LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 4/12 p. 7-9
  • Ko Hono Mapuleʻi ʻa e ʻItá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Hono Mapuleʻi ʻa e ʻItá
  • ʻĀ Hake!—2012
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “Tukuage ae Ita”
  • Fakasiʻisiʻi ʻa e Lahi ʻo e ʻItá
  • Ako ke Fiemālie
  • Feʻunuʻaki ʻa e Meʻa ʻOkú Ke ʻAmanekiná
  • Ko e Palopalema ʻo e ʻItá
    ʻĀ Hake!—2012
  • Tauhi ʻa e ʻItá mei Hono Fakatūkiaʻi Koé
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • “Ko e Fakapotopoto ʻa ha Tangata ʻa Ia ʻOku Ne Fakatotoka Ai ki he ʻIta”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
  • Ko e Hā ʻOku ʻIta Tōtuʻa Pehē Aí?
    ʻĀ Hake!—2012
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2012
g 4/12 p. 7-9

Ko Hono Mapuleʻi ʻa e ʻItá

LAKA HAKE ʻi he taʻu ʻe 2,000 kuohilí, naʻe ngāueʻaki ʻe he filōsefa Kalisi ko ʻAlisitōtoló ʻa e foʻi lea ko e “catharsis” ke fakamatalaʻiʻaki ʻa hono “toʻo atu” pe tukuange atu ʻa e ongoʻi hohaʻa ʻa ia ko e tupu mei he sio ʻi ha faiva pe tulama fakamamahi. Ko e foʻi fakakaukaú ʻi he hili hono tukuange atu ʻa e loto-hohaʻa ʻa ha taha, ʻe hā mai ai ha ongoʻi fakaivifoʻou fakaʻatamai.

ʻI he muʻaki ngaahi taʻu ʻo e senituli kuohilí, naʻe pouaki ai ʻe he toketā neave ʻAositulia ko Sigmund Freud ha fakakaukau meimei tatau. Naʻá ne taukaveʻi kapau ʻe mapukepuke pe fakamaʻumaʻu ʻe he kakaí ʻenau ngaahi ongoʻi koví, ʻe ʻasi hake leva ia ʻamui ko ha puke fakaʻatamai, hangē ko e mahaki-katá pe mahaki-tangí. Ko ia naʻe taukaveʻi mālohi ai ʻe Freud ʻoku totonu ke ke fakahaaʻi ʻa e ʻitá kae ʻikai ko hono taʻotaʻofi ia.

ʻI he ngaahi taʻu ki muí ni maí, ko e kau fakatotolo naʻa nau ʻahiʻahiʻi ʻa e foʻi fakakaukau catharsis ʻi he 70 tupú mo e 80 tupú naʻe siʻi pe ʻikai te nau maʻu ha meʻa ke poupouʻi ʻaki ia. Ko e ngaahi fakamatala ko ení naʻe taki atu ai ʻa e toketā fakaʻatamai ko Carol Tavris ke ne tohi: “Kuo taimi ke taʻofi ʻosi hono poupouʻi ʻa e foʻi tui catharsis ʻo pehē ʻoku ʻaonga. Ko e tui ʻo pehē ko hono siofi ʻo e fakamālohí (pe ‘ko hono fakahaaʻi iá’) ʻoku mole atu ai ʻa e ngaahi ongoʻi tāufehiʻá kuo meimei ʻikai ʻaupito ke poupouʻi ia ʻe he fakatotoló.”

Naʻe pehē ʻe ha toketā fakaʻatamai ʻe taha, ko Gary Hankins: “ʻOku fakahaaʻi ʻi he fakatotoló ‘ko hono fakahaaʻi [kotoa] ki tuʻa’ ʻa hoʻo ʻitá ʻi ha founga catharsis ʻoku faʻa ʻai ai koe ke ʻosi angé ʻokú ke ongoʻi ʻita lahi ange, kae ʻikai ko e siʻi ange.” Ko e moʻoni, ko e kau mataotao ʻi he moʻui fakaʻatamaí ʻe ʻikai nai ke nau aʻu ʻo loto-tatau ʻi he ʻīsiu fekauʻaki mo e catharsis. Kae kehe, kuo maʻu ʻaonga ʻa e kakai tokolahi mei ha matavai ʻe taha ʻo e potó, ko e Tohi Tapú.

