Ko Sihova, Hotau ‘Hufanga ʻi he Taimi Faingataʻá’
“Ko e fakamoʻui ʻo e faitotonu ʻoku meia Sihova, ko honau hufanga ia ʻi he taimi faingataʻa.”—SĀME 37:39.
1, 2. (a) Ko e hā naʻe lotu ʻa Sīsū ki ai koeʻuhi ko ʻene kau ākongá? (e) Ko e hā ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he fekauʻaki mo hono kakaí?
ʻOKU māfimafi-aoniu ʻa Sihova. ʻOkú ne maʻu ʻa e mālohi ke maluʻi ʻene kau lotu faitōnungá ʻi ha faʻahinga founga pē ʻokú ne finangalo ki ai. ʻOku aʻu ʻo ne malava ke fakamavaheʻi fakaesino ʻa ʻene kakaí mei he toenga ʻo e māmaní pea tuku kinautolu ʻi ha ʻātakai malu mo melino. Kae kehe, ʻi he fekauʻaki mo ʻene kau ākongá, naʻe lotu ʻa Sīsū ki heʻene Tamai fakahēvaní: “ʻOku ʻikai te u pehē, ke ke toʻo kinautolu mei māmani, ka ke ke taʻofi kinautolu mei he Fili.”—Sione 17:15.
2 Kuo fili ʻa Sihova ke ʻoua ʻe toʻo kitautolu “mei māmani.” ʻI hono kehé, ko hono finangaló ke tau nofo ʻi he lotolotonga ʻo e kakai kotoa ʻo e māmani ko ʻení koeʻuhi ke fanongonongo ʻene pōpoaki ʻo e ʻamanakí mo e fakafiemālié ki he niʻihi kehé. (Loma 10:13-15) Kae hangē ko ia naʻe fakahuʻunga ki ai ʻe Sīsū ʻi heʻene lotú, ʻi he moʻui ʻi he māmani ko ʻení, ʻoku tau eʻa atu ai ki he “Fili.” ʻOku fakatupunga ʻe he faʻahinga talangataʻa ʻo e tangatá mo e ngaahi konga kau laumālie fulikivanú ʻa e langa mo e toʻe lahi, pea ʻoku ʻikai ke ʻatā ʻa e kau Kalisitiané mei he faingataʻá.—1 Pita 5:9.
3. Naʻa mo e kau lotu faitōnunga ʻa Sihová kuo pau ke nau fehangahangai mo e meʻa moʻoni ko e hā, ka ko e hā ʻa e fakafiemālie ʻoku tau maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá?
3 ʻI he malumalu ʻo e ngaahi ʻahiʻahi peheé, ʻoku fakanatula pē ke fou ʻi ha ngaahi vahaʻa taimi ʻo e loto-siʻi. (Palovepi 24:10) ʻOku ʻi he lēkooti ʻa e Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakamatala lahi fekauʻaki mo e faʻahinga faitōnunga naʻa nau hokosia ʻa e faingataʻa. “Oku lahi ae gaahi mamahi oe maonioni,” ko e lau ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé, “ka oku fakamoui ia mei ai kotoabe e Jihova.” (Sāme 34:19, PM) ʻIo, naʻa mo e “maonioni” ʻoku hoko ki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kovi. ʻI he hangē ko e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá, ʻi he taimi lahi ʻoku aʻu ai ʻo tau hoko ʻo “vaivai mo mafeji i he mamahi.” (Sāme 38:8, PM) Ka, ʻoku fakafiemālie hono ʻiloʻi “ko e loto lavea ʻoku ofi ki ai ʻa e ʻEiki, pea ʻoku ne fakamoʻui ʻakinautolu ʻoku laumalie mafesi.”—Sāme 34:18; 94:19.
4, 5. (a) ʻI he fehoanaki mo e Palovepi 18:10, ko e hā kuo pau ke tau fai ke maʻu ai ʻa e maluʻi ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi sitepu pau ʻe niʻihi ʻe malava ke tau fou ai ke maʻu ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá?
