Ke Maʻu ʻa e Palé, Ngāueʻaki ʻa e Mapuleʻi-Kitá!
“Ko e tangata kotoa pē ʻoku kau ʻi ha feʻauhi ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he meʻa kotoa pē.”—1 KOLINITO 9:25, NW.
1. ʻI he fehoanaki mo e Efeso 4:22-24, kuo anga-fēfē ʻa e lea ʻio ʻa e laui miliona kia Sihová?
KAPAU naʻá ke papitaiso ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ke ʻai ke ʻiloʻi ʻe he kakaí naʻá ke loto-lelei ke kau ʻi ha feʻauhi ʻa ia ko hono palé ko e moʻui taʻengata. Naʻá ke lea ʻio ki hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. Ki muʻa ʻi hono fai ha fakatapui kia Sihová, ko e tokolahi ʻo kitautolú naʻe pau ke tau fai ʻa e ngaahi liliu mahuʻinga koeʻuhi ke hoko ai ʻetau fakatapuí ʻo mohu ʻuhinga, ʻo ala tali ʻe he ʻOtuá. Naʻa tau muimui ʻi he akonaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiané: “‘Mou liliu hoʻomou toʻonga muʻa, ʻo huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata, ʻa ia ʻoku ʻauʻauha ko e meʻa ʻi he ngaahi holi ʻa Kākā: . . . Mou kofuʻaki ʻa e tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtua ʻi he angatonu mo e maʻoniʻoni ʻa Moʻoni.” (Efeso 4:22-24) Ko hono toe fakalea ʻe tahá, ki muʻa ke lea ʻio fekauʻaki mo e fakatapui ki he ʻOtuá, naʻe pau ke tau lea ʻikai ki ha founga taʻefakahōifua ki muʻa ʻo e moʻuí.
2, 3. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻi he 1 Kolinito 6:9-12 ʻa e faʻahinga liliu ʻe ua kuo pau ke fai kae maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá?
2 Ko e ngaahi tafaʻaki pau ʻo e angaʻitangata motuʻá ʻa ia kuo pau ke huʻihuʻi atu ʻe he faʻahinga ʻoku ʻamanaki ke hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku fakahalaiaʻi hangatonu ia ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakalau ʻe Paula ʻa e niʻihi ʻi heʻene tohi ki he kau Kolinitoó, ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ha feʻauaki, pe ha lotu ki he aitoli, pe ha tono ʻunoho, pe ha moʻui fakapelepele, pe ha fai faka-Sotoma, pe ha kaihaʻa, pe ha manumanu, pe ha faʻa konā, pe ha kapekape, pe ha fai fakamalohi, te ne maʻu tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtua.” Naʻá ne fakahaaʻi leva ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau fai ʻa e ngaahi liliu naʻe fiemaʻu ki he angaʻitangatá, ʻo ne tānaki mai: “Pea naʻe pehe ʻa homou niʻihi.” Fakatokangaʻi, naʻe pehē, ʻikai ʻoku pehē.—1 Kolinito 6:9-11.
3 Naʻe pehē ʻe Paula ʻe fiemaʻu nai ha toe ngaahi liliu, he naʻá ne hoko atu: “Ko e meʻa kotoa pe ʻoku ngofua kia kita, ka ʻoku ʻikai ʻaonga kotoa pe.” (1 Kolinito 6:12) Ko ia ai, ko e tokolahi he ʻahó ni ʻa ia ʻoku nau holi ke hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau sio ki he fiemaʻu ke lea ʻikai ʻo aʻu ki he ngaahi meʻa ʻa ia neongo ʻoku ngofua, ʻoku ʻikai ke ʻaonga pe ʻoku siʻi pē ʻa e tolonga hono mahuʻingá. Ko e ngaahi meʻá ni ʻe fakamole taimi nai pea ʻe lava ke ne afeʻi kinautolu mei he tuli ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé.
4. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku loto-tatau ai ʻa e kau Kalisitiane fakatapuí mo Paulá?