“Tukuage ae Ita”

Ko e foʻi fakakaukau fekauʻaki mo hono mapuleʻi hoʻo ʻitá ʻoku fakamatalaʻi lelei ia ʻe he tokotaha-tohi-saame ʻo e Tohi Tapú ko Tēvitá. Naʻá ne pehē: “Tukuage ae ita, bea liaki ae lili: oua naa ke fakamamahiʻi foki koe i ha mea ke fai kovi.” (Saame 37:8, PM) Ko e founga ke fakaʻehiʻehi ai mei hono leaʻaki pe fai ha meʻa ʻa ia te ke fakaʻiseʻisa nai ai ʻamuí ko e tomuʻa fakaʻehiʻehi mei he “fakamamahiʻi” pe hoko ʻo ʻitá. Ko e moʻoni, ʻoku faingofua lahi ange hono leaʻakí ʻi hono faí. Ka ʻoku malava ke fai ia! Tau lāulea angé ki he founga ʻe tolu ʻa ia ʻe lava ke ke mapuleʻi ai hoʻo ʻitá.

Fakasiʻisiʻi ʻa e Lahi ʻo e ʻItá

Ke fakasiʻisiʻi ʻa e ʻitá, māmālie hifo pea ʻai ke ke fiemālie. Feinga ke fakaʻehiʻehi mei hono leaʻaki ʻa e ʻuluaki meʻa ʻoku haʻu ki he ʻatamaí. Kapau ʻokú ke ongoʻi fuʻu hohaʻa tōtuʻa pea ongoʻi ʻokú ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e ʻikai mapuleʻi ʻa hoʻo ngaahi ongó, ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú: “Koe kāmataga oe feiteitani oku hage koe fakaba mai o ha vai: koia ke tukuā ae fekeikei i he heeki ai hoko ha mea.”—Palōveepi 17:14, PM.

Ko e meʻa ia naʻá ne tokoniʻi ha tangata ko Jack ke ne mapuleʻi ʻene ʻita fakamālohí. Ko e tamai ʻa Jack naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi taimi naʻe konā ai mo ʻita. Lolotonga ʻa e tupu hake ʻa Jack, naʻá ne toe maʻu foki ha angaʻitangata anga-fakamālohi. ʻOkú ne pehē: “ʻI he taimi naʻá ku ʻita aí, naʻá ku ongoʻi ʻo hangē naʻá ku ʻi ha afí. Pea naʻá ku anga-fakamālohi ʻi he leá pea ʻaki hoku tuké.”

Kae kehe, naʻe kamata ke liliu ʻa e ngaahi meʻá ʻi he taimi naʻe kamata ai ke ako ʻe Jack ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe hoko ʻo ne mahinoʻi ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke ne liliu pea ako ke mapuleʻi ʻene ʻitá. Pea naʻe liliu! ʻOku lave ʻa Jack ki he anga ʻo ʻene fakafeangai he taimi naʻe kape ange ai ʻi he ʻita ha kaungāngāue kiate ia: “Naʻá ku ongoʻi naʻe lele hake ʻa e ʻitá ʻiate au. Ko ʻeku ʻuluaki ongoʻí ke pukeʻi mai ia ʻo haʻaki ki lalo.”

Ko e hā naʻe faai atu ʻo ne tokoniʻi ʻa Jack ke anga-mokomokó? ʻOkú ne fakamatala: “ʻOku ou manatuʻi ʻeku lotu, ‘Kātaki Sihova, ʻo tokoniʻi au ke u mokomoko hifo!’ Hili iá, ko e fuofua taimi eni naʻá ku ongoʻi ai ha nonga ʻoku hoko mai kiate au, pea naʻe malava ke u mavahe.” Naʻe hoko atu ʻe Jack ʻene ako ʻa e Tohi Tapú. Ko e taimi lahi naʻá ne lotu ai mo fakalaulauloto ki he ngaahi konga Tohi Tapu hangē ko e Palōveepi 26:20, ʻa ia ʻoku pehē: “ʻI he ʻosi ʻa e fefie ʻoku mate ʻa e afi.” Hili iá, naʻe faifai pē ʻo malava ʻe Jack ke mapuleʻi ʻene ʻitá.

Ako ke Fiemālie

“Ko e loto ʻoku toka ko e moʻuiʻanga ʻo e sino kotoa.” (Palōveepi 14:30) Ko hono ngāueʻaki ʻa e moʻoni Fakatohitapu tefito ko ení ʻe lava ke fakaleleiʻi ai ʻa e moʻui fakaeongo, fakaesino, mo fakalaumālie ʻa ha taha. Kamataʻaki hono ako ʻa e ngaahi founga faingofua ʻo e ʻai ke hoko ʻo fiemālié, ʻa ē ʻoku tokoni ke fakasiʻisiʻi ai ʻa e ngaahi ongoʻi ʻitá. Ko e ngaahi founga ko ení kuo fakamoʻoniʻi ʻene ola lelei ʻi hono fakafepakiʻi ʻa e ʻita ʻoku felāveʻi mo e loto-mafasiá:

● Ko e mihiʻi lahi ʻo e mānavá, ʻa ia ko e taha ia ʻo e ngaahi founga lelei taha—mo vave taha—ke fakasiʻisiʻi ai ʻa e lahi ʻa hoʻo ʻitá.

