LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w02 12/15 p. 26-29
  • Fakahāhā ʻa e Anga-ʻOfá ʻi he Siakale Fakafāmilí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fakahāhā ʻa e Anga-ʻOfá ʻi he Siakale Fakafāmilí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “Taimi Faingataʻa ke Fekuki mo Ia”
  • Vahaʻangatae Fakafāmili Faʻifaʻitakiʻanga Lelei
  • Anga-ʻOfa ʻi he Fāmilí​—Anga-Fēfē?
  • ʻE Lava Ke Ke Maʻu ʻa e Tokoni
  • “Maʻu ʻa e ʻOfa Māfana ʻIate Kimoutolu”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Ko Hono Maʻu ʻa e Meʻa Tefito ki he Ongoʻi Feʻofaʻaki Fakatokoua
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • Hanganaki Fakatupulekina ʻa e Manavaʻofa Lolotó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • Ke Fiefia ʻa e Nofo Malí: Fakahāhā ʻa e ʻOfá
    Tokoni ki he Fāmilí
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
w02 12/15 p. 26-29

Fakahāhā ʻa e Anga-ʻOfá ʻi he Siakale Fakafāmilí

“TUTU angé iá pe te ke lava! Tutu ia!” ko e poleʻi ia ʻe Tolu ʻa hono uaifí, ko ʻIoko.a “Te u lava moʻoni ia,” ko ʻene talí ange ia peá ne kohiʻi ha foʻi masi ke tutu ʻaki ʻa hona laʻi tā naʻe ʻai. Naʻá ne lea māsila ange leva, “Te u tutu ʻa e falé ke ʻosi!” Naʻe tali ia ʻe Tolu ʻaki ʻene sipiʻi hono uaifí, ʻo fakaʻosiʻaki ʻa e fakakikihí ha fakamālohi.

ʻI he taʻu ʻe tolu ki muʻa aí, naʻe kamata fakataha ʻa e moʻui ʻa Tolu mo ʻIokó ko ha ongo meʻa mali fiefia. Ko e hā leva ʻa e meʻa naʻe fehālaakí? Neongo naʻe hā ʻa Tolu ko ha tangata lelei, naʻe ongoʻi ʻe hono uaifí naʻe ʻikai te ne fakahaaʻi ha anga-ʻofa kiate ia pea naʻe tātātaha ʻene tokanga ki heʻene ngaahi ongoʻí. Naʻe hā ngali naʻá ne taʻemalava ke tali ʻene anga-ʻofá. ʻI he taʻemalava ke fekuki mo e meʻá ni, naʻe hoko ai ʻa ʻIoko ʻo loto-mamahi mo ʻita. Naʻá ne fakatupu ʻa e ngaahi tuʻunga hangē ko e taʻelava ʻo mohé, loto-moʻua, mole ʻa e fiefiekaí, ʻitangofua, mo e loto-mafasia pea naʻa mo e hokosia ʻa e faʻa ongoʻi manavahē. Neongo ia, naʻe hā ngali taʻetokanga ʻa Tolu fekauʻaki mo e ʻatimosifia kulukia naʻe hoko lahi ʻi hono fāmilí. Naʻe hā ngali kiate ia ko e tuʻunga anga-mahení pē ia.

“Taimi Faingataʻa ke Fekuki mo Ia”

ʻOku hoko lahi ʻa e ngaahi palopalema peheé he ʻahó ni. Naʻe tomuʻa tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻe ʻulungaanga ʻaki ʻi hotau taimí ʻa e kakai ʻoku “ʻikai anga-ʻofa fakanatula.” (2 Timote 3:​1-5, NW) Ko e muʻaki foʻi lea faka-Kalisi ʻoku liliu heni ko e “anga-ʻofa” ʻoku felāveʻi vāofi ia mo e foʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e anga-ʻofa fakanatula ʻoku maʻu ʻi he haʻohaʻonga ʻo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí. Kuo mātā moʻoni ʻi hotau taimí ha hala ʻi he anga-ʻofa peheé. Neongo kapau ʻoku ʻi ai ʻa e anga-ʻofá, ko e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku tātātaha nai ʻenau fakahaaʻi ia fakaekinautolú.