4 Ko e fakatapui ki he ʻOtuá ʻoku fai ia ʻi he loto-lelei, ʻo ʻikai fai taʻeloto, ʻo hangē ia ʻoku fiemaʻu ki ai ha fuʻu feilaulau lahí. Ko e kau Kalisitiane fakatapuí ʻoku nau loto-tatau mo Paula, ʻa ia naʻá ne pehē ʻi he hili ʻene hoko ko ha tokotaha muimui ʻo Kalaisí: “Kuou kataki [ʻia Sīsū] hono liaki oe gaahi mea kotoabe, bea oku ou lau ia koe kinohaa, kae kehe keu maʻu a Kalaisi.” (Filipai 3:8, PM) Naʻe fiefia ʻa Paula ke lea ʻikai ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga siʻisiʻí koeʻuhi ke lava ʻo ne hokohoko atu ke lea ʻio ki he ʻOtuá.
5. Ko e hā ʻa e faʻahinga lova naʻe kau lavameʻa ai ʻa Paulá, pea ʻe lava fēfē ke tau fai ʻa e meʻa tatau?
5 Naʻe ngāueʻaki ʻe Paula ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he lele ʻi heʻene lova fakalaumālié pea naʻe faifai pē ʻo ne malava ke pehē: “Kuo u tau ʻa e tau lelei, kuo u lavaʻi ʻa e fakapuepue, kuo u tauhi mai ʻa e tui totonu. Hili ʻeni kuo tuku tauhi maʻaku ʻa e pale ʻo e maʻoniʻoni, ʻa ia ʻe toki ʻomi kiate au ʻi he ʻaho ko é ʻe he ʻEiki ko e Fakamāu totonu; ʻo ʻikai kiate au pe, ka kiate kinautolu kotoa pe foki kuo ʻofa ki haʻane hamai.” (2 Timote 4:7, 8) Te tau malava ʻi ha ʻaho ke fai ha fakamatala meimei tatau? Te tau lava kapau te tau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he tui lolotonga ʻa e lele ʻi heʻetau lova faka-Kalisitiané ʻo ʻikai foʻi kae ʻoua kuo kakato.
Mapuleʻi-Kita ke Failelei
6. Ko e hā ʻa e mapuleʻi-kita, pea ko e hā ʻa e tafaʻaki ʻe ua ʻa ia kuo pau ke tau ngāueʻaki ai iá?
6 Ko e foʻi lea faka-Hepelū mo e faka-Kalisi ʻoku liliu ko e “mapuleʻi-kita” ʻi he Tohitapú ʻoku ʻuhinga totonu ia ki ha tokotaha ʻokú ne lava ʻo puleʻi pe mapuleʻi ia. ʻOkú na faʻa fakahaaʻi ʻa e fakakaukau ʻo e mataʻofi kita mei he faikoví. Ka ʻoku hā mahino ʻoku toe fiemaʻu ha tuʻunga ʻo e mapuleʻi-kitá kapau ʻoku fiemaʻu ke tau ngāueʻaki hotau sinó ʻi hono fai ha ngaahi ngāue lelei. Ko e hehema fakanatula ia ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ke faihala, ko ia ʻoku tau maʻu ai ha fāinga ʻoku tafaʻaki ua. (Koheleti 7:29; 8:11) Lolotonga ʻa e fakaʻehiʻehi mei he faikoví, kuo pau ke tau toe ueʻi kitautolu ke failelei. Ko hono moʻoní, ko hono mapuleʻi hotau sinó koeʻuhi ke faileleí ko e taha ia ʻo e ngaahi founga lelei taha ke fakaʻehiʻehi ai mei he faikoví.
7. (a) Ko e hā ʻoku totonu ke tau lotu fekauʻaki mo iá, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Tēvitá? (e) Ko e fakalaulauloto ki he hā te ne tokoniʻi kitautolu ke ngāueʻaki lahi ange ai ʻa e mapuleʻi-kitá?
