Ko e Fekuki mo Hono Poleʻi ʻo e Mateakí
“Mou kofuʻaki ʻa e tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtua ʻi he angatonu [“mateaki,” NW] mo e maʻoniʻoni ʻa Moʻoni.”—ʻEFESŌ 4:24.
1. Ko e hā ʻoku tau moʻuaʻaki ai ke tau mateaki kia Sihova ko e ʻOtuá?
KO E fekuki mo hono poleʻi ʻo e mateakí kuo ʻi ai hono ngaahi tafaʻaki lahi. Ko e meʻa mahuʻinga lahi tahá ko e fekuki mo hono poleʻi ʻo e mateaki kia Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku moʻoni, ʻi he vakai atu pe ko hai ʻa Sihová pea mo e meʻa kuó ne fai maʻatautolú, pea koeʻuhi ko ʻetau fakatapui kiate iá, ʻoku tau moʻuaʻaki ke mateaki kiate ia. ʻOku anga-fēfē ʻetau fakahāhā ʻa e mateaki kia Sihova ko e ʻOtuá? Ko ha founga tefito ki aí ko e hoko ʻo mateaki ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoni ʻa Sihová.
2, 3. Ko e hā ʻa e fekauʻaki ʻa e mateakí mo e māʻoniʻoní?
2 Ke fekuki mo e pole ko iá, kuo pau ke tau tokanga ki he ngaahi lea ʻoku maʻu ʻia 1 Pita 1:15, 16: “Mou anga ki he Toko Taha Maʻoniʻoni ne ne ui kimoutolu, ʻo mou hoko kimoutolu foki ko e maʻoniʻoni ʻi hoʻomou toʻonga kotoa pe: koeʻuhi kuo tohi ʻo pehe, Te mou maʻoniʻoni, he ʻoku ou maʻoniʻoni.” ʻE fakatupunga ʻe heʻetau mateaki kia Sihova ko e ʻOtuá ke tau talangofua kiate ia ʻi he taimi kotoa pē, ʻi hono ʻomai ʻetau ngaahi fakakaukaú, ngaahi leá, ngaahi ngāué ke fehoanaki mo hono finangalo māʻoniʻoní. ʻOku iku ai ki hono tauhi ha konisēnisi lelei, ʻo hangē ko ia ʻoku fekauʻi mai kiate kitautolu ʻia 1 Tīmote 1:3-5: “Ka ko e meʻa ʻoku sio ki ai ʻa e fekau [ʻoua ʻe akoʻi ha tokāteline kehe pe ke tokanga ki he ngaahi talanoa loi], ke ai ha ʻofa tuʻu ʻi he loto maʻa, mo e konisenisi ʻataʻatā, mo e tui taʻeloi.” Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taha ʻiate kitautolu ʻoku haohaoa, ka ʻoku totonu ke tau feinga ke fai hotau lelei tahá, ʻikai ko ia?
3 ʻE hanga ʻe he mateaki kia Sihová ʻo taʻofi kitautolu mei ha siokita ʻo fakavaivaiʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoní. Ko hono moʻoní, ʻe taʻofi kitautolu ʻe he mateakí mei he hoko ko ha meʻa kehe ʻi loto pea kehe ʻi tuʻa. Ko e mateakí ʻa e meʻa naʻe ʻi he fakakaukau ʻa e tangata-tohi-sāmé ʻi he taimi naʻá ne hiva ai ʻo pehē: “E Jihova, ako kiate au ho hala; teu eveeva i hoo mooni: gaohi ke taha be hoku loto ke manavahe ki ho huafa.” (Sāme 86:11, PM) ʻOku fiemaʻu ki he mateakí ʻa e meʻa ko ia kuo fakamatalaʻi lelei ko e “talangofua ki he meʻa ʻoku ʻikai lava ke fakamālohiʻi.”
4, 5. ʻE maluʻi kitautolu ʻe he mateakí telia naʻa tau fai ʻa e hā?