Ko e ngaahi mātuʻa lahi he ʻaho ní ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e founga ke fakahāhā ai ʻa e ʻofá mo e anga-ʻofá ki heʻenau fānaú tonu. Kuo tupu hake ʻa e niʻihi ʻi ha ʻātakai fakafāmili naʻe ʻikai ʻi ai ʻa e anga-ʻofá pea ʻikai nai ai te nau ʻiloʻi ʻe lava ke fiefia ange ʻa e moʻuí mo lelei ange kapau pē ʻoku ongoʻi pea fakahāhaaʻi ʻa e anga-ʻofá. ʻOku hā ngali ko e tuʻunga eni ʻo Tolú. Lolotonga ʻene kei siʻí, naʻe femoʻuekina maʻu pē ʻene tamaí ʻi he ngāué pea foki mai ki ʻapi ʻi he fuoloa ʻa e poʻulí. Naʻe tātātaha ke ne talanoa kia Tolu, pea ʻi he taimi naʻá ne fai ai iá, naʻá ne leakoviʻi ia. Naʻe toe ngāue fakamāmani taimi-kakato ʻa e faʻē ʻa Tolú pea naʻe ʻikai te ne fakamoleki ha taimi lahi mo ia. Ko e televīsoné ʻa ʻene tokotaha toʻo-tamá. Naʻe ʻikai ha fakaongoongoleleiʻi pe ko ha fetuʻutaki ʻi he fāmilí.

Ko ha toe meʻa tefito nai ʻa e anga fakafonuá. ʻI he ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi ʻo ʻAmelika Latina, kuo pau ke taʻetokaʻi ʻe ha tangata ia ʻa e anga fakafonua anga-mahení ke fakahāhā ʻa ʻene anga-ʻofa ki hono uaifí. ʻI he ngaahi fonua lahi ʻi he Hahaké mo ʻAfilika, ʻoku fepaki mo e talatukufakaholó ki ha taha ke ne fakahāhā ʻa e anga-ʻofá ʻi he leá pe ʻi he ngāué. ʻE ʻiloʻi nai ʻe he ngaahi husepānití ʻoku faingataʻa ke pehē “ʻOku ou ʻofa ʻiate koe” ki honau ngaahi uaifí pe fānaú. Ka neongo ia, ʻe lava ke tau ako ha lēsoni mei he vahaʻangatae fakafāmili tuʻu-ki-muʻa taha, ʻa ia kuó ne matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí ʻi ha vahaʻa taimi.

Vahaʻangatae Fakafāmili Faʻifaʻitakiʻanga Lelei

Ko e sīpinga lelei taha ki he fāmilí ʻoku maʻu ia ʻi he vahaʻangatae fekoekoeʻi ʻi he vahaʻa ʻo Sihova ko e ʻOtuá mo hono ʻAlo-tofu-pē-taha-ne-fakatupú. ʻOkú na fakahāhā ʻa e feʻofaʻakí ʻi ha founga haohaoa. Laka hake ʻi he laui afeʻi taʻu taʻefaʻalaua, ko e meʻamoʻui laumālie naʻe hoko ki mui ko Sīsū Kalaisí naʻá ne maʻu ha vahaʻangatae fiefia mo ʻene Tamaí. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e haʻi ko iá ʻo peheni: “Naʻá ku hoko ko ha tokotaha naʻá ne hōhōʻia tefito ai ʻi he ʻaho ki he ʻaho, ʻou fiefia ʻi hono ʻaó ʻi he taimi kotoa pē.” (Palovepi 8:​30, NW) Naʻe mātuʻaki fakapapauʻi ʻe he ʻAló ʻa e ʻofa ʻa ʻene Tamaí he naʻe lava ke ne fakahaaʻi ki he niʻihi kehé naʻe hōhōʻia tefito ʻa Sihova ʻiate ia ʻi he ʻaho ki he ʻaho. Naʻá ne ongoʻi fiefia ʻi he ʻao ʻo ʻene Tamaí ʻi he taimi kotoa pē.

Naʻa mo e taimi naʻá ne ʻi he māmaní ai ko e tangata ko Sīsuú, naʻe ʻoange ai ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa e fakapapauʻi ʻo e ʻofa loloto ʻa ʻene Tamaí. Hili ʻa e papitaiso ʻa Sīsuú, naʻá ne fanongo ki he leʻo ʻo ʻene Tamaí: “Ko Hoku ʻAlo Pele ʻena, ʻa ia kuo u hōifua ai.” (Mātiu 3:17) Ko ha fakahāhā fakalototoʻa moʻoni ē ʻo e ʻofá ʻi he kamataʻanga ʻo e ngāue ʻa Sīsū ʻi he māmaní! Kuo pau pē naʻe maongo ki hono lotó ke fanongo ki he hōifua hifo ʻa ʻene Tamaí ʻi heʻene toe maʻu ʻa e manatu kakato fekauʻaki mo ʻene moʻui ʻi hēvaní.