7 ʻOku hā mahino, ko e mapuleʻi-kitá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia kapau ʻoku fiemaʻu ke tau moʻui ʻo fakatatau ki heʻetau fakatapui ki he ʻOtuá. ʻOku fiemaʻu ke tau lotu ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Tēvitá: “Fakatupu ʻiate au ha loto maʻa, ʻe ʻOtua; ʻo toe langaʻi ʻi loto ha laumalie totonua.” (Sāme 51:10) ʻE lava ke tau fakalaulauloto ki he ngaahi ʻaonga ʻo e fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku hala fakaeʻulungāngá pe fakatupu vaivai fakaesinó. Fakakaukau ki he ngaahi maumau ʻe ala lava ʻi he ʻikai ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa peheé: ngaahi palopalema fakaemoʻui mafatukituki, maumau ʻa e ngaahi vahaʻangataé, naʻa mo e mate mutukia. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, fakakaukau atu ki he ngaahi ʻaonga lahi ʻo e pipiki ki he founga moʻui ʻoku tuʻutuʻuni mai ʻe Sihová. Kae kehe, ko hono moʻoní, kuo pau ke ʻoua ʻe ngalo ʻia kitautolu ko hotau lotó ʻoku kākā. (Selemaia 17:9) Kuo pau ke tau tuʻu mālohi ʻi hono talitekeʻi ʻene ngaahi feinga ke fakasiʻisiʻi ʻa e mafatukituki ʻo hono pouaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová.
8. Ko e hā ʻa e meʻa moʻoni ʻoku akoʻi mai ʻe heʻetau hokosiá? Fakatātaaʻi.
8 Ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau ʻilo mei heʻetau hokosiá ko e kakano ʻikai loto-fiefaí ʻoku faʻa feinga ia ke ne tāmateʻi ʻa e afi ʻo ha laumālie loto-fiefai. Ko e fakatātaá, ko e malangaʻi ʻo e Puleʻangá. ʻOku fiefia ʻa Sihova ʻi he loto-fiefai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke kau ʻi he ngāue foaki-moʻui ko ení. (Sāme 110:3; Mātiu 24:14) Ki he tokolahi taha ʻo kitautolú, ko e ako ke malanga ki he kakaí naʻe ʻikai ke faingofua. Naʻe fiemaʻu ki ai—pea mahalo ʻoku kei fiemaʻu—ke tau mapuleʻi hotau sinó, ʻo “tokeia” ia mo “takipopulaʻi,” kae ʻikai fakaʻatā ia ke ne ʻai ke tau fou ʻi he ʻalunga faingofua tahá.—1 Kolinito 9:16, 27; 1 Tesalonaika 2:2.
“ʻI he Meʻa Kotoa Pē”?
9, 10. Ko e hā ʻoku kau ʻi hono ngāueʻaki ʻa e “mapuleʻi-kitá ʻi he meʻa kotoa pē”?
9 Ko e akonaki ko ia ʻa e Tohitapú ke ngāueʻaki ʻa e “mapuleʻi-kitá ʻi he meʻa kotoa pē” ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono mapuleʻi pē ʻetau ʻitá mo e fakaʻehiʻehi mei he ʻulungaanga taʻetāú. Te tau ongoʻi nai kuo tau lavaʻi ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he ngaahi tafaʻaki ko ení, pea kapau ko ia, ʻe lava moʻoni ke tau houngaʻia ai. Neongo ia, fēfē ʻa e ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e moʻuí ʻa ia ʻe ʻikai nai ke fuʻu hā mai ai ʻa e fiemaʻu ki he mapuleʻi-kitá? Ke fakatātaaʻi, tau pehē ʻoku tau nofo ʻi ha fonua ʻoku kiʻi tuʻumālie fakataha mo ha tuʻunga māʻolunga ʻo e moʻuí. ʻIkai ʻe fakapotopoto ke ako ke lea ʻikai ki he fakamole ʻoku ʻikai fiemaʻú? ʻOku lelei ki he ngaahi mātuʻá ke nau akoʻi ʻenau fānaú ke ʻoua ʻe fakatau mai ha meʻa pē ʻoku nau sio ki ai koeʻuhi pē ko ʻene ala maʻú, hā fakamānakó, pe ʻoku nau malava fakapaʻanga ke fakataú. Ko e moʻoni, kapau ʻoku fiemaʻu ke ola lelei ʻa e fakahinohino ko iá, kuo pau ke fokotuʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e faʻifaʻitakiʻanga totonú.—Luke 10:38-42.