4 ʻI he fehoanaki mo e lotu ʻa Sīsuú, ʻoku leʻohi moʻoni ʻe Sihova ʻa kitautolu. Ko iá ko hotau “hufanga ia ʻi he taimi faingataʻa.” (Sāme 37:39) ʻOku ngāueʻaki ʻe he tohi ʻa Palovepí ʻa e lea meimei tatau ʻi heʻene pehē: “Ko e huafa ʻo Sihova ko e taua malohi: ʻoku lele ki ai ʻa e faitotonu ʻo ne malu ai.” (Palovepi 18:10) ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he konga Tohi Tapú ni ha moʻoni tefito fekauʻaki mo e tokanga fakaalaala ʻa Sihova ki heʻene ngaahi fakatupú. ʻOku ʻomai ʻe he ʻOtuá ha maluʻi tautefito ki he kau māʻoniʻoni ko ia ʻoku nau kumi longomoʻui kiate iá, ʻo hangē ko haʻatau lele ki ha taua mālohi ke malu aí.
5 ʻI he fehangahangai mo e ngaahi palopalema faingataʻá, ʻe malava fēfē ke tau lele kia Sihova ki ha maluʻi? Tau lāulea angé ki ha ngaahi sitepu mātuʻaki mahuʻinga ʻe tolu ʻe lava ke tau fou ai ke maʻu ʻa e tokoni ʻa Sihová. ʻUluakí, kuo pau ke tau hanga ki heʻetau Tamai fakahēvaní ʻi he lotu. Uá, ʻoku totonu ke tau ngāue ʻo fehoanaki mo hono laumālie māʻoniʻoní. Pea ko e tolú, kuo pau ke tau anganofo ki he fokotuʻutuʻu ʻa Sihová ʻaki ʻa e feinga ke feohi mo e kaungā Kalisitiane ʻoku malava ke nau fakanonga hotau faingataʻá.
Ko e Mālohi ʻo e Lotú
6. ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ki he lotú?
6 ʻOku fakaongoongoleleiʻi mai ʻe he kau mataotao ʻe niʻihi ʻi he moʻuí ko e lotú ko ha faitoʻo ia ki he loto-taʻotaʻomiá mo e loto-mafasiá. Neongo ʻoku moʻoni nai ko ha mōmeniti fakalongolongo ʻo e fakakaukau faʻa lotú te ne fakanonga ʻa e loto-mafasiá, ko e meʻa meimei tatau pē ʻoku malava ke leaʻaki fekauʻaki mo ha ngaahi ongo pau ʻo natula pe naʻa mo ha fotofota ʻo e tuʻá. ʻOku ʻikai fakamaʻamaʻaʻi ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e lotú ʻaki ha vakai ki ai ko ha faitoʻo fakaʻatamai. ʻOku tau vakai ki he lotú ko ha fetuʻutaki anga-ʻapasia ia mo hotau Tokotaha-Fakatupú. ʻOku kau ki he lotú ʻetau līʻoa mo e loto-falala ki he ʻOtuá. ʻIo, ko e fetuʻutaki mo e ʻOtuá ko e konga ia ʻo ʻetau lotú.
7. Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e lotu mo e tuipaú, pea ʻoku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi lotu peheé ke tau fekuki mo e faingataʻá?
7 Kuo pau ke ʻalu fakataha ʻetau ngaahi lotú mo ha ongoʻi ʻo e tuipau, pe falala kia Sihova. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Ko eni ia ʻetau lotolahi ʻi he feangai mo ʻEne ʻAfio; ka tau ka kole ha meʻa ʻi he funga ʻo hono finangalo ʻoku ne tokanga kiate kitautolu.” (1 Sione 5:14) Ko Sihova, ʻa e Tokotaha Aoniú, ko e ʻOtua moʻoni pē taha mo māfimafi-aoniú, ʻokú ne fai moʻoni ha tokanga makehe mai ki he ngaahi lotu tōtōivi ʻa ʻene kau lotú. ʻOku fakafiemālie ʻa hono ʻiloʻi pē ʻoku fanongo mai hotau ʻOtua ʻofá kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fevahevaheʻaki ai mo ia hotau ngaahi loto-moʻuá mo e ngaahi palopalemá.—Filipai 4:6.
8. Ko e hā ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ai ki he kau Kalisitiane faitōnungá ke nau ongoʻi mā pe taʻefeʻunga ʻi he taimi ʻoku nau fakaofiofi ai kia Sihova ʻi he lotú?