Ko ia ai, ʻoku fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻi hono fakahāhā ʻa e ʻofa ki hono fāmili fakaeʻunivēsí ʻi he tuʻunga kakato tahá. Kapau ʻoku tau tali ʻa Sīsū Kalaisi, ʻe lava mo kitautolu foki ke maʻu ʻa e anga-ʻofa ʻa Sihová. (Sione 16:​27, NW) Neongo ʻe ʻikai ke tau fanongo ki ha ngaahi lea mei hēvani, te tau sio ki he ʻofa ʻa Sihová ʻi hono fakahāhā ʻi natulá, ʻi hono tokonaki mai ʻa e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú, pea ʻi he ngaahi founga kehe. (1 Sione 4:​9, 10) ʻOku aʻu ʻo fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú pea tali kinautolu ʻi he founga ʻaonga taha kia kitautolú. (Sāme 145:18; Aisea 48:17) ʻI heʻetau fakatupulekina ha vahaʻangatae fekoekoeʻi mo Sihová, ʻoku tau fakaloloto ai ʻetau houngaʻia ki heʻene tokanga ʻofá.

Naʻe ako ʻa Sīsū mei heʻene Tamaí ʻa e founga ke fakahaaʻi ai ʻa e kaungāongoʻi, fakaʻatuʻi, anga-lelei, mo e tokanga lahi ki he niʻihi kehé. Naʻá ne fakamatala: “Koe mea kotoabe oku ne fai [ʻe he Tamaí], oku fai ia e he Alo foki. He oku [anga]ofa ae Tamai ki he Alo, o ne fakaha kiate ia ae gaahi mea kotoabe oku ne fai.” (Sione 5:​19, 20, PM) ʻOku iku ai, ʻo lava ke tau ako ʻa e pōtoʻi ʻi hono fakahāhā ʻa e anga-ʻofá ʻaki hono ako ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻi he lolotonga ʻene ʻi māmaní.​—Filipai 1:8.

Anga-ʻOfa ʻi he Fāmilí​—Anga-Fēfē?

Koeʻuhi ko e “ʻOtua ko e ʻofa” pea ʻoku fakatupu kitautolu “ʻi he imisi oʻona,” ʻoku tau maʻu ai ʻa e malava fakatouʻosi ki hono ongoʻi mo hono fakahāhā ʻa e ʻofá. (1 Sione 4:8; Senesi 1:​26, 27) Neongo ia, ko e malava ko iá ʻoku ʻikai ke hokonoa mai pē ia. Ke lava ʻo fakahāhā ʻa e anga-ʻofá, kuo pau ke tau ʻuluaki ongoʻi anga-ʻofa ki hotau hoá mo e fānaú. Fakatokanga meʻa, pea fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakamānako ʻia kinautolú, neongo nai ʻenau ʻuluaki hā ngali taʻemahuʻingá, pea nōfoʻi ʻi he ngaahi fakakaukau ko iá. ‘ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe fakamānako fekauʻaki mo hoku husepānití [uaifí pe fānaú],’ ko hoʻo leá nai ia. Ko e faʻahinga ʻoku nau ʻi ha mali naʻe fai fakamātuʻá te nau ongoʻi nai ʻoku siʻi ʻenau anga-ʻofa ki honau hoá. Kuo ʻikai nai fiemaʻu ʻe he niʻihi ia ha fānau. Neongo ia, fakakaukau atu ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo hono uaifi fakaefakatātaá, ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí, ʻi he senituli hono hongofulu K.M. Lolotonga naʻe fakaʻosiʻaki ʻe heʻene palōfita ko ʻIlaisiaá naʻe ʻikai ha kau lotu kehe ʻa Sihova ʻi he lotolotonga ʻo e puleʻanga matakali ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí, naʻe siofi tokanga ʻe Sihova kinautolu pea maʻu ai ha fuʻu kakai tokolahi—ko e toko 7,000 fakakātoa—naʻa nau maʻu ʻi heʻene ʻafio maí ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakamānakó. ʻE lava ke ke faʻifaʻitaki kia Sihova ʻaki ʻa e sio ki he lelei ʻi he ngaahi mēmipa ʻo ho fāmilí?​—1 Tuʻi 19:​14-​18.