4 ʻE hanga foki ʻe he mateaki kia Sihova ko e ʻOtuá ʻo taʻofi kitautolu mei hono fai ha faʻahinga meʻa pē te ne ʻomai ha luma ki hono huafá mo e Puleʻangá. Ko e fakatātaá, naʻe hoko ʻi he taimi ʻe taha ha faingataʻa ʻi he vā ʻo ha ongo Kalisitiane ʻo na hanga taʻetotonu ai ki ha tokoni mei ha fakamāuʻanga lao fakamāmani. Naʻe ʻeke ange ʻe he fakamāú, ‘Ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻa kimoua fakatouʻosi?’ ʻOku hā mahino naʻe ʻikai malava ke mahino kiate ia pe ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻá na ʻi he fakamāuʻangá aí. Ko ha luma lahi ē naʻe hoko! Naʻe mei fakatupunga ʻe he mateaki kia Sihova ko e ʻOtuá ʻa e ongo tokoua ko iá ke na tokanga ki he akonaki ʻa e ʻaposetolo ko Paulá: “Seuke, ko e ʻi ai ha momoʻi lau fakamāu ʻiate kimoutolu, ko e matuʻaki holomui ʻataʻatā ia. Ko e ha ʻoku ʻikai ai te mou fie kataki muʻa ʻa e ngaue taʻetotonu kuo fai mai? ko e ha ʻoku ʻikai te mou fie kataki muʻa homou fakamalohia?” (1 Kolinitō 6:7) ʻOku fakamoʻoniʻi, ko e ʻalunga ʻo e mateaki kia Sihova ko e ʻOtuá ko e lelei ange ke te tō ki ha faingataʻa kae ʻoua naʻa ʻomai ha luma kia Sihova mo ʻene kautahá.
5 ʻOku toe kau foki ʻi he mateaki kia Sihova ko e ʻOtuá ʻa e ʻikai ke ʻulutukua ki he manavahē tangatá. “Ko e ilifia ki ha tangata, ʻoku te moʻua ai ʻi ha tauhele: ka ko ia ʻoku tuʻu ʻene falala kia Sihova, ʻe maluʻi.” (Palōvepi 29:25) Ko ia ai, ʻoku ʻikai te tau fakavaivai ʻi heʻetau fehangahangai mo e fakatangá, ka ʻoku tau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he Sovieti Unioni ki muʻá, ʻi Malauī, ʻi ʻItiopea, pea ʻi he ngaahi fonua lahi kehe.
6. ʻE maluʻi kitautolu ʻe he mateakí mei he feohi mo haí?
6 Kapau ʻoku tau mateaki kia Sihova ko e ʻOtuá, te tau fakaʻehiʻehi mei he fakakaungāmeʻa mo e faʻahinga kotoa ko hono ngaahi filí. Ko e ʻuhinga ia naʻe tohi ai ʻe he ākonga ko Sēmisí: “ʻA e koto tono tangata, ʻikai ʻoku mou ʻilo, ko e takaua mo mamani ko e fakafili ia ki he ʻOtua? ko ia ʻilonga ʻa ia ʻoku loto ke takaua mo mamani ʻoku ne nofo ai ko e fili ʻo e ʻOtua.” (Sēmisi 4:4) ʻOku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e mateaki naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Tuʻi Tēvitá ʻi heʻene pehē: “ʻO ʻikai koā ke u fehiʻa kiate kinautolu na ʻa ia ʻoku nau fehiʻa kiate koe, ʻe Sihova? ʻO u mamahi kiate kinautolu ʻoku tuʻu ki he ʻAfiona? Ko e fehiʻa ʻoku ou ongoʻi ki he faʻahinga ko é ko e fehiʻa matemate: ʻoku ou lau kinautolu ko hoku ngaahi fili pe.” (Sāme 139:21, 22) ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau feohi mo ha kau angahala loto-lelei pē ki ai, he ʻoku ʻikai ha meʻa te tau fai tatau ai mo kinautolu. ʻIkai ʻe maluʻi kitautolu ʻe he mateaki ki he ʻOtuá ke ʻoua ʻe feohi mo ha ngaahi fili pehē ʻo Sihova, tatau ai pē ʻi he fehāʻaki fakasino, pe fakafou mai ʻi he televīsoné?
Hoko ʻo Maluʻi ʻa Sihova
7. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he mateakí ke tau fai ʻa e hā fekauʻaki mo Sihová, pea naʻe anga-fēfē hono fai ʻeni ʻe ʻIlaiū?
