Ko e Hā Kuo Pau ke Tau Fai kae Fakamoʻui Kitautolu?
NAʻE tuʻo taha hano ʻeke ange ʻe ha tangata kia Sīsū: “ʻEiki, ʻoku tokosiʻi koā ʻa e kakai ʻe fakamoʻui?” Ko e hā ʻa e tali naʻe fai ʻe Sīsuú? Naʻá ne pehē: ‘Tali pē au ko ho ʻEiki mo e Fakamoʻui, pea ʻe fakamoʻui ai koe’? ʻIkai! Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Mo u tōtōivi ke hū ʻi he matapa fāsiʻi: he ʻoku ou tala atu, ʻoku ai ha tokolahi te nau feinga ke hū, kae ʻikai te nau lava.”—Luke 13:23, 24.
Naʻe ʻikai ke tali ʻe Sīsū ia ʻa e fehuʻi ʻa e tangatá? ʻIkai, naʻe ʻikai ke ʻeke ʻe he tangatá ia pe ʻoku fēfē hono faingataʻa ʻa e lava ke hoko ʻo fakamoʻuí; naʻá ne ʻeke pe ʻe tokosiʻi pē. Ko ia naʻe fakahaaʻi pē ʻe Sīsū ko e faʻahinga te nau feinga tōtōivi ke maʻu ʻa e tāpuaki fakaofo ko ʻení ʻe tokosiʻi ange ia ʻi he meʻa ʻoku ʻamanekina atu nai ʻe ha taha.
‘ʻOku ʻikai ko e meʻa ia naʻe tala mai kiate aú,’ ko e fakamatematē mai nai ia ʻa ha niʻihi ʻo e kau lautohí. Ko e lave nai ʻa e faʻahingá ni ki he Sione 3:16, ʻa ia ʻoku pehē: “He naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni, ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.” Kae kehe, ʻoku tau tali: ‘Ko e hā leva kuo pau ke tau tui ki aí? Naʻe moʻui moʻoni ʻa Sīsū? Ko ia. Ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá? Ko ia hono kotoa! Pea koeʻuhi ko hono ui ʻi he Tohitapú ʻa Sīsū ko e “Lapai, [“Faiako,” NW]” mo “ʻEiki,” ʻikai kuo pau ke tau toe tui ki he meʻa naʻá ne akoʻí, talangofua kiate ia, pea muimui ʻiate ia?’—Sione 13:13; Mātiu 16:16.
Ko e Muimui ʻia Sīsuú
ʻOi, ʻoku malanga hake ʻa e palopalemá ni! Ko e kakai tokolahi ko ia naʻe tala ange ki ai kuo “fakamoʻui” kinautolú ʻoku hangehangē ʻoku ʻikai te nau loko tokanga kinautolu ke muimui pe talangofua kia Sīsū. Ko hono moʻoní, naʻe tohi ha tangata faifekau Palotisani: “Ko e moʻoni, ko ʻetau tui kia Kalaisí ʻoku totonu ke hokohoko atu. Ka ko hono taukaveʻi ko e meʻa ia kuo pau fakaʻaufuli ke faí, pe ʻoku ʻikai ala tukú, kuo ʻikai ʻaupito ke poupouʻi ia ʻi he Tohitapú.”
Ko hono kehe ʻaupitó, ʻoku fakahokohoko mai ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi tōʻonga taʻetaau ʻoku hoko lahi ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau fakakaukau ʻoku “fakamoʻui” kinautolu. ʻI he fekauʻaki mo ha taha naʻá ne hokohoko atu ʻi he faʻahinga founga ko iá, naʻe fakahinohino ki he kau Kalisitiané: “Kapusi ʻa e tangata fai kovi meiate kimoutolu.” Ko hono moʻoní heʻikai ke loto ʻa e ʻOtuá ke hanga ʻe he kakai anga-fulikivanú ʻo ʻuliʻi ʻa ʻene fakatahaʻanga Kalisitiané!—1 Kolinitō 5:11-13.