8 ʻOku ʻikai ʻaupito totonu ki he kau Kalisitiane faitōnungá ke nau ongoʻi mā, taʻefeʻunga, pe ʻikai tuipau ʻi he taimi ʻoku nau fakaofiofi ai kia Sihova ʻi he lotú. Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻoku siva ai ʻetau ʻamanakí pe lōmekina ʻe he ngaahi palopalemá, ʻoku ʻikai nai ke tau hehema maʻu pē ai ke fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotu. ʻI he ngaahi taimi peheé ʻoku lelei ke tau manatuʻi ko Sihová ʻokú ne “aloofa ki hono kakai mamahi” pea ʻokú ne “fakafiemalieʻi akinautolu kuo li ki lalo.” (Aisea 49:13, PM; 2 Kolinito 7:6, PM) ʻOku fiemaʻu tautefito ʻi he ngaahi taimi ʻo e mamahí mo e faingataʻá ke tau hanga ai ʻi he loto-falala ki heʻetau Tamai fakahēvaní ko hotau hūfanga.
9. Ko e hā ʻa e ngafa ʻoku fakahoko ʻe he tuí ʻi heʻetau fakaofiofi ʻi he faʻa lotu ki he ʻOtuá?
9 Ke maʻu ʻaonga kakato mei he monū ʻo e lotú, kuo pau ke tau maʻu ʻa e tui moʻoni. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “ko ia ʻoku ʻunuʻunu ki he ʻOtua, kuo pau ʻoku ne tui ʻoku ʻi ai ia, pea te ne hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia.” (Hepelu 11:6) ʻOku ʻikai ke feʻunga ʻa e tui pē ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá. Ko e tui moʻoní ʻoku kau ki ai ʻa e tui mālohi ki he malava mo e finangalo ʻa e ʻOtuá ke fakapaleʻi ʻetau ʻalunga moʻui talangofua kiate iá. “Ko e ongo foʻi fofonga ʻo e ʻEiki ʻoku na siofi ʻa e maʻoniʻoni; pea ko hono ongo telinga ʻoku fakafanongo ki haʻanau lotu.” (1 Pita 3:12) Ko ha ʻilo tuʻumaʻu ki he tokanga ʻofa ʻa Sihova kiate kitautolú ʻokú ne ʻomai ha mahuʻinga makehe ki heʻetau ngaahi lotú.
10. Kuo pau ke fēfē ʻetau ngaahi lotú kapau ʻoku tau loto ke maʻu ʻa e poupou fakalaumālie meia Sihová?
10 ʻOku fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ia ʻaki ha loto kakató. Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Kuo u kalanga ʻaki hoku loto kotoa: ‘Tali au, ʻe Sihova.’” (Sāme 119:145) ʻI he ʻikai hangē ko e ngaahi lotu fakaeouau ʻi he ngaahi siasi lahi, ko ʻetau ngaahi lotú ʻoku ʻikai fakafounga pē pe fakapāpākū. ʻI heʻetau lotu kia Sihova ʻaki hotau “loto kotoa,” ʻoku fonu ai ʻetau ngaahi leá ʻi he ʻuhinga mo e taumuʻa. ʻI he hili ʻa e ngaahi lotu fakamātoato peheé, ʻoku kamata ke tau hokosia ʻa e nonga ʻoku haʻu mei hono lī atu ʻetau “kavenga kia Sihova.” Hangē ko ia ʻoku talaʻofa mai ʻe he Tohi Tapú, “te ne poupou” kitautolu.—Sāme 55:22; 1 Pita 5:6, 7.
Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa Hotau Tokoní
11. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻoku tali mai ai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau “kole” ai ki heʻene tokoní?
11 Ko Sihová ʻoku ʻikai ko ha Tokotaha-Fanongo pē ka ʻoku toe hoko ko ha Tokotaha-Tali ʻo e lotú. (Sāme 65:2) Naʻe tohi ʻe Tēvita: “ʻI he ʻaho oʻeku faingataʻaʻia te u tautapa atu; he te ke tali au.” (Sāme 86:7) Ko ia ai, naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá ke nau “kole” ki he tokoni ʻa Sihová koeʻuhi ko e “Tamai ʻi he langi” te ne “foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia.” (Luke 11:9-13) ʻIo, ko e ivi ngāue ʻo e ʻOtuá ʻoku ngāue ia ko ha tokoni pe fakafiemālie ki hono kakaí.—Sione 14:16.
12. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku hā ngali taulōfuʻu ai ʻa e ngaahi palopalemá?
