LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w17 Sepitema p. 3-7
  • Fakatupulekina ʻa e Mapuleʻi-Kitá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fakatupulekina ʻa e Mapuleʻi-Kitá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FOKOTUʻU ʻE SIHOVA ʻA E FAʻIFAʻITAKIʻANGÁ
  • FAʻIFAʻITAKIʻANGA LELEI MO KOVI ʻI HE LOTOLOTONGA ʻO E KAU SEVĀNITI ʻA E ʻOTUÁ
  • NGAAHI MEʻA ʻAONGA ʻE LAVA KE KE FAI
  • Ko Hono Fakatupulekina ʻa e Fua ko e Mapuleʻi-Kita
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Mapuleʻi-Kita​—Ko e Hā ʻOku Fuʻu Mahuʻinga Lahi Ai?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Ke Maʻu ʻa e Palé, Ngāueʻaki ʻa e Mapuleʻi-Kitá!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Tānaki Mai ki Hoʻomou ʻIló ʻa e Mapuleʻi-Kita
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
w17 Sepitema p. 3-7
Hola ‘a Siosifa mei he uaifi ‘o Pōtifá

Fakatupulekina ʻa e Mapuleʻi-Kitá

“Ko e fua ʻo e laumālié ko e . . . mapuleʻi-kita.”​—KAL. 5:22, 23.

HIVA: 39, 52

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā ʻoku tau ako mei he fakafeangai ʻa e ʻOtuá ki he angatuʻu ʻa Sētané?

  • Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻo e kakai naʻa nau maʻu ʻa e mapuleʻi-kitá mo kinautolu naʻe ʻikaí?

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ako Tohi Tapú ke tau fakatupulekina ʻa e ʻulungaanga ko e mapuleʻi-kitá?

1, 2. (a) Ko e hā ʻe lava ke tupu mei he ʻikai ha mapuleʻi-kitá? (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau lāulea ki he mapuleʻi-kitá?

KO E mapuleʻi-kitá ko ha ʻulungaanga ia ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ke tau fakatupulekina. (Kal. 5:22, 23) ʻOku maʻu ʻe Sihova ʻa e mapuleʻi-kita haohaoa. Kae kehe, ʻoku ʻikai ke tau maʻu ia koeʻuhí ʻoku tau taʻehaohaoa. Ko hono moʻoní, ko e ʻikai ha mapuleʻi-kitá ʻoku tupu mei ai ʻa e ngaahi palopalema lahi ʻoku maʻu ʻe he kakaí he ʻaho ní. Te ne fakatupunga nai ha tokotaha ke ne toloi hono fai ʻo e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá pe fakatupunga ia ke kovi ʻene akó pe ngāué. Ko e ʻikai ha mapuleʻi-kitá ʻe toe iku nai ia ki he leakovi, konā, fakamālohi, vete mali, moʻua ʻoku ʻikai fiemaʻu, maʻunimā ʻe ha meʻa, nofo pilīsone, mamahi fakaeongo, mahaki fetuku ʻe he fehokotaki fakasinó mo e feitama ʻoku ʻikai fiemaʻu.​—Saame 34:11-14.

2 Ko e kakai ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e mapuleʻi-kitá ʻoku nau fakatupunga ʻa e ngaahi palopalema kiate kinautolu pea ki he niʻihi kehé. Pea ʻi he ʻalu ʻa e taimí, ʻoku hā mahino ʻoku fakaʻaʻau ke siʻi ange ʻa e mapuleʻi-kita ʻa e kakaí. Kae kehe, ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻohovale ʻi he meʻá ni, he naʻe tomuʻa tala ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ko e ʻikai ha mapuleʻi-kitá ko e taha ia ʻo e fakamoʻoni ʻoku tau lolotonga moʻui ʻi he “ngaahi ʻaho fakaʻosí.”​—2 Tīm. 3:1-3.

3. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai kiate kitautolu ʻa e mapuleʻi-kitá?