ʻOku ʻuhinga leva ki he hā ʻa e pehē ke muimui ʻia Kalaisí, pea ʻoku malava fēfē ke tau fai ia? Sai, ko e hā naʻe fai ʻe Sīsuú? Naʻá ne ʻulungaanga taʻetaau? ko ha tokotaha feʻauaki ia? ko ha tokotaha konā? ko ha tokotaha loi? Naʻá ne taʻefaitotonu ʻi ha pisinisi? Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai! ‘Ka,’ te ke ʻeke nai, ‘kuo pau ke u fakamaʻa mei heʻeku moʻuí ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko iá?’ Ke maʻu ʻa e talí, fakakaukau ki he ʻEfesō 4:17 ki he 5:5. ʻOku ʻikai te ne pehē ʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻa kitautolu ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻoku tau faí. Ka, ʻokú ne fakahā mai ke tau kehe mei he ngaahi puleʻanga fakaemāmaní ʻa ia kuo nau “ongonoa, . . . ka talaʻehai naʻe pehe hoʻomou ako Kalaisi . . . mou liliu hoʻomou toʻonga muʻa, ʻo huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata . . . Ke ʻoua naʻa kei kaihaʻa ʻe he kaihaʻa . . . Ka ko e meʻa ki he feʻauaki mo e angaʻuli kotoa pe, ʻumaʻā ʻa e manumanu, naʻa mo e lau ki ai ke mou fakaʻehiʻehi mei ai, telia ʻa e tāu ʻo e feangai ʻa e kakai lotu . . . Seuke ʻoku mahino ia kiate kimoutolu, he ʻoku mou ʻilo, ʻilonga ha feʻauaki, pe ha angaʻuli, pe ha manumanu, (ko e toko taha tauhi-aitoli ia,) ʻoku ʻikai hano tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo Kalaisi mo e ʻOtua.”
ʻOku tau muimui ʻia Sīsū kapau ʻoku ʻikai te tau feinga ke moʻui ʻo fehoanaki mo ʻene faʻifaʻitakiʻangá? ʻIkai kuo pau ke tau ngāue ʻo ʻai ʻa ʻetau moʻuí ke faka-Kalaisi ange? Kapau ʻoku ʻi ai ha fakakaukau pehē, ka ko e fehuʻi mātuʻaki mahuʻinga ko iá ʻoku tātātaha ke fakakaukau ki ai ʻa e kakai ʻoku nau pehē, ʻo hangē ko e lau ʻa ha tuleki fakalotu ʻe taha: “Haʻu kia Kalaisi he taimí ni—ʻi hoʻo pehē ná pē.”
Ko e taha ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú naʻá ne fakatokanga mai ko e kau tangata anga-taʻefakaʻotuá naʻa nau “liliu ʻa e kelesi ʻa hotau ʻOtua ʻo faiʻanga pauʻu fakalielia, kaeʻumaʻā ʻoku nau fakafisingaʻi ʻa e ʻEiki Motu Taha mo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.” (Siutasi 4) Ko hono moʻoní, ʻe anga-fēfē nai haʻatau liliu ʻa e meesi ʻa e ʻOtuá “ʻo faiʻanga pauʻu fakalielia”? ʻOku lava ke tau fai pehē ʻaki ha pehē ʻoku ʻufiʻufi ʻe he feilaulau ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi angahala ʻoku fai fakakaukauʻi ʻa ia ʻoku tau taumuʻa ke hokohoko atu hono faí kae ʻikai ko e ngaahi angahala ʻa e taʻehaohaoa fakaetangatá ʻa ē ʻoku tau feinga ke liʻaki atu iá. Ko hono moʻoní heʻikai te tau loto-tatau mo e taha ʻo e kau ʻevangeliō ʻiloa taha ʻo ʻAmeliká, ʻa ia naʻá ne pehē ʻoku ʻikai ko ha meʻa kuo pau ke ke fai ʻa e “fakamaʻa, liʻaki atu, pe tafoki.”—Faikehekehe ia mo Ngāue 17:30; Loma 3:25; Sēmisi 5:19, 20.
