LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g03 4/8 p. 23-25
  • ʻE Lava Fēfē Ke U Fekuki mo e Tenge mei he Toʻumeʻá?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻE Lava Fēfē Ke U Fekuki mo e Tenge mei he Toʻumeʻá?
  • ʻĀ Hake!—2003
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Siʻi ʻa e Falalá—Ko ha Fakatuʻutāmaki
  • ʻAi ʻa Sihova ko Ho Falalaʻangá
  • Fili ha Kau Faleʻi Lelei
  • Fānau—Talitekeʻi ʻa e Tenge Mei he Toʻumeʻá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Tenge mei he Toʻumeʻá—ʻE Lava ke ʻAonga Ia Kiate Koe?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Tenge mei he Toʻumeʻá pea mo Ho Monū ke Malangá
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—2000
  • ʻE Lava Fēfē Ke U Fekuki mo e Tenge mei he Toʻumeʻá?
    Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2003
g03 4/8 p. 23-25

Fehuʻi ʻa e Toʻutupú . . .

ʻE Lava Fēfē Ke U Fekuki mo e Tenge mei he Toʻumeʻá?

“ʻOku ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e tenge mei he toʻumeʻá.”—Jesse, taʻu 16.

“Ko e tenge mei hoku ngaahi kaungāakó ʻa e taha ʻo e ngaahi meʻa faingataʻa taha naʻe pau ke u fekuki mo ia lolotonga ʻa ʻeku tupu haké.”—Johnathan, taʻu 21.

KO E tenge mei he toʻumeʻá ko e moʻoni ko ha mālohi ia ke fai ha fakakaukau ki ai. Kae kehe, fakapapauʻi ʻe malava ke ke talitekeʻi ia. Ko hono moʻoní, ʻe malava ke ke mapuleʻi ia pea naʻa mo hono ʻai ia ke ʻaonga kiate koe. Ka ʻe anga-fēfē?

ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu ke ke ʻiloʻi ʻa e mālohi ʻo e tenge mei he toʻumeʻá pea mo hoʻo ala tōngofua ki heʻene tākiekiná.a Ko e hā ha toe ngaahi sitepu lelei ʻe lava ke ke fou ai? Ko e tataki ʻaonga ʻokú ke fiemaʻú ʻoku ʻi he Folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 24:5 (PM): “Oku fakatubu e he tagata faa ilo a hono malohi.” Ko e hā ʻa e ʻilo ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi ʻa hoʻo mafai ke talitekeʻi ʻa e tenge mei he toʻumeʻá? Ki muʻa ke tau tali iá, tau ʻuluaki lāulea angé ki ha palopalema ʻe malava ke ikunaʻi ai koe ʻe he tenge mei he toʻumeʻá.

Siʻi ʻa e Falalá—Ko ha Fakatuʻutāmaki

ʻOku ʻiloʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe he kau talavou ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko ha pole makehe ʻa e tenge mei he toʻumeʻá koeʻuhí he ko ʻenau founga moʻuí ʻoku kau ki ai ʻa e talanoa ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo ʻenau tuí. (Mātiu 28:​19, 20) ʻOkú ke ʻiloʻi nai ʻi ha ngaahi taimi ʻoku faingataʻa ke vahevahe ʻa hoʻo tuí ki he kau talavou kehe ʻokú ke fetaulaki mo iá? ʻOku ʻikai ko koe tokotaha pē. Ko e lau eni ʻa ha taʻu 18 ko Melanie: “ʻI he fekauʻaki mo hono tala ki he tamaikí ko ha tokotaha Fakamoʻoni aú, naʻe faingataʻa ange ia ʻi he meʻa naʻá ku fakakaukau ki aí.” ʻOkú ne tānaki mai: “ʻI heʻeku meimei maʻu ha loto-toʻa feʻunga ke u lea hake ko ha tokotaha Fakamoʻoni aú, naʻá ku toe ilifia.” ʻOku ngalingali ko e tākiekina kovi ʻo e tenge mei he toʻumeʻá, naʻá ne taʻofi iá.

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú naʻa mo e kau tangata mo e kau fefine naʻe tuʻu-ki-muʻa ʻenau tuí naʻa nau toumoua ke lea ki he kakaí ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, naʻe ʻiloʻi ʻe kiʻi Selemaia te ne fehangahangai pea mo e manuki mo e fakatanga kapau ʻe talangofua ki he fekau ʻa e ʻOtuá ke lea loto-toʻá. ʻIkai ngata aí, naʻe siʻi ʻa e falala ʻa Selemaiá. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻá ne pehē ki he ʻOtuá: “Meʻa mai ʻoku ʻikai te u poto ʻi he lea: he ko e tamasiʻi pe au.” Naʻe finangalo tatau nai mo ia ʻa e ʻOtuá ko e tuʻunga talavou ʻo Selemaiá naʻe ʻai ai ia ke ne taʻefeʻunga ke lea? ʻIkai. Naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ki he palōfitá: “ʻOua te ke pehe ko e tamasiʻi koe.” Naʻe hoko atu ʻa Sihova ʻo ne tuku ki he kiʻi talavou toumouá ni ha ngāue mahuʻinga.—Selemaia 1:​6, 7.