Kae kehe, koeʻuhi ke tuku ʻa e ngaahi mēmipa kehe ʻo e fāmilí ke nau ongoʻi hoʻo anga-ʻofá, kuo pau ke ke fai ha feinga fakamātoato ke fakahāhā ia. ʻI hoʻo fakatokangaʻi pē ha meʻa ʻoku taau ke fakaongoongoleleiʻi, fakahaaʻi hoʻo houngaʻiá ʻaki ha lea. ʻI hono fakamatalaʻi ha uaifi lavameʻá, ʻoku hiki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ha ʻulungaanga mahuʻinga ʻo hono fāmilí: “ʻOku tuʻu hake ʻene fanau, ʻo nau tala monū ki ai: ko hono husepaniti foki, ʻo ne fakamalo kiate ia.” (Palovepi 31:28) Fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo hono fakahāhā tauʻatāina ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻenau fehoungaʻiaʻakí. ʻI hono fakahīkihikiʻi ʻi he lea ʻa hono uaifí, ʻoku fokotuʻu ai ʻe ha tamai ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki hono fohá, ʻo fakalototoʻaʻi ai ia ke ne loto-fiefoaki ʻi hono fakaongoongoleleiʻi ʻa hono hoá ʻi he taimi te ne mali aí.

Pehē foki, ʻoku totonu ke fakaongoongoleleiʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú. ʻE lava ke tokoni ʻa e meʻá ni ke fakahūhū ai ʻa e tokaʻi-kitá ki he loto ʻo e fānaú. Ko e moʻoni, ʻe lava fēfē ki ha taha ke ne ‘ʻofa ki hono kaungaʻapí ʻo hange ko ʻene ʻofa kiate iá’ kapau ʻoku ʻikai te ne tokaʻi ia tonu? (Mātiu 22:39) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku fakaangaʻi maʻu pē ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú, ʻo ʻikai ʻaupito fakaongoongoleleiʻi kinautolu, ʻe lavangofua ai ke mole mei he fānaú ʻenau tokaʻi-kitá pea te nau faingataʻaʻia nai ai ʻi hono fakahāhā ʻa e anga-ʻofá ki he niʻihi kehé.​—Efeso 4:​31, 32.

ʻE Lava Ke Ke Maʻu ʻa e Tokoni

Fēfē kapau naʻe ʻikai tauhi hake koe ʻi ha fāmili ʻofa? Te ke kei lava pē ke ako ke fakahāhā ʻa e anga-ʻofá. Ko e ʻuluaki sitepú ko hono ʻiloʻi ʻa e palopalemá pea ʻiloʻi ʻa e fiemaʻu ki hano fakaleleiʻí. Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohitapú, ko ha tokoni lahi ia ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni. ʻE lava ke fakatatau ia ki ha sioʻata. ʻI heʻetau sivisiviʻi kitautolu ʻi he ngaahi akonaki ʻa e Tohitapú hangē ha sioʻatá, ko e ngaahi tōnounoú, pe ngaahi mele ʻi heʻetau fakakaukaú ʻoku fakahaaʻi mai ai kia kitautolu. (Semisi 1:​23) ʻI he fehoanaki mo e ngaahi akonaki ʻa e Tohitapú, ʻe lava ke tau fakatonutonu ha ngaahi hehema pē ʻoku taʻefeʻunga. (Efeso 4:​20-​24; Filipai 4:​8, 9) ʻOku fiemaʻu ke tau fai tuʻumaʻu ia, ʻo ʻoua ʻaupito ‘naʻa tau fiu ʻi he faileleí.’​—Kaletia 6:9.

ʻE ʻiloʻi nai ʻe he niʻihi ʻoku faingataʻa ke fakahaaʻi ʻa e anga-ʻofá koeʻuhi ko honau tauhi haké pe anga fakafonuá. Kae kehe, ko e ngaahi ako ki mui ní ʻoku fakahaaʻi ai ʻe lava ke ikuʻi ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga peheé. Ko Dr. Daniel Goleman, ko ha mataotao ʻi he moʻui lelei ʻa e ʻatamaí, ʻokú ne fakamatala ʻo pehē ‘naʻa mo e ngaahi tōʻonga ʻoku tō loloto taha ʻo e lotó naʻe ako ʻi he kei siʻí ʻe lava pē ke liliuʻi ia.’ Laka hake he senituli ʻe 19 kuohilí, naʻe fakahaaʻi ai ʻe he Tohitapú ʻi he tokoni ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá naʻa mo e ngaahi hehema ʻo e lotó kuo fokotuʻu maʻu tahá ʻe lava ke liliu ia. ʻOkú ne enginaki mai kia kitautolu: “Huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata, mo ʻene ngaahi falengā ngaue; pea kuo mo ʻai ʻa e tangata foʻou.”—Kolose 3:​9, 10.