10 Ko e ako ke moʻui taʻekau ai ʻa e meʻa ko iá ʻe lava ke ne ʻai ke mālohi ai ʻetau fakapapaú. ʻE toe lava ke ne fakalahi ai ʻetau houngaʻia ki he ngaahi meʻa fakamatelie ʻoku tau maʻú pea ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke tau kaungāongoʻi lahi ange fekauʻaki mo e faʻahinga ʻa ia kuo pau ke nau moʻui taʻemaʻu ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ʻikai ʻi haʻanau fili, ka ko e masivá. Ko e moʻoni, ko ha founga moʻui fakanānā ʻoku fepaki ia mo e ngaahi fakakaukau manakoa hangē ko e “failelei kiate koe” pe “ʻokú ke tuha mo e lelei tahá.” Ko e māmani ʻo e tuʻuakí ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻa e holi ki he fakatōliʻa levá, ka ʻokú ne fai peheé koeʻuhi ko ʻene tupu fakakomēsiale pē ʻaʻaná. ʻE fakatuaiʻi nai ʻe he tuʻunga ko ení ʻetau ngaahi feinga ke fakahāhā ʻa e mapuleʻi-kitá. Ko ha makasini mei ha fonua ʻIulope tuʻumālie naʻe fakamatala ai ki muí ni: “Kapau ko hono mapuleʻi ha ngaahi holi ʻoku ʻikai fiemaʻú ʻoku fiemaʻu ki ai ha fāinga ʻi loto ʻi he tafaʻaki ʻa e faʻahinga ʻoku moʻui ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga fakamamahi ʻo e masiva ʻangoʻangó, huanoa hake ai ʻa ʻene moʻoni ʻi he faʻahinga ʻoku nofo ʻi he fonua ʻo e huʻakau mo e hone ʻi he sōsaieti tuʻumālie ʻo e ʻaho ní!”
11. Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ʻa e ako ke moʻui taʻemaʻu ha meʻá, ka ko e hā ʻokú ne ʻai eni ke faingataʻá?
11 Kapau ʻoku tau faingataʻaʻia ʻi hono fakafaikehekeheʻi ʻa e meʻa ʻoku tau loto ki aí mo e meʻa ʻoku tau fiemaʻu moʻoní, ʻe tokoni lahi ke fou ʻi ha ngaahi sitepu ke fakapapauʻi ai ʻoku ʻikai te tau fai fakavaʻivaʻinga. Ko e fakatātaá, kapau ʻoku tau holi ke fakafepakiʻi ha hehema ki he fakamole taʻemapuleʻí, te tau loto nai ke fakapapauʻi ke ʻoua ʻe fakatau fakamoʻua pe ʻi he taimi ʻo e fakataú, te tau ʻave nai ha paʻanga fakangatangata pē. Manatuʻi naʻe pehē ʻe Paula ko e “lotu moʻoni [“anga-līʻoa fakaʻotuá,” NW], ʻo ka ō mo e loto topono,” ko e “meʻa fakakoloa ʻaupito.” Naʻá ne fakaʻuhinga: “Talaʻehai naʻa tau haʻu mo kitautolu ha meʻa ki mamani, koeʻuhi foki ʻe ʻikai te tau lava ke ʻalu mo kitautolu ha momoʻi meʻa: pea ʻi heʻetau maʻu ʻetau meʻakai mo e kofu, te tau feʻunga pe ʻi he meʻa ko ia.” (1 Timote 6:6-8) ʻOku tau pehē? Ko e ako ke moʻui ʻi ha moʻui faingofua, ʻo ʻatā mei he fakafeʻātungia ʻikai fiemaʻu ʻo e fakatōliʻa-kitá—ʻo tatau ai pē pe ko e hā—ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e fakapapau mo e mapuleʻi-kita. Ko ia ai, ko ha lēsoni ia ʻoku taau ke ako.
12, 13. (a) ʻI he ngaahi founga fē ʻoku kau ai ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻa e mapuleʻi-kitá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi ʻa ia ʻoku fiemaʻu ai ke tau fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kitá?
