Ko Hono Fakatupulekina ʻa e Fua ko e Mapuleʻi-Kita
“Ko e fua ʻo e laumālie ko e ʻofa, ko e fiefia, ko e melino, ko e kātaki-fuoloa, ko e anga-ʻofa, ko e anga-lelei, ko e tui, ko e anga-malū, mo e mapuleʻi-kita. ʻOku ʻikai ha lao ke taʻofi ʻa e ngaahi meʻa pehē.”—KALETIA 5:22, 23, NW.
1. Ko hai kuó ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻo e mapuleʻi-kitá, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahā ʻe he ngaahi konga Tohitapu fē?
KUO ʻomai kiate kitautolu ʻe he ʻOtua ko Sihová mo Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻo e mapuleʻi-kitá. Talu mei he talangataʻa ʻa e tangatá ʻi he ngoue ko ʻĪtení, kuo kei ngāueʻaki mai ai pē ʻe Sihova ʻa e ʻulungaanga ko ʻení. (Fehoanaki mo ʻAisea 42:14.) ʻOku tau lau tuʻo hiva ʻi he Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ʻokú ne “tuai ki he houhau.” (ʻEkisoto 34:6) ʻOku fiemaʻu ki ai ʻa e mapuleʻi-kitá. Pea ko e moʻoni ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá naʻá ne ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kita lahi, he “ʻi hono leakovia naʻe ʻikai te ne tali ʻaki ha leakovi.” (1 Pita 2:23) Ka, naʻe malava kia Sīsū ke ne kole ki heʻene Tamai fakahēvaní ke tokoniʻi ia ʻaki “ha kongakau angelo ʻe hongofulu ma ua, pe lahi hake.”—Mātiu 26:53.
2. Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he Tohitapú ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo hono fakahā ʻa e mapuleʻi-kitá ʻe he kakai taʻehaohaoá?
2 ʻOku tau toe maʻu foki mo ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻe niʻihi ʻo e mapuleʻi-kitá ʻi he Tohitapú ʻa ia naʻe fakahā ʻe he kakai taʻehaohaoa. Hangē ko ʻení, naʻe fakahāhā ʻa e ʻulungaanga ko ʻení ʻi he lolotonga ʻa e meʻa ʻiloa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Siosifa, ko ha foha ʻo e pēteliake ko Sēkopé. Ko ha toki mapuleʻi-kita lahi ē naʻe fakahā ʻe Siosifa ʻi he taimi naʻe feinga ai ʻe he uaifi ʻo Pōtifá ke kākaaʻi iá! (Sēnesi 39:7-9) Naʻe ʻi ai foki mo e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e kau talavou Hepelū ʻe toko fā naʻa nau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kita ʻaki ʻa ʻenau fakafisi ke kai ʻa e ngaahi meʻakai vovo ʻa e tuʻi Pāpilone koeʻuhi ko e ngaahi fakangatangata ʻo e Lao ʻa Mōsesé.—Tāniela 1:8-17.
3. Ko hai ʻoku ʻiloa ʻi honau ʻulungaanga leleí, pea ʻoku hā ia mei he fakamoʻoni fē?
3 ʻE lava ke tau hanga ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová fakalūkufua ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ia ʻo e mapuleʻi-kitá ʻi onopooni. ʻOku taau mo kinautolu ʻa e fakaongoongolelei naʻe fai kiate kinautolu ʻe he New Catholic Encyclopedia, ʻo pehē ko kinautolu ko e “taha ʻo e ngaahi kulupu ʻulungaanga lelei taha ʻi he māmaní.” Naʻe pehē ʻe ha faiako ʻi ha ʻunivesiti ʻi Filipaine “ko e Kau Fakamoʻoní ʻoku nau mātuʻaki fakamātoato ʻi heʻenau ngāueʻaki ʻa e meʻa ko ia kuo nau ako mei he Tohitapú.” Naʻe tohi ʻe ha faiongoongo Pōlani ʻo fekauʻaki mo e fakataha lalahi ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi Warsaw ʻi he 1989: “Ko e toko 55,000 naʻe ʻikai te nau ifi ha foʻi sikaleti ʻi he ʻaho ʻe tolu! . . . Ko e fakahāhā ko ʻeni ʻo e mapuleʻi lelei hulu hake ʻi he anga totonu ʻo e tangatá naʻe maongo kiate au pea naʻá ku mālieʻia ai pea mo tokaʻi.”