3 Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai kiate kitautolu ʻa e mapuleʻi-kitá? ʻOku ʻi ai ʻa e ʻuhinga mahuʻinga ʻe ua. ʻUluakí, ko e kakai ʻoku lava ke nau mapuleʻi ʻenau ngaahi ongoʻí ʻoku faʻa siʻi ange ʻenau ngaahi palopalemá. ʻOku toe faingofua ange ai ke nau maʻu ha ngaahi vahaʻangatae lelei pea nau hao ai mei he ongoʻi ʻitá, loto-moʻuá, pe loto-mafasiá. Uá, ke kei kaumeʻa ai pē mo e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tau talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí pea mapuleʻi ʻa e ngaahi holi fehālaakí. Ko e meʻa ia naʻe ʻikai malava ke fai ʻe ʻĀtama mo ʻIví. (Sēn. 3:6) ʻI he hangē ko kinauá, ʻoku maʻu ʻe he kakai tokolahi he ʻahó ni ʻa e ngaahi palopalema fakalilifu koeʻuhí ko e ʻikai te nau maʻu ʻa e mapuleʻi-kitá.

4. Ko e hā ʻoku totonu ke hoko ko e fakalototoʻa ki ha faʻahinga pē ʻoku nau fāinga ke mapuleʻi ʻenau ngaahi holi fehālaakí?

4 ʻOku mahinoʻi ʻe Sihova ʻoku tau taʻehaohaoa pea ʻoku faingataʻa ke tau maʻu ʻa e mapuleʻi-kitá. Ka ʻokú ne loto ke tokoniʻi kitautolu ke tau puleʻi ʻetau ngaahi holi fehālaakí. (1 Tuʻi 8:46-50) ʻI hono tuʻunga ko ha Kaumeʻa ʻofá, ʻokú ne fakalototoʻaʻi ʻi he anga-ʻofa ʻa e faʻahinga ʻoku faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi ke nau mapuleʻi ʻenau ngaahi ongoʻí mo e holí. ʻI he kupu ko ení, te tau ako ai mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihova ʻi he mapuleʻi-kitá. Te tau toe lāulea ai ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei mo e kovi mei he Tohi Tapú, pea sivisiviʻi ai ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻaonga ʻa ia ʻe lava ke tokoni kiate kitautolú.

FOKOTUʻU ʻE SIHOVA ʻA E FAʻIFAʻITAKIʻANGÁ

5, 6. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻi he mapuleʻi-kitá ʻoku fokotuʻu mai ʻe Sihova kiate kitautolú?

5 Ko e mapuleʻi-kita ʻa Sihová ʻoku haohaoa koeʻuhí ʻokú ne haohaoa ʻi he tafaʻaki kotoa pē. (Teu. 32:4) Kae kehe, ko kitautolú ʻoku tau taʻehaohaoa. Ka ʻoku kei fiemaʻu pē ke tau sivisiviʻi ʻene faʻifaʻitakiʻanga ʻi he mapuleʻi-kitá koeʻuhí ke tau lava ʻo faʻifaʻitaki lelei ange ai kiate ia. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻá ni ke tau ʻiloʻi ʻa e founga totonu ke fakafeangaiʻaki ʻi he hoko ha ngaahi meʻa ʻe lava ke ne fakalotomamahiʻi kitautolu. Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā ʻe niʻihi ʻo e mapuleʻi-kita ʻa Sihová?

6 Fakakaukau atu ki he anga ʻo e fakafeangai ʻa Sihová ʻi he taimi naʻe angatuʻu ai ʻa Sētane ʻi ʻĪtení. Ngalingali ko e taukaveʻi naʻe fai ʻe he Tēvoló naʻá ne fakatupunga ke ongoʻi ʻohovale, ʻita mo tāufehiʻa ai ʻa e kau sevāniti mateaki kotoa ʻa e ʻOtuá ʻi hēvaní. Mahalo pē ʻokú ke maʻu ʻa e ongoʻi tatau ʻi hoʻo fakakaukau atu ki he faingataʻa kotoa naʻe fakatupunga ʻe Sētané. Ka naʻe ʻikai ke fakafeangai taʻefeʻunga ʻa Sihova. Naʻá ne fakafeangai pē ʻi he founga totonú. Kuo tuai ki he houhau ʻa Sihova pea faitotonu ʻi heʻene fakafeangai ki he angatuʻu ʻa Sētané. (ʻEki. 34:6; Siope 2:2-6) Ko e hā hono ʻuhingá? Kuo fakaʻatā ʻe Sihova ha taimi koeʻuhí ʻoku ʻikai te ne loto ke ʻauha ha taha ka “ʻokú ne finangalo ke aʻusia ʻe he tokotaha kotoa ʻa e fakatomalá.”​—2 Pita 3:9.

7. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová?