Tui ʻOkú Ne Langaʻi ke Ngāue
Kuo tala ki he kakai tokolahi ko e “tui kia Sīsuú” ko ha foʻi ngāue ia ʻe taha pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ai ke mālohi feʻunga ʻetau tuí ke ne langaʻi ʻa e talangofuá. Ka ʻoku ʻikai tatau ia mo e Tohitapú. Naʻe ʻikai ke pehē ʻe Sīsū ia ko e kakai ko ia ʻoku nau kamata ʻi he ʻalunga faka-Kalisitiané ʻoku fakamoʻui kinautolu. Ka, naʻá ne pehē: “Ko ia te ne kitaki ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ko e toko taha ko ia ʻe moʻui.” (Mātiu 10:22) ʻOku fakatatau ʻe he Tohitapú ʻa hotau ʻalunga faka-Kalisitiané ki ha lova, ʻa ia ʻoku ʻi hono ngataʻangá ʻa e pale ko e fakamoʻui. Pea ʻoku naʻinaʻi mai: “Ke hange ko ia hoʻomou lele, koeʻuhi ke mou maʻumaʻu lelei.”—1 Kolinitō 9:24.
Ko ia, ko hono “tali ʻa Kalaisí” ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono tali pē ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻomai ʻe he feilaulau lelei hake ʻa Sīsuú. ʻOku fiemaʻu ʻa e talangofua. Naʻe pehē ʻe he ʻaposetolo ko Pitá ʻoku kamata ʻa e fakamaaú “mei he ʻapi ʻo e ʻOtua,” pea tānaki atu ki ai: “Pea kapau ʻoku fua fai kiate kitautolu, ko e ha tū honau ikuʻanga, ʻa kinautolu ʻoku nau talangataʻa ki he Kosipeli ʻa e ʻOtua?” (1 Pita 4:17, fakaʻītali ʻamautolu.) Ko ia, kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he fanongo pē mo e tuí. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú kuo pau ke tau “hoko ko e kau fai ki he folofola, ʻo ʻikai ko e kau fanongo pe, ʻo . . . kākāʻi [kitautolu ʻaki ʻa e ʻuhinga hala].”—Sēmisi 1:22.
Ngaahi Pōpoaki Pē ʻa Sīsū
ʻOku ʻi he tohi ʻa Fakahā ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi pōpoaki meia Sīsū, naʻe fakahoko mai ʻo fakafou ʻia Sione ki he muʻaki ngaahi fakatahaʻanga Kalisitiane ʻe fitú. (Fakahā 1:1, 4) Naʻe lea ʻa Sīsū ʻo pehē koeʻuhi ko e kakai ʻi he ngaahi fakatahaʻangá ni naʻa nau ʻosi “tali” ia, naʻe ʻosi feʻunga pē ia? ʻIkai. Naʻá ne fakahīkihikiʻi ʻa ʻenau ngaahi ngāué, ʻenau fakaongosiá mo ʻenau kātakí pea lea ʻo kau ki heʻenau ʻofá, tuí, mo e ngāue fakafaifekaú. Ka naʻá ne pehē ʻe tuku kinautolu ʻe he Tēvoló ki he ʻahiʻahi pea te ne fakapaleʻi ʻa kinautolu “taki taha ʻo fakatatau ki [heʻenau] ngāue.”—Fakahā 2:2, 10, 19, 23.
Ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ha aleapau ʻoku lahi mamaʻo ange ia mei he meʻa ko ia kuo mahinoʻi ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí ʻi hono tala kiate kinautolu ko honau fakamoʻuí ko ha foʻi “ngāue tātuku” ia naʻe ʻosi fai ʻi heʻenau “tali” pē ia ʻi ha foʻi houa lotu. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kabau e muimui ha taha iate au, tuku ke ne liaki eia ia, bea too hake ene akau mafajia o muimui iate au. He ko ia e kalofaki ene moui, e mole ia: bea ko ia e mole ene moui koeuhi ko au, te ne maʻu ia.”—Mātiu 16:24, 25, PM.