Manavahē ki he ʻOtuá pea Fehiʻa ki he Koví
4. Ko e hā ʻa e taha ʻo e ngaahi tokoni lahi taha ki hono ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá?
4 Ko e taha ʻo e ngaahi tokoni lahi taha ki hono fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kitá ko e manavahē ki he ʻOtuá, ko e tailiili totonu naʻa hoko ʻo taʻefakahōifua ki heʻetau Tamai anga-ʻofa fakahēvaní. ʻOku totonu ke tau sio ki hono lahi ʻo e mahuʻinga ʻo e manavahē loto-ʻapasia ki he ʻOtuá ʻi he moʻoniʻi meʻa ʻoku toutou lave tā tuʻo lahi ki ai ʻa e Tohitapu. ʻI he teu ke feilaulauʻi ʻe ʻĒpalahame ʻa hono foha ko ʻAisaké, naʻe pehē ʻe he ʻOtuá: “Oua naa ala ho nima ki he tama, be fai ha mea kiate ia; he oku ou ilo eni, oku ke manavahe ki he Otua, koeuhi nae ikai te ke taofi ho foha, ko ho foha be taha meiate au.” (Sēnesi 22:12, PM) ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe lahi ʻaupito ʻa e mafasia fakaeongó, ko ia naʻe pau ke fiemaʻu ai ʻa e mapuleʻi-kita lahi ʻaupito ʻia ʻĒpalahame kae fakahoko ʻa e fekau ʻa e ʻOtuá ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻo ʻene hiki hake ʻa e helé ke tāmateʻi ʻa hono foha ʻofeina ko ʻAisaké. ʻIo, ko e manavahē ki he ʻOtuá te ne tokoniʻi kitautolu ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá.
5. Ko e hā ʻa e kaunga ʻo e fehiʻa ki he koví ʻi heʻetau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá?
5 Ko e fehiʻa ki he koví ʻoku felāveʻi vāofi mo e manavahē kia Sihová. ʻOku tau lau ʻia Palōvepi 8:13, PM: “Koe manavahe kia Jihova, koe fehia ia ki he kovi.” ʻOku taki atu kitautolu ʻe he fehiʻa ki he meʻa ʻoku koví ʻo tokoniʻi ai kitautolu foki ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá. Kuo tā tuʻo lahi hono fakahā mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ke fehiʻa, ʻio, fakaliliʻa, ki he koví. (Sāme 97:10; ʻĒmosi 5:14, 15; Loma 12:9) ʻOku faʻa hoko ʻa e meʻa ʻoku koví ʻo fuʻu fakatupu-fiemālie, mo fuʻu fakatauvele, mo fuʻu fakatupu fakaveleʻi ʻa ia kuo pau pē ke tau fehiʻa ki ai koeʻuhi ke tau mālohi ʻi he fepaki mo iá. Ko e kotoa ʻo e faʻahinga fehiʻa pehē ki he koví ʻokú ne ʻai ke fakatupu-mālohi ange ʻa ʻetau fakapapauʻi ʻi hotau lotó ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá pea ko ia ʻoku hoko ia ko ha maluʻi kiate kitautolu.
Mapuleʻi-Kita, ko e Founga Fakapotopoto
6. Ko e hā ko e founga fakapotopoto ai ia ke fakamaʻumaʻu ʻa ʻetau ngaahi hehema siokitá ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá?
