7 ʻE Fanongo Mai ʻa e ʻOtuá pea Tali Ia?
ʻOKU langaʻi ʻe he fehuʻi ʻi ʻolungá ʻa e mahuʻingaʻia lahi ʻaupito mo e fieʻilo. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku fanongo mai ʻa Sihova ki he lotú ʻi he ʻahó ni. Ko ʻene fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotú pe ʻikaí ʻoku makatuʻunga lahi ia ʻiate kitautolu.
Naʻe fakahalaiaʻi ʻe Sīsū ʻa e kau taki lotu ʻi hono taimí ʻa ia naʻa nau lotu mālualoí; naʻa nau tokanga pē ki heʻenau hā māʻoniʻoni atu ki he kakaí. Naʻá ne pehē ko e kakai peheé ʻe ‘kakato ʻa e totongi te nau maʻú,’ ʻa ia ko hono ʻuhingá te nau maʻu pē ʻa e meʻa naʻa nau holi lahi taha ke maʻú, ʻa e tokanga ʻa e tangatá, kae ʻikai ko e hōifua ʻa e ʻOtuá. (Mātiu 6:5) ʻOku tatau pē mo e ʻahó ni, ʻoku lotu ʻa e tokolahi ʻo fakatatau pē ki he meʻa ʻoku nau loto ki aí kae ʻikai ko e meʻa ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻOtuá. ʻI hono tukunoaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu naʻa tau ʻosi lāulea mai ki aí, ʻoku ʻikai ai ke fanongo mai ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu.
Kae fēfē koe? ʻE fanongo mai ʻa e ʻOtuá pea tali hoʻo ngaahi lotú? Ko e talí ʻoku ʻikai makatuʻunga ia ʻi ho matakalí, fonuá pe ʻi ho lakangá. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá, ka ʻi he puleʻanga kotoa pē, ko e tangata ko ia ʻoku manavahē kiate ia mo fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻokú ne tali ia.” (Ngāue 10:34, 35) ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi lea ko iá ʻa koe tonu? Kapau ʻokú ke manavahē ki he ʻOtuá ʻokú ke fakamahuʻingaʻi lahi ʻaupito ai ia, ʻo manavahē ke taʻefakahōifua kiate ia. Kapau ʻokú ke ngāue ʻi he māʻoniʻoní, ʻokú ke feinga ai ke fai ʻa e meʻa ʻoku tala mai ʻe he ʻOtuá ʻoku tonú kae ʻikai ko e muimui pē ʻi he meʻa ʻokú ke loto ki aí pe meʻa ʻoku loto ki ai ho kaungā-faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOkú ke fiemaʻu moʻoni ke fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki hoʻo ngaahi lotú? ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e founga ke ke aʻusia ai ení.a
Ko e moʻoni, ko e tokolahi ʻoku nau loto ke tali ʻe he ʻOtuá ʻenau ngaahi lotú ʻaki ha mana. Ka naʻa mo e ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe tātātaha ke fakahoko ʻe he ʻOtuá ha ngaahi mana pehē. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe ʻosi atu ha laui senituli ia ʻe fiha mei ha mana pea toki fakahoko leva ha foʻi mana ʻe taha. ʻIkai ko ia pē, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú naʻe ngata ʻa e taimi ʻo e maná ʻi he taimi ʻo e kau ʻapositoló. (1 Kolinitō 13:8-10) Ko ia, ʻoku ʻuhinga ení, ʻoku ʻikai ke tali ʻe he ʻOtuá ia ʻa e ngaahi lotu ʻi he ʻaho ní? Mole ke mamaʻo! Vakai angé ki he ngaahi lotu ʻe niʻihi ʻokú ne talí.
ʻOmai ʻe he ʻOtua ʻa e poto. Ko Sihova ʻa e Matavai pē taha ʻo e poto moʻoni kotoa pē. ʻOkú ne nima-homo ʻo ne vahevahe tauʻatāina ia mo e faʻahinga ʻoku nau fiemaʻu ʻene tatakí pea feinga ke moʻuiʻaki iá.—Sēmisi 1:5.
ʻOku ʻomai ʻe he ʻOtuá hono laumālie māʻoniʻoní mo hono ngaahi ʻaongá kotoa. Ko e laumālie māʻoniʻoní ʻa e ivi ngāue ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha toe ivi ʻe mālohi ange ai. ʻE lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. ʻE lava ke ne fakafonuʻaki kitautolu ʻa e nonga ʻi he taimi ʻoku tau loto-moʻua aí. ʻE lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofa kehe mo fakamānako foki. (Kalētia 5:22, 23) Naʻe fakapapauʻi ange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻoku foaki nima-homo ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻaʻofa ko ení.—Luke 11:13.
ʻOku foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻiló ki he faʻahinga ʻoku nau kumi tōtōivi kiate iá. (Ngāue 17:26, 27) Takatakai ʻi he māmaní, ʻoku ʻi ai ʻa e kakai ʻoku nau kumi loto-moʻoni ki he moʻoní. ʻOku nau loto ke ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá—ko hai hono huafá, ko e hā ʻene taumuʻa ki he foʻi māmaní mo e faʻahinga ʻo e tangatá, mo e founga ʻe lava ke nau ʻunuʻunu ofi ai kiate iá. (Sēmisi 4:8) ʻOku faʻa fetaulaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo e kakai pehē pea ʻoku nau fiefia ke vahevahe ʻa e tali ʻa e Tohi Tapú ki he ngaahi fehuʻi ko iá.
Ko e ʻuhinga ia ʻokú ke maʻu ai ʻa e makasini ko ení? ʻOkú ke fekumi ki he ʻOtuá? Mahalo ko e founga eni ʻokú ne tali ai hoʻo lotú.