12 Naʻa mo e taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku malava ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne fakahū kiate kitautolu “ʻa e makehe atu ʻo e mafai.” (2 Kolinito 4:7) Ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne kātekina ʻa e ngaahi tuʻunga fakamafasia lahi, naʻá ne lea ʻi he tuipau: “ʻOku ou mafeia ʻa e meʻa kotoa pe ʻiate ia ʻoku ne fakakaukaua au.” (Filipai 4:13) Pehē foki, kuo ongoʻi ʻe he kau Kalisitiane tokolahi he ʻahó ni ha fakafoʻou ʻo e mālohi fakalaumālie mo e fakaeongo ʻi he tali ki heʻenau ngaahi kolé. ʻOku faʻa hoko, ʻo ʻikai hā ngali fuʻu taulōfuʻu ʻa e ngaahi palopalema faingataʻá ʻi he hili ʻetau maʻu ʻa e tokoni ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. Koeʻuhi ko e mālohi ko ʻeni ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá, ʻoku malava ke tau lea ai ʻo hangē ko e ʻapositoló: “He kuo fakaabiabi akimautolu mei he botu kotoabe, ka oku ikai efituu; moua be, kae ikai tae ha tokoni; Oku fakatagaʻi, ka oku ikai liaki; kuo li ki lalo, kae ikai tamateʻi.”—2 Kolinito 4:8, 9, PM.
13, 14. (a) Kuo anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ko hotau hūfanga ia fakafou mai ʻi heʻene Folofola tohí? (e) Kuo anga-fēfē hono tokoniʻi fakafoʻituitui koe ʻi hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú?
13 Kuo toe fakamānavaʻi pea mo fakatolonga mai ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e Folofola tohi ʻa e ʻOtuá ki ha lelei maʻatautolu. Kuo anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ko hotau hūfangá ia ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá fakafou mai ʻi he ngaahi peesi ʻo ʻene Folofolá? Ko e founga ʻe taha ko hono tokonaki mai kiate kitautolu ʻa e poto ʻaonga mo e malava fakaefakakaukaú. (Palovepi 3:21-24) ʻOku hanga ʻe he Tohi Tapú ʻo akoʻi ʻetau ngaahi tufakanga fakaefakakaukaú mo ʻai ke laka ki muʻa ʻetau mafai fakaefakaʻuhingá. (Loma 12:1) Fakafou ʻi he lau tuʻumaʻu mo hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, fakataha mo hono ngāueʻakí, ʻoku malava ke tau maʻu ai ʻa e ‘ngaahi mafai fakaefakakaukau kuo akoʻi ke nau fakafaikehekeheʻi fakatouʻosi ʻa e tonú mo e halá.’ (Hepelu 5:14, NW) Mahalo pē kuó ke hokosia tonu ʻa e anga hono tokoniʻi koe ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú ke ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto ʻi he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá. ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu ʻa e fakapotopoto ʻa ia ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke maʻu ʻa e ngaahi fakaleleiʻanga ʻaonga ki he ngaahi palopalema faingataʻá.—Palovepi 1:4.
14 ʻOku tokonaki mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ha toe matavai ʻe taha ʻo e mālohí—ko e ʻamanaki ʻo e fakamoʻuí. (Loma 15:4) ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu ʻe ʻikai hokohoko atu ai pē ʻo taʻengata ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví. Neongo pe ko e hā ha ngaahi mamahi ʻoku tau faingataʻaʻia ai ʻoku fakataimi pē. (2 Kolinito 4:16-18) ʻOku tau maʻu ʻa e “ʻamanaki ki he moʻui taʻengata, ʻa ia ne talaʻofa ʻe he ʻOtua taʻe faʻa loi mei he ngaahi kuonga ʻo itaniti.” (Taitusi 1:2) Kapau ʻoku tau fiefia ʻi he ʻamanaki ko iá, fakataha mo ha lāuʻilo maʻu pē ki he kahaʻu fiefia ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihová, ʻe malava ke tau kātakiʻi ʻa e mamahi ʻoku tau tofanga aí.—Loma 12:12; 1 Tesalonaika 1:3.
Ko e Fakatahaʻangá—Ko ha Fakahāhā ʻo e ʻOfa ʻa e ʻOtuá
15. ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e kau Kalisitiané ko ha tāpuaki kiate kinautolu taki taha?