6 Ko ha toe tokoni lahi ki heʻetau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá ko e maʻu ʻa e mahino ki he fakapotopoto ʻo hono fakahāhā ʻa e ʻulungaanga ko ʻení. ʻOku kole mai ʻe Sihova kiate kitautolu ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá he ʻe ʻaonga pē kiate kitautolu. (Fehoanaki mo ʻAisea 48:17, 18.) ʻI heʻene Folofolá ʻoku ʻi ai ʻa e akonaki lahi ʻokú ne fakahā ai ʻa e fakapotopoto ke fakamaʻumaʻu ʻa ʻetau ngaahi hehema siokitá ʻaki ʻa hono ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá. ʻOku ʻikai lava ke tau kalofi ʻa e ngaahi lao taʻe ala liliu ʻa e ʻOtuá. ʻOku tala kiate kitautolu ʻe heʻene Folofolá: “He ʻilonga pe meʻa ʻoku to ʻe ha tangata, ko ia ia te ne utu foki. He ko ia ʻoku ne to ʻi hono kakano, te ne utu mei he kakano ʻa e ʻauha: ka ko ia ʻoku ne to ʻi he laumalie, te ne utu mei he laumalie ʻa e moʻui taʻengata.” (Kalētia 6:7, 8) Ko e fakatātā mahino ʻo e meʻá ni ko e meʻa fekauʻaki mo e kaí mo e inú. ʻOku hoko ʻa e ngaahi mahaki lahi koeʻuhi ʻoku fuʻu lahi ʻa e kai mo e inu ʻa e kakaí. Ko e fakavaivai pehē kotoa ki he siokitá ʻoku mole ai mei ha tokotaha ʻa ʻene ongoʻi ʻoku ʻi ai hono ʻaongá. ʻIkai ko ia pē, ko ha tokotaha ʻoku fakavaivai ki he siokitá kuo pau ke maumauʻi ai foki ʻa hono vā mo e niʻihi kehé. Ko e meʻa kovi lahi tahá, ʻoku maumauʻi ʻe he taʻe mapuleʻi-kitá ʻa hotau vahaʻangatae mo ʻetau Tamai fakahēvaní.
7. Ko e hā ko ha kaveinga tefito ʻo e tohi Palōvepí, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahā ʻe he ngaahi konga Tohitapu fē?
7 Ko ia ai, kuo pau ke tau manatuʻi maʻu ai pē ko e siokitá ʻoku fepaki ia mo e meʻa ʻoku ʻaonga kiate kita pē. Ko ha kaveinga tuʻu-ki-muʻa ʻo e tohi Palōvepí, ʻa ia ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e puleʻi-kitá, ko e pehē ʻoku ʻikai pē ke maʻu ha ʻaonga mei he siokitá pea ʻoku fakapotopoto ʻa hono ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá. (Palōvepi 14:29; 16:32) Pea ʻai ke fakatokangaʻi ko e puleʻi-kitá ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he fakaʻehiʻehi pē mei he koví. Ko e mapuleʻi-kitá ʻoku toe fiemaʻu foki ai ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻa ia ʻe faingataʻa nai koeʻuhi he ʻoku fepaki ia mo ʻetau ngaahi hehema angahalaʻiá.
8. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokosia ʻokú ne fakaeʻa ʻa e fakapotopoto ʻa hono ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá?
8 ʻOku fakatātāʻaki ʻa e fakapotopoto ʻo hono ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá ʻe he meʻa fekauʻaki mo e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe tuʻu ʻi he laine ʻi ha pangikē pea naʻe fakaʻefihi hake ha tangata ʻi muʻa ʻiate ia. Neongo naʻe kiʻi ongoʻi ʻita ʻa e tokotaha Fakamoʻoní, ka naʻá ne ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá. ʻI he ʻaho pē ko iá naʻe pau ai ke ne ʻalu ki ha tokotaha ʻenisinia ke fakamoʻoni hingoa mai ʻi he ngaahi palani ki ha Kingdom Hall. Pea ko hai ʻa e tokotaha ʻenisinia ko ʻení? Ko e tangata ko ē naʻá ne fakaʻefihi ʻi muʻa ʻiate ia ʻi he pangikeé! Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi he fuʻu anga-fakakaumeʻa ʻa e ʻenisiniá ka naʻá ne toe fakamaʻamaʻa ʻa e totongí ki he tokotaha Fakamoʻoní ʻo siʻi hifo ʻi he vahe hongofulu ʻe taha mei he totongi ʻoku faʻa ngāueʻakí. Ko ha fuʻu fiefia ē ʻa e tokotaha Fakamoʻoní ʻi heʻene ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he konga ki muʻa ange ʻi he ʻaho ko iá, kae ʻikai te ne ʻita!