7 ʻE ueʻi kitautolu ʻe he mateakí ke tau hoko ʻo maluʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ē ʻo e meʻa ko iá ʻoku tau maʻu ʻia ʻIlaiū! ʻOku talamai kiate kitautolu ʻe he Siope 32:2, 3 (PM): “Bea nae tubu ae ita a Elihu . . . nae tubu ene ita kia Jobe, koeuhi naa ne fakatonuhiaʻi ia eia kae ikai koe Otua. Nae ita foki ia ki hono kaiga e toko tolu, koeuhi nae ikai te nau faa talia a Jobe, ka kuo nau talatalaakiʻi ia [“ʻOtua,” NW].” ʻI he Siope vahe 32 ki he 37, ʻoku maluʻi ai ʻe ʻIlaiū ʻa Sihova. Ko e fakatātaá, naʻá ne pehē: “Ke ke kataki jii be au, bea teu fakaha kiate koe aia oku toe iate au ke lea aki koeuhi koe Otua. . . . Teu tuku ae maonioni ki hoku Tubuaga. . . . Oku ikai too eia hono fofoga mei he maonioni.”—Siope 36:2-7, PM.
8. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau hoko ʻo maluʻi ʻa Sihová?
8 Ko e hā ʻoku ʻi ai ai ha fiemaʻu ke tau hoko ʻo maluʻi ʻa Sihová? ʻI he ʻahó ni, ʻoku fai ʻa e lea taʻefakaʻapaʻapa ki hotau ʻOtua ko Sihová ʻi he ngaahi founga lahi ʻaupito. ʻOku taukaveʻi ʻo pehē ʻoku ʻikai te ne ʻi ai, ko iá ko ha konga ʻo ha Tolu-Tahaʻi-ʻOtua, ʻokú ne fakamamahiʻi taʻengata ʻa e kakaí ʻi ha heli ʻoku vela, ʻokú ne fai ha feinga fakavaivai pē ke liliu ʻa e māmaní, ʻoku ʻikai te ne tokanga mai ki he faʻahinga ʻo e tangatá, pea mo e hā fua. ʻOku tau fakahāhā ʻa ʻetau mateaki kiate iá ʻaki ʻetau hoko ʻo maluʻi ia pea fakamoʻoniʻi ʻoku ʻi ai ʻa Sihova; ko ha ʻOtua poto, fakamaau totonu, māfimafi-aoniu, mo ʻofa; ko iá ʻoku ʻi ai ʻene taimi ki he meʻa kotoa pē; pea ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa ʻene taimi kuo kotofá, te ne fakangata ai ʻa e kovi kotoa pē pea ʻai ʻa e foʻi māmaní fakakātoa ko ha palataisi. (Koheleti 3:1) ʻOku fiemaʻu ʻi he meʻá ni ke tau ngāueʻaongaʻaki ʻa e faingamālie kotoa pē ke faifakamoʻoni ai ki he huafa ʻo Sihová mo e Puleʻangá.
Mateaki ki he Kautaha ʻa Sihová
9. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa kuo fakahaaʻi ai ʻe he niʻihi ʻa e siʻi ʻo ʻenau mateakí?
9 ʻOku tau hoko mai ʻeni ki he meʻa fekauʻaki mo e hoko ʻo mateaki ki he kautaha hā mai ʻa Sihová. Ko hono moʻoní, ʻoku tau moʻuaʻaki ke mateaki ki ai, ʻo kau ai “ae tamaioeiki agatonu mo boto,” ʻa ia ʻoku fakafou mai ai ʻa hono fafangaʻi fakalaumālie ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. (Mātiu 24:45-47, PM) Tau pehē pē ʻoku hā mai ʻi he ngaahi tohi ʻa e Taua Leʻó ha meʻa ʻoku ʻikai ke mahino ia kiate kitautolu pe ʻoku ʻikai te tau loto-tatau ki ai ʻi he foʻi momeniti ko iá. Ko e hā te tau faí? Loto-mamahi pea liʻaki ʻa e kautahá? Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe he niʻihi ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻi he kuohilí ʻi he taimi naʻe pehē ai ʻe he The Watch Tower ʻoku kaunga ʻa e fuakava foʻoú ia ki he Afeʻi Taʻú. Naʻe loto-mamahi ʻa e niʻihi kehe ʻi he meʻa naʻe leaʻaki ʻi he The Watchtower ʻi he taimi ʻe taha ʻo kau ki he tuʻuʻataá. Kapau naʻe mateaki ki he kautahá pea ki honau ngaahi tokouá ʻa e faʻahinga ko ia naʻe humu ʻi he ngaahi meʻá ni, naʻa nau fakatatali kia Sihova ke ne fakamāʻalaʻala ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻa ia ko e meʻa ia naʻá ne fai ʻi heʻene taimi kuo kotofá. Ko ia, ko e mateakí ʻoku kau ki ai ʻa e tatali anga-kātaki kaeʻoua kuo pulusi mai ʻe he tamaioʻeiki anga-tonu mo potó ʻa e mahino lahi ange.