ʻI he taimi ʻoku siʻi ai ʻetau falalá, mo ongoʻi taʻepau ʻo fekauʻaki mo kitautolú, ʻe lava ke faingataʻa ʻaupito ke talitekeʻi ʻa e tenge mei he toʻumeʻá. Kuo fakahaaʻi eni ʻe he ngaahi ako fakatotoló. Ko e fakatātaá, ʻi he 1937 ko ha faisaienisi ko Muzafer Sherif naʻá ne fakahoko ha sivi ʻiloa. Naʻá ne tuku ha kakai ʻi ha loki fakapoʻuli, fakahā kia kinautolu ha kiʻi foʻi uloʻi maama, peá ne ʻeke ange leva pe ko e hā ʻa e mamaʻo ʻo e ngaʻunu ʻa e uloʻi māmá.

Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ʻaupito ke ngaʻunu ʻa e māmá ia; ko ha tākihalaʻi pē eni ia ʻo e sió. ʻI hono sivi fakatāutahá, naʻe fai ʻe he kakaí ʻenau fakafuofua pē ʻa kinautolu ʻo fekauʻaki mo e ngaʻunu ko eni naʻe hā maí. Kae kehe, ʻi ha tuʻunga fakakulupu naʻe kole ange ai kia kinautolu ke nau fakahaaʻi leʻo-lahi ʻenau fakafuofuá. Ko e hā naʻe hokó? ʻI he siʻi ʻa e falala ki heʻenau ongoʻi pē ʻanautolú, naʻa nau tauʻaki fakalotoʻi. ʻI hono toutou siviʻí, ko ʻenau talí naʻe hoko ʻo vāvāofi kae ʻoua kuo fokotuʻu ha “tuʻunga fakakulupu.” Naʻa mo hono toe siviʻi tautau tokotaha ki muí, naʻe kei tākiekina pē ʻa e tokotaha tāutaha ʻe he fakakaukau taha ʻa e kulupú.

ʻOku fakahaaʻi ʻe he sivi ko iá ha poini mahuʻinga. Ko e siʻi ʻa e fakapapaú pe falalá ʻokú ne ʻai ʻa e kakaí ke nau tōngofua ange ki he tenge mei he toʻumeʻá. Fakatupu fakakaukau, ʻikai ko ia? He ko ē, ʻoku malava ke uesia ʻe he tenge mei he toʻumeʻá ʻa e kakaí ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi ʻīsiu mātuʻaki mahuʻinga, ʻo kau ai ʻenau vakai ki he fehokotaki fakasino ki muʻa ke malí, ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, pea aʻu ki he ngaahi taumuʻa te nau tuli ki ai ʻi he moʻuí. Kapau te tau fakaʻatā kitautolu ke tau ngāueʻaki ʻa e “tuʻunga fakakulupú” ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi ʻīsiu ko ení, ʻe malava ke tau uesia lahi ai hotau kahaʻú tonu. (Ekisoto 23:2) Ko e hā ʻe lava ke faí?

Sai, ʻokú ke fakakaukau naʻá ke mei fēfē ʻi he siví kapau naʻá ke ʻiloʻi fakapapau ko e uloʻi māmá naʻe ʻikai ke ngaue? Mahalo naʻe ʻikai mei tākiekina koe ʻe he kulupú. ʻIo, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e falala. Ka ko e faʻahinga falala fēfē ʻoku kau ki aí, pea ʻe lava fēfē ke tau maʻu ia?

ʻAi ʻa Sihova ko Ho Falalaʻangá

Te ke fanongo nai ʻi ha ngaahi talanoa lahi ʻo fekauʻaki mo hono langa hake ʻa e falala kia kitá. Ka ʻi heʻene hoko mai ki he founga ke maʻu ai iá—pea mo e lahi ʻokú ke fiemaʻú—ʻoku fepakipaki ʻa e ngaahi fakakaukaú. ʻOku ʻi he Tohitapú ʻa e faleʻi mafamafatatau ko ení: “Ko ʻeku lea ʻeni kiate kimoutolu tāutaha . . . ke ʻoua naʻa hulu atu ʻene fakakaukau kiate ia ʻi he meʻa ʻoku totonu: ka ke huʻu hono loto ki he fakakaukau ʻoku ngali poto.” (Loma 12:3) Ko ha liliu ʻe taha ʻo e vēsí ni ʻoku pehē ai: “Te u pehē ki he tokotaha kotoa ʻo kimoutolu ke ʻoua naʻa lahi hake ʻene fakafuofuaʻi iá ʻi hono mahuʻinga moʻoní, ka ke fai hano fakamahuʻingaʻi totonu ʻo ia.”—Charles B. Williams.