9. Ko e hā ʻa e founga fakapotopoto ke fai ʻi hono ngaahiʻi kitautolu lolotonga ʻa e ngāue fakamalangá?
9 Kuo tā tuʻo lahi ʻa hono ngaahiʻi kitautolu ʻi heʻetau ʻalu mei he matapā ki he matapā ʻo malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pe tuʻu ʻi he tuliki ʻo ha kauhala ʻo feinga ke maʻu ha mahuʻingaʻia ʻi heʻetau pōpoakí mei he kau fefonongaʻakí. Ko e hā ʻa e founga fakapotopoto? Ko e fakamatala fakapotopoto ko ʻení ʻoku hā ʻia Palōvepi 15:1: “Ko e tali malū ʻoku lolou ai ʻa e houhau.” Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku fiemaʻu ke tau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá. Pea ʻoku ʻikai ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pē ʻoku nau ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ko ʻení ka ʻoku pehē foki mo e niʻihi kehé. ʻOku lolotonga mahino lahi ange ki he kau mataotao fakaefaitoʻó ʻa e mahuʻinga fakaefaitoʻo ʻo e mapuleʻi-kitá.
ʻOku Tokoni ʻa e ʻOfa Taʻesiokitá
10, 11. Ko e hā ko ha tokoni moʻoni ai ʻa e ʻofá ʻi hono ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá?
10 ʻOku hā mei he fakamatala ʻa Paula ʻo fekauʻaki mo e ʻofá ʻi he 1 Kolinitō 13:4-8 ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu ʻa e mālohi ʻo e ʻofá ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá. “Ko ʻofa ʻoku ne angamokomoko [kātaki fuoloa, NW].” ʻOku fiemaʻu ʻa e mapuleʻi-kitá ki he kātaki-fuoloá. “Ko ʻofa ʻoku ʻikai, te ne meheka, ʻoku ʻikai te ne fai pe ke ongoongoa, ʻoku ʻikai te ne fakafuofuolahi.” Ko e ʻulungaanga ko e ʻofá ʻokú ne tokoni kiate kitautolu ke puleʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongó, ke fakamaʻumaʻu ha faʻahinga hehema pē ke meheka, ke futaʻaki, pe ke fakafuofuolahi. ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he ʻofá ke tau ʻi he tuʻunga fehangahangai, ʻa ia ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau anga-fakatōkilalo mo anga-vaivai, ʻo hangē ko Sīsuú.—Mātiu 11:28-30.