15 Ko e tokonaki ʻe taha meia Sihova ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá ko e feohi ʻoku tau maʻu ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e kaumeʻa ʻoku ne ʻofa ʻi he taimi kotoa pe; pea ko hoto moʻoni naʻe fanauʻi maʻa ha faingataʻa.” (Palovepi 17:17) ʻOku fakalototoʻaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e faʻahinga kotoa ʻi he fakatahaʻangá ke nau fefakaʻapaʻapaʻaki mo feʻofaʻaki. (Loma 12:10) “Ke ʻoua naʻa kumi ʻe ha taha ʻene lelei aʻana, ka ko e lelei ʻa e taha,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. (1 Kolinito 10:24) ʻI hono maʻu ʻa e faʻahinga fakakaukau ko iá ʻoku malava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau tokangataha ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai ki haʻatautolú ngaahi ʻahiʻahi. ʻI heʻetau foaki atu kitautolu ki he niʻihi kehé, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau tokoniʻi ai kinautolú ka ʻoku tau toe maʻu ai ha fiefia mo e fiemālie ʻa ia ʻokú ne ʻai ke faingofua ange ai ʻa hono fua ʻo ʻetau ngaahi kavengá.—Ngāue 20:35.
16. ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e Kalisitiane taki taha ko ha fakalototoʻa?
16 Ko e kau tangata mo e kau fefine matuʻotuʻa fakalaumālié ʻoku malava ke nau fakahoko ha ngafa mahuʻinga ʻi hono fakaivimālohiʻi ʻa e niʻihi kehé. Ke fai iá, ʻoku nau ʻai kinautolu ke nau fotungofua mo faingamālie. (2 Kolinito 6:11-13) ʻOku faitāpuekina moʻoni ʻa e fakatahaʻangá ʻi he taimi ʻoku vaheʻi ai ʻe he faʻahinga kotoa ha taimi ke fakaongoongoleleiʻi ai ʻa e kau talavoú, ke langa hake ʻa e kau tui foʻoú, pea ke fakalototoʻaʻi ʻa e kau loto-mafasiá. (Loma 15:7) ʻE toe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻofa fakatokouá ke tau fakaʻehiʻehi mei he laumālie ʻo e tauʻaki huʻuhuʻú. ʻOku totonu ke tau fakatuotuai ki he fakaʻosiʻaki ʻo pehē ko e ngaahi faingataʻa fakafoʻituituí ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivai fakalaumālie. Naʻe feʻungamālie ʻa e naʻinaʻi ʻa Paula ki he kau Kalisitiané ke nau “fakafiemalie ki he kau loto foi.” (1 Tesalonaika 5:14, PM) ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú naʻa mo e kau Kalisitiane faitōnungá ʻoku nau hokosia ʻa e faingataʻa.—Ngāue 14:15.
17. Ko e hā ʻa e ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻu ke fakaivimālohiʻi ai ʻa e haʻi ʻo e fetokouaʻaki faka-Kalisitiané?
17 ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ha faingamālie lelei ʻaupito kiate kitautolu ke fefakafiemālieʻaki mo fefakalototoʻaʻaki ai. (Hepelu 10:24, 25) Ko e fengāueʻaki anga-ʻofa ko ʻení ʻoku ʻikai ke fakangatangata ia ki he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. Ka, ʻoku toe kumi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ki ha ngaahi faingamālie ke kau ki he feohi lelei ʻi he ngaahi taimi anga-mahení. ʻI he taimi ʻoku malanga hake ai ha ngaahi tuʻunga faingataʻa, te tau ʻosi mateuteu ke fetokoniʻaki koeʻuhi ko e ngaahi haʻi mālohi ʻo e tuʻunga kaumeʻa kuo ʻosi fokotuʻú. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ke ʻoua naʻa ai ha mavahevahe ʻi he sino; ka ke tatau ʻa e fetokangaʻaki ʻa e ngaahi kupu. Pea ko ia, ka mamahi ha kupu ʻe taha, pea ʻoku kaungā mamahi mo ia ʻa e kupu kotoa pe; pea ka fakasanisani ha kupu ʻe taha, pea ʻoku kaungā-fiefia mo ia ʻa e ngaahi kupu kotoa.”—1 Kolinito 12:25, 26.
18. Ko e hā ʻa e hehema ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei ai ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi loto-mafasia aí?
18 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau ongoʻi loto-mafasia nai ʻi he feohi fiefia mo e kaungā Kalisitiané. ʻOku totonu ke tau tauʻi ʻa e ngaahi ongoʻi peheé koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau taʻofi ai meiate kitautolu ʻa e fiemālie mo e tokoni ʻoku malava ke ʻomai ʻe hotau kaungātuí. ʻOku fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú kiate kitautolu: “Ko e tangata mavahe ʻoku ne nofoʻaki kumi ʻa e holi aʻana: neongo pe ko e ha ha faleʻi ʻe fai, te ne ina ki ai.” (Palovepi 18:1) Ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ko ha fakahāhā ia ʻo e tokanga mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú. Kapau ʻoku tau fakatokangaʻi ʻa e tokonaki ʻofa ko iá, te tau maʻu ʻa e nonga ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá.