7 Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová ʻoku akoʻi mai ai kiate kitautolu ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau fakalelei ki muʻa ke tau leá pea ʻoua ʻe fuʻu vave ʻetau fakafeangaí. Ko ia ʻi he fiemaʻu ke ke fai ha fili mahuʻingá, vaheʻi ha taimi ke ke fakakaukau ai. Lotu ʻo kole ʻa e potó ke ke leaʻaki ai pe fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. (Saame 141:3) ʻI he taimi ʻoku tau ʻita ai pe loto-mamahí, ʻoku faingofua ʻaupito ke tau fai ha fakafeangai taʻefeʻunga. Pea ko e ʻuhinga ia kuo hoko ai ʻo fakaʻiseʻisa ʻa e tokolahi ʻi ha meʻa naʻa nau leaʻaki pe fai taʻefakakaukauʻi!​—Pal. 14:29; 15:28; 19:2.

FAʻIFAʻITAKIʻANGA LELEI MO KOVI ʻI HE LOTOLOTONGA ʻO E KAU SEVĀNITI ʻA E ʻOTUÁ

8. (a) ʻE lava ke tau maʻu mei fē ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he mapuleʻi-kitá? (e) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Siosifa ke ne talitekeʻi ʻa e fakatauelé ʻi he feinga ʻa e uaifi ʻo Pōtifá ke ne fakataueleʻi iá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

8 Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e mapuleʻi-kitá? Ko e taha ʻe lava ke ke fakakaukau atu ki ai ko e foha ʻo Sēkope ko Siosifá. Naʻá ne talitekeʻi ʻa e fakatauelé ʻi heʻene ngāue ʻi he fale ʻo Pōtifá, ʻa e pule ʻo e kau kaʻate ʻa Feló. Naʻe manako ʻa e uaifi ʻo Pōtifá ʻia Siosifa koeʻuhí naʻá ne “sino lelei mo matātangata,” pea naʻá ne toutou feinga ke fakataueleʻi ia. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Siosifa ke ne talitekeʻi ʻa e fakatauelé? Ngalingali naʻá ne vaheʻi ʻa e taimi ke fakakaukau fakalelei ai ki muʻa fekauʻaki mo e meʻa ʻe hokó kapau te ne tō ʻi heʻene fakatauelé. Pea ʻi he taimi naʻá ne puke ai ʻa hono valá, naʻe hola ʻa Siosifa meiate ia. Naʻá ne pehē: “ʻE lava fēfē ke u fai ʻa e fuʻu koví ni ʻo u faiangahala moʻoni ai ki he ʻOtuá?”​—Sēn. 39:6, 9; lau ʻa e Palōveepi 1:10.

9. ʻE lava fēfē ke ke teuʻi koe ke ke talitekeʻi ha ngaahi fakatauele?

9 Ko e hā ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifá? Kapau ʻoku fakataueleʻi kitautolu ke tau maumauʻi ha taha ʻo e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tau talitekeʻi ʻa e fakatauelé. Ki muʻa ke hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe fāinga ʻa e niʻihi mo e kai fakaputá, inu tōtuʻá, ifí, ngāuehalaʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, fehokotaki fakasino taʻetāú, pe ngaahi palopalema kehe. Naʻa mo e hili ʻa e papitaisó, ʻe fakataueleʻi nai kinautolu ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe he ngaahi meʻa ko iá. Kapau ʻe hoko eni kiate koe, kiʻi tuʻu ʻo fakakaukau ki he maumau ʻe hoko ki ho vahaʻangatae mo Sihová kapau te ke tō ʻi he fakatauelé. ʻE lava ke ke feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe hoko nai ko e fakatauele kiate koé pea fakapapauʻi ʻa e founga ʻe lava ke ke fakaʻehiʻehi ai mei aí. (Saame 26:4, 5; Pal. 22:3) Kapau ʻe faifai ange pea ʻahiʻahiʻi pehē koe, kole kia Sihova ke ne ʻoatu kiate koe ʻa e poto mo e mapuleʻi-kita ke talitekeʻi ʻaki ʻa e fakatauelé.

10, 11. (a) Ko e hā ʻoku hoko ki he toʻutupu tokolahi ʻi he ʻapiakó? (e) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi ʻa e toʻutupu Kalisitiané ke nau talitekeʻi ʻa e fakatauele ke maumauʻi ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá?