11 ʻOku hoko atu ʻe Paula ʻo pehē ko e ʻofá “oku ikai te ne fai taʻetāu.” ʻOku toe fiemaʻu foki ʻa e mapuleʻi-kitá kae ʻulungaanga taau ʻi he taimi kotoa pē. Ko e ʻulungaanga ko e ʻofá ʻokú ne taʻofi kitautolu mei he mānumanú, mei he ‘tokanga pē ki he ngaahi lelei pē kiate kitá.’ Ko e ʻofá “ʻoku ʻikai te ne fakaʻita.” Ko e meʻa faingofua lahi ē ke te ʻita koeʻuhi ko e lea pe meʻa ʻoku fai ʻe ha niʻihi kehe! Ka ʻe tokoni ʻa e ʻofá kiate kitautolu ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá pea ke ʻoua ʻe leaʻaki pe fai ha ngaahi meʻa ʻa ia te tau fakaʻiseʻisa ai ʻamui ange. Ko e ʻofá “ʻoku ʻikai te ne lau ʻa e kovi.” ʻOku hehema ʻa e natula fakaetangatá ke tukulotoʻi ha ʻita pe ke tauhi ʻi he lotó ha loto-mamahi. Ka ʻe tokoni ʻa e ʻofá kiate kitautolu ke tuku ange ʻa e ngaahi fakakaukau peheé mei hotau ʻatamaí. Ko e ʻofá “ʻoku ʻikai te ne fiefia ʻi he taʻetotonu.” ʻOku fiemaʻu ʻa e mapuleʻi-kitá koeʻuhi kae ʻoua ʻe mālieʻia ʻi he meʻa ʻoku ʻikai ke māʻoniʻoní, ʻo hangē ko e naunau fakatātā kovi mo fakalielia pe ko e ngaahi filimi māʻulalo ʻoku fakakongokonga mai ʻi he TV. Ko e ʻofá foki “ʻoku ne ʻukuma ʻi he meʻa kotoa pe” pea “ʻoku ne kataki ʻi he meʻa kotoa pe.” ʻOku fiemaʻu ʻa e mapuleʻi-kitá ki hono kātakiʻi ha ngaahi tuʻunga, ki hono kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻaʻia pe ngaahi meʻa fakakavengá pea ʻoua ʻe tuku kinautolu ke nau fakalotosiʻi kitautolu, ʻo ne ʻai kitautolu ke tau fefaiʻaki ʻa e meʻa tatau pē, pe ke ʻai kitautolu ke liʻaki ʻa e ngāue kia Sihová.
12. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ke fakahāhā ai ʻa ʻetau houngaʻia ki he meʻa hono kotoa kuo fai maʻatautolu ʻe he ʻOtua ko Sihová mo Sīsū Kalaisí?
12 Kapau ʻoku tau ʻofa moʻoni ʻi heʻetau Tamai fakahēvaní pea mo houngaʻia ʻi hono ngaahi ʻulungaanga fakaofó mo e meʻa kotoa pē kuó ne fai maʻatautolú, te tau saiʻia ke fakahōifuaʻi ia ʻaki ʻa ʻetau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he taimi hono kotoa pē. Kapau ʻoku tau ʻofa moʻoni foki ʻi hotau ʻEikí mo e Faiako, ko Sīsū Kalaisi, pea mo houngaʻia ʻi he meʻa hono kotoa pē kuó ne fai maʻatautolú, te tau tokanga ki heʻene fekau ‘ke toʻo ʻetau ʻakau fakamamahi ʻo muimui maʻu ai pē kiate ia.’ (Maʻake 8:34) ʻOku pau ke fiemaʻu ʻe he meʻa ko iá ke tau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá. Ko e ʻofa ki hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine Kalisitiané te ne toe taʻofi kitautolu mei hono fakamamahiʻi kinautolu ʻi hano fai ha founga siokita.
Ko ha Tokoni ʻa e Tuí mo e Anga-Fakatōkilaló
13. Ko e hā ʻoku lava ai ʻa e tuí ke tokoni kiate kitautolu ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá?
13 Ko ha toe tokoni lahi ʻe taha ki hono ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá ko e tui ki he ʻOtuá mo ʻene ngaahi talaʻofá. Ko e tuí te ne ʻai ke tau malava ʻo falala kia Sihova mo talitali ki heʻene taimi totonu ke fakatonutonu ai ʻa e ngaahi meʻa. ʻOku ʻai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e poini tatau ʻi heʻene pehē ʻia Loma 12:19: “Siʻoku ʻofaʻanga, ʻoua te mou sauni hoʻomou ngaahi meʻa, . . . he kuo tohi, ʻOku aʻaku ʻa e sauni; ko au te u ʻatu hono tuha—ko e folofola e ʻa e ʻEiki.” ʻE toe tokoniʻi kitautolu ʻe he anga-fakatōkilaló ʻi he fekauʻaki mo e meʻa ko ʻení. Kapau ʻoku tau anga-fakatōkilalo, ʻe ʻikai te tau fakavave ke ʻita koeʻuhi ko ha fakamahalo ʻo hoto lotó pe ko ha meʻa fakatupu loto-mamahi naʻe hoko moʻoni. ʻE ʻikai te tau ʻoho ʻo feinga ke tau fai ʻa e fakatonutonú, ka te tau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá pea te tau loto-lelei ke talitali kia Sihova.—Fehoanaki mo Sāme 37:1, 8.
14. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokosia ʻa ia ʻoku hā mei ai ʻe lava ke maʻu ʻa e mapuleʻi-kitá ʻe kinautolu naʻe ʻikai ʻaupito te nau maʻu iá?
14 ʻOku malava ke tau ako ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá pea naʻe fakamahino ʻaupito ia ʻi ha meʻa naʻe hokosia ʻo fekauʻaki mo ha tangata anga-tōlili fakamālohi. Naʻá ne anga-tōlili lahi ʻaupito ʻa ia ʻi he taimi ʻe taha naʻe haʻu ʻa e kau polisí koeʻuhi ko ʻene vātau mo ʻene tamai, naʻá ne tukiʻi ai ʻo pongia ʻa e kau polisi ʻe toko tolu ki muʻa pea toki puke ia ʻe ha niʻihi kehe! Kaekehe, ne faifai atu pē, naʻá ne feʻiloaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea naʻá ne ako ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá, ko e taha ia ʻo e ngaahi fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá. (Kalētia 5:22, 23) ʻI he ʻahó ni, ko e taʻu ʻeni ʻe 30 kuo maliu atu, ʻoku kei tauhi mateaki pē ʻa e tangatá ni kia Sihova.
Mapuleʻi-Kita ʻi he Lotolotonga ʻo e Fāmilí
15, 16. (a) Ko e hā ʻe tokoni ki ha husepāniti ke ne ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá? (e) ʻOku fiemaʻu ʻa e mapuleʻi-kitá tautefito ki he tuʻunga fē, pea ko e hā ʻoku hā mei he meʻa naʻe hokosia? (f) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ki ha uaifi ʻa e mapuleʻi-kitá?
15 ʻOku pau ke fiemaʻu ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he lotolotonga ʻo e fāmilí. Ke ʻofa ha husepāniti ki hono uaifí ʻo hangē ko ʻene ʻofa kiate iá ʻoku fiemaʻu ke ne ngāueʻaki ʻa hono mapuleʻi lahi ʻa ʻene ngaahi fakakaukaú, ʻa ʻene ngaahi leá, mo ʻene ngaahi tōʻongá. (ʻEfesō 5:28, 29) ʻIo, ʻoku fiemaʻu ʻa e mapuleʻi-kitá ki he ngaahi husepānití ka nau tokangaʻi ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Pitá ʻia 1 Pita 3:7, NW: “Pehe foki, mo kimoutolu ngaahi husepāniti, ke mou hokohoko hoʻomou nofo mo kinautolu ʻo fakatatau ki he ʻilo.” ʻE fiemaʻu ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá ʻe he husepāniti ʻoku tuí tautefito ʻo kapau ko hono uaifí ʻoku ʻikai ko ha tokotaha tui.