12 Ko hono maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ngaahi ʻasemipilií, mo e ngaahi fakataha-lahí ʻoku toe kau ki ai ha fakahāhā makehe ʻo e mapuleʻi-kitá. Hangē ko ení, ko e ʻulungaanga ko iá ʻoku fiemaʻu ia koeʻuhi ke ʻoua te tau tuku ke heva noa holo ʻetau fakakaukaú lolotonga ʻa e polokalamá. (Palovepi 1:5) ʻE fiemaʻu nai ʻa e mapuleʻi-kitá ke ʻoua ʻe fakahohaʻasi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻa e fafana ki he faʻahinga nofo ofi maí kae ʻikai tokanga kakato ki he tokotaha malangá. Ko hono feʻunuʻaki ʻetau taimi-tēpilé koeʻuhi ke lava ʻo tau aʻu taimi totonú ʻe fiemaʻu nai ai ʻa e mapuleʻi-kitá. ʻIkai ko ia pē, ko e mapuleʻi-kitá ʻe fiemaʻu nai ia ke vaheʻi ai ha taimi ke teuteu ki he ngaahi fakatahá pea kau leva ki ai.
13 Ko hono ngāueʻaki ʻo e mapuleʻi-kitá ʻi he ngaahi meʻa īkí ʻokú ne ʻai ai ke mālohi ʻetau malava ke fai pehē ʻi he ngaahi meʻa lalahi angé. (Luke 16:10) Ko ia ai, he meʻa lelei ē ke akonakiʻi kitautolu ke lau tuʻumaʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mo e ʻū tohi faka-Tohitapú, ʻo ako kinautolu pea fakalaulauloto ki he meʻa kuo tau akó! He fakapotopoto ē ke akonakiʻi kitautolu fekauʻaki mo e ngaahi ngāue, ngaahi kaungāmeʻa, ngaahi fakakaukau, pe ngaahi tōʻonga fakafoʻituitui taʻefeʻungá pe ke akonakiʻi kitautolu ke lea ʻikai ki he ngaahi ngāue ko ia ʻe lava ke ne kaihaʻasi meia kitautolu ʻa e taimi mahuʻinga ki he ngāue ʻa e ʻOtuá! Ko e nofoʻaki femoʻuekina ʻi he ngāue ʻa Sihová ko ha maluʻi pau moʻoni ia mei he ngaahi meʻa ʻe lava ke ne tohoakiʻi mamaʻo kitautolu mei he palataisi fakalaumālie ʻo e fakatahaʻanga ʻa Sihova ʻi māmani lahí.
Fakamotuʻatangata Fou ʻi he Mapuleʻi-Kitá
14. (a) ʻOku totonu ke fēfē ʻa e ako ʻa e fānaú ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻe lava ke hoko mai ʻi he taimi ʻoku ako tōmuʻa ai ʻe he fānaú ʻa e ngaahi lēsoni peheé ʻi he moʻuí?
14 Ko ha valevale toki fāʻeleʻi ʻoku ʻikai fakatokangaʻi ia ʻi he mapuleʻi-kitá. Ko ha pepa ʻa e kau mataotao ʻi he tōʻonga ʻa e fānaú ʻoku fakamatala ai: “Ko e mapuleʻi-kitá ʻoku ʻikai ke hoko fakanatula ia pe fakafokifā. Ko e kau valevalé pe kau tōtuʻú ʻoku nau fiemaʻu ʻa e tataki mo e poupou fakaemātuʻá ke nau kamata ai ʻa e ngāue ʻo hono ako ʻa e mapuleʻi-kitá. . . . ʻI hono tataki ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e ngāué, ʻoku tupulaki ai ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he kotoa ʻo e ngaahi taʻu akó.” Ko ha ako ki he fānau taʻu faá naʻe fakahaaʻi ai ko e faʻahinga ʻoku nau ako ke ngāueʻaki ha tuʻunga ʻo e mapuleʻi-kitá “ʻoku nau meimei tupu hake ʻo hoko ko e kau taʻu hongofulu tupu ʻoku feʻunuʻaki lelei ange, manakoa ange, loto-toʻa, loto-falala mo alafalalaʻanga.” Ko e faʻahinga kuo teʻeki ai ke nau kamata ako ʻa e lēsoni ko ení “naʻe ngalingali lahi ange ke nau taʻelata, ʻo ongoʻi feifeitamaki ngofua mo taʻeʻunua. Naʻa nau foʻi ʻi he malumalu ʻo e faingataʻá pea kalo mei he ngaahi polé.” ʻOku hā mahino, ke hoko ko ha tokotaha lahi feʻunuʻaki lelei, kuo pau ke ako ha kiʻi tama ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá.
15. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe ha siʻisiʻi ʻa e mapuleʻi-kitá, ʻo kehe ia mo e taumuʻa ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻi he Tohitapú?
15 ʻI he founga tatau, kapau ʻoku tau loto ke hoko ko e kau Kalisitiane fakamotuʻatangata, kuo pau ke tau ako ke fakahāhā ʻa e mapuleʻi-kitá. ʻO ka siʻisiʻi ia ʻe fakahaaʻi ai ʻoku tau kei pēpē fakalaumālie. ʻOku ekinaki mai ʻa e Tohitapú kia kitautolu ke tau ‘fakamotuʻatangata ʻi he fakakaukaú.’ (1 Kolinito 14:20) Ko ʻetau taumuʻá ia ke “aʻusia kotoa pe ʻa e tui taha mo e ʻilo taha ki he ʻAlo ʻo e ʻOtua, ke aʻusia ʻa e tangata haohaoa, ke aʻusia ʻa e fua, ko e lahi ʻo e kakato ʻa Kalaisi.” Ko e hā hono ʻuhingá? “Koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau kei tamaiki, ʻo felīlīʻaki mo feʻaveaki fano ʻe he matangi fakaakonaki kotoa pe ʻoku tupu ʻi he fiemuʻa ʻa e kakai, ʻi he kākā ʻoku ngaue ke māu ʻa e meʻa fakahē.” (Efeso 4:13, 14) ʻOku hā mahino, ko e ako ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki hotau tuʻunga fakalaumālié.
Fakatupulekina ʻa e Mapuleʻi-Kitá
16. ʻOku anga-fēfē hono tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e tokoní?
16 Ke fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kitá, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tokoni fakaʻotuá, pea ʻoku ala maʻu ia. Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá, hangē ha sioʻata haohaoá, ʻokú ne fakahā mai kia kitautolu ʻa e tafaʻaki ʻoku tau fiemaʻu ke fai ai ʻa e ngaahi liliu fakafoʻituituí, pea ʻoku tokonaki mai ai kia kitautolu ʻa e akonaki ʻi he founga ke fai pehē aí. (Semisi 1:22-25) Ko ha fetokouaʻaki anga-ʻofa ʻoku tuʻu mateuteu foki mo ia ke fai ha tokoni. ʻOku fakahaaʻi ʻe he kau mātuʻa Kalisitiané ʻa e mahinó ʻi hono fai ha tokoni fakafoʻituituí. Ko Sihova tonu ʻokú ne foaki tauʻatāina ʻa hono laumālie māʻoniʻoní kapau ʻoku tau kole ki ai ʻi he lotu. (Luke 11:13; Loma 8:26) Ko ia ai, tau ngāueʻaki fiefia ʻa e ngaahi tokonaki ko ení. Ko e ngaahi fokotuʻu ʻi he peesi 21 ʻe lava ke tokoni nai.