10 Ko e meʻa meimei tatau naʻe hoko kia Siosifá ʻoku hoko ia ki he toʻutupu Kalisitiane tokolahi ʻi he ʻahó ni. Ko e fakatātā ʻe taha ko Kim. Naʻe faʻa pōlepole ʻa hono kaungāakó ʻi heʻenau fehokotaki fakasino ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké. Naʻe ʻikai talanoa ʻa Kim ki ha meʻa pehē. ʻOkú ne fakahaaʻi ko ʻene kehé naʻe ʻai ai ia ke ne ongoʻi “liʻekina mo tuēnoa” ʻi he taimi ʻe niʻihi pea naʻe fakakaukau ʻa hono kaungāakó naʻá ne sesele koeʻuhi ko e ʻikai ke ne faialeá. Ka naʻe fakapotopoto moʻoni ʻa Kim. Naʻá ne ʻiloʻi ko e fakatauele ke fehokotaki fakasinó ʻe lava ke hoko ʻo mātuʻaki mālohi ʻi he taimi ʻo ʻetau kei siʻí. (2 Tīm. 2:22) Naʻe faʻa ʻeke ʻe he kau ako kehé pe ʻokú ne kei nofo anga-maʻa. Naʻe ʻoange ʻi he meʻa ko iá ʻa e faingamālie ke ne fakamatala ki he ʻuhinga ʻokú ne fili ai ke ʻoua ʻe fehokotaki fakasinó. ʻOku tau laukauʻaki ʻa e toʻutupu Kalisitiane ʻoku nau fakapapauʻi ke talitekeʻi ʻa e tenge ke fehokotaki fakasino taʻetāú, pea ʻoku laukauʻaki foki ʻe Sihova kinautolu!

11 ʻOku toe ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kakai naʻe ʻikai te nau talitekeʻi ʻa e fakatauele ke fehokotaki fakasino taʻetāú. Pea ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi ola kovi ʻi he ʻikai ke tau maʻu ʻa e mapuleʻi-kitá. Kapau ʻokú ke ʻi ha tuʻunga meimei tatau mo Kim, fakakaukau fekauʻaki mo e talavou fakavalevale ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Palōveepi vahe 7. Fakakaukau foki fekauʻaki mo ʻAmanoni mo e ngaahi nunuʻa kovi ʻo ʻene tōʻongá. (2 Sām. 13:1, 2, 10-15, 28-32) ʻE lava ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke nau fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kita mo e poto ʻi he lāulea ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko iá lolotonga ʻa e lotu fakafāmilí.

12. (a) Naʻe anga-fēfē hono mapuleʻi ʻe Siosifa ʻa ʻene ongoʻi ki hono fanga tokouá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe fiemaʻu ai ke tau mapuleʻi ʻa ʻetau ongoʻí?

12 ʻI he taimi ʻe taha, naʻe toe fokotuʻu ai ʻe Siosifa ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he mapuleʻi-kitá. Naʻe hoko eni ʻi he taimi naʻe omi ai hono fanga tokouá ki ʻIsipite ke fakatau meʻakaí. Ke mahinoʻi ʻa e meʻa moʻoni naʻa nau fakakaukau ki aí, naʻe ʻikai ke tala ʻe Siosifa kiate kinautolu ko ia ʻa honau tokouá. Pea ʻi he ʻikai lava ke ne kei mapukepuke ʻa ʻene ongoʻí, naʻá ne mavahe mei hono fanga tokouá ke ne tangi ʻo ʻikai te nau ʻiloʻi. (Sēn. 43:30, 31; 45:1) Kapau ʻoku fai ʻe ha tokoua pe tuofefine ha meʻa ʻokú ne fakalotomamahiʻi koe, ko e faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifa ʻi he mapuleʻi-kitá ʻe tokoniʻi ai koe ke ke fakaʻehiʻehi mei hono leaʻaki pe fai ha meʻa te ke toki fakaʻiseʻisa nai ai ʻamui. (Pal. 16:32; 17:27) Pe mahalo pē ʻoku ʻi ai hao kāinga kuo tuʻusi. Kapau ko ia, ʻe fiemaʻu ke ke mapuleʻi hoʻo ongoʻí koeʻuhí ke ke fakaʻehiʻehi ai mei he fetuʻutaki ʻoku ʻikai fiemaʻu mo kinautolú. ʻOku lava ke faingataʻa hono fai ení. Ka ʻe faingofua ange kapau te ke manatuʻi ʻokú ke faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová pea fai ʻa e meʻa ʻokú ne fekau maí.