16 Ko e fakatātā: Naʻe ʻi ai ʻa e tokotaha ʻo e kau mātuʻá naʻe loto-lili hono uaifi taʻetuí. Ka neongo ia, naʻá ne ngāueʻaki pē ʻa e mapuleʻi-kitá, pea naʻe fuʻu ʻaonga fau ia kiate ia he naʻe tala ange ki ai ʻe heʻene toketaá: “Sione, ka ʻikai ko ho natula pē ia ʻoʻou hoʻo hoko ko ha tokotaha fuʻu anga-kātaki ʻaupito peheé, ko e lotu ʻokú ke kau ki aí ʻoku fuʻu mālohi.” Ko e moʻoni ʻoku tau kau ki ha lotu ʻoku fuʻu mālohi, “he nae ikai foaki e he Otua kiate kitautolu ae laumalie oe manavajii; ka koe malohi, moe ofa, moe loto fakabotoboto,” ʻo tokoniʻi ai kitautolu ke tau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá. (2 Tīmote 1:7, PM) Tānaki atu ki ai, ʻoku fiemaʻu ʻa e mapuleʻi-kitá ki ha uaifi kae anganofo, tautefito ʻo kapau ko hono husepānití ʻoku ʻikai tui.—1 Pita 3:1-4.
17. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he felāveʻi ʻa e ngaahi mātuʻá mo e fānaú?
17 ʻOku toe fiemaʻu foki ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he felāveʻi ʻa e ngaahi mātuʻá mo e fānaú. Kuo pau ke ʻuluaki fokotuʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei kae maʻu ha fānau ʻoku mapuleʻi-kita. Pea ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ki he fānaú ha faʻahinga akonaki pē, ʻoku totonu ke fakahoko ia ʻi he anga-mokomoko pea mo e ʻofa, ʻa ia ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ki ai ʻa e mapuleʻi-kita moʻoni. (ʻEfesō 6:4; Kolose 3:21) Pea ʻikai ke ngata ai, ka ke fakahā ʻe he fānaú ʻoku nau ʻofa moʻoni ki heʻenau ngaahi mātuʻá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e talangofua, pea ko e talangofuá ʻoku pau ke fiemaʻu ki ai ʻa e mapuleʻi-kitá.—ʻEfesō 6:1-3; fehoanaki mo 1 Sione 5:3.
Ngāueʻaongaʻaki ʻa e Tokoni Kuo Tokonaki Mai ʻe he ʻOtuá
18-20. Ko e hā ʻa e ngaahi tokonaki fakalaumālie ʻe tolu kuo pau ke tau ngāueʻaongaʻaki koeʻuhi ke tau fakatupulekina ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻe tokoni kiate kitautolu ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá?
18 ʻOku fiemaʻu ke tau ngāueʻaongaʻaki ʻa e tokoni kotoa pē kuo tokonaki mai ʻe he ʻOtua ko Sihová kae tupulekina ʻi he manavahē ki he ʻOtuá, ʻi he ʻofa taʻesiokitá, ʻi he tuí, ʻi he fehiʻa ki he koví, pea ʻi he mapuleʻi-kitá. Tau fakakaukau ange ki ha ngaahi tokonaki fakalaumālie ʻe tolu ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau ngāueaki ʻa e mapuleʻi-kitá. Ko e meʻa ʻuluaki, ko e monū mahuʻinga ko ia ko e lotu. ʻOua ʻaupito naʻa tau fuʻu femoʻuekina ʻo ʻikai fai ha lotu. ʻIo, ʻoku totonu ke tau holi ke “lotu taʻetuku,” ke “fakakukafi i he lotu.” (1 Tesalonaika 5:17; Loma 12:12, PM) ʻAi ke tau faʻa lotu ʻo fekauʻaki mo hono fakatupulekina ʻo e mapuleʻi-kitá. Ka ʻi haʻatau tō nounou ʻi he ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá, tau lotu fakatomala ki heʻetau Tamai fakahēvaní ki ha fakamolemole.