10. ʻE taʻofi kitautolu ʻe he mateakí mei he hoko ʻo fieʻilo fekauʻaki mo e hā?
10 ʻOku toe ʻuhinga foki ʻa e mateaki ki he kautaha hā mai ʻa Sihová ke talitekeʻi ʻa e kau tafoki mei he moʻoní. ʻE ʻikai ke fieʻilo ʻa e kau Kalisitiane mateakí ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he kakai peheé. Ko e moʻoni, ko e faʻahinga ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ko e ʻOtuá ke tataki ʻa ʻene ngāué ʻi he māmaní ʻoku ʻikai te nau haohaoa. Ka ko e hā ʻoku talamai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau faí? Ke liʻaki ʻa e kautaha ʻa e ʻOtuá? ʻIkai. ʻOku totonu ke hanga ʻe he ʻofa fakatokouá ʻo ʻai kitautolu ke tau mateaki ai pē ki ai, pea ʻoku totonu ke tau hokohoko atu ke “ʻofa ʻa e taha ki he taha, ʻo fai mei he loto.”—1 Pita 1:22.
Mateaki ki he Kau Mātuʻa Mateakí
11. ʻE tokoni mai ʻa e mateakí ke maluʻi kitautolu mei he fakakaukau taʻepau ko e hā?
11 ʻI he taimi ʻoku leaʻaki ai pe fai ha meʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻoku faingataʻa ke mahino kiate kitautolu, ʻe taʻofi kitautolu ʻe he mateakí mei he fakamāuʻi ʻo e ngaahi fakakaukau ki aí pea te ne tokoniʻi kitautolu ke tau sio ki ai ʻoku mahalo ko e anga pē ia ʻo e fakamaau ʻa e tokotaha ko iá. ʻIkai ʻoku mātuʻaki lelei ange ke tokanga taha ki he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e kau mātuʻa kuo fakanofó mo e kaungā-tui kehé kae ʻikai ki heʻenau ngaahi tōnounoú? ʻIo, ʻoku fiemaʻu ke tau maluʻi kitautolu mei he ngaahi fakakaukau taʻepau pehē kotoa pē, he ʻoku felāveʻi ia mo e ʻikai ke mateakí! ʻE tokoniʻi foki kitautolu ʻe he mateakí ke tau talangofua ki he fakahinohino ʻa Paulá “ke oua naa lauikovi ha toko taha.”—Taitusi 3:1, 2, PM.
12, 13. Ko e hā ʻa e ngaahi pole makehe kuo pau ke fehangahangai mo e kau mātuʻá?
12 ʻOku fakahoko mai ʻe he mateakí ha ngaahi pole makehe ki he kau mātuʻá. Ko e taha ʻo e ngaahi pole ko ʻení ko e meʻa ko ia fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fakapulipulí. ʻOku loto-falala nai ha mēmipa ʻo ha fakatahaʻanga ki ha tokotaha mātuʻa. Ko e mateaki ki he tokotaha ko iá te ne taʻofi ʻa e tokotaha mātuʻá mei hano maumauʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e meʻa ʻoku fakapulipulí. Te ne tokanga ki he akonaki ʻia Palōvepi 25:9: “ʻOua ʻe fakaha ai ʻa e meʻa ne tala fufu ʻe ha taha kehe.” ʻOku ʻuhinga iá naʻa mo hono uaifí heʻikai te ne fakahā ki ai!