13. Ko e hā ʻa e ongo lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Tuʻi Tēvitá?

13 ʻOku tau maʻu ʻaonga foki mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Tēvitá. ʻI hono ʻai ʻe Saula mo Simi ʻa Tēvita ke ne ʻitá, naʻe ʻikai te ne ʻita pe ngāueʻaki kiate kinaua ʻa hono mafaí. (1 Sām. 26:9-11; 2 Sām. 16:5-10) Neongo ia, naʻe ʻikai maʻu pē ke maʻu ʻe Tēvita ʻa e mapuleʻi-kitá. ʻOku tau ʻiloʻi eni ʻi heʻetau lau fekauʻaki mo ʻene faiangahala mo Patisepá mo ʻene fakafeangai ki he mānumanu ʻa Nāpalé. (1 Sām. 25:10-13; 2 Sām. 11:2-4) ʻOku lava ke tau ako ha ongo lēsoni mahuʻinga meia Tēvita. ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu tautefito ki he kau ʻovasia ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e mapuleʻi-kitá koeʻuhi ke ʻoua te nau ngāuehalaʻaki ʻa honau mafaí. Uá, ʻoku ʻikai totonu ki ha taha ke ne falala tōtuʻa, ʻo fakakaukau heʻikai ʻaupito te ne tō ʻi he fakatauelé.​—1 Kol. 10:12.

NGAAHI MEʻA ʻAONGA ʻE LAVA KE KE FAI

14. Ko e hā ʻa e hokosia ʻa ha tokoua, pea ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻetau fakafeangai ʻi ha ngaahi tuʻunga meimei tataú?

14 Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke fakaleleiʻi ʻa hoʻo mapuleʻi-kitá? Fakakaukau angé ki he meʻa naʻe hoko kia Luigi. Naʻe tau ha meʻalele ʻi heʻene muiʻi kaá. Neongo ko e fakaʻuli ʻe tahá naʻá ne fakatupunga ʻa e fakatuʻutāmakí, naʻe kamata ke kaikaila ʻa e fakaʻuli ko iá kia Luigi pea feinga ke fuhu mo ia. Naʻe lotu ʻa Luigi kia Sihova ke ne hanganaki anga-mokomoko peá ne feinga ke fakanonga ʻa e tokotaha fakaʻulí. Ka naʻe hokohoko atu pē ʻa e kaikaila ʻa e tangatá. Ko ia naʻe hiki ai ʻe Luigi ʻa e fakaikiiki fekauʻaki mo e maluʻi ʻa e tangatá peá ne mavahe lolotonga ʻa e kei kaikaila ʻa e tangatá. ʻI ha uike ki mui ai, naʻe fai ʻe Luigi ha toe ʻaʻahi ki ha fefine. Ko hono husepānití ʻa e tokotaha fakaʻulí! Naʻe mā ʻa e tangatá peá ne kole fakamolemole ʻi heʻene ʻulungaanga koví. Naʻá ne tala ange te ne fetuʻutaki ki he kautaha maluʻi ʻa Luigi koeʻuhi ke vave ange hono ngaahi ʻa ʻene kaá. Naʻe kau ʻa e tangatá ʻi he fetalanoaʻaki Fakatohitapú pea naʻá ne fiefia moʻoni ai. Koeʻuhi ko e meʻá ni, naʻe ʻiloʻi ai ʻe Luigi ʻa e mahuʻinga ʻo ʻene hanganaki anga-mokomoko ʻi he hili ʻa e fakatuʻutāmakí pea mo e mei lava ke ʻi ai ha ngaahi ola fakamamahi ʻo kapau naʻá ne ʻita.​—Lau ʻa e 2 Kolinitō 6:3, 4.

Ko e anga ‘o e fakafeangai ‘a ha Fakamo‘oni ki ha tokotaha ‘okú ne kailangaki‘i ia ‘oku ‘i ai hono kaunga ki he anga hono tali ia ‘i he‘ene fetaulaki mo e tokotahá ‘i he ngāue fakamalangá

Ko e anga ʻo ʻetau fakafeangaí ʻe lava ke ne uesia ʻetau ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané (Sio ki he palakalafi 14)

15, 16. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe mo ho fāmilí ʻe he ako Tohi Tapú ke mou fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kitá?