Liʻaki kitautolu? Muimui hokohoko ʻia Sīsū? ʻOku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga ia. ʻE liliu ai ʻa ʻetau moʻuí. Ka, naʻe pehē moʻoni ʻe Sīsū ko e niʻihi ʻo kitautolu ʻe aʻu ʻo pau ke ‘mole ʻetau moʻuí—ke mate maʻana? ʻIo, ʻoku toki hoko mai pē ʻa e faʻahinga tui ko iá fakataha mo e ʻilo ʻo e ngaahi meʻa fisifisimuʻa ʻoku malava ke ke maʻu mei hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe hā mahino ia ʻi he ʻaho naʻe tolomakaʻi ai ʻa Sitīveni ʻe he kau loto-māfana tōtuʻa fakalotu ʻa ia “naʻe ʻikai te nau lava ke tali ʻa e poto mo e fakalaumalie o ʻene lea.” (Ngāue 6:8-12; 7:57-60) Pea ko e faʻahinga tui ia kuo fakahāhaaʻi ʻi hotau taimí ʻe he laui teau ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova naʻa nau mate ʻi he ngaahi kemi fakamamahi ʻa e kau Nasí kae ʻoua te nau maumauʻi honau ngaahi konisēnisi kuo akoʻi mei he Tohitapú.a
Faivelenga ʻa e Kalisitiané
Kuo pau ke tau piki maʻu ki heʻetau tui faka-Kalisitiané, koeʻuhi ʻi he ʻikai ke hangē ko e meʻa ʻokú ke fanongo nai ai ʻi he ngaahi siasi ʻe niʻihi pe ko e ngaahi polokalama televīsoné, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú ia ʻoku malava ke tau tō mamaʻo. ʻOkú ne fakamatala ʻo kau ki he kau Kalisitiane naʻa nau liʻaki ʻa e “hala totonu.” (2 Pita 2:1, 15) ʻOku fiemaʻu ai kiate kitautolu ke tau ‘ngaue ke lavaʻi hotau fakamoʻui ʻotautolú, ʻo fai ʻapasia pe mo tailiili.’—Filipai 2:12; 2 Pita 2:20.
Ko e anga ia ʻo e mahino ki he meʻá ni naʻe maʻu ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻa e kakai naʻa nau fanongo tonu kia Sīsū mo akoʻi ʻe heʻene kau ʻaposetoló? ʻIo. Naʻa nau ʻilo naʻe pau ke nau fai ha meʻa. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko ia ke mou ō, ʻo ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko ʻeku kau ako, . . . akoʻi kinautolu ke tauhi ʻa e ngāhi meʻa kotoa pe kuo u tuʻutuʻuni atu.”—Mātiu 28:19, 20.
ʻI he hili ʻa e māhina ʻe ua mei hono leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e meʻa ko iá, naʻe papitaiso ai ʻa e kakai ʻe toko 3,000 ʻi he ʻaho pē ʻe taha. Naʻe tupu vave ʻa e tokolahi ʻo e kau tuí ʻo aʻu ki he toko 5,000. Naʻe akoʻi ʻe he faʻahinga naʻe tuí ʻa e niʻihi kehe. ʻI he taimi naʻe fakamovetevete ai kinautolu ʻe he fakatangá, naʻe hoko pē ʻo mafola ai ʻenau pōpoakí. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú naʻe ʻikai ke fai pē ia ʻe ha tokosiʻi naʻe takimuʻa aí ka “ko kinautolu naʻe vetekina naʻa nau ʻalu atu pe mo malangaʻaki ʻa e folofola.” ʻI he taʻu ʻe 30 mei ai, naʻe malava ai ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ke ne tohi ʻo pehē ko e ongoongo leleí kuo “malangaʻaki ki he meʻa moʻui kotoa pe ʻi he lalo langi.”—Ngāue 2:41; 4:4; 8:4; Kolose 1:23.