13 ʻOku toe maʻu ʻe he kau mātuʻá ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kehe ʻo e mateakí ke fekuki mo ia. Te nau hoko ko ha kau fakahōhōʻia ʻo e tangatá, pe te nau tokoni loto-toʻa mo anga-malū ki he faʻahinga ʻoku fiemaʻu ke fakatonutonú, neongo ko e ngaahi kāinga kinautolu pe ngaahi kaumeʻa ofi? Ko e mateaki ki he kautaha ʻa Sihová te ne ʻai ʻa e faʻahinga ʻo kitautolu ʻoku kau ʻi he kau mātuʻá ke feinga ke tokoni ki ha taha pē ʻoku fiemaʻu ki ai ha tokoni fakalaumālié. (Kalētia 6:1, 2) Neongo te tau anga-ʻofa, ʻe ʻai kitautolu ʻe he mateakí ke tau lea hangatonu ki hotau kaungā-mātuʻá, ʻo hangē tofu pē ko Paulá naʻá ne lea hangatonu ki he ʻaposetolo ko Pitá. (Kalētia 2:11-14) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fiemaʻu ki he kau ʻovasiá ke nau tokanga, telia naʻa nau fai ha meʻa taʻefakapotopoto pe fakahā ha filifilimānako pe ngāuekoviʻaki honau mafaí ʻi ha faʻahinga founga, ʻo nau ʻai ai ʻo faingataʻa ki he faʻahinga ʻoku nau tokangaʻí ke nau mateaki ki he kautaha ʻa e ʻOtuá.—Filipai 4:5.
14, 15. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻahiʻahiʻi nai ʻa e mateaki ʻa e kau mēmipa ʻo e fakatahaʻangá?
14 ʻOku toe ʻi ai mo e ngaahi tafaʻaki kehe ki he meʻa fekauʻaki mo e fekuki ko ia mo e pole ko e mateaki ki he fakatahaʻangá mo hono kau mātuʻá. Kapau ʻoku hoko ha ngaahi tuʻunga faingataʻa ʻi he fakatahaʻangá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e faingamālie ke fakahāhā ʻa e mateakí kia Sihova pea ki he faʻahinga ʻoku nau fakafofongaʻi iá. (Sio ki he The Watchtower, Sune 15, 1987, peesi 15-17.) ʻI he hoko ʻo fai ha tuʻusi, ʻoku fiemaʻu ʻe he mateakí ke tau poupouʻi ʻa e kau mātuʻá, ʻo ʻoua ʻe feinga ke toe fakakaukau atu pe naʻe feʻunga ʻa e ngaahi ʻuhinga ki he meʻa kuo fakahokó.
15 ʻOku toe fiemaʻu ʻe he mateaki ki he fakatahaʻangá ke tau poupouʻi ʻa e ngaahi fakataha kotoa ʻe nima fakauiké ki he lahi taha ʻo e ngaahi tuʻunga ʻoku tau ʻi aí pea mo e malavá. ʻOku fiemaʻu ʻe he mateakí ke ʻoua ʻe ngata pē ʻi heʻetau maʻu maʻu pē kinautolú ka ke toe teuteu ki ai pea fai ha ngaahi tali fakatupu langa hake ʻi he faingamālie ʻoku maʻú.—Hepelū 10:24, 25.
Mateaki Fakaemali
16, 17. Ko e hā ʻa e ngaahi pole ki he mateakí kuo pau ke fehangahangai mo e kau Kalisitiane ʻosi malí?
16 Ko toe hai ʻoku tau moʻuaʻaki ki ai ʻa e mateakí? Kapau ʻoku tau nofo mali, ʻi he vakai atu ki heʻetau ngaahi fuakava malí, kuo pau ai ke tau fekuki mo e pole ʻo e hoko ʻo mateaki ki hotau hoa malí. Ko e mateaki ki hotau hoá te ne maluʻi kitautolu mei hono fai ʻo e fehālaaki ko ia ko e hoko ʻo anga-lelei ange ki ha toe kau fefine pe kau tangata kehe ʻi hoto uaifi pe husepāniti totonú. ʻOku toe fiemaʻu ʻi he mateaki ki hotau hoá ke ʻoua te tau fakahā ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi vaivai pe ngaahi tōnounou ʻa hotau hoá. ʻOku faingofua ange ke lāunga ki he niʻihi kehé ʻi he ngāue mālohi ke tauhi ke ʻatā ʻa e ngaahi founga ʻo e fetuʻutaki mo hotau hoá, ʻa ia ko e meʻa ia ʻoku totonu ke tau fai ʻi he fehoanaki mo e Lao Koulá. (Mātiu 7:12) Ko hono moʻoní, ko e tuʻunga ʻo e nofo malí ʻokú ne fakahoko mai ha pole moʻoni ki heʻetau mateaki faka-Kalisitiané.