ʻI hono ʻiloʻi pē ʻa e palopalemá, ʻe lava ke ako ʻe he fāmilí ʻa e Tohitapú mo fakakaukau ki heʻenau ngaahi fiemaʻú. Hangē ko ení, ko e hā ʻoku ʻikai ke kumi ai ʻa e foʻi lea “anga-ʻofá” ʻi ha konikōtieni faka-Tohitapú? Te ke maʻu nai ai ha konga Tohitapu hangē ko ení: “Kuo mou fanogo ki he faa kataki a Jobe, bea kuo mou mamata ki hono gataaga mei he Eiki; he oku aloofa [“anga-ʻofa,” NW] aubito ae Eiki, bea manavaofa ogogofua.” (Semisi 5:​11, PM) Fakakaukau leva ki he fakamatala ʻa e Tohitapú kia Siopé, ʻo tokangataha ki he anga ʻo e anga-ʻofa ʻaupito mo e manavaʻofa ʻa Sihova kia Siopé. ʻOku ʻikai ha veiveiua te ke loto ke faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi he hoko ʻo mātuʻaki anga-ʻofa ʻaupito mo manavaʻofa ki ho fāmilí.

Kae kehe, ʻi he taʻehaohaoá, “ʻoku lahi ʻa e meʻa ʻoku tau humu ai kotoa pe” ʻi heʻetau ngāueʻaki hotau ʻeleló. (Semisi 3:2) ʻI he siakale fakafāmilí, ʻe ʻikai nai te tau malava ke ngāueʻaki hotau ʻeleló ʻi ha founga fakalototoʻa. Ko e taimi eni ʻoku fiemaʻu ai ʻa e lotú mo e falala kia Sihová. ʻOua ʻe foʻi. “Lotu taʻetuku.” (1 Tesalonaika 5:17) ʻE tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakaʻamu ki he anga-ʻofa ʻi he fāmilí pea pehē ki he faʻahinga ʻoku nau loto ke fakahāhā ia ka ʻoku taʻofi kinautolu mei hono fai iá.

Tānaki atu ki ai, kuo tokonaki anga-lelei mai ʻe Sihova ʻa e tokoni ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “ʻOku ʻi ai hamou taha ʻoku mahaki [fakalaumālie]? ke ne ui ange ʻa e kau matuʻa ʻo e siasi; pea te nau lotua ia, ʻo tākai ʻaki ʻa e lolo ʻi he huafa ʻo e ʻEiki.” (Semisi 5:14) ʻIo, ko e kau mātuʻa ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻe lava ke nau hoko ko e tokoni lahi ki he ngaahi fāmili ʻoku maʻu ʻe honau ngaahi mēmipá ʻa e ngaahi palopalema ʻi hono fefakahāhāʻaki ʻa e anga-ʻofá. Neongo ʻoku ʻikai ko ha kau toketā ki he ʻatamaí, ʻe lava ke tokoniʻi anga-kātaki ʻe he kau mātuʻá honau kaungātuí, ʻo ʻikai tala kia kinautolu ʻa e meʻa ʻoku totonu ke nau faí, ka ko hono fakamanatu kia kinautolu ʻa e fakakaukau ʻa Sihová pea lotu fakataha mo kinautolu pea maʻanautolu.​—Sāme 119:105; Kaletia 6:1.

ʻI he tuʻunga ʻo Tolu mo ʻIokó, naʻe fanongo maʻu pē ʻa e kau mātuʻa Kalisitiané ki heʻena ngaahi palopalemá pea fakafiemālieʻi kinaua. (1 Pita 5:​2, 3) ʻI he ngaahi taimi ʻe niʻihi, naʻe ʻaʻahi ai ha tokotaha mātuʻa mo hono uaifí koeʻuhi ke maʻu ʻaonga ʻa ʻIoko mei he feohi mo ha fefine Kalisitiane taukei ʻa ia ʻe lava ke ne fakamanatuʻi kia ʻIoko ‘ke ofa ki hono unohó.’ (Taitusi 2:​3, 4, PM) ʻI hono fakahaaʻi ʻa e mahino mo e kaungāongoʻi ki he ngaahi faingataʻaʻia mo e loto-mamahi ʻa e kaungā Kalisitiané, ʻoku hoko ai ʻa e kau mātuʻá ko e “fakaū mei he matangi, mo e toitoiʻanga mei he ʻalotamaki.”—Aisea 32:​1, 2.