“Ko hano fakamahuʻingaʻi totonu” ʻa ho “mahuʻinga moʻoní” ʻokú ne taʻofi ai ʻa e hoko ʻo loto-mahikihikí, falala tōtuʻa kia kitá, pe hīkisiá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko ha vakai mafamafatatau ʻe kau ai ha tuʻunga ʻo e falala ki hoʻo malava moʻoni ke fakakaukau, fakaʻuhinga mo fai ʻa e ngaahi fili fakapotopotó. Kuo fakakoloaʻi koe ʻe ho Tokotaha-Fakatupú ʻaki ʻa e “mafai fakaefakaʻuhingá,” pea ʻoku ʻikai ko ha kihiʻi meʻaʻofa ia. (Loma 12:​1, NW) Ko hono tauhi ia ʻi he fakakaukaú ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke talitekeʻi ai ʻa e fakaʻaiʻai ke tuku ʻa e faʻahinga takatakai ʻia koé ke nau fai maʻau ʻa hoʻo ngaahi filí. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ha faʻahinga falala ʻe lava ke ne fai ha meʻa lahi ange ke maluʻi ai koe.

Naʻe fakamānavaʻi ʻa Tuʻi Tēvita ke ne tohi: “Ko koe, Atonai Sihova, ʻoku tuʻu ai ʻeku ʻamanaki: ko hoku falalaʻanga talu ʻeku kei siʻi.” (Sāme 71:5) ʻIo, naʻe tuku ʻa e falala kakato ʻa Tēvitá ki heʻene Tamai fakahēvaní, pea naʻá ne fai pehē ʻo talu mei heʻene kei siʻí. Ko ha “tamasiʻi pe” ia—ko ha tokotaha taʻu hongofulu tupu nai—ʻi he taimi naʻe poleʻi ai ʻe he saianiti Filisitia ko Kolaiaté ha sōtia ʻIsileli ke na tau toko ua pē. Naʻe manavahē ʻa e kau sōtiá. (1 Samiuela 17:​11, 33) Naʻe malanga hake nai ʻia kinautolu ha tenge fakalotosiʻi mei honau toʻumeʻá. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻa nau talanoa fakatuʻotuʻatamaki ki he lahi mo e toʻa ʻo Kolaiaté pea nau pehē ko ha tangata vale pē te ne tali ha pole pehē. Naʻe ʻikai ke uesia ʻa Tēvita ʻe ha faʻahinga tenge pehē. Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakatokangaʻi ʻa e lea ʻa Tēvita kia Kolaiaté: “ʻOku ke haʻu koe kiate au mo e heleta, mo e ongo tao: ka ko au ʻoku ou ʻalu kiate koe ʻi he huafa ʻo Sihova Sapaoti, ko e ʻOtua ʻo e ngaahi matatau ʻo Isileli, ʻa ia kuo ke luki ki ai.” (1 Samiuela 17:45) Naʻe ʻikai ke kui ʻa Tēvita ʻi he fekauʻaki mo e lahi, ivi, pe meʻatau ʻa Kolaiaté. Ka naʻá ne ʻiloʻi ha meʻa, ʻo papau tatau pē mo ʻene ʻiloʻi naʻe ʻi ʻolunga ʻiate ia ʻa e langí. Naʻá ne ʻilo ko Kolaiaté naʻe ʻikai hano mahuʻinga ʻi hono fakahoa atu kia Sihova ko e ʻOtuá. Kapau ko Sihová naʻe ʻi he tafaʻaki ʻo Tēvitá, ko e hā leva ke ne manavahē ai kia Kolaiaté? Ko e falala pehē ki he ʻOtuá naʻá ne ʻai ai ke malu ʻa Tēvita. Naʻe ʻikai ha lahi ʻo e tenge mei he toʻumeʻá naʻe malava ke ne ofeʻi ia.

ʻOkú ke maʻu ha falala pehē kia Sihova? Kuo ʻikai te ne liliu talu mei he taimi ʻo Tēvitá. (Malakai 3:6; Semisi 1:17) Ko e lahi ange ʻa hoʻo ako kiate iá, ko e lahi ange ia ʻa hoʻo fakapapauʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne folofola mai ʻaki ʻi heʻene Folofolá. (Sione 17:17) Te ke maʻu ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku tuʻumaʻu mo alafalalaʻanga ke ne tataki koe ʻi he moʻuí pea ke ne tokoniʻi koe ke ke talitekeʻi ʻa e tenge mei he toʻumeʻá. Tānaki atu ki hono ʻai ʻa Sihova ko ho falalaʻangá, ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻe taha ʻe lava ke ke fai.