17 Ke fekuki mo e poleʻi ko ʻeni ʻo e mateakí, ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻi he pau ke tau fakaʻehiʻehi mei ha hoko ʻo halaia ʻi ha fai ha kovi mamafa ka kuo pau ke tau toe maluʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú mo ʻetau ngaahi ongoʻí. (Sāme 19:14) Hangē ko ʻení, kapau ʻoku havala hotau loto-kākaá ki he mālié mo e fakafiefiá, ʻoku faingofua ʻaupito kiate kitautolu ke hoko ʻo siokita ʻo hiki mei he mālieʻia pē aí ki he holi ki ai. ʻI he naʻinaʻi ke nofo maʻumaʻuluta fakaemalí, ʻoku akonaki mai ai ʻa Tuʻi Solomone ki he ngaahi husepānití ʻi he lea fakaefakatātā ke nau ‘maʻu ʻenau vai inu mei honau lepa pe ʻonautolu.’ (Palōvepi 5:15) Pea naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻIlonga ʻa ia te ne fakasio ki ha fefine ke tafunaki ʻene holi ki ai, kuo ne tonoʻi ia ʻi hono loto.” (Mātiu 5:28) Ko e ngaahi husepāniti ʻoku nau fakatukutukuʻi kinautolu ki he nāunau fakatātā fakalieliá ʻoku nau fakaʻatā ai kinautolu ke hoko ʻo fakataueleʻi ke fai ʻa e tonó, ʻo kākaaʻi ai honau ngaahi uaifí pea hoko ʻo ʻikai ke mateaki kiate kinautolu. ʻI he ʻuhinga tatau pē, ko ha uaifi ʻa ia ʻoku maʻunimā ʻe he mamata ʻi he ngaahi polokalama faiva fakatupu langaʻiʻofa ʻoku kau ai ʻa e ngaahi tonó ʻoku malava ke fakataueleʻi ai ia ke hoko ʻo ʻikai ke mateaki ki hono husepānití. Kae kehe, ʻi he hoko ʻo mateaki moʻoni ki hoto hoá, ʻoku tau ʻai ai ʻa e haʻi ʻo e nofo malí ke mālohi, pea ʻoku tau fetokoniʻaki ai ʻi heʻetau ngaahi feinga ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá.
Ngaahi Tokoni ke Hanganaki Mateaki
18. Ko e ʻiloʻi ʻo e hā ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke tau mateaki?
18 Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fekuki mo e pole ʻo e mateakí ʻi he ngaahi tafaʻaki ko ʻení ʻe fā: mateaki kia Sihova, ki heʻene kautahá, ki he fakatahaʻangá, pea ki hotau ngaahi hoa malí? Ko e tokoni ʻe taha ko hono ʻiloʻi ko e fekuki mo e poleʻi ʻo e mateakí ʻoku fekauʻaki vāofi ia mo hono fakatonuhiaʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová. ʻIo, ʻi he nofo mateakí ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau vakai kia Sihova ko e Hau Fakalevelevá ia. Ko ia ʻoku malava ke tau toe maʻu ai ʻa hono fakamahuʻingaʻi-kita pea pehē ki he ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he maama foʻou ʻa Sihová. ʻOku malava ke tau tokoniʻi kitautolu ke tau nofo mateaki ai pē ʻaki ʻetau fakakaukau atu ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e mateakí, meia Sihova ʻo aʻu mai ki he faʻahinga ʻoku lave ki ai ʻi he Tohitapú pea ʻi he ngaahi tohi ʻa e Taua Leʻó, ʻo kau ai ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he Yearbook.
19. Ko e hā ʻa e kaunga ʻa e tuí ki heʻetau hoko ʻo mateakí?
19 Ko e tui mālohi kia Sihova ko e ʻOtuá pea mo e manavahē ki hano taʻefakahōifuaʻi iá ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke tau fekuki mo hono poleʻi ʻo e mateakí. ʻOku tau ʻai ke mālohi ange ʻetau tuí mo e manavahē kia Sihová ʻaki hono ako tōtōivi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻi he kau mālohi ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻá ni ke tau ngāue ʻo fehoanaki mo e akonaki ʻa Paula naʻe hiki ʻi he ʻEfesō 4:23, 24: “Mou tuku ke fai ai pe homou fakafoʻou ʻe he Laumalie ʻo homou ʻatamai; pea ke mou kofuʻaki ʻa e tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtua ʻi he angatonu mo e maʻoniʻoni ʻa Moʻoni.”
20. Sinoemeʻa, ko e hā ʻa e ʻulungaanga te ne tokoniʻi kitautolu ke tau mateaki kia Sihova pea ki he niʻihi kehe kotoa ʻoku tau moʻuaʻaki ke mateaki ki aí?