Naʻe ʻikai ke fai ʻe Paula ia ha ngaahi fakaului, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he kau malanga fakaʻevangeliō ʻe niʻihi ʻi he TV, ʻaki ʻa e pehē: ‘Tali ʻa Sīsū he taimí ni pē, pea ʻe fakamoʻui koe ʻo taʻengata.’ Naʻe ʻikai te ne maʻu ʻa e loto-fakapapau ʻa e tangata faifekau ʻAmelika ʻa ia naʻá ne tohi: “ʻI he kei hoko ko ha talavoú, . . . naʻe ʻosi fakamoʻui ai au.” ʻI he hili ʻa e taʻu ʻe 20 tupu mei hono fili ʻe Sīsū tonu ʻa Paula ke ne fakahoko atu ʻa e pōpoaki faka-Kalisitiané ki he kakai ʻo e ngaahi puleʻangá, naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ngāue mālohí ni: “Oku ou tautea hoku jino, o fakamoulaloaʻi ia: telia naa ai ha mea, oka hili eku malaga ki he kakai, teu hoko ai au koe liaki.”—1 Kolinitō 9:27, PM; Ngāue 9:5, 6, 15.
Ko e fakamoʻuí ko ha meʻaʻofa maʻataʻatā ia mei he ʻOtuá. ʻOku ʻikai malava ke maʻu ia ʻi hano ngāueʻi. Ka ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga mei heʻetau tafaʻakí. Kapau naʻe ʻoatu ʻe ha taha ha meʻaʻofa mātuʻaki mahuʻinga pea naʻe ʻikai te ke fakahaaʻi ʻe koe haʻo houngaʻia feʻunga ke ke toʻo pea ke ʻalu mo ia, ʻe ueʻi nai ʻe hoʻo taʻehoungaʻiá ʻa e tokotaha-foakí ke ne ʻoange ia ki ha tokotaha kehe. Sai, ʻoku fēfē ʻa e mahuʻinga ʻo e taʻataʻa moʻui ʻo Sīsū Kalaisí? Ko ha meʻaʻofa maʻataʻatā ia, ka kuo pau ke tau fakahāhā ʻa e houngaʻia loloto ki ai.
ʻOku ʻi ha tuʻunga fakamoʻui ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ʻa ia ʻoku nau ʻi ha tuʻunga fakahōifua ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻI he tuʻunga ko ha kulupú, ʻoku pau ai honau fakamoʻuí. ʻI he tuʻunga fakatāutahá, kuo pau ke nau maʻu ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá. Kae kehe, ʻoku malava pē ke tau tō, he naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ka ai ha taha ne ʻikai nofo maʻu ʻiate au, ne liʻaki atu hangē ko e vaʻa na, pea ne mae.”—Sione 15:6.
‘Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻOku Moʻui’
Ko e fetalanoaʻaki ko ia naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kupu ki muʻá naʻe hoko ia ʻi he meimei taʻu ʻe 60 kuo maliu atú. ʻOku kei tui ʻa Johnny ko e fakamoʻuí ʻoku fakafou mai pē ʻia Sīsū Kalaisi, ka ʻokú ne fakatokangaʻi kuo pau ke tau kakapa atu ki ai. ʻOkú ne kei tui pau pē ʻoku fakahā ʻe he Tohitapú ʻa e matavai moʻoni pē ʻe taha ʻo e ʻamanakiʻanga maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá pea kuo pau ke tau ako ʻa e tohi fakaofo ko iá, fai hotau ueʻi, pea fakaʻatā ia ke ne langaʻi kitautolu ki he ngaahi ngāue ʻo e ʻofá, tuí, anga-ʻofá, talangofuá, mo e kātakí. Kuó ne tauhi hake ʻa ʻene fānaú ke nau tui ki he ngaahi meʻa tatau, pea ʻokú ne fiefia he taimí ni heʻene sio kiate kinautolu ʻoku nau tauhi hake ʻenau fānaú ʻi he founga tatau. ʻOkú ne fakaʻamu naʻe maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e faʻahinga tui ko iá, pea ʻokú ne fai ha meʻa pē te ne malavá ke tō ia ʻi he loto mo e ʻatamai ʻo e niʻihi kehé.