15 Ko e ako tuʻumaʻu mo mohu ʻuhinga ʻa e Tohi Tapú ʻe lava ke ne tokoniʻi ʻa e kau Kalisitiané ke nau fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kitá. Manatuʻi ʻa e meʻa naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia Siosiuá: “Ko e tohi ko eni ʻo e Laó ʻe ʻikai mavahe ia mei ho ngutú, pea kuo pau ke ke lau leʻo-siʻi ia ʻi he ʻaho mo e pō, koeʻuhí ke ke tokanga ke tauhi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku hiki ʻi aí; he ʻe toki lavameʻa ai ho halá pea te ke toki fai fakapotopoto ai.” (Sios. 1:8) Ka ʻe lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he ako Tohi Tapú ke ke fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kitá?

16 Kuo tau ako ʻoku ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakatātā ʻoku fakahaaʻi ai ʻa ʻetau maʻu ʻaonga ʻi heʻetau maʻu ʻa e mapuleʻi-kitá mo ʻetau faingataʻaʻia ʻi he ʻikai ke tau maʻu iá. Naʻe ʻi ai hono ʻuhinga ʻa hono ʻai ʻe Sihova ke tohi ʻa e ngaahi fakatātā ko ení. (Loma 15:4) ʻE fakapotopoto ke tau lau, ako, mo fakakaukau fakalelei fekauʻaki mo ia. Feinga ke mahinoʻi ʻa e anga ʻo ʻenau kaunga kiate koe mo ho fāmilí. Kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ke ngāueʻaki ʻa e akonaki mei heʻene Folofolá. Kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha tafaʻaki ʻoku ʻikai te ke maʻu ai ʻa e mapuleʻi-kitá, fakahaaʻi ia. Lotu leva ʻo fekauʻaki mo ia, pea ngāue mālohi ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻe lava ai ke ke fakalakalaká. (Sēm. 1:5) Fai ha fekumi ʻi heʻetau ʻū tohí ke maʻu ʻa e faleʻi ʻaonga ʻe lava ke ne tokoniʻi koé.

17. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke nau fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kitá?

17 ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi ʻa hoʻo fānaú ke nau fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kitá? ʻOku ʻiloʻi ʻe he ngaahi mātuʻá naʻe ʻikai ke fanauʻi mai ʻenau fānaú mo e ʻulungaanga ko ení. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke nau akoʻi ki heʻenau fānaú ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻaki ʻenau faʻifaʻitakiʻangá. (ʻEf. 6:4) Kapau ʻokú ke sio ʻoku ʻikai maʻu ʻe hoʻo fānaú ʻa e mapuleʻi-kitá, ʻeke hifo kiate koe pe ʻokú ke fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. ʻE lava ke ke fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaki ʻa e kau maʻu pē ʻi he ngāue fakafaifekaú, maʻu ʻa e ngaahi fakatahá, pea ʻi hono fai ʻa e lotu fakafāmilí. Pea ʻoua ʻe ilifia ke lea ʻikai ki hoʻo fānaú ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí! Naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakangatangata kia ʻĀtama mo ʻIvi. Ko e ngaahi fakangatangata ko iá naʻe mei lava ke ne tokoniʻi kinaua ke na ako ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová. ʻI ha founga meimei tatau, ʻi he taimi ʻoku akonekina ai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú pea fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kinautolú, ʻe lava ke akoʻi ai ki he fānaú ʻa e mapuleʻi-kitá. Ko e ʻofa ki he tuʻunga mafai ʻo e ʻOtuá pea fakaʻapaʻapaʻi ʻene ngaahi tuʻungá ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau maʻu.​—Lau ʻa e Palōveepi 1:5, 7, 8.

18. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau fili fakapotopoto ʻa hotau ngaahi kaumeʻá?

18 Pe ko e mātuʻa tauhi fānau kitautolu pe ʻikai, ko kitautolu kotoa ʻoku totonu ke tau fili fakapotopoto hotau ngaahi kaumeʻá. Kapau ʻoku ʻofa ho ngaahi kaumeʻá kia Sihova, te nau fakalototoʻaʻi koe ke ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa mohu ʻuhinga pea fakaʻehiʻehi mei he palopalemá. (Pal. 13:20) Ko ʻenau faʻifaʻitakiʻanga leleí ʻe ueʻi ai koe ke ke faʻifaʻitaki ki heʻenau mapuleʻi-kitá. Pea ʻoku ʻikai ha veiveiua ko ho ʻulungaanga leleí ʻe fakalototoʻaʻi ai foki kinautolu. Ko e mapuleʻi-kita te tau maʻú ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, fiefia ʻi heʻetau moʻuí, pea vahevahe atu ʻa e ngaahi meʻa lelei ki he faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share