pau leva ke fakamaʻumaʻu ke ʻoua ʻe siokita.—Palōvepi 22:15.
18. (a) Fakatatau kia Sīsū, ko e hā ʻa e ngaahi hehema ʻoku ʻi he lotó? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi lea ʻa Paula ʻoku nau fakahā ai naʻá ne ʻilo ʻa e palopalema fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ʻo e mapuleʻi-kitá?
18 ʻIo, ko ʻetau ngaahi hehema siokita naʻa tau tupu mo iá ʻoku nau ʻomai ha pole kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kita. Ko e ngaahi hehema ko ʻení ʻoku nofo ia ʻi hotau lotó, ʻa ia naʻe lea ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo ia ʻo ne pehē: “He ʻoku mei he loto ʻa e ngāhi fakakaukau pango, ʻa e ngāhi fakapō, ʻa e ngāhi faikovi ʻa alafia, ʻa e ngāhi feʻauaki, ʻa e ngāhi kaihaʻa, ʻa e ngāhi tukuaki, ʻa e ngāhi laukovi ki he ʻOtua.” (Mātiu 15:19) Ko hono ʻuhinga ia naʻe tohi ai ʻe Paula: “Ko e lelei ʻoku ou fie fai ʻoku ʻikai te u fai; kaekehe, ko e kovi, ʻa ia ʻoku ʻikai te u fie fai, ko ia ia ʻoku ou feia. Pea kapau ko e meʻa ʻoku ʻikai te u fie fai, ko ia ia ʻoku ou fai, talaʻehai ʻoku kei ko kita ia ʻoku ngaue ki he meʻa ko ia, ka ko angahala ʻoku fale ʻiate au.” (Loma 7:19, 20) Kaekehe, ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ke fakalotofoʻi, he naʻe toe tohi ʻe Paula: “ʻOku te tokeia hoto sino, mo takipopulaʻi: naʻa ʻiloange, hili ʻeku fai ʻa e angi ki he kakai kehe, pea u hoko au ko e liʻekina.” Ko hono tokeia ʻo hono sinó naʻe fiemaʻu ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá.—1 Kolinitō 9:27.
19. Ko e hā naʻe feʻunga ai ʻa e lau ʻa Paula ʻo pehē naʻá ne tokeia hono sinó?
19 Naʻe feʻunga ʻa e lau ʻa Paula ʻo pehē naʻá ne tokeia hono sinó, he ko e ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá ʻoku fakafaingataʻaʻiaʻi ia ʻe he ngaahi meʻa fakasino, ʻo hangē ko e toto māʻolunga, loto-hohaʻa, ʻikai lava ke mohe, ngangau-ʻulu, futefutengia ʻo e keté, pea mo e hā fua. ʻI he kupu ʻoku hoko maí, te tau lave ai ki he ngaahi ʻulungaanga mo e ngaahi tokoni te nau tokoniʻi kitautolu ke tau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
◻ Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e mapuleʻi-kitá?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻe niʻihi ʻo e faʻahinga naʻa nau faingataʻaʻia koeʻuhi ko e ʻikai ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá?
◻ Ko e fē ʻa e ngaahi tafaʻaki kuo pau ke tau ngāueʻaki ai ʻa e mapuleʻi-kitá?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi fili ʻe tolu ʻokú ne fakafaingataʻaʻiaʻi kitautolu ʻi hono ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá?
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
ʻOku fiemaʻu ki he kau Kalisitiané ke nau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he fekauʻaki mo e meʻakaí mo e inú
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
ʻE tokoni ʻa e mapuleʻi-kitá kiate kitautolu ke ʻoua te tau kau ʻi he lau fakatupu maumau
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 12]
Historical Pictures Service