Naʻe fakamānavaʻi ʻa e ʻaposetolo ko Paulá ke ne tohi ʻo pehē “ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi.” (Hepelū 4:12) ʻOku lava ke ne liliu ʻa e moʻuí. ʻOku malava ke ne ueʻi koe ki he ngaahi ngāue ongoʻiloto ʻo e ʻofá, tuí mo e talangofuá. Ka kuo pau ke ke fai ʻa e meʻa lahi ange ia mei he “tali” pē ʻi he ʻatamaí ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú. Ako ia pea fakaʻatā ia ke ne ueʻi ho lotó. ʻAi ʻa e poto ʻoku ʻi aí ke ne tataki koe. ʻOku loto-lelei ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻe toko 5,000,000 ʻi he ngaahi fonua lahi hake he 230 ke fai ʻa e ngaahi ako Tohitapu taʻetotongi. Ke ʻilo pe ko e hā ʻoku malava ke ke ako mei ha ako pehē, tohi ki he kau faipulusi ʻo e makasini ko ʻení. Te ke nēkeneka ʻi he tui mo e mālohi fakalaumālie te ke maʻú!
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI heʻene tohi ko e The Nazi State and the New Religions: Five Case Studies in Non-Conformity, naʻe pehē ai ʻe Dr. Christine E. King: “Ko e toko taha ʻo e toko ua kotoa pē ʻo e Kau Fakamoʻoni [ʻa Sihova] ʻi Siamané naʻe tuku pōpulaʻi, ko e toko taha ʻi he toko fā kotoa pē naʻe mole ʻene moʻuí.”
[Puha ʻi he peesi 7]
Ko e Hā ke “Faitau Mālohi Koeʻuhi ko e Tuí”?
Ko e tohi ʻa Siutasi ʻi he Tohitapú ʻoku lave ia ki he “faʻahinga kuo ui, . . . pea kuo tauhi maʻa Sīsū Kalaisi.” ʻOku leaʻaki iá koeʻuhi naʻa nau ‘tali ʻa Sīsū,’ ʻo pau ko honau fakamoʻuí ia? ʻIkai, naʻe tala ʻe Siutasi ki he kau Kalisitiane peheé ke nau “faitau mālohi koeʻuhi ko e tuí.” Naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe tolu ki hono fai iá. ʻUluakí, naʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fakamoʻui ʻa e kakaí mei he fonua ko ʻIsipité,” ka naʻe tō ʻa e tokolahi ʻo kinautolu ki mui ai. Uá, naʻe aʻu ʻo angatuʻu ʻa e kau ʻāngelo pea nau hoko ko e kau tēmeniō. Tolú, naʻe fakaʻauha ʻe he ʻOtuá ʻa Sōtoma mo Komola koeʻuhi ko e fehokotaki fakasino taʻetaau lahi ʻaupito naʻe fai ʻi he ongo kolo ko iá. ʻOku ʻomai ʻe Siutasi ʻa e ngaahi fakamatala faka-Tohitapú ni “ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e fakatokanga.” ʻIo, naʻa mo e kau tui “kuo tauhi maʻa Sīsū Kalaisi” kuo pau ke nau tokanga ke ʻoua ʻe tō mei he tui moʻoní.—Siutasi 1-7, NW.
[Puha ʻi he peesi 8]
Ko Fē ʻOku Tonú?
ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “ʻOku fakatonuhia ha tangata ʻaki ʻa e tui, ʻataʻatā mei he ngaahi ngaue fakalao.” ʻOkú ne toe pehē: “ʻOku fakatonuhia ʻa e tangata mei he ngaahi ngaue, ʻo ʻikai mei he tui pe.” Ko fē ʻoku tonú? ʻOku fakatonuhiaʻi kitautolu ʻe he tuí pe ʻe he ngaahi ngāué?—Loma 3:28; Sēmisi 2:24.