ʻI he tokoni ʻa e kau mātuʻa anga-leleí, naʻe hoko ai ʻa Tolu ʻo ʻiloʻi naʻe ʻi ai ʻene palopalema ʻi hono fakahāhā ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa hono lotó pea ʻi he “kuonga fakamui,” ʻoku ʻohofi ai ʻe Sētane ʻa e fokotuʻutuʻu fakafāmilí. (2 Timote 3:1) Naʻe fili ʻa Tolu ke ne fai ha meʻa ki heʻene palopalemá. Naʻe kamata ke ne sio ko ʻene taʻemalava ke fakahāhā ʻa e ʻofá naʻe hoko mai ia mei he ʻikai ke fakahāhā kiate ia ʻa e ʻofá lolotonga ʻene tupu haké. Fakafou ʻi he ako fakamātoato ʻa e Tohitapú pea mo e lotú, naʻe māmālie ai ʻa e hoko ʻa Tolu ʻo tali lahi ange ʻa e ngaahi fiemaʻu fakaeongo ʻa ʻIokó.

Neongo naʻá ne ʻita ʻia Tolu, ʻi hono mahinoʻi ʻe ʻIoko ʻa hono puipuituʻa fakafāmilí pea sio ki hono ngaahi vaivaiʻangá tonu, naʻá ne fai ha feinga fakamātoato ke sio ki he lelei ʻa hono husepānití. (Mātiu 7:​1-3; Loma 5:​12; Kolose 3:​12-​14) Naʻá ne kōlenga fakamātoato kia Sihova ki ha mālohi ke hokohoko atu ai ʻene ʻofa ʻi hono husepānití. (Filipai 4:​6, 7) ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe kamata ke fakahāhā ʻe Tolu ʻa ʻene anga-ʻofá, ʻo fiefia ai ʻa hono uaifí.

ʻIo, neongo ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku faingataʻa ke ongoʻi mo fakahāhā ʻa e anga-ʻofa ʻi he fāmilí, ʻe lava moʻoni ke ke ikuʻi ʻa e palopalema ko iá. ʻOku ʻomai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá kia kitautolu ʻa e tataki lelei. (Sāme 19:7) ʻI hono ʻiloʻi ʻa e mafatukituki ʻo e meʻá, ʻi he feinga ke sio ki he lelei ʻi he ngaahi mēmipa ʻo ho fāmilí, ʻi hono ako mo ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻi he falala kia Sihova fakafou ʻi he lotu fakamātoató, pea ʻi he kumi ki he tokoni ʻa e kau mātuʻa matuʻotuʻa faka-Kalisitiané, ʻe lava ai ke ke ikuʻi ʻa e meʻa ʻe hā ngali ko ha ʻā vahevahe ikuʻingataʻa ia ʻi ho vahaʻa mo ho fāmilí. (1 Pita 5:7) Ko koe foki ʻe lava ke ke fiefia, ʻo hangē ko ia naʻe hoko ki he husepāniti ʻe taha ʻi he ʻIunaite Seteté. Naʻe fakalototoʻaʻi ia ke ne fakahāhā ʻa ʻene anga-ʻofa ki hono uaifí. ʻI he faifai peá ne maʻu ʻa e loto-toʻa ke ne pehē “ʻOku ou ʻofa ʻiate koé,” naʻá ne ʻohovale ʻi he tali ʻa hono uaifí. ʻI heʻene fofonga loʻimataʻia mo fiefiá, naʻá ne pehē: “ʻOku ou ʻofa foki mo au ʻiate koe, ka ko e ʻuluaki taimi eni ʻi he taʻu ʻe 25 kuó ke lea mai ʻaki ai ʻa e meʻa ko iá.” ʻOua ʻe tatali ʻi he fuoloa ko iá ke toki fakahāhā ai ʻa hoʻo anga-ʻofa ki ho hoá mo hoʻo fānaú!

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo liliu ʻa e hingoa ʻe niʻihi.

[Fakatātā ʻi he peesi 28]

ʻOku ʻomai ʻe Sihova ʻene tokoní ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohitapú

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share