17. Ko e hā ʻa e fakalototoʻa ʻoku ʻomai kia kitautolu ʻe he Palovepi 24:16?
17 He meʻa fakafiemālie ē ke ʻiloʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi feingá ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke fakahōifuaʻi iá! ʻOku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe he meʻá ni ke hokohoko atu ke feinga ki ha mapuleʻi-kita lahi ange. Tatau ai pē pe ko e tuʻo fiha nai ʻetau faʻa humu, kuo pau ke ʻoua ʻaupito te tau foʻi ʻi heʻetau ngaahi feingá. “Tuʻo fitu ʻa e to ki lalo ʻa e faitotonu, ka ne tuʻu pe.” (Palovepi 24:16) Ko e taimi taki taha ʻoku tau ikuna aí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻuhinga ke tau fiefia ʻia kitautolu. ʻE toe lava foki ke tau fakapapauʻi ʻoku hōifua mai ʻa Sihova kia kitautolu. ʻOku pehē ʻe ha tokotaha Fakamoʻoni ʻe taha ʻi he ki muʻa ke ne fakatapui ʻene moʻuí kia Sihová, ʻi he taimi taki taha naʻá ne lavameʻa ai ʻi heʻene fakaʻehiʻehi mei he ifí ʻi ha uike, naʻá ne fakapaleʻi ia ʻaki ʻene fakatau mai ha meʻa ʻaonga ʻaki ʻa e paʻanga naʻe tokoniʻi ia ʻe he mapuleʻi-kitá ke ne fakahaofí.
18. (a) Ko e hā ʻoku kau ʻi heʻetau faitau fekauʻaki mo e mapuleʻi-kitá? (e) Ko e hā ʻa e fakapapau ʻoku tokonaki mai ʻe Sihová?
18 Hiliō he meʻa kotoa, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ko e mapuleʻi-kitá ʻoku kau ki ai ʻa e ʻatamaí mo e ngaahi ongoʻí. ʻOku lava ke tau sio ki he meʻá ni ʻi he ngaahi lea ʻa Sīsū: “ʻIlonga ʻa ia te ne fakasio ki ha fefine ke tafunaki ʻene holi ki ai, kuo ne tonoʻi ia ʻi hono loto.” (Mātiu 5:28; Semisi 1:14, 15) Ko ia, kuó ne ako ke mapuleʻi hono ʻatamaí mo ʻene ngaahi ongoʻí te ne ʻiloʻi ʻoku faingofua ange ai ke mapuleʻi ʻa hono sinó kotoa. Ko ia ai, tau fakaivimālohiʻi ʻetau fakapapau ko ia ke fakaʻehiʻehi ʻo ʻikai mei he faihalá ʻataʻatā pē kae aʻu ki he fakakaukau fekauʻaki mo iá. Kapau ʻe malanga hake ha ngaahi fakakaukau hala, siʻaki leva ia. ʻE lava ke tau hola mei he fakatauelé ʻaki ʻa e hanganaki fakamamaʻu fakamātoato hotau matá ʻia Sīsū. (1 Timote 6:11; 2 Timote 2:22; Hepelu 4:15, 16) ʻI heʻetau fai ʻetau lelei tahá, te tau muimui ai he akonaki ʻa e Sāme 55:22: “Li hoʻo kavenga kia Sihova, he te ne poupou koe ʻe ia: ʻe ʻikai te ne tuku ʻa e maʻoniʻoni ke ueʻia ʻo taʻengata.”
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā ʻa e founga ʻe ua kuo pau ke tau ngāueʻaki ai ʻa e mapuleʻi-kitá?
• Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ngāueʻaki ʻa e “mapuleʻi-kitá ʻi he meʻa kotoa pē”?
• Ko e hā ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻaonga ki hono fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kitá naʻá ke fakatokangaʻi makehe lolotonga ʻetau akó?
• ʻOku kamata ʻi fē ʻa e mapuleʻi-kitá?
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 16]
Founga ke Fakaivimālohiʻi Ai ʻa e Mapuleʻi-Kitá
• Fakatupulekina ia ʻo aʻu ki he fanga kiʻi meʻa īkí
• Fakalaulauloto ki hono ngaahi ʻaonga ʻi he lolotongá mo e kahaʻú
• Fetongi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tapui ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fakalototoʻaʻi maí
• Siʻaki leva ʻa e ngaahi fakakaukau taʻetotonú
• Fakafonu ho ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau langa hake fakalaumālié
• Tali ʻa e tokoni ʻoku lava ke ʻomai ʻe he kaungā Kalisitiane matuʻotuʻá
• Fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tuʻunga fakatauelé
• Lotu ki he tokoni ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi ʻo e fakatauelé
[Fakatātā ʻi he peesi 18, 19]
Ko e mapuleʻi-kitá ʻokú ne ueʻi kitautolu ke failelei