19 Ko e tafaʻaki hono ua ʻo e tokoni ki hono fakahāhā ʻa e mapuleʻi-kitá ko e tokoni ko ia ʻoku maʻu mei hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi tohi ʻoku tokoni kiate kitautolu ke maʻu ʻa e mahino mo ngāueʻaki ʻa e Tohitapú. ʻOku mātuʻaki faingofua ke liʻaki ʻa e konga ko ʻeni ʻo ʻetau ngāue toputapú! Kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá pea ke faʻa fakamanatu kiate kitautolu ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻa ʻoku mahuʻinga ange ke lau ka ko e Tohitapú pē pea mo ia kuo tokonaki ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto,” pea ko ia ai, kuo pau ke tau fakamuʻomuʻa ia. (Mātiu 24:45-47, PM) ʻOku moʻoni ʻa e lau ʻo pehē he ʻikai lava ke te fai ha ngāue ʻe ua ʻi he taimi tatau. Ko e kau tangata mo e kau fefine fakalaumālie moʻoni kitautolu? Kapau ʻoku tau ʻilo ʻa ʻetau fiemaʻu fakalaumālié, te tau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kita ʻoku fiemaʻú ke tāmateʻi ʻa e TV kae teuteu ki heʻetau ngaahi fakatahá pe lau ʻa e Ko e Taua Leʻo kuo toki ʻomai nai ʻi he meilí.
20 Ko hono tolú, ko e meʻa ʻoku fekauʻaki mo e maʻu ʻa e ʻaonga kakato mei heʻetau ngaahi fakataha fakaefakatahaʻangá mo e ngaahi fakataha lalahi angé. Ko ha meʻa pau kiate kitautolu ke tau maʻu ʻa e ngaahi fakataha kotoa pē? ʻOku tau haʻu ʻosi mateuteu ke kau ki ai pea ʻoku tau fai pehē ʻo ka ʻi ai ha faingamālie? Ki hono lahi ʻo ʻetau maʻu ʻa e ʻaonga kakato mei heʻetau ngaahi fakatahá, fakatatau ki hono lahi ko iá ʻe fakatupumālohi ai kiate kitautolu ʻa ʻetau fakapapau ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he ngaahi tuʻunga kotoa pē.
21. Ko e hā ʻa e ngaahi pale ʻe niʻihi ʻe lava ke tau maʻu ʻi heʻetau fakatupulekina ʻa e fua ʻo e laumālié ko e mapuleʻi-kitá?
21 Ko e hā ʻa e ngaahi pale te tau ʻamanaki ki ai ʻi he feinga mālohi ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he taimi hono kotoa pē? Ko e meʻa ʻe taha, ʻe ʻikai te tau teitei utu ʻa e ngaahi fua kovi ʻo e siokitá. Te tau maʻu ʻa e ongoʻi ʻoku ʻi ai hotau ʻaonga mo ha konisēnisi maʻa. Te tau hao ai mei he ngaahi faingataʻaʻia lahi pea te tau kei nofo ai pē ʻi he hala ki he moʻuí. ʻIkai ko ia pē, ka ʻe lava ai ke tau fai ʻa e lelei lahi taha ʻe malavá ki he niʻihi kehé. Sinoemeʻa, te tau tokangaʻi ai ʻa e lau ʻia Palōvepi 27:11, PM: “E hoku foha, ke ke boto koe, bea ke fakafiefiaʻi hoku loto, koeuhi keu faa tali ia aia oku manuki kiate au.” Pea ko e pale lahi taha ia ʻe malava ke tau maʻú, ko e monū ʻo hono fakafiefiaʻi ʻa e loto ʻo ʻetau Tamai anga-ʻofa fakahēvani, ko Sihová!
ʻOkú Ke Manatuʻi?
◻ ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he manavahē ki he ʻOtuá ke tau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá?
◻ Ko e hā ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻofá ke tau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá?
◻ ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he felāveʻi fakaefāmilí?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi tokonaki kuo pau ke tau ngāueʻaongaʻaki ʻo kapau te tau fie fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kitá?
[Fakatātā ʻi he peesi 19]
Naʻe ngāueʻaki ʻe Siosifa ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi hono fakataueleʻi iá
[Fakatātā ʻi he peesi 21]
ʻOku mātuʻaki fiemaʻu ʻa e mapuleʻi-kitá ki hono fakahoko ʻa e akonakiʻi ʻo e fānaú ʻi he anga-mokomoko mo e ʻofa