Fili ha Kau Faleʻi Lelei

ʻOku fakamamafaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e fiemaʻu ke kumi ʻa e tataki leleí. “Ko e tangata mahinó ʻa e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e tataki pōtoʻí,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 1:5 (NW): Ko hoʻo ongo mātuʻá, ʻa ia ʻokú na tokanga lahi ʻo fekauʻaki mo e lelei taha maʻaú, ʻe lava ke na hoko ko ha matavai ʻo e tataki. ʻOku ʻiloʻi lelei eni ʻe Indira. ʻOkú ne pehē: “Koeʻuhi ko hono ngāueʻaki maʻu pē ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa e ngaahi Konga Tohitapú ke fakaʻuhinga mo au pea ʻai ʻa Sihova ke moʻoni ʻi heʻeku moʻuí ʻoku ou laka ai ʻi he hala ʻo e moʻoní he taimí ni.” ʻOku ongoʻi pehē pē ʻa e kau talavou tokolahi.

Kapau ko ha mēmipa koe ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻokú ke maʻu ai ha maʻuʻanga faleʻi lelei—ko e kau ʻovasia kuo fakanofó, pe kau mātuʻá, pea pehē ki he kau Kalisitiane matuʻotuʻa kehé. ʻOku manatu ʻa kiʻi Nadia: “Naʻá ku fakamahuʻingaʻi moʻoni ʻa e kau mātuʻa ʻi heʻeku fakatahaʻangá. ʻOku lava ke u manatuʻi ha malanga ʻa e ʻovasia tauhí ʻa ia naʻe fakahanga tefito ki he toʻutupú. ʻI he hili ʻa e fakatahá naʻá ku fiefia mo hoku kaungāmeʻá koeʻuhi he ko e meʻa naʻá ne lave ki aí ko e meʻa ia naʻá ma ongoʻi naʻe hoko kia kimauá.”

Ko ha toe meʻatau mālohi ʻe taha ki he tenge kovi mei he toʻumeʻá ko e tenge lelei mei he toʻumeʻá. Kapau te ke fili fakapotopoto ʻa ho ngaahi kaumeʻá, ʻe lava ke nau tokoniʻi koe ke ke piki ki he ngaahi taumuʻa leleí mo e ngaahi tuʻunga totonú. ʻE lava fēfē ke tau fai ha fili lelei? Tauhi ʻa e akonakí ni ʻi hoʻo fakakaukaú: “Ko ia ʻoku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto: ka ko ia ʻoku kaumeʻa mo e sesele ʻe hoko ko e lusa.” (Palovepi 13:20) Naʻe tokanga ʻa Nadia ke fili ʻa e ngaahi kaumeʻa potó ʻi he ʻapiakó—ʻa hono kaungātui, ʻa ia naʻa nau piki ki he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga tataú. ʻOkú ne manatu: “ʻI he taimi naʻe fakaofiofi mai ai ʻa e tamaiki tangata ʻi ʻapiakó ke ‘talanoa’ mai kia kimautolú, naʻa mau fepoupouaki.” Ko e ngaahi kaumeʻa leleí ʻe lava ke nau tokoni ke ʻomai ʻa e lelei taha ʻoku ʻia kitautolú. ʻOku taau mo kinautolu ʻa e feinga ʻoku fiemaʻu ke maʻu ai kinautolú.

Fakapapauʻi leva, kapau te ke falala kia Sihova, kumi ki he tataki ʻa e kau Kalisitiane matuʻotuʻá, pea fili fakapotopoto ʻa ho ngaahi kaumeʻá, ʻe malava ke ke fekuki mo e pole ʻo e tenge mei he toʻumeʻá. Ko hono moʻoní, ʻe lava ke ke fai ha tākiekina lelei ʻi he lotolotonga ʻo ho ngaahi kaumeʻá pea tokoni kia kinautolu ke nau nofo fakataha mo koe ʻi he hala ki he moʻuí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Sio ki he kupu “Tenge mei he Toʻumeʻá​—ʻOku Mālohi Moʻoni Ia?” ʻi he ʻīsiu ʻo e Awake! ʻo Nōvema 22, 2002.

[Fakamatala ʻi he peesi 24]

Kumi ʻa e ngaahi kaumeʻa lelei, ʻa ia ʻoku nau hangē ko koé ʻo ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻene ngaahi tuʻungá

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

“ʻOku maumauʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe he faʻa talanoa kovi.”—1 Kolinito 15:33

“Ko ia ʻoku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto.”—Palovepi 13:20

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share