20 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he houngaʻia ʻi he ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová ke tau mateaki. Kae sinoemeʻa, ko e ʻofa taʻesiokita ki heʻetau Tamai fakahēvaní mo e houngaʻia ki he meʻa kotoa kuó ne fai maʻatautolú, ko e ʻofa kiate ia ʻaki ʻa e kotoa ʻo hotau lotó mo e soulú mo e fakakaukaú mo e mālohí ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke tau mateaki kiate ia. ʻIkai ko ia pē, ko hono maʻu ʻa e ʻofa ʻa ia naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe ʻiloʻi ai ʻa hono kau muimuí ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke tau mateaki ki he kau Kalisitiane kotoa pē ʻi he fakatahaʻangá pea ʻi hotau fāmilí. ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, ko ha meʻa ia ʻoku ʻi he siokita pe taʻesiokita. ʻOku hoko ʻa e ʻikai ke mateakí ʻi he siokitá. ʻOku hoko ʻa e mateakí ʻi he taʻesiokitá.—Maʻake 12:30, 31; Sione 13:34, 35.
21. ʻOku malava fēfē ke fakamatalaʻi nounou ʻa e meʻa fekauʻaki mo hono poleʻi ʻo e mateakí?
21 Ke fakanounou: Ko e mateakí ko e ʻulungaanga fisifisimuʻa ia naʻe fakahāhaaʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá, ʻe Sīsū Kalaisi, pea mo e kotoa ʻo e kau sevāniti moʻoni ʻa Sihová. Ke maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihova ko e ʻOtuá, kuo pau ke tau fekuki mo e pole ʻo e mateaki kiate iá ʻaki ʻetau moʻui ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi fiemaʻu māʻoniʻoní, ʻaki ʻa e ʻikai ke ʻi ai ha fekauʻaki ʻe taha mo hono ngaahi filí, pea ʻaki ʻa e hoko ʻo poupouʻi ʻa Sihova ʻi he fakamoʻoni ʻi he founga anga-mahení mo e ʻikai anga-mahení. Kuo pau foki ke tau toe fekuki mo e pole fekauʻaki mo e hoko ʻo mateaki ki he kautaha hā mai ʻa Sihová. Kuo pau ke tau mateaki ki heʻetau ngaahi fakatahaʻangá mo mateaki ki hotau ngaahi hoa malí. ʻI he lavameʻa ʻi he fekuki mo e poleʻi ʻo e mateakí, te tau kau ai ʻi hono fakatonuhiaʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová, pea te tau tuʻu ai ʻi heʻene tafaʻakí ʻi he fekauʻaki mo e fakakikihí. Ko ia ai, te tau aʻusia ʻa ʻene hōifuá pea ʻe maʻu ai ʻa e pale ko e moʻui taʻengatá. Ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻo fekauʻaki mo e anga-līʻoa ki he ʻOtuá ʻoku toe lava ke ʻuhinga ia kiate kitautolu ʻi heʻetau fekuki mo e poleʻi ʻo e mateakí. ʻOku fakatou ʻaonga ia ki he moʻui he taimi ní pea mo ia ka hoko maí.—Sāme 18:25; 1 Tīmote 4:8.
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ ʻI he ngaahi founga fē ʻoku malava ke tau fekuki ai mo hono poleʻi ʻo e mateaki ki he ʻOtuá?
◻ Ko e hā ʻoku fiemaʻu meiate kitautolu ʻe he mateaki ki he kautaha ʻa Sihová?
◻ ʻOku malava fēfē ke fekuki ʻa e kau mātuʻá mo hono poleʻi ʻo e mateakí?
◻ Ko e hā ʻa e pole ʻoku kau ki ai ʻa e mateakí kuo pau ke fekuki mo e kau Kalisitiane ʻosi malí?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻe tokoni kiate kitautolu ke tau fekuki mo hono poleʻi ʻo e mateakí?
[Fakatātā ʻi he peesi 17
Ko e mateaki ki he kau mēmipa ʻo e fakatahaʻangá te ne taʻofi ʻa e kau mātuʻá mei hono fakahā ʻa e ngaahi meʻa fakapulipulí
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Ko e mateaki ki hoto hoa malí ʻokú ne ʻai ke mālohi ʻa e haʻi ʻo e nofo malí