Ko e tali fehoanakimālie mei he Tohitapú ʻoku pehē ʻoku fakatou tonu.
Ko e laui senituli ko ia naʻe ʻoange ai ʻe he ʻOtuá ʻa e Laó ʻo fakafou ʻia Mōsesé naʻe fiemaʻu ai ki he kau lotu Siú ke nau fai ʻa e ngaahi feilaulau pau mo e ngaahi foaki, ke tauhi ʻa e ngaahi ʻaho kātoanga, pea ke muimui pē ki he faʻahinga meʻakai pau mo e ngaahi fiemaʻu kehe. Naʻe ʻikai ke kei fiemaʻu ʻa e “ngaahi ngaue fakalao” peheé, pe “ngaahi ngaue” ʻi he hili ʻa hono fai ʻe Sīsū ʻa e feilaulau aofangatukú.—Loma 10:4.
Ka ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e ngaahi ngāue ko ʻeni naʻe fakahoko ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻia Mōsesé naʻe fetongi ia ʻe he feilaulau lelei hake ʻa Sīsuú naʻe ʻikai ʻuhinga ai ia ke pehē ʻoku malava ai ke tau tukunoaʻi ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e Tohitapú. ʻOkú ne pehē: “Huanoa ʻa e taʻataʻa ʻo Kalaisi . . . ʻene fakamaʻa ʻe he taʻataʻa ko ia hotau konisenisi mei he ngaahi ngaue [motuʻa] mate, ke tau tauhi ʻa e ʻOtua ʻoku Moʻui.”—Hepelū 9:14.
ʻOku fēfē ʻetau “tauhi ʻa e ʻOtua ʻoku Moʻui”? ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa kehé, ʻoku tala mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ke tau tauʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kakanó, ke talitekeʻi ʻa e ʻulungaanga taʻetaau ʻa e māmaní, pea fakaʻehiʻehi mei hono ngaahi tauhelé. ʻOkú ne pehē: “Tau ʻa e tau lelei ʻo e tui,” huʻihuʻi “mo e angahala ʻoku tau moʻuangofua ki ai,” pea “kitaki atu ʻetau lele he fakapuepue kuo tala humaki mai kiate kitautolu; ʻo tau sio fakamamaʻu atu ki he Takimuʻa ʻi he tui mo hono Fakaaʻu, ʻio, ʻa Sīsū.” Pea ʻoku naʻinaʻi mai ʻa e Tohitapú kiate kitautolu ke ʻoua naʻa tau ‘mafasia he poʻepoʻea hotau laumalié.’—1 Tīmote 6:12; Hepelū 12:1-3; Kalētia 5:19-21.
ʻOku ʻikai te tau maʻu ʻa e fakamoʻuí ʻi hono fai ʻa e ngaahi meʻá ni, he ʻoku ʻikai malava ʻe ha taha ke ne fai ha meʻa ke taau ai mo ia ha tāpuaki fakaʻulia pehē. Ka heʻikai te tau taau mo e meʻaʻofa fisifisimuʻá ni, kapau ʻoku ʻikai te tau fakahāhā ʻetau ʻofá mo e talangofuá ʻaki hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tala mai ʻe he Tohitapú ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá mo Kalaisi ke tau faí. ʻI he ʻikai ha ngaahi ngāue ke ne fakahāhaaʻi ʻetau tuí, ʻoku mamaʻo ʻaupito ai ʻetau taukaveʻi ʻe kitautolu ʻoku tau muimui ʻia Sīsuú, he ʻoku fakahā mahino ʻe he Tohitapú: “ʻA e tui, kapau ʻoku ʻikai ke ō mo e ngaue, ʻoku mate pe ia, heʻene tuʻu taha.”—Sēmisi 2:17.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ako ʻa e Tohitapú pea tuku ke ne fai ho ueʻí