Tauhi Maʻu ha Fakakaukau Pau
19, 20. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau taʻepaú?
19 ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻa e loto-siʻí mo e loto-mamahí, ʻoku faingofua ke maʻu ha ngaahi fakakaukau taʻepau. Hangē ko ʻení, ʻi hono hokosia ha faingataʻa, ʻe kamata nai ʻa e niʻihi ke veiveiua ʻi honau tuʻunga fakalaumālié, ʻo fakaʻosiʻaki ko ʻenau faingataʻaʻiá ko ha fakaʻilonga ia ʻo e taʻehōifua mai ʻa e ʻOtuá. Ka, ke manatuʻi, ʻoku ʻikai ke ʻahiʻahiʻi ʻe Sihova ia ha taha ʻaki ʻa e “kovi.” (Semisi 1:13) “Oku ikai te ne [ʻOtuá] fie tautea, be fakamamahi ae fanau ae tagata,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (Tangilaulau 3:33, PM) ʻI hono kehé, ʻoku mātuʻaki mamahi ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa ʻene kau sevānití.—Aisea 63:8, 9; Sakalaia 2:8.
20 Ko Sihová “koe Tamai ae gaahi aloofa, moe Otua oe fiemalie kotoabe.” (2 Kolinito 1:3, PM) ʻOkú ne tokanga mai kiate kitautolu, pea te ne hakeakiʻi kitautolu ʻi he taimi kuo kotofa. (1 Pita 5:6, 7) Ko ha lāuʻilo tuʻumaʻu ki he ʻofa mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú te ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ha fakakaukau pau, naʻa mo e fiefia. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Siʻoku kainga, mou lau ko e koto fakafiefia ʻo ka mou ka to ki he ngaahi ʻahiʻahi kehekehe.” (Semisi 1:2) Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOkú ne tali mai: “He ʻo ka ʻosi hono sivi, te ne maʻu ai ʻa e kalauni ʻo e moʻui, ʻa ia kuo ne talaʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate ia.”—Semisi 1:12.
21. Tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia, ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga ʻoku nau fakamoʻoniʻi ʻoku nau faitōnunga kiate iá?
21 Hangē ko ia naʻe fakatokanga mai ʻe Sīsū kiate kitautolú, ʻi he māmaní te tau maʻu ai ʻa e mamahi. (Sione 16:33) Ka ʻoku talaʻofa mai ʻa e Tohi Tapú heʻikai ha “mamahi, be koe fakataga, be koe hoge, be koe telefua, be koe tuutamaki” te ne fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻofa ʻa Sihová pea mo e ʻofa ʻa hono ʻAló. (Loma 8:35, 39, PM) He fakafiemālie ē ke ʻilo ʻoku fakataimi ha faʻahinga mamahi pē ʻoku tau fehangahangai mo ia! ʻI he taimi tatau, lolotonga ʻoku tau tatali ki he ngataʻanga ʻo e faingataʻaʻia ʻa e tangatá, ko ʻetau Tamai ʻofá, ʻa Sihova, ʻokú ne leʻohi kitautolu. Kapau ʻoku tau lele ki ai ki ha maluʻi, te ne fakamoʻoniʻi ia “koe kalofaga i he gaahi aho fakamamahi [pe faingataʻá].”—Sāme 9:9, PM.
Ko e Hā Naʻa Tau Akó?
• Ko e hā ʻoku totonu ke ʻamanekina ʻe he kau Kalisitiané ʻi he lolotonga ʻa e moʻui ʻi he māmani fulikivanu ko ʻení?
• ʻE malava fēfē ke fakamoʻoniʻi ʻa e fakaivimālohi ʻetau lotu fakamākukangá ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí?
• ʻOku anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ko ha tokoní?
• Ko e hā ʻoku malava ke tau fai ke tau fetokoniʻaki aí?
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Kuo pau ke tau kumi kia Sihova ʻo hangē ko haʻatau lele ki ha taua mālohí
[Fakatātā ʻi he peesi 20]
ʻOku ngāueʻaki ʻe he kau matuʻotuʻa fakalaumālié ʻa e faingamālie kotoa pē ke fakaongoongoleleiʻi mo fakalototoʻaʻi ai ʻa e niʻihi kehé