● Lolotonga ʻa e mihiʻi lahi ʻo e mānavá, toutou leaʻaki ha foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku ʻai ai koe ke ke mokomokó, hangē ko e “fiemālie,” “tukunoaʻi ia,” pe “ʻoua ʻe hohaʻa.”

● Fai ha meʻa ʻokú ke saiʻia ai—ko ha lautohi nai, fanongo fasi, ngaahi ngoue, pe ko ha faʻahinga ngāue kehe ʻoku ʻai ai koe ke ke fiemālié.

● Fakamālohisino maʻu pē pea kai ha meʻakai fakatupu moʻuilelei.

Feʻunuʻaki ʻa e Meʻa ʻOkú Ke ʻAmanekiná

ʻE ʻikai nai malava kakato ke ke fakaʻehiʻehi mei he kakai pe ngaahi meʻa ko ē ʻoku hoko ko e ngaahi meʻa fakalanga ʻitá, ka ʻe lava ke ke ako ke mapuleʻi ʻa e anga ʻo hoʻo fakafeangai ki aí. ʻOku kau ki he meʻá ni ʻa hono liliu ʻa e founga hoʻo fakakaukaú.

Ko e kakai ʻoku fuʻu lahi ʻa e meʻa ʻoku nau ʻamanekiná ʻoku nau hehema ke maʻu ha ngaahi palopalema lahi ange ʻi he ʻitá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke aʻu hake ai ha taha pe ko ha meʻa ki heʻenau ngaahi tuʻunga māʻolungá, ʻoku hoko vave mai leva ai ʻa e loto-mamahí mo e ʻitá. Ke fakafepakiʻi ʻa e tōʻonga fakakaukau ko eni ke haohaoá, ʻoku lelei ke manatuʻi, “ʻoku ʻikai ha tangata māʻoniʻoni ʻe taha, ʻikai naʻa mo ha foʻi toko taha . . . Kuo afe ʻa e tangata kotoa pē, ko kinautolu kotoa.” (Loma 3:10, 12) Ko ia ai, ʻoku tau fokotuʻutuʻu atu ai kitautolu ki ha ongoʻi ʻo e taʻelavameʻa kapau ʻoku tau fakakaukau ʻe lava ke tau haohaoa pe ko ha taha kehe.

ʻOku fakapotopoto ke ʻoua te tau ʻamanekina ha meʻa ʻoku fuʻu lahi meia kitautolu pe ko e niʻihi kehé. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku tau tūkia kotoa pē ʻo tā-tuʻo-lahi. ʻO ka ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai ke tūkia ʻi he lea, ko ha tangata haohaoa ia.” (Sēmisi 3:2) ʻIo, “ko e meʻa ki he tangata, ʻoku ʻikai ha maʻoniʻoni ʻi mamani, ʻa ia ʻoku ne fai lelei, ʻo ʻikai angahala.” (Koheleti 7:20) Ko ia kapau ʻoku tau fakangalingali ʻaki ha meʻa ʻoku ʻikai ke tau pehē—ʻa e haohaoá—ʻe iku ia ki ha moʻui ʻoku fonu ʻi he ongoʻi feifeitamaki mo e ʻita.

ʻI he tuʻunga ko e tangata taʻehaohaoá, ʻoku tau ʻita kotoa ʻi he taimi ki he taimi. Ka ko e anga ʻo ʻetau fakahaaʻi ʻetau ʻitá ko ha meʻa ia ke tau fai ai ha fili. Naʻe fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kaungā-Kalisitiané: “ʻIta pē, kae ʻoua ʻe angahala ai; ʻoua ʻe tuku ke tō ʻa e laʻaá ʻoku mou kei ʻita pē.” (ʻEfesō 4:26) ʻIo, ʻi hono mapuleʻi ʻetau ʻitá, ʻe lava ke tau fakahaaʻi ʻetau ngaahi ongoʻí ʻi ha founga lelei, ko ha founga ʻe hoko ai ʻo maʻu ʻaonga ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku kau ki aí.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 8, 9]

AKO KE FIEMĀLIE

ʻAhiʻahi mihiʻi lahi ʻa e mānavá

Fai ha meʻa ʻokú ke saiʻia ai

Fakamālohisino maʻu pē

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share